14.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 128

Kanada će prepoloviti dozvole za međunarodne studente

0
univerzitet u kanadi

Međunarodni studenti se suočavaju sa neizvesnošću nakon što je Kanada najavila planove za dramatično prepolovljivanje broja studentskih dozvola.

Međunarodnim studentima će biti sve teže dobiti vize za studiranje u Kanadi, prema nedavnom  izveštaju  koji ocrtava novi imigracioni plan zemlje.

Prošle godine , vlada je planirala izdati  305.900 studentskih dozvola u 2026. i 305.900 do 2027. Međutim, predviđeni brojevi će smanjiti taj broj za više od polovine, pri čemu vlada planira smanjiti broj izdatih studentskih dozvola na 155.000 u 2026. i 150.000 u 2026. i 150.000.000 u 2027. dozvola u 2028. godini.

Ministar finansija  François-Philippe Champagne predstavio je savezni budžet u utorak, 4. novembra, najavljujući vladin plan da smanji nivo imigracije u Kanadi na “održivom nivou”.

„Vraćamo kontrolu nad imigracijom u Kanadi i vraćamo Kanadu na put ka vraćanju imigracije na održive nivoe, što nam omogućava da ispunimo obećanje koje je Kanada dala onima koji je zovu domom“, rekao je François-Philippe Champagne.

„Naš plan će vratiti kontrolu, obezbediti jasnoću i doslednost imigracionom sistemu, a istovremeno će zadržati saosećanje u našim izborima i podstaći konkurentnost naše ekonomije.“

U protekle dvije godine, Kanada je uvela nekoliko restriktivnih promena u svoj program za međunarodne studente.

Počevši od 1. septembra 2025. godine , međunarodni studenti su morali dokazati da mogu da pokriju godišnje troškove života u iznosu od 22,895 dolara (ne uključujući troškove školarina i prevoza), što je više od prethodnog zahteva za ukupni iznos od 20,635 dolara.

U junu je Kanadska agencija za imigraciju, izbjeglice i državljanstvo (IRCC) objavila da studenti programa koji nisu diplomirani studenti u 178 oblasti studija više neće imati pravo na dozvolu za rad nakon diplomiranja (PGWP). Međutim, IRCC je brzo promenio mišljenje sledećeg meseca, navodeći da odlaze promene do sledeće godine.

Od januara do juna ove godine, Kanada je izdala samo 36.417 studentskih dozvola. To je oštar pad u odnosu na 125.034 dozvole izdate u istom periodu 2024. godine, što predstavlja  pad od 70 posto .

Ministarka za imigraciju, izbeglice i državljanstvo Lena Metlege Diab izjavila je da će Kanada uravnotežiti broj novih dolazaka sa planiranim odlaskom međunarodnih studenata i savremenih radnika, budući da im status ističe 2025. i 2026. godinu.

„  Obavezali smo se smanjiti broj privremenih stanovnika putem odlaska, ograničenja programa i snižavanja nivoa imigracije na manje od pet posto stanovništva do kraja 2027. godine“, izjavila je je.

SRPSKINEWS/KANADA

Darko Rajaković i Toronto “ulovili” Janisa Adetokumba: MIlvoki “stradao” u Kanadi

0
CHARLOTTE, NORTH CAROLINA - FEBRUARY 07: Toronto Raptors head coach Darko Rajaković reacts during the second half of the game against the Charlotte Hornets at Spectrum Center on February 07, 2024 in Charlotte, North Carolina. NOTE TO USER: User expressly acknowledges and agrees that, by downloading and or using this photograph, User is consenting to the terms and conditions of the Getty Images License Agreement. (Photo by Jared C. Tilton/Getty Images)

Košarkaši Toronta ušli su kao autsajderi u noćašnji NBA klinč sa Milvokijem, a završili su ga u velikom stilu, “raznevši” u paramparčad Bakse, na radost publike u tom kanadskom gradu – 128:100.  Tako što su vodili konce igre od početka do kraja, a Janis Adetokumbo prošao kao savršena “žrtva” paklenog taktičkog plana srpskog trenera na klupi Reptorsa, Darka Rajakovića.

Mladi tim domaćina sproveo je u delo ideju svog šefa o čuvanju grčkog superstara, ne dozvoljavajuči mu da se razmahne ni na jednoj stran terena, pa nije mogao ni da se nadaje koševa ni da se naskače, kako to inače radi. Za nekog drugog bi 22 poena za 23 minuta na parketu bili odličan učinak, ali ne i za igrača tog formata.

Jeste bio najefikasniji u redovima gostiju, ali njegov skor je ispod ličnog mu proseka, pa Baksi nisu imali šta da traže protiv Torotna. Pogotovo, što su ga saigrači uskratiili za adekvatnu podršku, previše se oslanjajuči na njega, a premalo koristeći svoje “nišanske sprave”. Kuzma sa 18 poena, Entoni (12), Kolins (11), Tarner (10)… nisu ni pojedinačno ni zbirno bili dovoljni da se izbegne rezultatski fikasko.

