Da li ste znali da možete da trenirate mozak da se oseća srećnije? Počnite sa ovih 12 navika
Svakodnevne navike i ponašanje mogu bukvalno da preprogramiraju mozak da oseća više radosti. Bihejvioralni psihijatar otkriva kako
Katalonci ponovo kobni
Crvena zvezda izgubila od Barselone 79:89 (17:21, 22:25, 18:17, 22:26) u krcatoj „Beogradskoj areni“. – „Crveno-beli“ bili konstantno u zaostatku
Dušan Vlahović uspešno operisan
Hirurškim zahvatom koji je obavljen u jednoj od najboljih bolnica u Evropi, rešen dugoročan problem koji je mučio najboljeg srpskog fudbalera. – Hvala svima na podršci, vratiću se još jači i spremniji, izjavio je naš reprezentativac
Hladna glava, vruće srce
Anđela Janjušević, desni bek reprezentacije Srbije, očekuje večeras (15.30 časova) protiv Crne Gore borbu prsa u prsa do poslednjeg minuta. – Dragana Cvijić: Moramo da verujemo u sebe
Jokić: Nije mi išlo u prvom poluvremenu, ali sam u nastavku pronašao ritam
Postigao je 40 poena, od kojih 30 u drugom poluvremenu
Bela pita: Recept za starinsku poslasticu koja osvaja kremastim i nežnim ukusom
Bela pita je jedan od onih klasičnih starinskih kolača čiji recept se prenosi sa generacije na generaciju. Poznata po svojim laganim, svetlim koricama i bogatom kremastom filu, ova poslastica spaja jednostavne sastojke u desert koji osvaja mekoćom i nežnim ukusom.
Iako na prvi pogled deluje nenametljivo, bela pita je pravi domaći favorit — idealna za slave, praznike ili bilo koju priliku kada želite nešto domaće, provereno i ukusno. Evo recepta, koji prenosimo sa sajta Coolinarika:
Bela pita
Sastojci:
Za testo (kore):
-
-
600 g brašna
-
200 g masti
-
-
2 jajeta
-
200 g šećera
-
2 praška za pecivo
Za fil:
-
-
1 l mleka
-
6 kašika brašna (ili kombinacija: 2 kašike brašna i 4 kašike gustina)
-
4 kesice vanilin šećera
-
2 margarina (ili putera)
-
500 g šećera u prahu
-
I još:
-
100 g mlevenih oraha za posipanje
Priprema:
-
Mikserom umutite mast sa šećerom dok smesa ne postane penasta. Zatim dodajte jaja i dobro umutite.
-
Dodajte brašno i prašak za pecivo. Ako je testo previše suvo, dodajte pola šoljice mleka da bi se lakše rasklagijalo.
-
Testo podelite na tri jednake loptice (oko 400 g svaka ako koristite ukupno 600 g brašna). Svaku lopticu razvaljajte tanko na pek-papiru, po dimenzijama koje odgovaraju vašem plehu.
-
Pecite korice na prevrnutom plehu (tako da „leže“ na naličju) – peku se kratko, da ostanu svetle, poput vanilica, ne smeju da porumene.
-
Za fil, u loncu zagrejte većinu mleka do ključanja. U preostalih nekoliko kašika mleka razmutite brašno (ili kombinaciju brašna i gustina) sa vanilin šećerom. Kada mleko proključa — sipajte razmućenu smesu i kuvajte uz stalno mešanje dok se krem ne zgusne (poput pudinga).
-
Ostavite krem da se kratko prohladi.
-
U međuvremenu umutite margarin sa šećerom u prahu penasto. Postepeno dodajte ohlađen krem u margarin. Dobro umutite da krem postane gladak i vazdušast.
-
Premažite prvu koru filom, pospite sa mlevenim orasima. Položite drugu koru, ponovo nanesite fil i orahe, a zatim i treću koru. Odozgo obilno pospite mlevenim orasima i poravnajte ivice nožem.
