Troje ljudi završili u bolnici zbog napada kojota u vankuverskom Stenli parku
Delovi vankuverskog Stanley parka su zatvoreni, nakon što je u sredu ujutro kojot napao tri osobe.
Za manje od dva i po sata podeljeno svih 30.000 vaučera
Na šalterima pošta za manje od dva i po sata primljeno je svih 30.000 prijava za subvencionisani odmor u Srbiji, čime je planula i treća serija vaučera, rečeno je u “Pošti Srbije”.
U prva dva ovogodišnja ciklusa podeljeno je ukupno 120.000 vaučera kojim država subvencioniše odmor građana u domaćim turističkim objektima.
Prijavljivanje za treću, dodatnu količinu od 30.000 vaučera, kažu u “Pošti”, završeno je za manje od dva i po sata.
Na šalterima 1.307 pošta građani su predavali popunjene prijave, uz prateću dokumentaciju i u 10 časova i 28 minuta evidentirana je poslednja prijava, i to u Užicu.
Ministarka za trgovinu, turizam i telekomunikacije Tatjana Matić izjavila je Tanjugu da je jutros razgrabljeno dodatnih 30.000 turističkih vaučera, kao i da su penzioneri uzeli više od 50 odsto.
“Tradicionalno su penzioneri bili najviše zainteresovani i uzeli više od 52 odsto vaučera, zatim oko 30 odsto uzeli su zaposleni, a bio je i neki procenat nezaposlenih i studenata”, rekla je Matićeva.
Kako je rekla, stalno obaramo rekorde u brzini podele vaučera za odmor u Srbiji.
Ministarka ističe da turistički vaučeri značajno podižu turistički proment i posećenost domaćih destinacija i dodaje da se najviše traže banje, ali i planinski centri i druge turističke destinacije.
“Najveće interesovanje je ovog puta bilo za banje. Sokobanja iz meseca u mesec izbija na prvo mesto, preuzima primat od Vrnjačke Banje. Pored te dve banje, najtražeije su Ribarska banja, banja Koviljača, a planinski centri i dalje su traženi, ali ne toliko kao ranije. Ipak planine su i dalje među prvih 10 destinacija, a pre svega Kopaonik i Zlatibor”, rekla je Matićeva.
Cene nekretnina u Torontu u junu su pošle na dole kako rekodne aktivnosti blede
Odbor za nekretnine koji zastupa najveće kanadsko tržište stanova, predviđa da je vrhunac kupoprodaje nekretnina u Torontu iza nas, nakon što je ta aktivnost dodatno opala u junu.
Prošlog meseca zabeleženo je 11.106 prodaja imovine širom šireg područja Toronta (GTA), pokazuju podaci koje je u utorak objavio regionalni odbor za nekretnine Toronta (TRREB). Iako to predstavlja rast od 28,5% u odnosu na godinu ranije, ali je to pad od sedam posto u odnosu na maj i nagli pad u odnosu na mart 2021g, kada je prodato više od 15 000 domova. TRREB je rekao da je sekvencijalni pad prodaje bio 9,1 % na sezonski prilagođenoj osnovi.
Prosečna cena svih domova prodanih širom GTA-e u junu bila je 1.089.536, što predstavlja skok od 17% u odnosu na godinu ranije, a u isto vreme to skroman pad u odnosu na maj, kada je postavljen novi rekord sa prosečnom cenom od više od 1,1 milion dolara.
Prodaja nekretnina i cene padale su sekvencijalno, za sve tipove kuća koje TRREB prati, osim na delu prodaja apartmana, gde je zabilježen skroman rast.
Uprkos usporavanju u junu, TRREB je u utorak povećao izglede za ovu godinu nakon što je uzeo u obzir aktivnost iz prvog kvartala. Nova prognoza je da će u ovoj godini biti ukupno 115.000 transakcija, u odnosu na prethodni procenu od 105.000. Takođe je povećao svoju prosečnu procenu cene nekretnina za ovu godinu, na 1.070.000 dolara.
SERBIANNEWS/CANADA
Opštine u Manitobi proglašavaju stanje poljoprivredne katastrofe usled suše i rekordnih vrućina
Neumoljiva vrućina, rekordne temperature i nedostatak kišnih padavina guraju neke farmere iz Manitobe na ivicu egzistencije.
Seoska opština St. Laurent, u regiji Interlake, proglasila je u ponedeljak poljoprivredno stanje katastrofe.
Opšina kaže da je ove godine imala manje od 40 % normalne količine kiše, prinosi useva su u malim količinama, a bunari su suvi ili presušuju.