Kanađani su toliko bili surovi u svojoj dominaciji, da je trener Milvokija u završnici utakmice zakucao Janisa za klupu, poštedevši ga prosipanja dragocene energije, pa je Grk sa strane gledao kako rival zatrpava koš. Pre svih Skoti Barns i Ar-Džej Beret, sa po 23 poena, a onda Imanuel Kvikli (15), Brendon Ingram (13), Sandro Mamukelašvili (15), Grejdi Dik (14)… Nadvisivši Bakse u svim parametrima, pa i u trojkaškom obračunu, sa 45 odsto (17/38) naspram 29 (11/38).

Reptorsi su tako upisali treću uzastopnu pobedu i približili se plej-in zoni najjače lige na svetu, dok su Baksi doživeli još drugi u tri poslednje utakmice, oba puta ostavši bez MVP partija timske zvezde vodilje.

SERBIANNEWS/CANADA

Cene hrane u Kanadi nastavljaju rasti, ali cene nekih prehrambenih artikala će vas šokirati

0

Prema podacima Statistics Canada, cijene hrane rastu već više od godinu dana, a inflacija prehrambenih proizvoda uglavnom ima uzlazni trend od aprila 2024. godine. Kupci su u septembru platili  četiri posto više  u trgovinama u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Ali neke stvari su nam više iscrpile novčanike od drugih. Govedina,  kafa i slatkiši su među najvećim krivcima, ali šta još doprinosi vašim računima ?

Hajde da izdvojimo neke od najskupljih namirnica i objasnimo zašto toliko koštaju.

Kafa je broj 1

Kafa nas već mesecima muči vrtoglavim cenama.

Cena kafe je porasla za 28,6 posto u protekloj godini – više nego bilo koja druga prehrambena namirnica koju prati indeks potrošačkih cena statističkog zavoda Kanade  .  Situacija postaje još gora kada odvojite “pravu” kafu od instant kafe. Cene pržene ili mlevene kafe porasle su za 41 posto u septembru u poređenju sa septembrom prošle godine.

Podaci  statističkog zavoda Kanade o maloprodaji pokazali su da je prosečna mesečna cena od 340 grama pržene ili mlevene kafe porasla za 34 posto samo od januara. Jedna od tih velikih kutija (864 grama) mlevene kafe Maxwell House koštala je 20 dolara u Loblawsu kada je CBC News pretraživao onlajn u ponedeljak, kutija Naboba Bolde od 915 grama koštala je čak 35,99 dolara u  Sobey-su  .

Čak je i Tim Hortons ovog meseca morao prvi put u tri godine podići cenu kafe, potvrdivši za CBC News da prilagodi cenu.

Ali zašto? Pa, ranije ove godine,  globalne cene su dostigle rekordne visine zbog problema sa snabdevanjem u glavnim zemljama proizvođačima poput Brazila i Vijetnama.

Istovremeno, američke tarife na robu iz Brazila prevrnule su na globalno tržište kafea, podižući cene naviše. 

Govedina 

Sledeće na listi je meso uopšteno, a govedina je skupela više od bilo čega.

Cena sveže ili smrznute govedine porasla je za 14 posto u odnosu na prethodnu godinu u septembru. Gotovo svaki komad govedine zabeležio je dvocifreni rast cene (izuzetak, ako se to tako može nazvati, bili su sveži ili smrznuti komadi goveđeg buta, koji su zabeležili rast cene od 9,9 posto od 2024. godine).

Ali mlevena govedina, sveža ili smrznuta, bila je najgori krivac, s rastom cene od 17,4 posto u jednoj godini. Podaci statističkog zavoda Kanade o maloprodaji pokazali su da je prosječna mjesečna cijena mlevene govedine u avgustu iznosila 15,06 dolara po kilogramu.

CBC News je u ponedeljak pretražio cene sveže mlevene govedine u nekoliko trgovina prehrambenih proizvoda na internetu, a jedan kilogram koštao je 22,02 dolara u Loblawsu i Metrou , a 19,82 dolara po kilogramu u Sobeysu. Pakovanje od 12 smrznutih goveđih burgera No Name od četiri unce koštalo je 18 dolara u Loblawsu i 14,99 dolara u Food Basicsu .

Te visoke cene su posledica dugotrajnih suša koje smanjuju broj stada u zapadnoj Kanadi , a troškovi hrane su veći.

Žao nam je što vam moramo reći da je cena slanine takođe doprinela porastu cene mesa, poskupevši za 8,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Konzervirani losos je takođe bio značajan, s porastom cene od 8,3 posto.

Orašasti plodovi 

Razmišljate o smanjenju finansijskih gubitaka i ostvarivanju dovoljnog unosa proteina iz orašastih plodova? Razmislite ponovo.

Sa 15,7 posto godišnje inflacije, orašasti plodovi i semenke su zapravo zabeležili veću inflaciju u septembru od sveže ili smrznute govedine. S obzirom na to da je sušeno i dehidrirano voće takođe poraslo za 10,9 posto, vaša omiljena mešavina voća ovih dana može se činiti kao luksuz (  u Loblawsu trenutno košta $18 ).

