17.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1038

Pobeda Srbije nad Portugalijom za plasman na Svetsko prvenstvo

0
FOTO: RTS

Fudbaleri Srbije savladali su Portugaliju sa 2:1 u poslednjem kolu kvalifikacija za Svetsko prvenstvo u Kataru 2022. godine.

Hrabro su odigrali naši reprezentativci. U njihovoj nameri nije ih sputao ni rano primljeni gol. Uspeli su da se izdignu, naprave preokret i plasiraju se na Svetsko prvenstvo. Mitrogol stavio tačku na ove kvalifikacije.

Već na startu Portugalija je povela. Igrao se drugi minut meča lopta je bila kod Gudelja, sa leđa mu je prišao Silva i ibio loptu do Sančeza koji koristi priliku i snažnim udarcem šalje loptu u mrežu.

Ostaje utisak da je Silva faulirao našeg igrača, ali VAR to nije potvrdio, a selektor Stojković je zbog protesta zaradio žuti karton.

Nakon primljenog gola naši reprezentativci su se brzo trgli i krenuli u napad. Opsedali su gol protivnika, Vlahović je u jednom napadu pogodio stativu.

Do izjednačenja Srbija je došla u 33. minutu. Loptu je na ivici šesnesterca prihvatio Tadić, usledio je udarac. Golman Portugalije imaje loptu u rukama, ali mu se ona izmigoljila i završila u mreži.

Nastavili su naši sa napadima, stvarali su šanse, najizgledniju propustio je Kostić kada je pogodio malu mrežu ali sa spoljne strane.

Uzvratili su i Portugalci na suprotnoj strani, ali je naša odbrana dobro reagovala i Rajković je uspeo da sačuva mrežu, pa se na odmor otišlo pri nerešenom rezultatu.

Srbija je u nastavku igrala sa dva napadča, umesto Nemanje Gudelja u igru je ušao Aleksandar Mitrović.

Drugo poluvreme donelo je nešto nervozniju igru na obe strane. Portugalci su uspeli da umire tempo. Igralo se uglavnom između dva kaznena prostora.

Stvoreno je nekoliko poluprilika pred oba gola, ali nije bilo realizacije.

Potom je umesto Živkovića ušao Radonjić. Selektor Stojković je ovime osvežio napad po desnom boku.

Srbija je pokušavala sa svi strana da stigne do gola Portugalije. Ređali su se napadi naše selekcije. Protivnik je uglavnom pretio iz kontranapada.

U finišu Stojković je umesto Kostića ubacio i trećeg napadača, Jovića u pokušaju da stigne do gola.

To se isplatilo u 90. minutu. Tadić je uputio centaršut sa desne strane. Na suprotnoj se našao Mitrović i glavom poslao loptu u mrežu.

Do kraja meča nije bilo promene rezultata.

Banjaluka glavni grad, a Pale prestonica Republike Srpske

0

BANjALUKA – Deklaracija o ustavnim principima, koja bi trebalo da bude razmatrana na predstojećoj posebnoj sednici Narodne skupštine Republike Srpske, previđa da Vlada, u saradnji sa predsednicom Republike Srpske, pripremi tekst Ustava Republike Srpske kojim će biti potvrđene sve nadležnosti Srpske, osim onih koje prema Ustavu BiH pripadaju BiH.

Kako prenosi RTRS, u Deklaraciji, koja je dostavljena Narodnoj skupštini za posebnu sednicu posvećenu vraćanju nadležnosti Republike Srpske, navedeno je da bi novim Ustavom Banjaluka trebalo da postane glavni grad, a Pale prestonica.

U dokumentu se ističe da su svi akti koje je nametnuo visoki predstavnik neustavni i da je, prema Ustavu BiH, Parlamentarna skupština odgovorna za donošenje zakona, sprovođenje odluka Predsedništva ili izvršenje nadležnosti Parlamentarne skupštine, zbog čega nije ni imala nadležnost da usvaja zakone koje je nametao visoki predstavnik.

Takođe se ocenjuje da delovanje Ustavnog suda BiH, koji se, kako je navedeno, „stavio u funkciju potvrđivanja nepravnih odluka visokog predstavnika i time menjao ustavnu strukturu BiH utvrđenu međunarodnim ugovorom”, nanosi veliku štetu odnosima u BiH i doprinosi trajnoj nestabilnosti.