Nabavka vodom i kvalitet vode rastuća je briga, dok će nas najezda skakavaca ostaviti dodatno bez žita , rekli su iz opštine.
Zamenik u opštini Reeve, Frank Bruce rekao je da su neki farmeri prisiljeni prodati stoku zbog visokih troškova hrane i vode. Teško stanje farmera on naziva očajnim.
“Neki prodaju svoju stoku zbog suše. To je katastrofa. Mnogi nemaju vodu”, rekao je Bruce. “Kopaju bunare i zapravo izvlače vodu iz jezera u podzemne zemunice.
“A povrh svega, skakavci jedu useve.”
Ekstremni ekonomski uticaj naterao je opštinsko veće da zatraži hitnu pomoć kroz provincijske i savezne programe, rekao je Bruce.
Interlake je inače suvo područje
Bill Campbell, predsednik poljoprivrednih proizvođača Keystone iz Manitobe, nije iznenađen. Rekao je da je Interlake vrlo suvo područije. Kao i mnoga druga područja u provinciji.
KAP predstavlja oko 4.500 poljoprivrednika u pokrajini .
Verovatno postoji nepovratna šteta na usevima, senu i pašnjacima “, rekao je Campbell.
“S ovom vrućinom doći će do pobačaja roda, a pšenica neće biti toliko dobra koliko bi mogla biti. To je previše stresa ne možete to popraviti u ovoj fazi . ”
Campbell je rekao da je prerano znati novčanu vrednost štete. Rekao je da poljoprivrednici mere ono što ulazi u žitnice, a taj broj još nije dostupan.
Iako su izolovani pljuskovi doneli određeni optimizam sredinom juna, Campbell kaže da je toplotna kupola tokom vikenda poljoprivrednike zabrinula.
“Bube u proleće napadaju repicu, mraz i hladnam temperaturama stalno prete, loše klijanje, a zatim sve to morate ponovno sejati, čini da vaše emocije idu gore-dole”, rekao je. “Onda i ovaj udar vrućine.
“Iako znamo puno o tome kako se nositi s nedaćama, nije bilo dovoljno kiše.”
Zabrinut je zbog nedostatka vode i za svoju stoku, navodeći i nedostatak snežnih padavina ove zime i prolećnog topljenja snega.
“Zemunice, potoci se nisu nadopunjavali. I znate kakve god da su bile kiše, nije bilo otapanja snega. Zemunice su suve i prazne”, rekao je Campbell.
“Bez vode na pašnjaku to postaje problem za stoku. Moraju svakodnevno piti. A stoka pije leti i više od 10 litara po životinji. Ako nemate vode, morate ih negde premestiti . ”
Morao je sagraditi ogradu i premestiti stoku natrag do bunara, stavljajući plitke pumpe za pristup vodi i odvod u rov do pašnjaka.
Imamo godišnje samo jednu žetvu
Larry Wagner kaže da je sve što je nas je činilo stresnim pre ove vrućine, sada vidimo da je sve to pomalo smešno.
Wagner je stočar u blizini Virdena, Man. Takođe je predsedavajući udruženja za stočnu hranu i travnjake u Manitobi.
Brine ga i prerana žetva.
Neki od useva su pred otpisom, a nešto se može ubrati kao hrana za stoku. Neki od njih neće doneti rod. Moramo samo nastaviti spašavati ono što možemo “, rekao je Wagner.
Rana žetva ukazuje na prerano sazrevanje, da ima manje od onoga što bi moglo biti. Rana žetva nije dobar znak, rekao je Campbell.
“Mi imamo svake godine samo jednu priliku za žetvu. Ne možemo je popraviti ako nema kiše. Moraćemo doneti neke velike odluke o tome kako ćemo se kao proizvođači nositi s posledicama ovog lošeg vremena”, rekao je .
SERBIANNEWS/CANADA
Srpske atletičarke Dragana Tomašević i Marija Vučenović izborile su olimpijsku vizu
Srpske atletičarke Dragana Tomašević i Marija Vučenović izborile su olimpijsku vizu i učestvovaće na Igrama u Tokiju, saopšteno je iz Olimpijskog komiteta Srbije (OKS).
Kako se navodi, one su plasman izborile na osnovu rang liste Međunarodne atletske federacije (IAAF).
Tomaševićeva, koja se takmiči u bacanju diska, peti put će učestvovati na Igrama, dok će Vučenovićeva, bacačica koplja, debitovati na najvećoj sportskoj smotri.
Srpski tim za Tokio trenutno broji 85 sportista.