-
Najbolje je da kolač ostavite u frižideru ili na hladnom mestu bar nekoliko sati, a idealno preko noći — da korice fino omekšaju i upiju fil, i svi ukusi se fino sjedine.
-
Pre serviranja kolač možete posuti dodatnim prah-šećerom ili mlevenim orasima po želji. Prijatno!
Savet:
-
Kao trik da margarin bude fino kremast, prilikom mućenja dodajte 2–3 kašike ključale vode, pa nastavite mućenje – daje mekši i glatkiji fil.
Različita očekivanja pred veliki sastanak 10. decembra: Da li Evropa može da oživi tržište malih automobila?
Evropljani su praktično izbačeni sa tržišta malih automobila zbog preterano revnosnih političara, ali će u decembru Evropska komisija pokušati da ih ubedi da to promene.
Takođe će morati da ubedi ekološke lobi grupe da je ublažavanje politike opravdano.
Ova promena stava zahtevala bi ogroman zaokret u državnim regulativama i politici proizvođača. Stručnjaci ne očekuju gotovo nikakve promene. Na sastanku Komisije 10. decembra takođe će se razmatrati zahtevi industrije da se ublaži odluka koja zabranjuje prodaju novih automobila s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem od 2035.
Evropska industrija zahteva izmene pravila od Evropske unije kako bi se spasla od kineske konkurencije. Sada plaća cenu godina pogrešnih koraka dok je pokušavala da proizvodi električna vozila koja bi zadržala funkcionalnost motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Ovu uzaludnu težnju ohrabrivala je Evropska unija, kreirajući pravila koja su olakšavala industriji da ostvaruje profit na velikim vozilima. Dok je ubijala potencijal jeftinih vozila za masovno tržište.
Da bi EV revolucija uspela, mora se razviti masovno tržište. Još nije jasno da li će predloženi podsticaji za male automobile obuhvatati i vozila sa SUS motorima, kao i električne automobile.
Tržište osnovnih, najjeftinijih automobila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem — od oko 10.000 evra — na kojem su se nalazili modeli poput Fiat 500, Ford Ka, Sitroen C1, Pežo 108 i Reno Tvingo, više ne postoji. Iako je ovaj trend počeo pre nego što su pravila usmerena na forsiranje električnih vozila javnosti stupila na snagu 2021.
Prema podacima S&P Global Mobility, segment malih automobila će pasti za 11,1 odsto u 2025.
Značajan zaokret u politici
„Ovo je dramatičan pad sa skoro 1,8 miliona prodatih automobila 2009. na nešto više od 500.000 u 2024. Sada, u značajnom zaokretu politike, Evropska komisija signalizira plan za oživljavanje ovog vitalnog segmenta. To bi moglo predstavljati prekretnicu za potrošače i automobilsku industriju kontinenta“, navodi se u izveštaju S&P-a.
EU je bila primorana na promenu politike, jer je njen mandat da svi novi automobili i SUV vozila do 2035. moraju biti bez emisije ugljen-dioksida, zanemario činjenicu da su Kinezi godinama ispred u proizvodnji električnih automobila. Naravno, mogla je da osigura da svi novi automobili prodati 2035. budu električni. Problem je u tome što bi time uništila sopstvenu automobilsku industriju. Evropsko udruženje proizvođača automobila navodi da je automobilski sektor veliki poslodavac, koji obezbeđuje 2,4 miliona radnih mesta u proizvodnji i ukupno 13,2 miliona radnih mesta.
Ova samonanesena rana bila je očigledna još u vreme kada su se ova pravila razmatrala, zbog ogromne kineske prednosti u proizvodnji električnih automobila, kao i vozila sa SUS motorima i hibrida. Čak ni nove carine od prošle godine, koje su dostizale i do 40 odsto, nisu imale veliki efekat. Predstojeći sastanak započeće debatu o oba pitanja. Da li treba ublažiti ili produžiti obavezu za 2035. i kako izmeniti pravila za ulazne modele u okviru inicijative „Mali pristupačni automobili“.