Brojnim odlukama Ustavnog suda BiH otimaju se nadležnosti Srpskoj, a njena imovina stavlja se u nadležnost BiH bez ikakvog ustavnog osnova, naglašava se u Deklaraciji.

Takođe se ukazuje da sporazumima entiteta o odbrani, o porezu na dodatu vrednost i Visokom sudskom i tužilačkom savetu BiH, te nadležnosti nisu trajno prenete na nivo BiH, jer im nisu prethodile izmene i dopune Ustava BiH da bi bio stvoren ustavni osnov.

U dokumentu se ukazuje da su, pošto nije bilo ni naknadnih ustavnih promena, te nadležnosti neustavne i samim tim privremene.

U Deklaraciji je navedeno i da Narodna skupština smatra da sadašnju neusklađenost nadležnosti prenetih na nivo BiH bez promene i dopune Ustava BiH, kao Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma, treba prevazići doslednom primenom Ustava BiH koji nedvosmisleno propisuje da će se entiteti u potpunosti pridržavati tog Ustava BiH.

To podrazumeva pravo Narodne skupštine i Vlade Srpske da obustave primenu bilo kog akta, mere ili aktivnosti organa i institucija na nivou BiH koji nemaju osnov u Ustavu BiH i nisu izričito Ustavom BiH utvrđeni kao nadležnost organa na nivou BiH, navedeno je u dokumentu.

Dodaje se da je ranijim zaključcima Narodne skupštine zahtevano da „kroz zakon budu ugrađena rešenja koja će institucionalno i suštinski sačuvati uticaje entiteta, što podrazumeva formiranje podsaveta entiteta sa jasno definisanom ulogom i procedurom njihovog rada u odnosu na Visoki sudski i tužilački savet BiH”.

Oim toga, bilo je predviđeno i da tekst Sporazuma pre potpisivanja bude usklađen sa terminologijom iz Ustava i da sedište VSTS BiH bude u Srpskom /Istočnom/ Sarajevu i da će, ako suština tih zaključaka ne bude sadržana u Predlogu zakona o VSTS BiH, Narodna skupština povući saglasnost na taj sporazum na isti način kako je dala, navedeno je u Deklaraciji.

U predlozima zaključaka u vezi sa Informacijom o prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbednosti, koju će razmatrati parlament Srpske, navedeno je da Narodna skupština zadužuje Vladu da joj u roku do šest meseci uputi na razmatranje i usvajanje zakone iz ove oblasti.

„Narodna skupština zadužuje Vladu da na ovom planu povuče saglasnost na Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane na institucije BiH ranije potpisan sa Vladom Federacije BiH”, istaknuto je u Informaciji.

U zaključcima u Informaciji se dodaje da Skupština povlači saglasnost na odluku o davanju ovlašćenja Vladi da potpiše Sporazum iz 2005. godine.

„Zakon o odbrani BiH, Zakon o službi u Oružanim snagama BiH, Zakon o obaveštajno-bezbednosnoj agenciji BiH i Zakon o agenciji za istrage i zaštitu BiH neće se primenjivati na teritoriji Srpske od dana stupanja na snagu zakona iz oblasti odbrane i bezbednosti”, navodi se u predlogu zaključaka, piše sarajevski „Kliks”, prenosi Tanjug.

U materijalima za posebnu sednicu su i informacije o prenosu nadležnosti u oblasti odbrane i bezbednosti, indirektnog oporezivanja i pravosuđa, a predlagači su predsednik Republike Srpske, srpski član Predsedništva BiH, premijer Republike Srpske i poslanički klubovi vladajuće većine u parlamentu Srpske.

Koji napitci iz popularnih restorana imaju šećera kao 2 šoljice sladoleda?

0

Verovatno ne biste pojeli čokoladicu ujutru na putu do posla, ali u neznanju mi ponekad ustvari unesemo istu koliinu šećera, zavisi od toga koji  jutarnji napitak ispijamo na putu do posla.

