21.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 131

Da li biste spavali na ledu? Hoteli koji se tope čim stigne proleće

0
white and gray concrete building

ice hotel, ledeni hotel, led, sneg, zima

Da li biste legli u krevet napravljen od zaleđene rečne vode? Ako vam to zvuči ekstremno, znajte da je noćenje u ledenim hotelima danas jedna od najneobičnijih i sve luksuznijih  zimskih avantura na svetu. Cene obično počinju od oko 400 evra po noći, a iskustvo je doslovno privremeno: ovi hoteli se grade svake zime i tope čim temperature porastu.

Nije sezona zimskih praznika, već sezona ledenih hotela.

Od Kanade, preko finske Laponije, pa sve do švajcarskog Cermata, najhladniji turistički trend ponovo se pojavio širom severne hemisfere. Svake godine iznova podignuti, a zatim prepušteni topljenju, ovi hoteli su istovremeno građevinski podvig, umetnička izložba i ekskluzivno zimovalište.

Biblioteke od leda, restorani od snega i noći pod severnom svetlošću

Ako mislite da je ledeni hotel samo soba isklesana u ledu – varate se. U najpoznatijim objektima, oni liče na privremene umetničke instalacije u kojima se boravi uz gotovo sav komfor luksuznih hotela.

ice hotel, ledeni hotel, led, sneg, zima

Foto: Unsplash/kbendakhlia

Unutrašnjost se planira mesecima unapred, a umetnici često dobijaju zadatak da osmisle svaku sobu kao jedinstveno delo, umesto da se ponavlja isti raspored.

ICEHOTEL-u 36, na severu Švedske, nalazi se 12 apartmana, od kojih je svaki zasnovan na posebnom konceptu. Ove sezone tu je soba sa zaleđenom bibliotekom uklesanom u zidove, ali i ona u kojoj skulpturalne ledene sfere deluju kao da lebde iznad kreveta. Gosti spavaju na ledenim posteljama prekrivenim termo-dušecima i toplim vrećama za spavanje. Pošto se temperatura u sobama kreće oko –5 stepeni, kupatila i garderobe nalaze se u posebnim, grejanim zgradama u blizini, a svakom gostu se po dolasku obezbeđuje specijalna zimska oprema.

Koncept se razlikuje od destinacije do destinacije, ali komfor ostaje zajednički imenilac.

U Apukka Resortu, blizu Rovaniemija u finskoj Laponiji, gosti borave u grejanim igluima sa staklenim krovom, savršenim za posmatranje polarne svetlosti. U Kanadi, poznati Hôtel de Glace u Kvebeku kombinuje ručno isklesane sobe sa đakuzijima, saunama i tematskim apartmanima koji se svake zime grade ispočetka.

U tim hotelima možete prelaziti iz restorana u ledene barove, gde se kokteli služe u čašama od leda. U ICEHOTEL-u se nude i četvorosledni meniji sa jelima od irvasa, močvarne borovnice i lokalnog kavijara od lososa – a pojedina jela poslužuju se direktno na prozirnim blokovima leda.

Kako nastaje hotel koji će se otopiti?

Gradnja počinje mnogo pre nego što prvi gosti stignu. Led se obično prikuplja krajem zime ili početkom proleća, kada se iz obližnjih reka seku masivni blokovi koji se potom skladište tokom toplijih meseci. Sama izgradnja počinje tek kada temperature stabilno padnu ispod nule, najčešće u novembru.

ICEHOTEL se prostire na oko 2.800 kvadratnih metara i za njegovu izgradnju koristi se oko 550 tona leda, kao i desetine hiljada kubnih metara „snis“-a,  guste mešavine snega i leda koja služi za zidove i plafone. Led se uzima iz reke Torne, često čak i pre nego što se prethodna verzija hotela potpuno istopila.

Svake godine bira se novi tim umetnika i dizajnera, zbog čega se svaka sezona smatra jedinstvenom i obeležava posebnim brojem. „ICEHOTEL 36 nikada neće biti ponovljen“, poručuju iz hotela.

Oko 90 umetnika, građevinara, dizajnera svetla i inženjera radi paralelno tokom intenzivnih šest nedelja. Kada stigne proleće, hotel se jednostavno prepusti prirodi – zidovi, kreveti i detalji polako se vraćaju u reku iz koje su nastali.

Gde možete da prespavate u ledenom hotelu?

Iako ideja spavanja na ledu zvuči neudobno, većinu vremena gosti provode u toplim prostorijama, a spava se na izolovanim podlogama i uz specijalnu opremu. Ipak, jedinstvenost iskustva i kratka sezona podižu cenu noćenja na 400 evra i više, u zavisnosti od lokacije i vrste sobe.