Pomen žrtvama u Bratuncu i Srebrenici
Još se čeka pravda za zločin u Zagonima iz 1992. godine, za koji, kao ni za mnoge počinjene nad Srbima u Podrinju, niko nije odgovarao
Banjaluka – U prvim danima rata, pre 29 godina, u selima oko Srebrenice i Bratunca – Zagonima i Krnjićima – pripadnici muslimanskih snaga počinili su zločine nad srpskim meštanima. U bratunačkom selu Zagoni 5. jula 1992. pripadnici muslimanskih vojnih snaga iz Srebrenice i susednih sela ubili su 15 Srba. Nedaleko od tog mesta, u Krnjićima pored Srebrenice služen je parastos za 24 poginula srpska civila i vojnika iz ovog sela, od kojih su njih 17 ubili pripadnici srebreničkih muslimanskih snaga. Porodice žrtava iz oba podrinjska sela pogađa to što za smrt njihovih najbližih niko nije odgovarao.
Paljenjem sveća za pokoj duša nastradalih i polaganjem cveća uz centralni Spomen-krst na gradskom groblju u Bratuncu obeležena je godišnjica stradanja 15 srpskih civila u tom bratunačkom selu. Porodice ubijenih i meštani Zagona podsetili su na masakr u Zagonima, uz napomenu da za taj zločin, kao ni za mnoge počinjene nad Srbima u srednjem Podrinju, niko nije odgovarao. Kažu da će odavati počast, sećati se najdražih i pričati mlađima o njihovom stradanju, iako pravosuđe BiH ne obraća pažnju i ništa ne čini da počinioci ovog zločina odgovaraju. Kako prenose banjalučki mediji, predmet u vezi sa stradanjem Srba u Zagonima nalazi se duže od 12 godina u Tužilaštvu BiH. Porodice nastradalih ubeđene su da tužioci svesno opstruišu ovaj, kao i još nekoliko predmeta koji se odnose na zločine nad Srbima na području Bratunca. Radojka Filipović, predsednica Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Bratunca, rekla je da o stravičnim zločinima 28. divizije Armije BiH najbolje svedoči zločin počinjen nad civilima na njivama u Zagonima.
„To potvrđuju činjenice da su na današnji dan ubijeni petogodišnji Vladimir Gajić i Mara Božić koja je imala 90 godina. Zločin nad Srbima u Zagonima, kao i svi ostali počinjeni u srpskim selima ovog kraja, potvrđuju jasnu nameru takozvane Armije BiH da počini genocid nad srpskim narodom, jer su njeni pripadnici ubijali sve što je srpsko, ne ostavljajući žive ni decu ni starce”, izjavila je Filipovićeva za novinsku agenciju Srna. Neprocesuiranjem zlodela nad Srbima, kaže ona, želi se „stvoriti pravosudna statistika i slika da zločin nije ni počinjen”.
Podseća da su istog dana iz Srebrenice napadnuta srpska sela Zagoni u bratunačkoj i Krnjići u tadašnjoj opštini Skelani i da se ti napadi razlikuju od ostalih, jer nisu izvedeni u zoru, nego u popodnevnim časovima. Stanovništvo je ubijano kod kuća i na njivama. Meštani Zagona koji su se prisetili krvavog pira Armije BiH ispričali su da su muslimanski vojnici sa žutim trakama oko ruku izlazili iz potoka iz pravca srebreničkog sela Blječeva, uz povike „Alahu ekber”, „hvataj žive” i „vodi u Blječevo”. Pričaju kako su pucali po ljudima koji su počeli da beže u pravcu Bratunca. Kako se podseća, ovo selo je i u Drugom svetskom ratu stradalo od istih neprijatelja i ni tada niko nije odgovarao za zločine. Napadi na Zagone nastavljeni su do Petrovdana 1992, kada su muslimanske snage težište svog napada prebacile na srpska sela istočno od Srebrenice, gde su tada počinile zločine nad srpskim stanovništvom u Zalazju, Sasama, Biljači i još nekim zaseocima, koje su potpuno uništile, izvestili su mediji.
Kobnog 5. jula u Krnjićima su dželati ubili osamdesetogodišnjeg nepokretnog učitelja u penziji Vasu Paraču, čije je telo spaljeno na vatri koju su u kući naložili njegovi bivši učenici. Preživeli meštani Krnjića ispričali da su tog tragičnog dana, osim učitelja Vase, ubijeni i direktor škole Rade Trimanović, starica Soka Vujić, a sveštenik Boban Lazarević ubijen je u trenutku dok je obavljao verski obred. Među ubijenima bilo je šest žena. U Krnjićima su ubijeni su svi Srbi koji nisu mogli da pobegnu.