Postoji nekoliko razloga za rast cena orašastih plodova. Na primer, Kanada uvozi većinu svojih orašastih plodova iz Sjedinjenih Država, gde su mnogi uzgajivači orašastih plodova zabeležili manji rod nego inače u 2024. godini. Neki orašasti plodovi, poput pistaćija , takođe su zabeležili ogroman porast potražnje.

Kao što FoodCom-ov pregled globalnog tržišta orašastih plodova ističe, klimatske promene, logistički troškovi i trendovi u hrani, odigrali su ulogu. A tu je i politika – Trumpove tarife su takođe uzrokovale ekonomska previranja u industriji orašastih plodova tokom protekle godine.

Čokolada, takođe!

Žao nam je. Ali ni odeljak sa slatkišima ne izgleda sjajno. Cene konditorskih proizvoda, uključujući čokoladu, porasle su za 10,4 posto u septembru u poređenju s prethodnom godinom, saopštio je zavod za statistiku Kanade.

Cene kakaoa su se više nego udvostručile u poslednje dve godine  zbog lošeg vremena  i bolesti  u Zapadnoj Africi , koja snabdeva više od 70 posto svetskih potreba za kakaom, objašnjava Associated Press .

Reuters dodaje da su veleprodajne cene kakaoa pale u odnosu na vrh s kraja 2024. godine, ali proizvođači i dalje prenose svoje povećane troškove na potrošače.

Novinska agencija takođe objašnjava da kompanije smanjuju sezonske linije i uvode “shrinkflaciju” – nešto što ste možda primetili dok ste ove godine kupovali slatkiše za Noć veštica  .

Ni voćni sokovi nisu u redu

Cene voćnih sokova takođe su porasle u septembru, za 10,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Cene padaju kada obilne berbe stvaraju višak narandži, a rastu kada mraz ili uragan uništi voćke.

Prosečna  mesečna maloprodajna cena  dvolitarskog kartona porasla je u avgustu na 6,29 dolara sa 5,62 dolara u januaru.  Sok od jabuke, poređenja radi, ostao je relativno nepromenjen, mesecima se kreće oko 3,85 dolara.

Bobičasto voće i krastavci

Konačno, imamo dobre i loše vesti.

Počnimo s dobrim. Usred meseca uglavnom rasta cena, neke su zapravo pale – ali ništa više od bobičastog voća, koje je palo za 13 posto u poređenju sa cenama u septembru prošle godine.

To bi moglo biti posledica nekoliko potencijalnih faktora: povećana domaća proizvodnja (posebno brusnica, jagoda i borovnica, prema podacima Agriculture Canada  ), plus naglog porasta  uvoza borovnice iz Maroka prošlog proleća.

Ali sada, loše vesti: Dok većina namirnica doživljava neku vrstu fluktuacije iz meseca u mesec, krastavac je, od svih, bio prava katastrofa. U septembru je cena krastavca porasla za 24,7 posto u poređenju sa prethodnim mesecom – što je daleko najveća mesečna promena.

Cene krastavaca su porasle za samo 2,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, pa šta se dovraga dogodilo između avgusta i septembra? Prema Financial Postu , zapravo je prilično jednostavno : Lokalna sezona uzgoja krastavaca obično završava u septembru, tako da manja ponuda povećava cijene. Osim toga, više će se uvoziti , što takođe povećava cenu.

Na početku, od avgusta do septembra 2024. godine , cene krastavaca porasle su za 16 posto (u poređenju sa 6,2 posto u istom periodu prethodne godine). A kada pogledate prosečnu mesečnu maloprodajnu cenu u poslednjih pet godina, cene krastavaca su sezonske – rastu u jesen, dostižu vrhunac zimi i padaju u proleće.

SRPSKINEWS/KANADA

U Srbiji rast broja obolelih od gripa: najviše među decom uzrasta do 14 godina

0

Stope oboljenja sličnih gripu su iznad osnovnih nivoa u Francuskoj, Kazahstanu i Malti

U Srbiji rast broja obolelih od gripa: najviše među decom uzrasta do 14 godina

(ФОТО Pexels/Polina Tankilevitch)

U Srbiji je od 20. do 26. oktobra evidentirano 7.193 slučaja oboljenja sličnih gripu, što je za 4,9 odsto više nego prethodne nedelje, a 9,5 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne sezone.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, ovi registrovani slučajevi su sa incidencijom od 107,9 prema 100.000 stanovnika. Najveći broj obolelih je u uzrasnoj grupi od nula do četiri godine, a zatim u uzrasnoj grupi od pet do 14 godina. Registrovano je ukupno 10.838 slučajeva akutnih respiratornih infekcija, sa stopom incidencije od 898,3 prema 100.000 stanovnika.

Kako navode iz Instituta, zabeležena stopa incidencije je niža za 7,7 odsto u poređenju sa prethodnom nedeljom, dok je u poređenju sa istim periodom prethodne sezone nadzora niža za 27,1 odsto.

Putem Servisa javnog zdravlja prijavljeni su laboratorijski potvrđeni slučajevi infekcije virusom gripa sa teritorije grada Beograda, Kolubarskog i Sremskog okruga.