U švedskom Jukasjarviju, ICEHOTEL ove sezone nudi 12 umetničkih apartmana koje su kreirali umetnici iz 12 zemalja, kao i ledene sobe i galerije. Posebna atrakcija je i klavir isklesan u potpunosti od leda. Cene se kreću od oko 600 evra po noći za dve osobe.

U švajcarskim Alpima, Iglu-Dorf Cermatt se svake zime gradi na 2.700 metara nadmorske visine. Gosti borave u ručno pravljenim igluima povezanim snežnim hodnicima, uz zajedničke trpezarije u kojima se služe fondi i alpski specijaliteti. Noćenje obično počinje od oko 450 evra za dve osobe.

U Finskoj, Apukka Resort nudi smeštaj od staklenih iglua do većih brvnara i vila, a zimske cene se kreću od oko 400 evra po noći. Nedaleko od grada Kvebeka, Hôtel de Glace svake zime gradi oko 45 tematskih soba i apartmana, uz ledene barove, spoljne đakuzije i saune, sa cenama od oko 500 evra po noći.

Jedno je sigurno, ako ikada poželite da prespavate u hotelu koji će nestati za nekoliko meseci, ovo je iskustvo koje se pamti celog života.

Kako tinejdžeri danas provode vreme online: YouTube vodi, Snapchat gubi korak, AI raste

0
group of people standing on brown floor

tinejdžeri

Svet tinejdžera i tehnologije se stalno menja, a najnoviji izveštaj Pew Research Center-a otkriva da Jutjub i TikTok i dalje vladaju kao platforme po izboru, dok popularnost Snepchata polako opada. Istovremeno, alati veštačke inteligencije poput ChatGPT-a postaju sveprisutni u životima mladih ljudi, koji ih koriste za sve, od pisanja domaćih zadataka do traženja emocionalne podrške.

Najnovija istraživanja otkrivaju trendove

Pew Research Center, nestranačka organizacija koja prati društvene trendove u SAD, sprovela je istraživanje na uzorku od 1.458 američkih tinejdžera između 13 i 17 godina. Podaci su prikupljeni u periodu od 25. septembra do 9. oktobra 2025. godine, što ovaj izveštaj čini izuzetno aktuelnim.

„Decenijama je istraživački centar Pew pratio razvoj tehnologije kako bi razumeo kako Amerikanci koriste i razmišljaju o različitim tehnologijama“, rekla je Mišel Faverio, naučni saradnik i koautor izveštaja. „Ovaj izveštaj je deo šireg napora koji ispituje digitalne navike i stavove tinejdžera, jer su tinejdžeri često na čelu usvajanja novih tehnologija, piše Parents.com.

YouTube i TikTok dominiraju, Snapchat u opadanju

Rezultati su pokazali jasnu dominaciju video platformi. Čak devet od deset tinejdžera koristi IouTube, što ga čini apsolutnim pobednikom. Slede TikTok i Instagram, koje koristi otprilike šest od deset mladih. Popularnost Snepčeta je u blagom padu – sa prošlogodišnjih 60 odsto pala je na 55 odsto, dok Fejsbuk koristi samo 31 odsto tinejdžera.

Zanimljivo je i kako se navike razlikuju u zavisnosti od demografije. Devojčice češće koriste Instagram i Snapchat, dok dečaci češće biraju Reddit i YouTube. Istraživanje je takođe pokazalo da crni tinejdžeri (82%) imaju znatno veću verovatnoću da koriste Instagram nego belci (55%) ili latinoamerikanci (69%).

„Iako se upotreba društvenih medija među tinejdžerima nije dramatično promenila u poslednjih godinu dana, dugoročni trendovi su upečatljivi“, kaže Faverio. „Pre deset godina, Fejsbuk je bio među najšire korišćenim platformama. Danas su, dodaje, Jutjub, TikTok, Instagram i Snapchat izašli na vrh.

Titania Jordan, stručnjak za roditeljstvo u Bark Technologies, ​​pozdravlja pad popularnosti Snapchata. „Snepčet je dugo bio glavna briga za mnoge roditelje, i to sa dobrim razlogom“, kaže Džordan, navodeći zloupotrebu i neprikladan sadržaj kao neke od opasnosti. „Videti njegov pad popularnosti je ogroman korak napred za sigurnost naše dece na internetu.“

Dominacija Jutjuba i TikToka, objašnjava Džordan, pokazuje da se tinejdžeri sve više okreću video sadržaju, a manje platformama usmerenim na direktnu komunikaciju. „Jutjub i TikTok više liče na Netfliks nego na Snepčet“, ističe ona, ali i upozorava da ni ove platforme nisu bez rizika. „Najveće opasnosti koje TikTok i Jutjub predstavljaju su izloženost neprikladnom sadržaju, zavisnost, negativni efekti na mentalno zdravlje i onlajn predatori.