Malo je verovatno da će ova inicijativa za male automobile uskoro dati rezultate.
„Milioni Evropljana žele da kupuju pristupačne evropske automobile. Ne smemo dopustiti da Kina i drugi osvoje ovo tržište“, rekla je predsednica Komisije Ursula fon der Lajen u govoru o stanju Unije u septembru.
Ovi manji automobili verovatno ne bi morali da uključuju skupu bezbednosnu opremu poput naprednih sistema za pomoć vozaču. Takođe, imali bi manje stroga ograničenja emisija kako bi se povratila profitabilnost i snizile cene.
Da li je promena zakasnila?
Ovaj iznenadni mogući zaokret u politici možda je stigao prekasno da spasi Evropljane. Pravila, koja će u teoriji morati da odobri Evropski parlament, još su daleko od finalizacije.
Analitičar S&P Global Mobility-a, Jan Flečer, kaže da bi promena pravila za male automobile mogla da potraje nekoliko godina pre nego što novi proizvodi stignu na tržište. Neki poslanici mogu se usprotiviti, dok će drugi videti priliku da spasu postojeće fabrike ili čak privuku nove investicije.
„Mislim da će Stelantis i Reno biti dva proizvođača koji će veoma pažljivo posmatrati nova pravila. Pogotovo što su oni od početka godine uglavnom predvodili ovaj pritisak“, rekao je Flečer.
Generalni direktor Renoa, Fransoa Provost, nedavno je izjavio da bi automobilske regulative trebalo zamrznuti na 10 do 15 godina kako bi se podstakao razvoj nove kategorije malih automobila. Predsednik kompanije Stelantis, Džon Elkan, pozvao je EU da omogući proizvođačima da profitabilno proizvode male automobile, poput japanskih „Kei“ vozila koja su mala, jeftina i osnovna.
Shutterstock/rikstock
Evropski komesar za industriju Stefan Sežurn rekao je da je cilj da proizvođači mogu zarađivati na malim vozilima čija bi cena bila između 15.000 i 20.000 evra. Ipak, mnogima se to čini suviše skupo. Cena bliža 10.000 evra bila bi mnogo logičnija, prema mišljenju nekih stručnjaka.
Flečer je rekao da još mnogo toga treba odlučiti. Ostaje da se vidi i da li će Evropljani uopšte želeti veoma male automobile.
Dug put pred inicijativom
Žamel Taganza, potpredsednik francuske konsultantske kuće Inovev, slaže se da inicijativa za male automobile izgleda veoma daleko od toga da postane ozbiljna. Taganza kaže da je Reno odbio ideju stvaranja posebnih regulativa za male, lagane i pristupačne automobile. Umesto toga tražio je poreske olakšice za električne modele dimenzija i mogućnosti svojih sedana 4 i 5, zajedno sa fiksnim cenama energije i poreskim podsticajima.
„Koncept ‘E-automobila’ i dalje je nepotvrđen. I tek treba da bude predmet razgovora između Evropske komisije i proizvođača automobila“, rekao je Taganza u mejl prepisci.
Kada će obim proizvodnje dostići nivo koji može napraviti razliku na evropskom tržištu?
„Teško je predvideti precizne količine. U najboljem slučaju, mogli bismo videti povratak na nivo tržišnog udela (malih automobila) dostignut tokom vrhunca između 2010. i 2012. godine. To je oko 10 odsto evropskog tržišta u to vreme“.
„Na osnovu projekcija za 2030, ako ova nova kategorija privuče kupce iz (nešto višeg) segmenta, pa čak i sa tržišta polovnih automobila, dostizanje oko milion prodatih jedinica u Evropi već bi se smatralo uspehom — iako je to veoma optimistična procena“, rekao je Taganza.
