16.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 107

Vaterpolisti Srbije protiv Italije za finale Evropskog prvenstva

0

Vaterpolisti Srbije igraće protiv Italije u polufinalu Evropskog prvenstva. Direktan prenos meča je na Prvom programu RTS-a od 20.30, a najvažnije detalje pratite na našem portalu. Drugi polufinalni par čine Grčka i Mađarska, a igraće u terminu od 17.00 (RTS 1).

Ватерполисти Србије против Италије за финале Европског првенства (20.30, РТС 1)Vaterpolisti Srbije protiv Italije za finale Evropskog prvenstva (20.30, RTS 1)

Evropsko prvenstvo u vaterpolu u Beogradu došlo je do same završnice, a polufinalni duel Srbije i Italije, koji je na programu od 20.30 časova centralni je događaj dana i jedan od najvažžnijih na šampionatu.

Pred domaćom publikom, srpska reprezentacija ima priliku da se plasira u finale i da se borbi za evropsku titulu, dok će Italija u prestonici Srbije igrati sa jasnom ambicijom da nametne svoj ritam igre.

Reprezentacija Srbije na medalju na Evropskom prvenstvu čeka još od turnira u Barseloni 2018. godine kada je osvojila četvrto uzastopno zlato. Nakon toga, tri puta je ostajala bez borbe za odličja.

Italija je 2024. godine na turniru u Dubrovniku i Zagrebu došla do bronzane medalje, ali je pre toga četiri turnira odigrala bez medalja.

Pritisak domaćeg bazena

Srbija je do polufinala stigla sigurnim i zrelim izdanjima, posebno u meču potiv Mađarske, kada je pokazala zavidan nivo igre u odbrani, kontrolu tempa i širinu u napadu. Iako je pritisak domaćeg bazena uvek prisutan u završnici velikih takmičenja, izabranici selektora deluju spremno da tu činjenicu pretvore u prednost.

“Nismo izgledali kako sada izgledamo, ali smo se popravljali iz meča u meč. Igrali smo sjajne mečeve protiv Španije i Mađarske, pa se nadam da ćemo ostati na tom nivou. Italija je imala svoj trenutak, igrala je fantastično. Mlad tim, pun motivacije, agresivan, nemaju šta da izgube i siguran sam da će dati 200 odsto da bi otišli u finale”, rekao je selektor Srbije Uroš Stevanović.

Podrška sa tribina, iskustvo vaterpolista u igranju utakmica sa visokim ulogom i navika na veliku scenu mogli bi da budu važan faktor u duelu sa Italijanima.

“Mnogi od mojih igrača su pripreme počeli bez nastupa za reprezentaciju, a prvi meč im je bio u decembru u Mađarskoj. Dakle, broj njihovih nacionalnih kapica je bio nula. Mesec dana kasnije igraju protiv trostrukog uzastopnog olimpijskog šampiona i imaju priliku da sazre igrajući najlepši meč u životu. Za ovo se živi, nagrađeni su njihova volja i upornost. Ovo nam je prilika da se stabilizujemo. Imamo ritam i kontranapad i mislim da ćemo odigrati na dobrom nivou”, istakao je Sandro Kampanja, selektor Italije.

Italija, s druge strane, u polufinale ulazi kao tim koji neguje izuzetno disciplinovan i brz vaterpolo. Čvrsta zonska odbrana, a u zavisnosti od situacije ume i strpljivo da gradi napade. Upravo zbog toga, duel sa Italijom zahteva maksimalnu koncentraciju.

Sastav reprezentacije Srbije

Golmani: Radoslav Filipović (Radnički), Milan Glušac (Novi Beograd);

Centri: Nemanja Vico (Primorac), Đorđe Lazić (Jadran Herceg Novi);

Bekovi: Sava Ranđelović (Radnički), Nikola Jakšić (Radnički), Radomir Drašović (Marsej), Petar Jakšić (Radnički);

Spoljni igrači: Miloš Ćuk (Novi Beograd), Strahinja Rašović (Radnički), Nikola Lukić (Novi Beograd), Vasilije Martinović (Novi Beograd), Nikola Dedović (Radnički), Dušan Mandić (Ferencvaroš) i Viktor Rašović (Radnički).