Kada je reč o epidemiološkoj situaciji u svetu, stope oboljenja sličnih gripu su iznad osnovnih nivoa u tri zemlje – Francuskoj, Kazahstanu i Malti, a stope akutnih respiratornih infekcija su povišene u Nemačkoj, Litvaniji i Španiji.

Od 33 zemlje i oblasti koje su izvestile o intenzitetu gripa, samo je Turska prijavila intenzitet srednjeg ili višeg nivoa, dok je u Norveškoj i Španiji prijavljeno regionalno ili široko rasprostranjeno širenje gripa, navodi se u saopštenju Instituta  za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.

Međunarodni sajam turizma i seoskog turizma u Kragujevcu

0
Izvor: N1 Beograd

Trajaće od 6. do 8. novembra

Međunarodni sajam turizma i seoskog turizma u Kragujevcu

Панорама Крагујевца (Фото Саша Радовановић)

Na Šumadija sajmu u Kragujevcu od 6. do 8. novembra biće održan 16. Međunarodni sajam turizma i seoskog turizma, objavljeno je na instagram stranici sajma.

Direktorka Gradske turističke organizacije Kragujevac Mirjana Milenković je istakla da će se tokom tri sajamska dana predstaviti više od 100 učesnika.

„Izlagači dolaze iz svih krajeva Srbije i regiona. Posetioce očekuje i raznovrstan kulturno-umetnički program koji će se odvijati na više lokacija. Na štandovima izlagača biće organizovane brojne promocije turističkih potencijala i domaće gastronomije, a Gradska turistička organizacija predstaviće ponudu grada”, rekla je ona a objavljeno na zvaničnom gradskom sajtu.

Prema njenim rečima, prvog dana sajma biće održana promocija Šumadijskog salona vina i degustacija vina šumadijskih vinarija, uz prateći rok koncert a drugog dana posetioce očekuje tradicionalno takmičenje u kuvanju šumadijskog čaja, kao i atraktivna vožnja kroz grad u zastavinim oldtajmerima i popularnim fićama.

„Tradicionalno, u okviru manifestacije biće održan i Sajam zimnice, gde će posetioci moći da uživaju u ponudi domaćih proizvoda. Zahvaljujući našim izlagačima, turističkim organizacijama i agencijama, kupovinom ulaznice i popunjavanjem kupona posetioci postaju potencijalni dobitnici brojnih poklon putovanja širom Evrope i regiona, a trećeg dana biće uručen vaučer za letovanje na Halkidikiju”, dodala je ona.

Direktor Šumadija sajma Marko Vujnović je istakao da će ovogodišnja 16. sajamska manifestacija okupiti brojne izlagače iz zemlje i inostranstva, a među njima su turističke organizacije, hoteli, banjska lečilišta, seoska domaćinstva, vinarije i destilerije.

Radno vreme sajma je u četvrtak i petak od 10 do 18 časova, a u subotu od 10 do 14 časova.

U manastir Tumane stigle mošti Svetog Gavrila Gruzijskog

0
calendar

Ovim događajem manastir Tumane dobio je još jednu veliku svetinju

U manastir Tumane stigle mošti Svetog Gavrila Gruzijskog

manastiru Tumane je 2. novembra svečano dočekana ikona Svetog starca Gavrila Gruzijskog sa delom njegovih svetih moštiju. Ikonu su izradile sestre manastira Samtavro u Gruziji, gde počivaju mošti svetitelja. Veliki broj vernika okupio se u molitvi i radosti da dočeka sveti dar koji donosi blagoslov. Svetinja je stigla sa blagoslovom mitropolita Andreja Gorskog, učenika svetitelja, kao dar Gruzijske Pravoslavne Crkve. Posle dočeka moštiju, služena je sveta liturgija uz prisustvo sveštenstva, monaštva i vernog naroda.

„Ovo je ne samo istorijski već i nebeski dan ubeležen crvenim slovom u trajanje ove svetinje. Dočekali smo mošti Svetog starca Gavrila iz Gruzije. Njega kao našeg savremenika molimo da nas zastupa pred Bogom u ovo teško i sudbonosno vreme, da nam pomogne da nosimo bremena iskušenja i sve nas nadahne svetlošću Hristovom koja ga krasi. Blagosloven je ovim svetim darom manastir Tumane, ali i čitava srpska zemlja i narod”, poručio je arhimandrit Dimitrije, iguman manastira Tumana.

Ovim događajem manastir Tumane dobio je još jednu veliku svetinju. Pored moštiju Svetog Zosima, Svetog Jakova i Svetog Nektarija, vernici će od sada imati priliku da se poklone i moštima Svetog Gavrila Gruzijskog velikog molitvenika, podvižnika i čudotvorca novog doba.

Građani Srbije i dalje veruju da je evropski put najbolji, ipak smo u „čekaonici“

0
Screenshot

Postoji većina koja bi želela da se Srbija pridruži Evropskoj uniji

Građani Srbije i dalje veruju da je evropski put najbolji, ipak smo u „čekaonici“ (video)

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je danas u Briselu, na Samitu o proširenju EU, da građani Srbije i dalje veruju da je evorpski put najbolji put za budućnost i istakao da je Srbija uprkos tome u “evropskoj čekaonici” u poslednje tri i po godine.