„Profitabilnost ostaje otvoreno pitanje. Samo proizvođači imaju jasan uvid u svoje marže. Međutim, bilo bi netačno pretpostaviti da proizvođači ulažu u ova vozila isključivo iz društvenih ili razloga mobilnosti“.
„Ono što je jasno jeste da industrija traži poreske olakšice za mala vozila kako bi sačuvala održivu strukturu troškova i, posledično, profitabilnost. Suštinska poruka proizvođača je da nisu spremni da potpuno žrtvuju svoje poslovne modele zarad ciljeva društvene mobilnosti“.
„Što se tiče ciljeva za 2035, ako pročitamo između redova nedavnih izjava Evropske komisije, čini se sve verovatnijim da će ti ciljevi biti revidirani“, rekao je on.
Ekolozi kažu da bi promene ugrozile zelene ciljeve
Ekološka lobi grupa Transport & Environment, sa sedištem u Briselu, nezadovoljna je predlozima. Tvrde da bi oni ne samo potkopali evropske ciljeve smanjenja CO₂, već i oslablili sposobnost evropske industrije da se takmiči sa Kinom.
„Uklanjanje ključnih EU pravila o emisijama CO₂ za automobile ne bi samo srušilo jedan od stubova Evropskog zelenog plana. Istovremeno bi evropske proizvođače automobila praktično poslalo u muzeje. Dok ceo svet prelazi na električna vozila, Evropa rizikuje da izgubi još jednu ključnu industriju u korist globalnih konkurenata“, rekla je Emili Kastenjo Bernardini, menadžerka politike vozila u T&E, u mejl prepisci.
„Nažalost, neki u automobilskoj industriji, posebno Mercedes-Benc, žele da nastave da proizvode automobile koji zavise od uvozne energije. Time bi potrošačima nametnuli veće troškove. To bi Evropu zadržalo u istoj geopolitičkoj zavisnosti iz koje pokušavamo da izađemo i to bi bila greška. Istovremeno, postoji i rastući zamah — što vidimo kod Audija, Volva i Folksvagena — ka elektrifikaciji svih modela u narednih 10 godina, smanjenju troškova za potrošače i izbegavanju lažnih rešenja. Biće zanimljivo videti kako će se ove suprotstavljene vizije odraziti na sastanku 10. decembra“.
„Manji električni automobili su preko potrebni. Neki proizvođači su već izašli sa novim modelima, poput Renoa 5. Drugi moraju da unaprede svoju ponudu. Možda ćemo 10. decembra videti predlog nove definicije malih električnih automobila. To bi pomoglo državama članicama da podstaknu prodaju malih EV modela kroz subvencije i poreske olakšice“.
Los Anđeles izbacuje ugalj, u januaru pokreću najveću svetsku elektranu na zeleni vodonik
Drugi najveći grad u SAD počeće sledećeg meseca da dobija električnu energiju iz vodonika koji se proizvodi u elektrani u Juti – i skladišti ispod nje u ogromnoj slanoj pećini – kako bi dostigao cilj od 100% energije bez ugljenika.
Los Anđeles je zvanično prestao da koristi električnu energiju proizvedenu iz uglja. Sprema se da pokrene prvu veliku elektranu koja proizvodi struju iz zelenog vodonika i prirodnog gasa. Drugi najveći grad SAD radi na tome da do 2035. sav svoj energetski miks prebaci na izvore bez emisija ugljenika.
„Mogu zvanično da kažem da Los Anđeles više ne koristi energiju dobijenu sagorevanjem uglja“, izjavila je juče gradonačelnica Karen Bas, na brifingu kojem su prisustvovali i direktor LADWP-a, najveće komunalne elektrodistribucije u SAD, kao i drugi zvaničnici. „Prošle nedelje, Intermountain Power Project u Juti je isporučio poslednju količinu električne energije proizvedene iz uglja našem gradu”.