Uz selektora Uroša Stevanovića, u stručnom štabu su treneri Stefan ĆirićMiloš ĆirićDarko BilićNemanja Ličanin i Miloš Ostojić, kondicioni trener Dajana Zorić, sportski psiholog Andrija Gerić, doktori Ivan Marjanović i Nikola Repac i fizioterapeuti Vladimir Radović i Aleksa Nikolić.

Putevi do polufinala

Srbija je grupnu fazu okončala na prvom mestu grupe C, bez izgubljenog meča. Izabranici selektora Stevanovića su počeli neubedljivo protiv Holandije koju su savaladali posle penala rezultatom 18:16, a u regularnom delu igre bilo je 13:13. Potom je Srbija pobedila Španiju sa 12:11, i na kraju ubedljivo Izrael – 19:9.

U nastavku takmičenja Srbija je trijumfovala protiv Francuske – 14:10, a u svetskom klasiku je pobedila Mađarsku sa 15:14, da bi u poslednjem meču pred polufinale bila poražena od Crne Gore rezultatom 15:13.

S druge strane, Italija je bila smeštena u grupu D, a tamo nije imala ravnopravnog rivala, te je bila ubedljiva na sva tri meča. Prvo je bila neumoljiva protiv Turske sa 19:8, potom je u drugom kolu sa 17:12 pobedila Slovačku i na kraju je nadigrala Rumuniju sa 20:6.

Italija je nadmetanje nastavila u grupi F i tu je počela trijumfom nad Gruzijom sa 16:14, a onda je Grčka bila bolja sa 15:13, pa su Italijani morali u poslednjem kolu da se bore protiv Hrvatske za mesto koje vodi u polufinale i bili su efikasniji, te su Hrvate poslali kući sa 13:10.

Sastav reprezentacije Italije

Marko del Lungo, Frančesko de Mikelis, Alesandro Balcarini, Mario del Baso, Vinčenco Dolče, Tomazo Đanaca, Jakopo Alezijani, Filipo Ferero, Edoardo di Soma, Frančesko Kasija, Frančesko Kondemi, Mateo Joki Grata, Lorenco Bruni, Matija Antonuči, Alesandro Karnezeki.

Selektor: Alesandro Kampanja.

Italija svetska vaterpolo sila

Italija je pored Srbije, Grčke, Mađarske, Hrvatske i Španije svetska vaterpolo sila. Prvo Evropsko prvenstvo igrala je 1938. godine, a u narednih 29 nastupa samo sedam puta nije završila među pet najboljih.

Na pobedničkom postolju našla se 11 puta (tri zlata, dva srebra i sedam bronzi): titule je osvajala 1947, 1993. i 1995, vicešampion bila 2001. i 2010, dok je bronze osvajala 1954, 1977, 1987, 1989, 1999, 2014. i na poslednjem izdanju 2024. godine.

U poslednjih 17 nastupa, počev od 1987, Italijani su samo šest puta ostali bez plasmana u polufinale (1997, 2003, 2006, 2008, 2016. i 2020). Nastup 2003. godine bio je njihov najlošiji u istoriji, kada je zauzela deveto mesto.

‍Italija je ostvarila izuzetne rezultate i na svetskoj sceni: olimpijski šampioni bili su 1948, 1960. i 1992. godine, svetske titule osvajali su 1978, 1994, 2011. i u Gvangdžuu 2019, dok su u finalima Svetskog prvenstva poraženi nakon peteraca od Španije 2022. u Budimpešti, a zatim i od Hrvatske 2024. u Dohi.

Na Olimpijskim igrama osvojili su i srebra 1976. i 2012, kao i bronze 1952, 1996. i 2016. Na Svetskim prvenstvima imaju srebra iz 1986, 2003, 2022. i 2024, kao i bronzu iz 1975. Osvojili su i Svetski kup 1993, kao i svoj prvi trofej u Svetskoj ligi 2022. godine.

Od povratka Alesandra Kampanje iz Grčke i njegovog drugog mandata na klupi nacionalnog tima (tokom prvog mandata Italija je bila vicešampion Evrope i četvrtoplasirana na Svetskom prvenstvu 2001), Italijani su krenuli u snažan kontinuitet uspeha počev od 2010. godine.

Ukupno na 31 velikom takmičenju Italija je čak 23 puta stizala do polufinala, izuzeci su bili Evropsko prvenstvo i Olimpijske igre 2020. godine, ali su se već 2022. vratili na velika vrata osvajanjem srebra na Svetskom prvenstvu i zlata u Svetskoj ligi.