Kako bi saznali više o tome koliko slatkih stvari Kanađani pijuckaju, Marketplace je pregledao internet informacije o ishrani za neka popularna pića dostupna u lancima kafića širom zemlje i otkrio da neka sadrže iznenađujuće količine šećera.
“Mislim da su ljudi zavisni od šećera i da to dovodi do zdravstvene krize”, rekla je hepatolog i gastroenterolog dr. Supriya Joshi, koja veruje da većina ljudi nema pojma koliko šećera zapravo ima u njihovoj dnevnoj dozi kofeina.
Iako mnogi Kanađani znaju da je šećer povezan s debljanjem i gojaznošću, Joshi ističe da je šećer povezan i s nealkoholnom masnom bolešću jetre, što je skladištenje viška masti u jetri. Višak šećera u našoj ishrani postepeno se pretvara u masne ćelije, koje se, između ostalog, skladište u jetri. S vremenom, masne stanice mogu zameniti ćelije jetre, što dovodi do nealkoholne masne bolesti jetre.

Double-double se ne broji pravilno
Uzmite u obzir kanadsku klasik kafu, dabl-dabl od Tim Hortonsa.
Iako njegovo ime implicira dve kašičice šećera i dve kašičice mleka, Joshi kaže da je srednja dupla kafa od Tima Hortonsa zapravo ima duplo više šećera.
Zapravo ima četiri kašičice šećera u sebi i još jednu kašičicu šećera iz kreme.
Nutricionista Stefania Palmeri kaže da su količine kalorija i šećera iz ove kafe, slične kao u pločici Caramilk-a od 50 g.
Cadbury’s Caramilk pločica ima 240 kalorija i 26 grama šećera, dok srednja double-double kafa ima 200 kalorija i 21 gram šećera.

” To znači, ko konzumira ovu kafu, on svakog jutra uzima čokoladicu dok vozi ka poslu, a to možda malo menja perspektivu”, rekla je.

Lagane opcije nisu uvek laganije za količinu šećera
Ali prepoznavanje količine šećera u napitku nije uvek lak zadatak. Uzmimo na primer Iced Capp Light  iz Tim Hortonsa.Lanac je piće nazvao “izbalansiranim”, kako bi vam pomogao da donesete “razuman, zdrav izbor”. Ali pažljiviji pogled otkriva da iako Iced Capp Light, napravljen od mleka, ima 40 % manje kalorija od obične verzije, ali količina šećera ostaje ista. I Iced Capp i Iced Capp Light imaju 39 grama šećera u svojim srednjim veličinama, što je skoro 10 kašičica.
“Ljudi povezuju laganost napitka, sa manje kalorija, nadamo se i manje šećera, ne znajući da je to relativno nepromenjeno”, rekao je Palmeri.
Što se tiče načina na koji se njegov Iced Capp Light prodaje, Tim Hortons nam je rekao da da, “Iced Capp i Iced Capp Light sadrže istu količinu šećera, međutim, Iced Capp Light se pravi od obranog mleka, dok se Iced Capp Light pravi sa regularnim mlekom.”
Tim Hortons je uklonio stranicu na kojoj se navode “izbalansirane opcije” sa svoje web stranice otkako je Marketplace kontaktirao kompaniju.
Marketplace je takođe pitao Tim Hortons o sadržaju šećera u njegovim double-double opcijama.
Kompanija kaže da koristi dozatore za mlečne proizvode i šećer kako bi osigurala da gosti dobiju konzistentnu šolju svaki put u bilo kom restoranu Tim Hortonsa koji posete, sa ciljem da njihova kafa “ima isti ukus u maloj, srednjoj, velikoj ili ekstra velikoj šolji.”