Uspon veštačke inteligencije

Jedna od najvećih promena koje izveštaj ističe je eksplozija upotrebe AI chat robota. Iako ih samo tri od deset tinejdžera koriste dnevno, čak 64% ih je probalo. ChatGPT je daleko najpopularniji (59%), a slede Gemini (23%) i Meta AI (20%).

Lens Garison, dekan profesionalne psihologije u Čikaškoj školi, veruje da ih tinejdžeri ne koriste samo za pomoć u domaćem zadatku. „Možda su zamolili ChatGPT da im pomogne da napišu priču. Možda su ga pitali kako da se izbore sa raskidom. AI menja način na koji tinejdžeri uče, stvaraju i čak se nose sa svojim emocijama.“

Dok veštačka inteligencija može biti moćno sredstvo za učenje i organizaciju, dr Garison upozorava na zamke. „Neki dostupni alati veštačke inteligencije mogu da generišu pristrasan ili štetan sadržaj koji tinejdžeri možda nemaju razvojnu zrelost da ih kritički procene i obrade“, kaže on. Posebno je zabrinut zbog oslanjanja na AI za emocionalnu podršku.

„Posebno je zabrinjavajuće kada se tinejdžeri obraćaju AI chat botovima za emocionalnu podršku, savete u vezi, pa čak i kao zamenu za terapiju, a da ne shvataju da ovi alati ne štite njihovu privatnost ili njihovu emocionalnu sigurnost“, naglašava on, dodajući da AI nikada ne bi trebalo da bude zamena za ljudsku vezu. „Roditelji su i uvek će biti najmoćniji uticaj u pomaganju tinejdžerima da se osećaju viđeno, bezbedno i podržano.

Kada je vreme za brigu i kako reagovati?

Ako ste zabrinuti zbog načina na koji vaš tinejdžer koristi tehnologiju, stručnjaci savetuju da obratite pažnju na određene znakove. Prema Titaniji Džordan, znaci upozorenja uključuju manje interesovanja za hobije, povlačenje od prijatelja i porodice, promene u navikama spavanja ili ishrane, pad ocena i primetan porast anksioznosti kada nisu na mreži.

Prvi korak je iskren razgovor sa detetom bez osuđivanja. „Važno je da izbegavate predavanje ili otvoreno osuđujete ponašanje vašeg tinejdžera, već da uđete u razgovor sa iskrenom zabrinutošću i radoznalošću, nastojeći da razumete potrebe i motivacije vašeg tinejdžera“, savetuje dr Garison.

Ako smatrate da ne možete sami da rešite problem, ne oklevajte da potražite stručnu pomoć. „Odgajati tinejdžera je teško, čak i bez uticaja društvenih medija i veštačke inteligencije“, zaključuje dr Garison. „Ali niste sami. Licencirani stručnjak za mentalno zdravlje može pomoći vama i vašem tinejdžeru da se snađete u ovim izazovima, uz podršku i, što je najvažnije, bez osuđivanja.“

Poklon vodič: Knjige koje neće ostati nepročitane

0
open book on top of several stacked books

knjige, poklon

Kada dobijemo loše izabranu knjigu kao poklon, razočaramo se kao deca kada dobiju čarape za rođendan. Poklonjena knjiga treba da pokaže da nas neko zna, da prepoznaje naša interesovanja i u skladu s tim bira najzanimljiviji naslov. Ipak, dešava se da nismo sigurni koliko često nama bliski ljudi čitaju i da li bi im se svidele knjige koje bismo im preporučili. Zato za ovu zimu donosimo nekoliko preporuka koje vam mogu olakšati izbor.

Ja, koja nikad nisam poznala čoveka, Žaklin Arpman

Za drugaricu koja je naučila da ne ćuti

Ljubiteljke distopije i priča koje u svoj fokus stavljaju žensko iskustvo uživaće u romanu Ja, koja nikad nisam poznala čoveka. Mlada naratorka, zatočena u bunkeru sa 40 žena, nikada nije spoznala svet van zatočeništva. U razgovoru sa sapatnicama, ona saznaje za iskustva ljubavi i bola. Knjiga se često smatra feminističkom književnošću, jer proučava društvena očekivanja i rodne norme iz subverzivne persepktive žene koja nikad nije spoznala sebe kroz muški pogled.