Uzbudljiva istorija međusobnih mečeva

Istorija međusobnih susreta Srbije i Italije obiluje utakmicama u kojima su nijanse odlučivale pobednika, pa se i ovog puta očekuje neizvesna borba, s naglaskom na taktičku disciplinu.

Poslednji put su večerašnji rivali sastali na Svetskom prvenstvu 2025. godine u Singapuru. Italijani su odneli trijumf posle penala rezultatom 17:16. Pre toga, Srbija je na putu do zlata u Tokiju bila bolja na Olimpijskim igrama sa 10:6 u četvrfinalu turnira.

U Rio de Žaneiru na olimpijskom turniru, Srbija je eliminisala Italiju u polufinalu, rezultatom 10:8.

Polufinale između Srbije i Italije predstavljaće pravi test zrelosti, strpljenja i karaktera za oba tima, ali i još jedan vaterpolo spektakl pred beogradskom publikom.

Pobednik ovog meča izboriće plasman u finale Evropskog prvenstva, dok će poraženi igrati u meču za bronzanu medalju.

U ovim kanadskim gradovima je jeftinije kupiti nego iznajmiti kuću

0

Ako ste potencijalni kupac prve nekretnine, a koji žele da se koriste na tržištu nekretnina, možda biste trebali potražiti nekretnine izvan većih gradova u Kanadi.

Zoocasa je u ponedeljak objavila novi izveštaj koji objašnjava odnos cene i najma pri kupovini kuća u Kanadi u 2026. godini.

„Je li sada pravo vreme za kupovinu? To je složeno pitanje. S jedne strane, kirije su na istorijskom niskom nivou; s druge strane, cene nekretnina su pale, a zalihe su visoke, što kupcima daje retku priliku da pronađu povoljne ponude“, navodi se u izveštaju  .

Izveštaj je otkrio da, iako većina naslova ističe visoke troškove kupovine kuća u Kanadi, postoje područja na tržištu gde je plaćanje hipoteke zapravo jeftinije od plaćanja stanarina.

Prema podacima Zoocase, Regina i Winnipeg su jedina dva grada u kojima kupovine kuće donose trenutnu mesečnu uštedu.

Prosečna cena kuće u Regini iznosi 330.900 dolara, sa mesečnom procenjenom hipotekom od 1.377 dolara, dok je prosečna cena 1.497 dolara.

„U Regini je mesečna otplata hipoteke 120 dolara manja od prosečnih stanarina, dok u Vinipegu vlasnici kuća plaćaju 92 dolara manje od svojih kolega koji iznajmljuju“, navodi se u izveštaju.

U Winnipegu, prosečna cena kuće je 378.300 dolara, a procenjena mesečna hipoteka iznosi 1.574 dolara, u poređenju sa prosečnom rentom od 1.666 dolara. To je 92 dolara mesečne uštede ako kupite kuću u poređenju sa iznajmljivanjem u glavnom gradu Manitobe.

„Vredi blizu napomenuti da je Edmonton u odnosu na ovaj trend. Iako je iznajmljivanje tehnički jeftinije tamo, razlika je neverovatno mala, samo 85 dolara plus mesečno“, dodaje se u izveštaju. „Za mnoge potencijalne kupce u Edmontonu, ova marginalna razlika sugeriše da je prelazak sa iznajmljivanja na vlasništvo daleko pristupačniji nego u ostatku zemlje.“

Zoocasa kaže da izvan ova tri grada, iznajmljivanje ostaje pristupačna mjesečna opcija; uštede variraju zavisi od grada do grada.

Razlika u odnosu na cene najma i kupovine povećava se u velikim urbanim centrima poput Otave, Montreale i Calgaryja, gde se kupovina mogu uštedeti između 400 i 450 dolara mesečno.

„Selidbom u centru južnog Ontarija poput Waterlooa i Hamiltona, jaz se povećava, a ušteda na najmu se približava 1.000 dolara“, navodi se u izveštaju.

„U međuvremenu, u širem području Toronte i dijelovima Britanske Kolumbije, ta razlika postaje veliki kanjon.“

Na primer, ljudi koji žive u Torontu mogu uštedeti 1.957 dolara na iznajmljivanju umesto kupovine kuće. U Vancouveru možete uštedeti preko 2.000 dolara na iznajmljivanju.