McCafe’s Vanilla Chai Iced Frappe: ozbiljno sladak

Još jedan letnji favorit dostupan tokom leta je McCafe’s Vanilla Chai Iced Frappe.
Sa 19 kašičica ili 79 grama šečera, McCafe’s Vanilla Chai Iced Frappe bio je najslađa ponuda koju je Marketplace obrađivao.
Ono što je škakljivo u vezi sa ovim napitkom, prema Palmeriju, jeste to što neki od ukusa i sastojaka kao što su vanila i chai zvuče bolje nego što jesu.
“Ljudi s kojima sam razgovarao razmatraju te prirodne sastojke ili prirodne arome. I obično se sve što ima prirodnu konotaciju smatra pozitivnim, ali ne nužno”, rekla je Palmeri.
Nutritivno govoreći, ona sugeriše da napitak više liči na milkshake, i da ima otprilike istu količinu šećera kao dve šoljice sladoleda.
To nije jedino slatko iznenađenje koje se nalazi u McDonald’s McCafeu.
Marketplace je otkrio da jedan smoothie sa voćem od manga i ananasa srednje veličine ima oko 14 kašičica šećera ili 57 g. I dok mnogi ljudi mogu povezati pravi voćni smoothie sa pomešanim komadima celog voća, to se ne događa sa ovim napitkom.
Detaljnije ispitivanje nutritivnih informacija na web stranici McCafea otkrilo je da se smoothie s pravim voćem od manga ananasa, bez jogurta ne pravi od “pravog voća”, već od koncentrata voćnih sokova i pirea. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da šećeri iz koncentrata voćnih sokova nisu isti kao šećeri iz normalnog voća i upozoravaju da ih treba konzumirati štedljivo.

Dok bi sveže voće od manga ili ananasa i dalje sadržavalo šećere, takođe bi bilo bogato vlaknima, kaže Palmeri.
Voćni koncentrat je u suštini voće kojem su uklonjena pulpa i vlakna, i to je  dehidrirano, kaže ona.
“Cilj jedenja voća je zbog prednosti vlakana i hranljivih sastojaka koji se obično nalaze u kožici i pulpi”, rekla je ona. “Dakle, da imamo proizvod sa koncentratom voćnog soka koji je lišen tih nutrijenata zaista nam više ne služi.”
Bolja opcija, kaže Palmeri, je da napravite voćni smoothie  kod kuće od celog voća.
McDonald’s nije dao odgovore na naša pitanja o sadržaju šećera u svojim McCafe napitcima.

Šta se krije iza naziva matcha?
Marketplace je takođe pogledao sadržaj šećera u nekim Starbucks-ovim ponudama, uključujući i grande matcha tea latte, opciju za koju Palmeri veruje da mnogi potrošači povezuju kao zdrav izbor.
Međutim, pošto ima oko šest kašičica, odnosno 27 grama šećera, Palmeri predlaže ljudima koji žele da piju matcha ili zeleni čaj zbog njegovih zdravstvenih svojstava, da piju običan zeleni čaj.
Još jedna slatka Starbucks ponuda je grande caramel frappuccino.
Sa 13 kašičica ili 54 grama šećera, Palmeri to naziva desertom u čaši.
Zanimljivo je da kada je Marketplace uporedio Starbucks frapućino koji se nudi u Kanadi sa onim u Velikoj Britaniji, sve opcije u Ujedinjenom Kraljevstvu imale su manje šećera. U nekim slučajevima i do 14 grama manje.
Kada je reč o šećeru u pićima, Kawther Hashem iz britanske grupe Action on Sugar veruje da “postoji mnogo prostora za kompanije da rade bolje”.
Hashem i njen tim su rangirali sadržaj šećera u nekima od najpopularnijih pića u Velikoj Britaniji, i slažu se s Joshijevom ocenom da većina ljudi nije svesna koliko šećera konzumira u prosečnom napitku.
“Razlog zašto ne znaju je taj, što takva vrsta etikete nije dostupna u prodajnim mestima.”
Sa druge strane bare, Starbucks se obavezao da će smanjiti sadržaj šećera u svojim pićima za 20 %, nešto što Hashem pripisuje dobrovoljnom programu koji je pokrenula vlada Ujedinjenog Kraljevstva za smanjenje sadržaja šećera u pićima.
Da bi videli sličnu promenu u Kanadi, Hashem veruje da potrošači moraju progovoriti.

“Pišite kompaniji. Tvitujte kompaniji i recite: ‘Iznenađeni smo količinom šećera u ovom proizvodu. Mislim da biste mogli bolje'”, rekla je ona.
“Ako su stvarno ozbiljni u vezi s tim, onda bi trebali učiniti pravu stvar i poboljšati svoj proizvod.”
Kada je Marketplace pitao Starbucks o sadržaju šećera u kanadskoj ponudi, kompanija je rekla da nudi mnoge načine za kupce da prilagode svoja pića, uključujući matcha čaj latte, tako što će ga naručiti “nezaslađenog ili zaslađenog po želji”.
Kompanija je nastavila da “još više napreduje kroz inovacije napitaka koje uvode u jelovnik koji daju bolji ukus, imaju manje šećera i omogućavaju prilagođavanje”, i takođe je istakla da je ispunila svoj cilj smanjenja šećera u napitcima za 25% do 2020. godine.