Postoji većina koja bi želela da se Srbija pridruži Evropskoj uniji, rekao je Vučić u sesiji na samitu “Evropski razgovori” i dodao da je i on proevropski orijentisan.

Na pitanje kako to građani Srbije vole Donalda Trampa, a takođe su veoma naklonjeni i Vladimiru Putinu i da li postoji takvo uzbuđenje u vezi sa Evropom ili evropskim liderima i zašto se nikada na protestima ne vide  evropske zastave, Vučić je rekao:

“Nisam vođa protesta, barem ne ja, ali postoji vrlo racionalno objašnjenje za to. Pre svega, Srbi su oduvek bili pro-republikanski orijentisani, kada je reč o američkim izborima, jer verujemo da smo mnogo pretrpeli od administracije demokrata 1999. godine, čak i kasnije. Zato su ljudi sa velikim oduševljenjem dočekali pobedu predsednika Trampa i očigledno je da on ima veoma visok stepen popularnosti u mojoj zemlji”, rekao je Vučić.

Kako je rekao, istovremeno, Rusija je tradicionalni saveznik Srbije, ne samo decenijama nego vekovima, i to je još jedan razlog.

“Govoreći o evropskim liderima, ljudi su i dalje veoma racionalni i misle da je put ka EU najbolji put i najbolji put za Srbiju u budućnosti. Govoreći o liderima, verujem da ljudi u mojoj zemlji poštuju predsednika Koštu i Ursulu fon der Lajen kao liderku, posebno zbog njenog drugačijeg ponašanja u odnosu na sve ostale, jer je dva ili čak tri puta posećivala ne samo Beograd već i druge oblasti, južni deo Srbije, što je veoma redak slučaj”, rekao je Vučić.

Istakao je da je to ono što naši ljudi zaista poštuju.

“Ne mogu da pravim poređenje po popularnosti, ali ako pitate ljude, i dalje postoji većina ljudi koji bi želeli da se pridruže Evropskoj uniji”, rekao je Vučić.

Na pitanje da li se plaši da će Srbija postati još jedna Turska koja će zauvek boraviti u evropskoj čekaonici, Vučić je rekao da jesmo u čekaonici u poslednje tri godine, pošto Srbija nije otvorila nijedno poglavlje niti klaster u poslednje tri i po godine.

Geopolitičke igre

“Mi smo bili jedina zemlja koja nije uvela sankcije Rusiji. Iako smo uvek podržavali teritorijalni integritet Ukrajine, povelju Ujedinjenih nacija, dve rezolucije Ujedinjenih nacija i uvek smo osuđivali invaziju i sve ono što se dešavalo na teritoriji Ukrajine, ali to nije bilo dovoljno. To je postalo, prema rečima nekih od vaših prethodnih sagovornika, nekakva geopolitička igra, a ne proces zaslugom”, rekao je Vučić u sesiji na samitu “Evropski razgovori”.

Prema njegovim rečima, Srbija istovremeno mora da uzme u obzir sve napomene od strane Evropske unije i da promeni stepen entuzijazma i energije kako bismo shvatili gde smo grešili i kako bismo išli mnogo brže.

“Kada se kaže Srbija u poređenju sa Zapadnim Balkanom, to je gotovo 55 odsto izvoza sa Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, Srbija je na tom planu veća od svih ostalih zajedno. Što se tiče privlačenja direktnih stranih investicija, u poslednje tri godine Srbija je privukla više od 60 odsto ukupnih direktnih stranih investicija od svih ostalih na Zapadnom Balkanu”, naglasio je Vučić.

Kako je rekao, poznato mu je da postoje sumnje među državama članicama EU zbog odnosa Beograda sa Pekingom i sa Moskom, ali da on neće zbog toga da se pravda.

“Neću da se pravdam zato što razgovaram sa nekim, mislim da je to glupo, ja nisam nekakav đak u osnovnoj školi. Ja verujem da svi treba da razgovaraju jedni sa drugima, mislim da je to korisno i da to ne znači da se ja slažem sa nekim ako sa njim razgovaram”, ukazao je Vučić.

Istakao je da je prihvatio kritike komesarke za proširenje Marte Kos i da “priznaje da je kriv”, ali da mu je bilo čudno što se po pitanju njegovog puta u Moskvu nisu uzeli u obzir razlozi posete.

“Ne radi se samo o tome da sam ja išao u Moskvu. Imao sam razne razloge da odem tamo. Bilo je to vezano za gasni aranžman, trebalo je da razgovaramo o problematici NIS-a, kome su SAD uvele sankcije, a Rusi su vlasnici NIS-a. Znači, bilo je tu više pitanja na stolu”, rekao je Vučić i upitao šta je bila alternativa tome.

On je takođe istakao da ga niko iz Evrope, izuzev Marte Kos u Ursule fon der Lajen, nije pitao za to šta je bio sadržaj tih sastanaka u Moskvi.

“Nisam se uplitao, niti mešao u rusko-ukrajinski sukob. Ja sam mali igrač iz male zemlje. Ja sebi ne dozvoljavam da se mešam u neke velike stvari. Velike zemlje ili Evropska unija su te koje to mogu sebi da priušte. Ja to nisam radio. Ja sam razgovarao o našim malim problemima koji su veliki problemi i za srpski narod. I to je bila moja namera”, istakao je Vučić.