Ovo nije jedina rang lista koja osvetljava pristupačan život u Winnipegi. Takođe je proglašen najboljim za „niske troškove života“ sa strane Tangerine  .

SERBIANNEWS/KANADA

OpenAI planira da poveže mozak sa veštačkom inteligencijom bez operacije

0
Man with electrodes on head emitting light beams

“Merdž Labs (Merge Labs)” je startap koji je pokrenuo Sem Altman, direktor kompanije OpenAI, koji razvija neuronski interfejs za povezivanje mozga sa veštačkom inteligencijom – ali bez hirurškog umetanja elektroda. Cilj je da AI sistem radi na osnovu emocionalnog i kognitivnog stanja korisnika, a ne komadi.

OpenAI planira da poveže mozak sa veštačkom inteligencijom bez operacijeGetty © metamorworks

“Merdž Labs” se fokusira na neinvazivni pristup spajanja čoveka i tehnologije: Umesto implanta, koristi se kombinacija ultrazvuka i posebnih molekula koji pojačavaju neuronske signale. Tako je moguće pratiti aktivnost mozga bez otvaranja lobanje. Tehnologija je nastala iz neprofitne laboratorije koja je već sprovodila testiranja na pacijentima sa povredama mozga, sa ciljem da se razvije način kako da AI bezbedno i pouzdano čita moždane signale.

Ovaj izum se pozicionira kao alternativa “Neuralinku” Ilona Maska, uređaju koji koristi hiruršku implantaciju elektroda. Dok taj sistem već ima implantirane čipove kod dobrovoljaca, “Merdž Labs” izbegava takve procedure. Ipak, kompanija priznaje da bi razvoj mogao trajati decenijama.

Projekat se takođe posmatra kao budući potencijalni interfejs za druge OpenAI proizvode. Ako tehnologija zaživi, neuronski interfejs bi mogao postati nov način kontrole veštačke inteligencije – brži od teksta, glasa ili gestova.

Ova ideja je u skladu sa stavom da će budućnost interakcije sa veštačkom inteligencijom biti sve bliža, a ne samo “pametnija”. Ne radi se o čitanju misli u fantastičnom smislu, već o razumevanju fizioloških stanja mozga – stresa, umora, koncentracije, oporavka. Umesto da AI samo čeka komandu, on bi mogao da oseti stanje korisnika i prilagodi se “u pozadini”.

Za AI tržište ovo znači prelazak sa sistema koji čekaju komande na sisteme koji osećaju korisnika. Interfejsi bi mogli postati jednostavniji kad je korisnik umoran, što bi smanjilo kognitivno opterećenje. Umesto da AI sistem bude nametljiv, postaće osetljiviji na ljudske granice i potrebe.

Rizici koji dolaze sa ovom integracijom

Ako mozak postane direktan interfejs sa sistemima veštačke inteligencije, otvara se niz etičkih, regulatornih i društvenih pitanja. Privatnost misli bi postala najosetljivija granica, jer bi bilo gotovo nemoguće zaštititi sirove podatke o moždanoj aktivnosti. Postavlja se i pitanje ko je vlasnik tih podataka i kako se mogu koristiti.

Pored toga, postoji rizik da AI postepeno preuzme kontrolu nad donošenjem odluka, tako što će prilagođavati emocije i izbor u realnom vremenu. Pojavljuje se i opasnost od manipulacije ponašanjem. Regulatorni okviri za neuropodatke još nisu razvijeni, pa je jasno da tehnologija može da nadmaši pravni sistem.

Iako je kompanija tek osnovana, već je prikupila 252 miliona dolara, uz procenu vrednosti od 850 miliona.

Umesto da se fokus bude samo na razvoju tehnologije, ključni zadatak je paralelno izgraditi okvire za bezbednost i etiku, prenosi “RBK Trend”.

U Rusiji razvijen lek za lečenje hepatitisa B, mogao bi se koristiti za lečenje raka

0
a woman in a lab looking through a microscope

Ruski stručnjaci koračaju u budućnost medicine i to sa dostignućima koja mogu u potpunosti preokrenuti ishod mnogih bolesti. Nedavna, revolucionarna tehnologija uređivanja genoma mogla bi pacijente sa hepatitisom B izlečiti do potpunog oporavka.