Iznad slane pećine
Počev od januara, isto postrojenje u Delti, Juta, slaće Los Anđelesu električnu energiju proizvedenu u turbinama koje sagorevaju mešavinu prirodnog gasa i vodonika. Početni cilj je da se koristi mešavina od 70% prirodnog gasa i 30% vodonika. Vremenom, gradska elektrodistribucija planira da pređe na 100% vodonik, koji će se proizvoditi na licu mesta – iz vode i obnovljive energije – i skladištiti u ogromnoj podzemnoj slanoj pećini pored elektrane, rekao je Dejvid Hanson iz Odeljenja za vodu i energiju Los Anđelesa (LADWP).
„Koristimo Intermountain Power Project još od 1980-ih. Izgrađen je iznad slane pećine. Znali su to oduvek, ali nikoga baš nije bilo briga“, rekao je Hanson za Forbes. Partneri komunalnog preduzeća već proizvode vodonik i skladište ga u pećini. Za nju Hanson kaže da je veličine Empajer stejt bildinga. „To je odlično skladište, nepropusno za vodonik”.
To je najveći projekat zelenog vodonika „na svetu, i sada je operativan“, dodao je.
Perspektiva vodonika
Shutterstock/ImageFlow
Eksperiment Los Anđelesa dolazi u trenutku kada su perspektive zelenog vodonika bez ugljenika – barem u SAD – oslabile. On je skuplji za proizvodnju u poređenju sa industrijskim vodonikom koji se dobija iz prirodnog gasa, što je jeftino, ali stvara velike količine ugljeničnog zagađenja. Trampova administracija takođe nije bila naklonjena tome. Ukinula je federalno finansiranje za takozvane „vodonične habove“ u Kaliforniji i na severozapadu Pacifika. Oni su bili zamišljeni da unaprede proizvodnju i upotrebu čistog vodonika u velikim razmerama.
Projekat u Los Anđelesu razvija se još od 2022. godine, kada je dobio garanciju za kredit od 504 miliona dolara iz Bajdenovog Ministarstva energetike za postrojenje u Juti. Oprema je već instalirana i funkcioniše. Njegove elektrolizere, koji iz vode izdvajaju vodonik, pri čemu se kao nusproizvod oslobađa samo kiseonik, isporučila je američka podružnica Mitsubishi Power-a. Proizvedeni su u Kini, rekao je Kevin Peng, direktor projekta u LADWP-u.
„Na nivou na kojem smo gradili – 220 megavata – nije postojalo nijedno postrojenje u SAD koje je to moglo da isporuči“, rekao je. Kada prva faza bude potpuno operativna, sistem će proizvoditi 21 milion kilograma vodonika godišnje. Pored projekta u Juti, sledeće godine LADWP će početi konverziju svojih elektrana u Scattergood Generating Station u zapadnom Los Anđelesu, kako bi koristile vodonik umesto prirodnog gasa.
Ugalj nestao za dve decenije
Kada se vodonik koristi u gorivnim ćelijama za proizvodnju električne energije bez ugljenika – poput onih u svemirskim letelicama ili automobilima poput Toyota Mirai – jedini nusproizvod je voda. Kada se sagoreva, ipak, nastaju voda i azotni oksidi (NOx), zagađivači vazduha. Ali LADWP je uveren da konvencionalni sistemi za filtriranje zagađenja, koji se već koriste u elektranama na prirodni gas, mogu to da kontrolišu.
„Postoji pogrešna predstava o tome koliko emisija zapravo nastaje iz vodonika“, kaže Peng. Elektrana u Juti koristiće najnovije sisteme selektivne katalitičke redukcije da zadrži NOx i sve druge emisije „daleko ispod dozvoljenih limita. Pored toga, imamo dodatnu prednost – nultu emisiju CO2“, rekao je.