Hajduk u Beogradu, Gradimir Stanković

Za mlađeg tinejdžera koji nema naviku da čita

Izlazak novog filma Hajduk u Beogradu odlična je prilika da navedete mlade da čitaju. Knjiga nastavlja tradiciju domaćih obrazovnih romana gde se glavni junak bori za svoje mesto u društvu. Hajduk se seli u Beograd i polazi u novu školu, gde se nosi sa predrasudama i izazovima stapanja u novu ekipu. Hajduk ostaje nepogrešivo svoj, a duhoviti roman podseća mlade da je naša najveća snaga – autentičnost.

Porodični rečnik, Natalija Ginzburg

Za majku koja voli da se izgubi u kompleksnim pričama

Porodični rečnik svojevrsni je autobiografski roman koji beleži dinamiku antifašističke porodice kroz njenu istoriju od 1920. do 1950. godine. Unutrašnje šale i potresi propratili su burne godine, a jezik, sećanje i ljubav oblikovali su njihove odnose kroz napeti istorijski okvir.

Melanholija otpora, Laslo Krašnahorkai

Za vašeg prijatelja koji je strastveni čitalac

Ovogodišnji nobelovac, autor je romana koji će nesumnjivo okupirati pažnju čitaoca. Melanholija otpora sporo se otvara kao roman koji ispituje apokaliptično društveno stanje, kroz živote likova koji drugačije doživljavaju stvarnost koja im se polako izvlači pod nogama.

Šala, Milan Kundera

Za tatu koji se često priseća prošlih vremena

Kunderin prvi roman, lucidno i duhovito prikazuje kako jedan pogrešan korak može odrediti dalji tok našeg života. Ludvikova šala obeležila je njegov svaki naredni korak, a priča nam je ispripovedana iz tri različite perspektive, iako je u fokusu Ludvikovo posrnuće. Dok državni aparat slama čovekov identitet i na površinu vadi njegove najanimalnije instikte, Kundera humorom i nežnim razumevanjem natapa postupke svojih likova.

Malo života, Hanja Janagihara

Za prijatelja koji dugo nije plakao

Poznati roman objavljen je 2015. godine, a ove godine preveden je na srpski jezik. Priča prati četvoro kolega iz malog koledža u Masačusetsu koji se sele u Njujork, vođeni ambicijom. Tokom decenija, njihovi odnosi se produbljuju i pomračuju, obojeni zavisnošću, uspehom i ponosom.

Savska biciklistička ruta: Spoj Beograda, Ljubljane i Zagreba

0
man in blue tank top riding on bicycle during daytime

biciklizam, bicikl

Glavni gradovi regiona, Beograd, Zagreb i Ljubljana ponovo će biti povezani, ali ovog puta biciklističkom rutom. Zaljubljenici u prirodu i avanturizam imaće priliku da spoje gradove duž toka reke Save. Predložena ruta kandidat je za EuroVelo 18, mrežu koja spaja preko 90 hiljada kilometara biciklističkih staza, a trebalo bi da bude dovršena do 2029. godine.

Reka Sava izvire u Slovenačkim Alpima, teče kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, pre nego što se ulije u Dunav u Beogradu. Sa dužinom od preko 990 kilometara, Sava prelazi veoma raznolike predele, od alpskih planina i brda do ravnica Panonije, prolazeći kroz prirodne parkove i predele velike ekološke vrednosti. Nova Savska biciklistička ruta ima za cilj da istakne ovu pejzažnu i kulturnu raznolikost, nudeći biciklističku rutu koja kombinuje prirodu, istoriju i lokalne tradicije.

Predložena trasa

Biciklistička ruta će pokrivati približno 1.136 kilometara, prelazeći preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Ruta počinje na alpskim izvorima Save u Sloveniji, i prelazi Nacionalni park Triglav, jedan od najspektakularnijih kutaka zemlje, karakterističan po snežnim vrhovima, stenovitim klisurama i živopisnim stazama. Ruta se nastavlja do čuvenog Bledskog jezera pa do Ljubljane.

Nakon dolaska do slovenačke prestonice, Ljubljane, biciklistička ruta ulazi u Hrvatsku, prolazeći kroz Zagreb i prateći tok reke Save između gradova i sela, sve dok ne stigne do Prirodnog parka Lonjsko polje.

Nastavljajući ka istoku, ruta ulazi u Bosnu i Hercegovinu, prolazeći kroz grad Brčko i močvare Bardača, poznate po bogatoj flori i fauni.

U Srbiji, Savska biciklistička ruta prolazi kroz mesta kao što su Sremska Mitrovica i rezervati prirode Zasavica i Obedska Bara, područja od velike ekološke vrednosti i interesa za posmatrače ptica i ljubitelje prirode.