U Rusiji razvijen lek za lečenje hepatitisa B, mogao bi se koristiti za lečenje raka© РИА Новости/Алексей Сухоруков

Metoda genetskog inženjeringa koja omogućava uređivanje ljudskog genoma radi potpunog izlečenja hepatitisa B mogla bi se u budućnosti koristiti i za lečenje raka, rekao je rukovodilac Laboratorije za genetske tehnologije za razvoj lekova Univerziteta “Sečenov” Dmitrij Kostjušev.

Istakao je da bi tehnologija uređivanja genoma potencijalno mogla potpuno da izleči pacijente sa hepatitisom B, za razliku od postojećih tretmana koji zahtevaju doživotnu primenu lekova. Ovaj pristup se naziva “biokamuflaža”, jer lek ne sadrži nikakve virusne ili bakterijske komponente, tako da ih imuni sistem ne doživljava kao pretnju, prenosi TASS.

Ruski naučnici razvili su lek za lečenje hepatitisa B, koristeći tehnologiju genskog uređivanja koja je nazvana CRISPR/Cas9, saopštio je Univerzitet “Sečenov”. “Razvili smo novi nevirusni sistem za isporuku zasnovan na biorazgradivim nanočesticama. Prvi put smo naučili kako da pakujemo CRISPR/Cas9 komplekse sa efikasnošću od približno 80 odsto”, rekao je Kostjušev, navodi se u saopštenju univerziteta koje prenosi RIA novosti.

Dodao je da jedna nanočestica sadrži 200 do 250 kopija antivirusnih kompleksa, što je dovoljno da se uklone sve kopije virusnog genoma u zaraženoj ćeliji.

“Modifikujemo površinu nanočestica tako da se kompleksi isporučuju posebno onim ćelijama koje su podložne virusu, a naša istraživanja pokazuju da nanočestice zapravo prodiru u 90-95 odsto zaraženih ćelija”, rekao je Kostjušev.

Prema njegovim rečima, nakon 20 do 24 sata, u jetri ne ostaju tragovi tog leka. Kosjušev je kazao da CRISPR/Cas9 kompleksi mogu biti rekonfigurisani za druge zadatke kao što su uređivanje gena, epigenoma i promenu nukleotidne sekvence DNK ili RNK.

“Naši sistemi za isporuku su svestrani, bilo koji ‘teret’ – antitumorski molekuli, sistemi za uređivanje gena, mogu se isporučiti ciljnom organu. To može biti za ispravljanje mutacija, uništavanje tumora, suzbijanje infekcija, opseg je ogroman. Sve zavisi od konkretnog zadatka”, zaključio je.

Herkulovo svetilište i skupocene grobnice otkrivene izvan zidina drevnog Rima

0
a black and white photo of a statue of a man

Grad koji je poznat po veličanstvenoj istoriji ne prestaje da iznenađuje. Novo uzbudljivo otkriće arheologa – svetilište Herkula i elitne grobnice – nam daje još jedan dragoceni uvid u živote starih Rimljana.

Herkulovo svetilište i skupocene grobnice otkrivene izvan zidina drevnog RimaGetty © KenWiedemann

U blizini ulice Via Pjetralata, na severoistoku savremenog Rima, arheolozi su otkrili dve elitne grobnice stare oko 2.400 godina. One se nalaze u okviru većeg pogrebnog kompleksa, u neposrednoj blizini objekta za koji se veruje da je nekada služio kao svetilište junaka i poluboga Herkula.

Herkul je bio rimska verzija grčkog junaka Herakla, za koga se verovalo da je sin boga Zevsa (Jupitera u rimskoj tradiciji) i smrtnice Alkmene. Bio je poznat po natprirodnoj snazi, a njegov kult, kao simbol zaštite, hrabrosti i vrline, bio je rasprostranjen u Rimu vekovima.

Tokom iskopavanja otkriveni su i ostaci drevnog puta, kao i dva velika monumentalna bazena, odnosno rezervoara za vodu, za koje se pretpostavlja da su imali ulogu u verskim i obrednim ceremonijama. Ovi nalazi dodatno ukazuju da je reč o prostoru sa važnom religijskom i društvenom funkcijom.

U vreme kada je svetilište bilo u upotrebi, ovaj prostor se nalazio izvan zidina antičkog Rima. Danas je to deo gradskog predgrađa, što još jednom pokazuje koliko je savremeni grad izrastao preko svojih antičkih korena.