Naveo je da je on uvek bio poštovalac pravila da se čuje i druga strana i da bi želeo da vidi kako svi lideri jedni sa drugima razgovaraju.

“To je jedini način da se prevaziđe današnja situacija. Ali ja znam da to niko ne želi da čuje jer vidim da se svi smeju i šale kada mi kritikujemo ove druge. Ja neću da se šalim na račun Kine, Amerike, Rusije. Preozbiljna su to pitanja za bilo kakve šale. Potrebni su nam razgovori”, ukazao je Vučić.

Uskoro sa Makronom

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će za nekoliko dana razgovarati sa predsednikom Francuske Emanuelom Makronom i da se nada da će kancelara Savezne Republike Nemačke Fridriha Merca moći da ugosti u Beogradu u januaru ili ferbuaru iduće godine.

Vučić je u Briselu u sesiji na samitu “Evropski razgovori” u organizaciji Juronjuza, rekao da očekuje da će u Srbiju uskoro doći i šef nemačke diplomatije.

Na pitanje kako bi ocenio podršku kolega iz EU za ulazak Srbije u EU, on je rekao da kada razgovara sa južnjacima podrška je mnogo veća.

”Sa Đorđom Meloni sam se video nekoliko puta u poslednjih 12 meseci, i oni nas podržavaju, isto je sa Špancima, Portugalcima i sa Grcima, ali pomalo je drugačije kada odemo u zemlje Beneluksa, sa zemljama Baltika i Skandinavije”, rekao je Vučić.

Odgovarajući na pitanje da li oseća uzbuđenje pre razgovara sa Ursulom fon der Lajen, on je rekao da je veoma odgovaran, ozbiljan i da se uvek sprema za sastanke i razgovore sa zvaničnicima.

”Sinoć sam se pripremao za razgovor sa Antoniom Koštom i trudim se da analiziram sve pod lupom i da naučim napamet ono što je potrebno i ne stidim se da to priznam. S vremena na vreme sam kao neki student, jer moram da budem dobro pripremljen”, rekao je on.

Kako je naveo, imao je priliku da razgovora sa kineskim predsednikom Si Đipingom i dodao da je to odlična prilika za lidera jedne male zemlje.

Primedbe iz EU

Popravićemo svoje ponašanje u budućnosti i nadamo se da će Evropska unija to primetiti, dodao je Vučić.

On je dodao da Srbija mora da se popravi kada je reč o vladavini prava i da kao predsednik želi da učestvuje u tom procesu i da pomogne vladi.

“Kada govorim o protestima, ja cenim te proteste, kad god su mirni. A u političkom smislu meni se to dopada. Ja moram da budem pošten i iskren. Jer političke brojke na toj strani padaju, naša popularnost raste, ja ih molim da nastave sa protestima i zahvaljuju mi se”, rekao je Vučić na sesiji na samitu “Evropski razgovori”.

On je tako odgovorio na pitanje da prokometariše situaciju u Srbiji i činjenicu da se protesti održavaju već godinu dana i da li je zabrinuti da bi stvari mogle da se otrgnu kontroli i da li misli će protesti eskalirati, kao i da li misli da se Srbija menja brže nego što je očekivao.

“Ja sam oduševljen promenama koje smo omogućili. Ako biste došli u Beograd, ne biste prepoznali grad, ne samo na osnovu sopstvenog iskustva, već ni na osnovu fotografija koje ste mogli da vidite. Svaki put kada moj prijatelj Mario David dođe u Beograd, on mora da prizna da nikada nije video tako velike promene i poboljšanja u nekoj drugoj zemlji, ne samo u našem regionu”, rekao je Vučić.

On je istakao da će prema projekcijama MMF-a stopa rasta Srbije biti  najveća u gotovo čitavoj Evropi u naredne četiri godine.

“Kada govorimo o protestima, ja se suočavam sa protestima otkako sam postao premijer 2014. Pre toga sam bio potpredsednik vlade dve godine. U međuvremenu prošlo je možda samo šest meseci bez nekih protesta. Imajući sve to u vidu, mi smo svejedno napredovali, stopa rasta je bila solidna. Moram da vam nešto kažem kada sam postao premijer, javni dug, samo da vidite koliko smo bili disciplinovani, iznosio je u Srbiji 79 odsto BDP-a, dok je danas 43 odsto, duplo manje nego što je to evropski prosek”, rekao je Vučić.

Kazao je da smo zemlja u regionu koja je dobila investicioni rejting od agencije Standard end purs kao i da očekuje da ćemo dobiti i od drugih agencija u narednih šest meseci.

“Kada je reč o izveštaju Evropske komisije, svašta piše o ekonomiji, što se tiče fiskalne i finansijske stabilnosti, odlične ocene smo dobili. To je izuzetno bitno za građane”, rekao je Vučić.

Na pitanje da prokomentariše da to što je Marta Kos rekla da u Srbiji predsednik ima prevelika ovlašćenja, kao i da sve u vezi sa proširenjem radi predsednik i da to ne valja, Vučić je rekao da se u potpunosti slaže sa njom.