Ruta kulminira u Beogradu, gde se Sava spaja sa Dunavom i biciklistička ruta se integriše sa drugim važnim rutama u mreži EuroVelo.

Savska biciklistička ruta je mnogo više od obične biciklističke staze. Ona je simbol međunarodne saradnje u svetu biciklističkog turizma, primer kako zelena infrastruktura može postati alat za saradnju i zajednički rast.

Remek-delo Kristofera Nolana ponovo osvaja svet, 17 godina kasnije

0
Batman standing under steel roof

Betmen,

Jedan od najpopularnijih filmova Kristofera Nolana doživljava novo zlatno doba. „Mračni vitez“ (The Dark Knight) iz 2008. godine, sa Kristijanom Bejlom u ulozi Betmena, postao je globalni striming hit tokom 2025. godine, ponovo potvrđujući status jednog od najvoljenijih superherojskih filmova svih vremena.

Iako je od premijere prošlo gotovo dve decenije, Nolanovo kultno ostvarenje beleži snažan povratak na Netflixu širom sveta. Film je trenutno među najgledanijima u brojnim zemljama Latinske Amerike i Evrope.

Iako film trenutno nije dostupan na Netflixu u Sjedinjenim Američkim Državama, američka publika može da ga gleda putem platforme HBO Max.

Film koji je promenio superherojski žanr

„Mračni vitez“ predstavlja drugi deo Nolanove Betmen trilogije i film koji je zauvek promenio način na koji se posmatraju superherojski filmovi. Radnja je usredsređena na sukob Brusa Vejna sa Džokerom, kojeg je maestralno tumačio Hit Ledžer.

Ledžer je, nažalost, preminuo nekoliko meseci pre izlaska filma, ali je njegova interpretacija Džokera ostala upamćena kao jedna od najboljih negativnih uloga u istoriji filma. Za ovu ulogu posthumno je nagrađen Oskarom za najbolju mušku sporednu ulogu.

Film je 2008. godine zaradio više od milijardu dolara širom sveta, u trenutku kada superherojski žanr još nije doživeo ekspanziju kakvu danas poznajemo. Zanimljivo je da je iste godine započet i Marvelov filmski univerzum.

Nolan je svoju Betmen priču zaokružio 2012. godine filmom „Mračni vitez: Povratak“, a cela trilogija je ukupno zaradila više od 2 milijarde dolara na bioskopskim blagajnama širom sveta.

Šta donosi budućnost za Betmena i Nolana?

Gotham će i u narednim godinama ostati u centru pažnje. DC trenutno razvija dva različita Betmen univerzuma – jedan sa Robertom Patinsonom, čiji nastavak filma „The Batman“ se očekuje 2027. godine, i drugi u okviru novog DC univerzuma Džejmsa Gana, pod nazivom „The Brave and the Bold“, sa novim glumcem u ulozi Mračnog viteza.

Što se tiče Kristofera Nolana, njegov sledeći filmski projekat stiže 2026. godine. Film „Odiseja“ (The Odyssey) zakazan je za bioskopsku premijeru 17. jula i već sada važi za jedno od najiščekivanijih ostvarenja godine.

Evropska premijera parfema Armaf Club de Nuit BLING

0
text

Club de Nuit, Armaf

Beograd je sinoć bio u znaku glamura i svetskog luksuza. Novi parfem Club de Nuit BLING brenda Armaf svečano je predstavljen na ekskluzivnom događaju u Sava Centru koji je okupio veliki broj poznatih ličnosti, influensera iz regiona i sveta, kao i medija, pretvarajući prestonicu u pravu mirisnu pozornicu inspirisanu Dubaijem.

Među zvanicama su se našle brojne zvezde Netflixove serije Dubai Bling (Ebraheeim Al Samadi, Jwana Karim i Farhana Bodi),  kao i izvezde domaće scene – Breskvica, Sergej Pajić, Teodora Popovska i mnogi drugi, dok su influenseri i lifestyle kreatori dodatno doprineli atmosferi večeri o kojoj se već govori na društvenim mrežama.

Club de Nuit, Armaf

Centralni trenutak večeri bio je spektakularni grand reveal parfema Club de Nuit BLING, mirisa koji simbolizuje samopouzdanje, prepoznatljiv stil i snažno prisustvo. Inspirisan duhom Dubaija i serijom Dubai Bling, BLING je osmišljen kao miris za one koji žele da budu primećeni i zapamćeni.