Arheološki tim je tokom iskopavanja pronašao i bronzane novčiće koji ukazuju da je svetilište korišćeno u dugom vremenskom periodu – od petog ili četvrtog veka pre nove ere, kada je Rim bio republika, pa sve do prvog veka nove ere, kada je prerastao u carstvo. Ipak, među stručnjacima i dalje postoje neslaganja oko tačnih datuma korišćenja lokaliteta.

Pojedini mediji su preneli da je na tom mestu pronađeno i šest bronzanih figurina Herkula, ali zvanični izveštaji italijanskog Ministarstva kulture za sada ne potvrđuju te nalaze. Pretpostavlja se da je svetilište nekada imalo centralnu statuu Herkula, ali ona do sada nije otkrivena.

Što se tiče grobnica, jedna od novootkrivenih sadrži kameni sarkofag i tri urne za kremaciju, što ukazuje na složene pogrebne običaje i visok društveni status sahranjenih. Druga grobnica sadrži skelet odraslog muškarca, čiji identitet i uloga u zajednici tek treba da budu rasvetljeni daljim analizama, prenosi “Lajv sajens”.

Prvi tragovi drevnog naselja u okolini Via Pjetralata zabeleženi su još devedesetih godina prošlog veka, dok su sistematska arheološka istraživanja samog područja svetilišta započeta 2022. godine. Radove vodi državni arheolog Fabricio Santi, a istraživanja i dalje traju.

Završni radovi na brzoj pruzi Beograd- Budimpešta: Poznato kada kreću teretni i putnički vozovi

0
red and white train on rail way during daytime

Srpski deo brze pruge, od Beograda do Subotice, već je u funkciji, a preostalo je da mađarska strana završi svoj deo pruge

Završni radovi na brzoj pruzi Beograd- Budimpešta: Poznato kada kreću teretni i putnički vozovi© TANJUG

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević sastala se u Budimpešti sa delegacijom Mađarske koju je predvodio zamenik mađarskog ministra građevinarstva i saobraćaja Nandor Čepregi, a posebna pažnja posvećena je završnim aktivnostima, kao i razmatranju konkretnih tehničkih detalja koji se odnose na povezivanje dva železnička sistema, sa zajedničkim ciljem da brza pruga Beograd – Budimpešta bude puštena u saobraćaj u što kraćem roku.

Sofronijevićeva je, nakon radnog sastanka sa delegacijom, rekla da su obe strane saglasne da je reč o projektu od izuzetnog značaja za naše države, kao i za region u celini.

“Srpski deo brze pruge, od Beograda do Subotice, već je u funkciji, a preostalo je da mađarska strana završi svoj deo pruge”, istakla je Sofronijević.

Kako je navedeno u saopštenju ministarstva, mađarski ministar građevinarstva i saobraćaja Janoš Lazar na jučerašnjem sastanku je naznačio da bi pruga prema sadašnjim uslovima mogla za teretni saobraćaj da bude puštena do kraja februara, a za putnički saobraćaj do kraja marta.

“Nastavljamo sa intenzivnim radom na usaglašavanju tehničkih detalja kako bi se omogućila realizacija dogovorenih rokova i uspešan završetak ovog strateškog projekta”, zaključila je ministarka.

Trampov “dil” za Grenland: Po milion dolara svakom stanovniku “velikog, lepog komada leda”

0
assorted-color houses

Američki predsednik odustao je od primene sile i kaznenih carina, i sada pokušava da privuče Grenland na drugi način

Trampov "dil" za Grenland: Po milion dolara svakom stanovniku "velikog, lepog komada leda"Getty © Sean Gallup / Staff

Američki predsednik Donald Tramp razmatra da svakom Grenlanđaninu ponudi milion dolara ako glasaju za pridruživanje Sjedinjenim Državama, piše “Dejli mejl”.

Predsednik SAD je juče isključio upotrebu sile za zauzimanje arktičkog ostrva i umesto toga se fokusirao na navođenje Grenlanda da se dobrovoljno otcepi od Danske.

Na ovoj strateški vitalnoj teritoriji, koju je Tramp u govoru u Davosu nazvao “velikim, lepim komadom leda” živi 57.000 stanovnika.

Iako cena deluje ogromno, podsećanja radi, nedavno odobreni budžet Pentagona od bilion dolara biće povećan na 1,5 biliona u fiskalnoj 2027.