Na pitanje šta planira nakon što mu istekne predsednički mandat, Vučić je rekao da nema planove već da mašta o tome da “završimo veliki Ekspo 2027”.

“Ekspo za nas nije samo izložba, okupićemo najveći broj zemalja do sada. Rekordna brojka je bila 117 u Astani u Kazahstanu, a do dana današnjeg potvrdilo nam je 127 zemalja svoje učešće na našem Ekspu, ali moramo da završimo razne infrastrukturne radove”, rekao je Vučić i dodao da Srbija mora da se pripremi.

Naveo je da to ima veze sa njegovim “nasleđem”, ali da to nije sve, jer Srbija prvi put u svojoj istoriji u proteklih 12 godina ima stabilnu valutu.

“Sagradili smo veći broj bolnica, naučno-tehnoloških parkova, više kilometara puteva i auto-puteva i brzih pruga nego 65 godina pre toga. To je moje nasleđe i ja sam na to ponosan. Nisam još odlučio šta ću raditi, u svakom slučaju trudiću se da podržim svoje kolege. Kada je reč o očuvanju tog nasleđa i da im pomognem u političkim bitkama, druge planove nemam”, naveo je Vučić.

Zvezda juri drugu pobedu protiv francuskih klubova

0

Poraz Partizana na Banovom brdu, remi Zvezde protiv Radnika i poraz Vojvodine od IMT-a, nagoveštavaju uzbudljivu trku za budućeg prvaka. – U četvrtak stiže Lil

Zvezda juri drugu pobedu protiv francuskih klubova

Пред новим изазовом у Европи: фудбалери Звезде (Фото: ФК Ц. звезда)

Prošla takmičarska nedelja u domaćem fudbalu bila je vrlo uzbudljiva. Prvo se Partizan “sapleo”  na Banovom brdu (4:1), dan kasnije i Crvena zvezda je “izneverila” armiju svojih navijača, nakon  nerešenog ishoda s Radnikom (1:1) da bi novu senzaciju u 14. kolu napravio novobeogradski IMT-e, koji je bez problema uspeo da savlada Vojvodinu u Novom Sadu (3:1) iako su “lale“, u četvrtak uspele da nanesu prvi poraz prvaku u domaćem šampionatu. Ovako uzbuljdivo kolo, nije viđeno od marta 2023. godine, kada je Zvezda igrala nerešeno u Kruševcu, Partizan na svom stadionu izgubio od Radnika a Vojvodina remizirala u Ivanjici protiv Javora.

Mnogi će reći da ovakvi rezultati donose neizvesnost u prvenstvu, da više nema “nedodirljivih” i da danas svako svakog može da pobedi. Međutim, jasno je da su “večiti” upali u rezultatsku krizu, da nešto ne štima u njihovim ekipama, pa je Partizan nakon nove fudbalske blamaže u Kupu i poraza od Mačve rešio da smeni Srđana Blagojevića. Sa druge strane, već uveliko se priča i odlasku Vladana  Milojevića, koji će po svemu sudeći u decembru napustiti redove prvaka.

Crvena zvezda i njeni navijači ne pamte kada njihova ekipa nije pobedila tri utakmice zaredom. To je poslednji put bilo u sezoni 2008/09 kada je “crveno-bele” sa klupe predvodio Zdenjek Zeman. Tada je Zvezda poražena u 1. kolu šampionata od Vojvodine (2:0). U 2. kolu bilo je nerešeno sa Banatom iz Zrenjanina (0:0) dok je u 3. kolu Crvena zvezda poražena od ivanjičkog Javora sa 2:0 u Beogradu!

Već u četvrtak našeg fudbalskog prvaka očekuje novi ispit u Ligi Evrope, u goste Crvenoj zvezdi stiže francuski Lil. U tom evropskom meču domaćin juri tek drugu pobedu protiv francuskih klubova, jer su poslednji trijumf nad jednim timom iz Francuske “crveno-beli” ostvarili u septembru 1998. godine protiv Meca (2:1), tada su strelci bili Ognjenović i Drulić.

Do sada se Crvena zvezda sastajala protiv francuskih klubova čak 17 puta. Pri tom, ostvaren je samo jedan trijumf, četiri puta utakmica se završila bez pobednika a čak 12 puta naš tim je doživeo poraze. Uz gol razliku 17:42! Gledajući istorijat sureta našeg prvaka sa klubovima iz te zemlje jasno je da je uspeh na strani protivnika i to od prvog susreta protiv Marseja 1991, pa preko  novih mečeva sa Lionom, Strazburom, Renom, PSŽ-om,  i Monakom.

Obradović: Imamo tim koji može da parira Panatinaikosu

0

Džordan Nvora nije trenirao sa ekipom i male su šanse da zaigra sutra

Obradović: Imamo tim koji može da parira Panatinaikosu (video)

Тренер кошаркаша Црвене звезде Саша Обрадовић (Фото Танјуг)

Trener košarkaša Crvene zvezde Saša Obradović izjavio je danas pred utakmicu devetog kola Evrolige da je Panatinaikos atipičan protivnik i dodao da njegova ekipa može da parira grčkom timu.