A to je i krajnji cilj grada, ističe Bas. „U energetskom miksu Los Anđelesa 2003. godine bilo je 3% obnovljivih izvora i više od 50% uglja“. rekla je. „Danas, nešto više od 20 godina kasnije, naš grad dobija 60% energije bez ugljenika i, ponovo, 0% iz uglja“.
Bez ova tri vitamina mozak brže slabi – evo zašto
Iako ponekad poželimo da naš mozak „napravi pauzu“, on zapravo nikada ne prestaje da radi. Neprekidno troši energiju, obrađuje informacije i utiče na raspoloženje, pamćenje i koncentraciju. Upravo zato zahteva stalni unos važnih hranljivih materija, među kojima su i vitamini, kako bi ostao stabilan i funkcionalan. Kada organizmu nedostaju ovi ključni nutrijenti, mentalne sposobnosti mogu da oslabe, što se često manifestuje problemima sa pamćenjem, promenama raspoloženja i većim rizikom od kognitivnog opadanja.
Vitamini važni za zdravlje mozga
Dobra vest je da se mnogi od ovih rizika mogu smanjiti ishranom, sunčevom svetlošću i pažljivom upotrebom suplemenata. Prema raznim studijama, to su nedostaci vitamina koji direktno utiču na zdravlje mozga, prenosi Index.hr.
Vitamini B grupe (B12, B9, B6)
Vitamini B12, folat (B9) i B6 su među najistraženijim hranljivim materijama u oblasti mentalnog zdravlja. Učestvuju u formiranju DNK, regeneraciji nerava i regulaciji homocisteina, molekula povezanog sa ubrzanim starenjem mozga. Istraživanja pokazuju da starije osobe sa većim unosom vitamina B6 i B12 imaju bolji volumen mozga, a nedostatak ovih vitamina povezan je sa kognitivnim teškoćama i depresijom, posebno kod ljudi sa psihijatrijskim stanjima.
Meta-analize takođe sugerišu da dugoročni i rani unos ovih vitamina može usporiti kognitivni pad. Međutim, rezultati nisu uvek potpuno dosledni, ali stručnjaci se slažu da održavanje zdravih nivoa vitamina B grupe podržava zdravlje mozga, piše Times of India.
Partizan posle Žoca i Bajerna: Ostavke ili Leskovac
Verovatno najčudnija utakmica Partizana u istoriji završena je trijumfom nad Bajernom 92:85 u 14. kolu Evrolige.
A ko je zapravo pobedio vrlo je teško rastumačiti posle apokaliptičnih dešavanja u klubu iz Humske poslednjih dana, garniranih različitim horskim povicima sa tribina, pre, tokom i posle meča sa Bavarcima.
Jednoglasna podrška “Arene” Željku Obradoviću nije bila sporna. Igračima je servirana pojačana doza zvižduka i negodovanje zbog ponašanja i igara u minulom periodu.
Međutim, poruka većinskog dela dvorane “marš u ćacilend” upućena navijačkoj grupi u “kopu” tokom utakmice ogoljeva na neki način suštinski problem Partizana.

Partizan – Bajern, marš u ćacilend i južna tribina
Nije ovde presudan odnos takozvanih navijača i simpatizera – istinskih navijača, već pokazatelj koliko je klub zapravo podeljen na dve struje – sportsku opciju Željka Obradovića i političko krilo Ostoje Mijailovića.
Kosmička borba iskrene emocije i golog interesa, dobrote i zla, primernih i problematičnih đaka…. Nazovite kako želite, sve to se prelama u klubu iz Humske turbulentne jeseni 2025. godine.
Jasno je da se Partizanova publika nije i neće se pomiriti sa odlaskom Obradovića, ali je isto tako jasno da je, sa druge strane, protivnik spreman za vešte driblinge kako bi nastavio sa “kampovanjem” u reketu Partizana.

Žarko Paspalj na nogama gleda meč Partizan – Bajern











Shutterstock/rikstock

Shutterstock/ImageFlow