U okviru zabavnog programa, poseban utisak ostavio je nastup Tomishe Monae, čiji su snažan vokal i scenska interpretacija dodatno naglasili glamur večeri. Program je upotpunio umetnički projekat ONE PEOPLE – multidisciplinarni koncept koji spaja opernu tradiciju, elektronsku muziku i vizuelni spektakl. Projekat predvode Mattia Zanatta, tenor i kompozitor školovan u Veneciji, i Angela Kassiani, sopran i glumica prepoznatljiva po snažnom vokalnom i dramskom izrazu.

Club de Nuit, Armaf

Zaštitno lice parfema je Ebraheem Al Samadi, međunarodna zvezda Netflix serijala Dubai Bling. U saradnji sa brendom Armaf, Ebraheem – poznat kao MR BLING – uneo je svoju viziju savremenog luksuza i modernog glamura, dajući parfemu autentičan i globalno prepoznatljiv identitet.

Armaf Club de Nuit BLING simbolizuje eleganciju, svetlost i samopouzdanje. Moderan drveno-aromatičan miris otvara se svežim citrusnim notama, u srcu donosi svetlucavi cvetni akord, dok se u bazi razvija topao i sofisticiran trag baršunastog drveta i vanilije. Inspirisan duhom Dubaija, BLING je osmišljen kao snažan statement – miris za one koji žele da budu primećeni i zapamćeni, a možete ga pronaći Almara parfimerijama u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Sarajevu i Skoplju.

Club de Nuit, Armaf

Posebnu pažnju privukla je i činjenica da je upravo Beograd izabran za evropsko lansiranje ovog parfema, što dodatno potvrđuje značaj domaćeg tržišta. Za realizaciju događaja zaslužna je kompanija DP Lux grupa, jedan od vodećih evropskih distributera parfema i premium skin care kozmetike, koja već godinama donosi najpoznatije svetske brendove publici u Srbiji i regionu.

Club de Nuit, Armaf

KAD SE MORA, TU JE DŽORDAN NVORA

0

Džordan Nvora (Foto: Starsport)

Ponovo je Nigerijac bio jedan od najzaslužnijih za trijumf Crvene zvezde, kojim je tim Saše Obradovića prekinuo seriju od tri uzastopna poraza u Evroligi

Ozbiljan teret sa svojih ramena skinula je Crvena zvezda sinoćnom pobedom nad Virtusom. Bili su crveno-beli u blagom psihološkom kanalu posle tri uzastopna poraza u Evroligi, a svi su videli okršaj sa timom iz Bolonje kao idealnu priliku za povratak na pobednički kolosek.

Tako je i bilo, s tim što Zvezda nije slavila iz lake šale, već je na mišiće i doslovno u poslednjem napadu stigla do zlata vrednog trijumfa koji je smirio nemirno more, a crveno-beli brod posle nekog vremena uveo u mirnu luku. Ovako je, možda, slađe i bolje, jer trijumf ostvaren na ovaj način pokazuje psihološku snagu tima, kao i njegovu sposobnost da se izdigne iz teške situacije. Nosioci igre su pružili tačno ono što se od njih očekuje. Niko nije bežao od odgovornosti, niti pokušavao da se sakrije u bitnim momentima, a po ko zna koji put ove sezone figurirao je Džordan Nvora kao lider crveno-belih.

Ne, nije Nigerijac bio najefikasniji (Miler Mekintajer 21, Nvora 20 poen), niti imao najbolji indeks, ali je ponovo bio Zvezdin pokretač u kriznim situacijama i čovek koji je omogućio Beograđanima da uopšte dođu u priliku da savladaju Virtus.

Malo šta je igračima tima s Malog Kalemegdana polazilo za rukom na startu meča. Možda je pritisak bio taj koji je okovao domaćina i doslovno niko ništa nije mogao, osim Nvore. Nigerijac je uveo Zvezdu u napadački ritam, pogodivši tri prva šuta na meču i već tada se videlo da bi ovo moglo da bude veče u kojem rival neće imati rešenje za ofanzivni arsenal kojim raspolaže nekadašnji član Toronto Reptorsa. I bi tako.

Još važnije od toga kako je Nvora počeo utakmicu, jeste način na koji je odigrao u ključnim momentima. Iako je Džered Batler taj koji je postigao pobedonosni koš, Nigerijac je bio igrač koji je Zvezdu držao u životu u poslednjih 10 minuta. Italijanski tim je vodio na nešto manje od sedam minuta do kraja utakmice. Gost je na svom kontu imao plus tri posle trojke Luke Vildoze, dok je na drugoj strani Nvora bio primoran da igra simultanku, te tako bude vetar koji duva u crveno-bela jedra. Krilni igrač je herojski izvukao dva polaganja koja su vratila rezultatski plus na stranu Beograđana, a potom je pronašao odgovor i na zakucavanje Alena Smailagića i sve vreme Zvezdi držao glavu iznad vode.