Košarkaši Crvene zvezde dočekaće sutra od 20 časova Panatinaikos u Beogradskoj areni.

“Ovo će biti dobar izazov, biće korekcija tokom same utakmice sa malim petorkama. Treba reagovati, imaće brzinu, ali i na to bi trebalo da se prilagodimo. Imamo tim koji može da parira, bitno je da razmišljamo o nama, ne samo o njima. Panatinaikos je atipičan protivnik i težak za skauting”, rekao je Obradović na konferenciji za medije.

On je naveo da je njegova ekipa u fazi oporavka posle poraza od Spartaka (80:85) u ABA ligi.

“Nema tu puno prostora za trening, priprema za prioritet, Evroligu, da odigramo što bolje, sigurno će naredni period biti iskorišćen da poneki igrači dobiju odmor. U svemu tome integrisati Džereda Batlera, koliko god da je inteligentan i ima talenta, opet sa druge strane treba da se saživi sa ekipom. Sa jednim treningom od 45 minuta, gde su ti misli u protivniku i onome što treba da radiš nije lako popravljati, ali dobro je da ima ekipa koja tu pomaže oko informacija i prijema i razumevanja šta se htelo”, izjavio je trener Crvene zvezde.

Obradović je istakao da su “crveno-beli” analizirali poraz od Spartaka.

“Pali smo u poslednjih pet minuta, moguće da će se to dešavati, nemam zamerku na odnos prema utakmici i prema protivniku, pali smo u koncentraciji, ali ništa o tome treba značajno da se razgovara. Imamo Panatinaikos, najvažniju utakmicu kao i sve druge”, dodao je Obradović.

Trener Crvene zvezde je rekao da Džordan Nvora nije trenirao sa ekipom i da su male šanse da zaigra sutra.

“Kodi Miler-Mekintajer i Čima Moneke su trenirali normalno, dobili su jake udarce, nisu igrali u Subotici, ali su oporavljeni i spremni za utakmicu”, izjavio je Obradović.

Dve evropske titule za Crvenu zvezdu

0
two person fencing inside the gym

Prethodna nedelja će biti upisana u istoriju „crveno-belih” pošto su i mačevaoci i bokseri postali kontinentalni šampioni

Dve evropske titule za Crvenu zvezdu

Мачеваоци (Фoто СД Црвена звезда)

Košarkaši su izgubili u Subotici, fudbaleri nastavili sa lošim rezultatima, ali će nedelja, 2. novembar, biti jedan od značajnih datuma u istoriji SD Crvena zvezda. Do titule prvaka Evrope stigli su u klupskoj konkurenciji bokseri i mačevaoci.

EUBC Kup šampiona u boksu održan je u beogradskoj „Ložionici”. U finalu je Crvena zvezda pobedila grčki Panatinaikos 12:2. Pre toga je istim rezultatom pobeđen Pankration iz Moldavije.

U finalu je Artur Megapetijan u kategoriji do 57 kg otvorio duel pobedom, zatim je Pavel Fedorov u kategoriji do 63,5 kg udvostručio prednost. Vahid Abasov, jedan od nosioca ovog tima, nastavio je seriju ubedljivim trijumfom u kategoriji do 67 kg, dok je kapiten Igor Rogić u kategoriji do 71 kg svojom borbom raspalio publiku u „Ložionici”. Dimitrije Andrejević (75 kg), Vladimir Mirončikov (80 kg) i Sadam Magomedov (92 kg) potvrdili su Zvezdinu nadmoć i zapečatili rezultat 12:2 u korist „crveno-belih”.

Bokseri (Foto SD Crvena zvezda)

Osvajanjem Kupa evropskih šampiona Crvena zvezda je još jednom pokazala da pripada samom vrhu evropskog klupskog sporta.

Trofej je uručen kapitenu Igory Rogiću.

Mačevaoci Crvene zvezde su osvojili prvu titulu šampiona Evrope u floretu na Kupu evropskih šampiona koji je održan u Hajdenhajmu, u Nemačkoj.

„Crveno-beli” su u finalnoj borbi savladali italijansku ekipu Fjame oro i tako došli do zlatnog odličja Za Crvenu zvezdu su nastupili vrhunski majstori floreta: Mohamed Hamza, Aleksander Čupenič, Nik Itkin i kapiten Veljko Ćuk.

„Crveno-beli” su na početku osvojili prvo mesto u grupi 2 pobedivši ekipu Francuske sa 45:18 i švajcarski Kem Moržes sa 45:26. Zvezdini floretaši su potom bili veoma ubedljivi protiv belgijske ekipe Ce les tri arms 45:6, da bi u polufinalu ponovo savladali Francusku sa 45:23.

Kao i prošle godine, u finalu Kupa evropskih šampiona „crveno-beli” su se sastali sa italijanskom ekipom Fjame oro koja je pre godinu dana u veoma neizvesnom finalu osvojila zlato. Ovoga puta naši floretaši su bili mnogo bolji i osvojili su šampionsku titulu pobedom od 45:29 i tako ostvarili najveći uspeh srpskog klupskog mačevanja.