Isplata bi takođe uklonila zavisnost Grenlanda od Danske za grantove i preoblikovala bi ekonomiju ostrva.

Ostrvo bi moralo da pristane na referendum i verovatno bi mu bilo potrebno 60 procenata za pridruživanje Americi da bi dobilo novac.

Kopenhagen je više puta rekao da ostrvo bogato mineralima nije na prodaju i da bi svaki dogovor zahtevao danski pristanak.

Ranije je objavljeno da Bela kuća razmatra da svakom Grenlanđaninu ponudi do 100.000 dolara, ali su stanovnici ostrva istakli da im danski grantovi dugoročno više vrede.

Postoji i zabrinutost da bi prešli na ekonomski sistem američkog tipa sa minimalnom socijalnom podrškom. A tu su i Trampovi birači koji teško da bi pristali na ovaj “dil”.

‘Razlog za zabrinutost’: Prodaja novih stanova u GTA i Hamiltonu pala je na najniži nivo od 1991.

0

Sve više kupaca nekretnina izbegava kupovinu novih stanova u širem području Toronta i Hamiltona, jer najnoviji podaci pokazuju da je prodaja na tom tržištu pala na najniži nivo u više od 30 godina.

izveštaju koji je u sredu objavio Urbanation , broj prodatih novih stanova opao je četvrtu godinu zaredom u 2025. godini, smanjivši se za 60 posto u odnosu na 2024. godinu na ukupno 1.599 jedinica. Taj broj prodaje je najniži od 1991. godine, navodi se u izveštaju.

Prošle godine, prodaja novih stanova pala je za 91 posto ispod desetogodišnjeg proseka i opala je za 95 posto od 2021. godine. Pred kraj 2025. godine, aktivnost kupaca se nije poboljšala, jer je u poslednjem kvartalu prodato samo 262 nova stana, što je najniži kvartalni broj od 1990. godine.

Čini se da pad prodaje utiče na nove projekte stanova, jer Urbanation navodi da je 28 aktivnih projekata – ukupno 7.243 jedinice – otkazano. To je više nego dvostruko više jedinica od otkazanih u 2024. godini, sa 3.469 jedinica, čime je nadmašen prethodni maksimum zabeležen 2018. godine, sa 3.598.

Grafikon koji predstavlja broj prodatih novih stanova u etažnoj svojini na širem području Toronta i Hamiltona od 1986. godine. (Urbanizacija)

U izveštaju se navodi da je u poslednje tri godine broj započetih stanova opao za 88 posto, pri čemu je 50.479 stanova trenutno u izgradnji, što je najniži nivo u poslednjih 10 godina.

U izveštaju se navodi da su investitori u stambene zgrade pokrenuli samo 10 novih projekata u 2025. godini, a samo jedna od tih zgrada je puštena u prodaju do poslednjeg kvartala. Od 1.425 jedinica pokrenutih prošle godine, prodato je samo 22 posto, što odražava pad prodaje od 24 posto za nove objekte pokrenute u 2024. godini i najviši pad od 81 posto za nove objekte pokrenute u 2021. godini.

„Prodaja je nastavila padati u 2025. godini uprkos tome što su prosečne prodajne cene novih proizvoda pale na najniži nivo u poslednjih pet godina od 1.123 dolara po kvadratnom metru, što je osam posto manje nego u 2024. godini i 18 posto manje nego u 2022. godini“, navodi se u izveštaju.

Izveštaj navodi da su do kraja godine završene i neprodane zalihe porasle na rekordnih 3.897 jedinica, što predstavlja povećanje od 131 posto u odnosu na 2024. godinu. Taj broj je takođe pet puta veći od zaliha iz 2023. godine.

Prema istraživanju Urbanationa o zemljišnim knjigama, postojao je i znatan broj unapred prodanih stanova koje su investitori preuzeli nazad. Oko 10 posto unapred prodanih novih stanova je vraćeno, što predstavlja otprilike 3.000 jedinica.

„Neprodane zalihe su porasle zbog smanjenja prodaje, a završeni radovi su dostigli rekordne nivoe u protekle dve godine“, navodi se u izveštaju.

„Kako tržište stanova ulazi u petu godinu svoje najveće korekcije ikada, trajanje ovog pada trebalo bi biti značajan razlog za zabrinutost kada je u pitanju buduća ponuda“, rekao je u izveštaju predsednik Urbanationa Shaun Hildebrand.