Nvora je i u finišu utakmice razmišljao trezveno. Nigerijac je novim poenima omogućio domaćinu dva poseda prednosti, što je za ovakav meč značajna zaliha, a u poslednjem napadu Virtusa bio je jedan od igrača na čiji račun idu zasluge za odbranu. Znalo se da će Karsen Edvards biti taj koji će tražiti odlučujući šut i pokušati da donese pobede italijanskom gigantu. Nvora je ostao dovoljno priseban i miran da ispreuzima sve u rotaciji, ostane zajedno na sa Kodijem Milerom Mekintajerom na snažnom beku i maksimalno mu oteža šut koji je Edvards u svojoj karijeri pogodio na desetine puta.

Naravno, nije ova pobeda samo Nvorina, daleko od toga. Međutim, sigurnost koja zrači iz Nigerijca pokazuje da on neće ustuknuti kada je teško, već da će se pojaviti u svom punom sjaju.

Jer kad se mora, tu je Džordan Nvora.

NIJE BILO DO TRENERA – DO IGRAČA JE

0
FOTO: KK Partizan/ABA liga/Dragana Stjepanović

Košarkaši Partizan Mozzart Beta (MN Press)

Čini se da je ovaj tima Partizan Mozzart Beta nepovratno izgubio kompas i to samo tri meseca od starta sezone

Bruka i sramota. Nema šta dalje da se kaže. Bruka je prikladna reč koja opisuje izdanje košarkaša Partizan Mozzart Beta protiv Žalgirisa i poraz od 41 poena razlike (109:68), a sramotno je sve ono što se u prethodnim nedeljama izdešavalo klubu iz Humske koji nastavlja da tone sve dublje i dublje. U očima navijača, poziciji na tabeli Evrolige, ali i svom renomeu. Četiri pobede u nizu pod vođstvom privremenog trenera Mirka Ocokoljića su bila samo trenutni inat igrača, međutim poslednja dva poraza jasno pokazuju da je problem ekstremno većih proporcija i da se nije nalazio (isključivo i pre svega) u Željku Obradoviću, već da stanuje u individuama koje trenutno nose grb i dres tima iz Humske.

Nešto je opasno trulo u crno-belom timu. I to nešto ne traje od starta ove takmičarske godine, već je tinjalo dosta ranije, a nije rešavalo kada mu je bilo vreme. Sada može samo da se obavi kontrola štete. Jer, čini se da je sve otišlo predaleko i da nijedno trenersko ime, koliko god ono bilo kvalitetno i autoritativno – neće moći da spasi situaciju. Što dovodi do toga da Partizan posle samo tri meseca od starta sezone može da se oprosti sa istom. Barem kada je reč o nastupu u Evroligi.

To je poražavajuća slika, ali potpuno realistična. Bolno realistična. Igrači ne reaguju ni jedni na druge, ni na navijače, a kamoli na onog na koga bi morali najpre – njihovog šefa. Obradović je digao ruke od njih, a ni Ocokoljiću nije trebalo puno da se oseti kao totalno nemoćan.
“Bio sam optimista, mislio da će igrači pokazati reakciju… Što se to nije desilo najbolje da pitate igrače. Pojedinačno ili zajedno, kako god. Ovo je jasan pokazatelj da imamo veliki problem sa timom. Svako može da da sud o treneru, kako smo vodili ekipu ranije Željko Obradović ili sad ja… Ekipa je pokazala određenu reakciju u nekoliko utakmica, ali smo se nekako vratili na staro. Moramo da sednemo svi zajedno i da vidimo šta da preduzmemo. Ovako više ne može da se radi“, rekao je Ocokoljić posle blamaže u Kaunasu.

Nešto drugačije reči, ali istu poruku imao je i Obradović posle poraza od Panatinaikosa, na svojoj poslednjoj utakmici koju je vodio kao strateg kluba. Nije još jasno da li će Ocokoljiću ova u Kaunasu biti poslednja, ali je jasno da ni on ne vidi izlaz iz svega ovoga. I to je još više zabrinjavajuće.

Svojim stavom i odnosom, pa čak i više nego igrom, igrači su dopustili da im oni koji ih bespogovorno bodre, okrenu leđa. A neki od njih su odlučili da urade što više da celu situaciju dodatno pogoršaju. Gestikulacijama, izjavama, nepožrtvovanjem i svakim odsustvom bilo kakve odgovornosti.

Hemija je potpuno narušena, što ne reći i nepostojeća. Te se čini da većina radi za sebe, a ne za tim.

I da nije spremna da se menja zarad boljitka. Što novog čoveka koji dođe na klupu stavlja pred Tantalove muke.

Da je zaista problem bio u treneru, onda se ovako nešto kao juče ne bi nikako moglo desiti. Jer ovde se ne radi o lošem skautingu ili pripremi meča, već o apsolutnom nemaru i nezainteresovanosti. Ona se kod ovih igrača javlja tek na mahove, kada im se ćefne. Tako ne može da se uspe. Niti da se promeni stanje.

Čini se da je ovaj tim nepovratno izgubio kompas

OD GLADNOG SIROČETA DO NAJVEĆEG DOBROTVORA Poklonio više od 10 MILIONA evra, a Srbija mu je ceo život bila u srcu, Milomir (101) Srbin kakav se rađa jednom u veku

0

Milomir Glavčić je svojim životom pokazao da se prava veličina čoveka ne meri bogatstvom koje je stekao, već dobrotom koju je podelio. Njegova priča ostaje snažna poruka i primer budućim generacijama – da i iz najvećeg siromaštva može izrasti najveće dobročinstvo. Ovaj izuzetni čovek, koji je u humanitarne svrhe darovao više od deset miliona evra, dočekao je svoj 101. rođendan kao oličenje bezuslovne dobrote, rodoljublja i ljudskosti.

Od siročeta do svetskog uspeha

Njegov životni put nimalo nije bio lak. Rođen u siromašnom zaseoku Pope, nedaleko od Jošaničke Banje, Milomir je vrlo rano ostao bez roditelja. Detinjstvo mu je prošlo u oskudici, često je, kako je sam govorio, bio više gladan nego sit. U potrazi za boljim životom stigao je u Beograd, ali ga je tamo zatekao Drugi svetski rat, koji mu je sudbinu dodatno zakomplikovao.

Put ga je potom vodio preko Grčke i italijanskih logora sve do Kanade. U novoj zemlji započeo je od najtežih poslova u rudniku, da bi upornošću i radom kasnije izgradio uspešnu karijeru kao hotelijer u Nijagara Folsu. Iako se nikada trajno nije vratio u Srbiju, svoje korene i narod nikada nije zaboravio.

Zadužbinar našeg vremena

Milomirove donacije ostavile su neizbrisiv trag u Kraljevu i okolini. Njegovim sredstvima izgrađen je novi most na Ibru, koji danas nosi njegovo ime, a za koji je izdvojio više od dva miliona evra. Pomogao je kraljevačkoj bolnici nabavkom magnetne rezonance, skenera i sanitetskih vozila, finansirao izgradnju novog dečjeg vrtića na Beranovcu, kao i brojne projekte Srpske pravoslavne crkve.

Nakon razornog zemljotresa 2010. godine i kasnijih poplava, izdvojio je stotine hiljada evra za obnovu domova i kupovinu bele tehnike svojim sugrađanima, pokazujući da pomoć stiže onda kada je najpotrebnija.

Briga koja se ne zaboravlja

Posebno se ističe njegova briga o rođacima i meštanima rodnog kraja. Svake godine, od septembra do Božića, slao je značajnu novčanu pomoć porodici – stariji rođaci dobijali su po 5.000 evra, mlađi po 4.000, dok je svako dete u porodici dobijalo po 2.500 evra.

– On zna kako se živi u Srbiji i kaže da mu je najveća radost to što može da pomogne – ispričao je njegov sestrić Radoje Glavčić.

SERBIANNEWS/CANADA

Preporuka Vlade: Badnji dan da bude neradan

0
a car is parked in front of a large building

Zaposleni koji Badnji dan slave po gregorijanskom ili po julijanskom kalendaru omogućiti da ne rade na taj dan

Preporuka Vlade: Badnji dan da bude neradan

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici Zaključak kojim je poslodavcima preporučeno da zaposlenima koji Badnji dan slave i po gregorijanskom i po julijanskom kalendaru omoguće da ne rade na taj dan.

Vlada je preporučila poslodavcima da zaposlenima koji Badnji dan obeležavaju po gregorijanskom kalendaru, katolicima i pripadnicima drugih hrišćanskih verskih zajednica, omoguće da ne rade 24. decembra 2025. godine, navodi se u saopštenju Vlade.

Ista preporuka se odnosi i na zaposlene pravoslavne vernike, koji taj praznik obeležavaju 6. januara 2026. godine, po julijanskom kalendaru.

Ukoliko su dužni da neprekidno obavljaju delatnost tokom državnih i verskih praznika, poslodavcima se, takođe, preporučuje da zaposlenima obezbede prava koja im sleduju za rad na dan praznika koji je neradan dan, prenosi Tanjug.