Hildebrand sa sigurnošću tvrdi da do kraja decenije neće vise biti zavrsavanih novih stanova. Ono što je neizvesno, dodaje Hildebrand, jeste koliko će dugo u 2030-im trajati kriza ponude.

„Ako izgradnja nekretnina za iznajmljivanje ne može popuniti prazninu, to postavlja ozbiljna pitanja o uticaju na priuštivost.“

SERBIANNEWS/CANADA

Tramp: Kanada živi od SAD; Zapamti, Mark

0
Davos, Switzerland, Wednesday, Jan. 21, 2026. (AP Photo/Markus Schreiber)

NATO i Evropa nimalo ne cene sve što radimo za njih. Neću dobiti ništa od njih osim ako ne odlučim da iskoristim veliku silu. Ali, neću. Sada sigurno osjećate olakšanje. Ništa ne želimo, želimo samo Grenland, rekao je danas američki predsednik Donald Tramp u govoru na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu.

– Ništa nismo dobili od NATO-a, nikada, samo plaćamo za NATO. Oni ne plaćaju račune. Sve što tražimo je vlasništvo na Grenlandu. Ne možemo ga braniti bez vlasništva – nastavio je Tramp.

– Ako izbije rat, većina akcija će se događati upravo tamo. Sve što želimo je međunarodna bezbednost. Gradimo “Zlatnu kupolu” koja će braniti Kanadu. I oni su nezahvalni. Gledao sam jučer premijera Karnija. Drugi put kad daje izjave, razmisli malo, Mark, Kanada živi od SAD-a – zapretio je Tramp kanadskom premijeru Marku Karniju.

SERBIANNEWS/CANADA

Objavljene nominacije za najgori film godine

0
red and black theater chairs

Ajs Kjub

Objavljene su nominacije za Zlatnu malinu, a igrani filmovi „Snežana“ i „Rat svetova“ na vrhu su liste sa po šest nominacija.

Pored njih, za najgori film nominovani su i “The Electric State”, “Hurry Up Tomorrow” i “Star Trek: Section 31”.

Glumačke kategorije

Za najgoreg glumca nominovan je Abel “The Weeknd” Tesfaye za ulogu izmišljenog sebe u “Hurry Up Tomorrow”. On se takmiči sa Daveom Bautistom (“In the Lost Lands”), Ice Cube-om (“War of the Worlds”), Scottom Eastwoodom (“Alarum”) i Jaredom Letom (“Tron: Ares”).

Za najgoru glumicu nominovane su Ariana DeBose (“Love Hurts”), Milla Jovovich (“In the Lost Lands”), Natalie Portman (“Fountain of Youth”), Rebel Wilson (“Bride Hard”) i Michelle Yeoh (“Star Trek: Section 31”).

Najgore kombinacije na ekranu

Zanimljiva kategorija je i najgora kombinacija na ekranu. Među nominovanima su:

  • Sedam patuljaka iz “Snežane”

  • James Corden i Rihanna u “Smurfs”

  • Ice Cube i njegova Zoom kamera u “Rat svetova”

  • Robert De Niro kao Frank i Vito u “The Alto Knights”

  • The Weeknd i “njegovo kolosalno ego” u “Hurry Up Tomorrow”

Ostale kategorije

Najgori remake/sequel: “I Know What You Did Last Summer” (2025), “Five Nights at Freddy’s 2”, “Smurfs” (2025), “Snežana” (2025), “Rat svetova” (2025)

Najgora sporedna glumica: Anna Chlumsky, Ema Horvath, Scarlet Rose Stallone, Kacey Rohl, Isis Valverde

Najgori sporedni glumac: Sedam patuljaka (“Snežana”), Nicolas Cage, Stephen Dorff, Greg Kinnear, Sylvester Stallone

Najgori režiser: Rich Lee (“Rat svetova”), Olatunde Osunsanmi (“Star Trek: Section 31”), The Russo Brothers (“The Electric State”), Trey Edward Shults (“Hurry Up Tomorrow”), Marc Webb (“Snežana”)

Najgori scenario: “The Electric State”, “Hurry Up Tomorrow”, “Snežana” (2025), “Star Trek: Section 31”, “Rat svetova” (2025)

Pobednici 46. Zlatne Maline biće objavljeni 14. marta 2026.