Što se tiče planova za smanjenje sadržaja šećera u pićima u Kanadi, Health Canada je za Marketplace rekla da veruje da će kombinacija novih mera označavanja šećera i nedavnih promena kanadskog vodiča za hranu “biti od pomoći tako što će Kanađanima pružiti informacije potrebne za podršku smanjenju u unosu šećera.”

Nekoliko zanimljivih predloga za smanjenje šećera

Za ljude koji su zabrinuti oko unosa šećera kada su u pitanju kofeinska pića, Palmeri predlaže da ove super-slatke napitke smatrate desertom i uživate u njima povremeno, a ne 2-3 puta dnevno.
“Ako obično jedete desert petkom i subotom uveče, onda možda umesto parče torte ili kolačića, zapravo uzmete ovo piće”, rekao je Palmeri.
Smanjenje unosa šećera jednostavnom modifikacijom onoga što pijete može napraviti veliku razliku kada je u pitanju zdravlje, kaže Joshi, koja kaže da je videla da se to dešava kod njenih pacijenata koji pate od gastrointestinalnih problema ili bezalkoholne bolesti masne jetre.
“Bolest zbog koje su mi možda došli tražeći pomoć se zapravo poboljšala jednostavnom modifikacijom njihovih pića, a nisu im bile potrebne čak ni pilule da bi se osećali bolje.”

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada se nalazi na na drugom mestu rang liste najrizičnijih tržišta nekretnina u svetu

0

Globalni stambeni balon nastavio je svoj rast i tokom prve polovine 2021 godine nastavljajući uspon iznad realnih osnova. Prema podacima iz Dallas Fed-a, globalni indeks cena nekretnina sada je porastao za 10,6 % na godišnjem nivou, a povratak na dugoročnu liniju realnog trenda bi podrazumevao neverovatnu korekciju od 12,9 % ( kao neki orjenitir, na vrhuncu stambenog balona sredinom 2000-ih, vraćanje na srednju vrednost tražilo je korekciju samo 9,8 %).
Izvanredan rast je još oštriji u realnim (prilagođenim inflaciji) terminima, budući da su globalne cene nekretnina porasle za 8,1 % u odnosu na prethodnu godinu, što je najveća godišnja stopa rasta ikada. Ako uzmemo u obzir da je većina sveta povukla monetarne stimulacije, odlučili smo da je vreme da pogledamo koje su stambene manije zemalja u najvećem riziku, ako kamatne stope nastave da se kreću ka naviše.
Međutim, postoje neka velika odstupanja među zemljama. Na primer, u Kanadi i Novom Zelandu su realne cene nekretnina porasle za više od 20% u odnosu na nivo od pre godinu dana, ali su se one zapravo smanjile u Španiji i Italiji (za 1,7 odnosno 0,2 %), ističući da su rizici korekcije mnogo izraženije u nekim zemljama u odnosu na druge.

Da bismo uporedili obim stambenih balona u različitim ključnim ekonomijama, odlučili smo da rangiramo zemlje prema četiri kategorije: odnos cene nekretnine i stanarine, odnos cene kuće i prihoda, dug stanovništva prema BDP-u i 10-godišnji godišnji rast stopa stvarnih cena kuća. Rezultati su zatim sređeni kako bi se stvorio ukupni rang (gde “1” znači najveći balon). Rezultati su prikazani u pratećoj tabeli.
Odnos cene i iznajmljivanja kuće meri relativnu pristupačnost posedovanja u odnosu na iznajmljivanje (što je veći rezultat, to je skuplje posedovanje). Na osnovu ove metrike, Kanada, Novi Zeland i Portugal su najgori, sa odnosima iznad 140 % (znatno višim od proseka koji je 126 %). S druge strane spektra, relativno niža očitavanja u Italiji (101 %) i Južnoj Koreji (107 %) ukazuju na to da su tamošnje cene stanova rasle otprilike u skladu sa ubrzanjem rasta rentanja od 2015.

Sledeći odnos, je odnos cene kuće i prihoda, još jedna mera pristupačnosti stanovanja, koja se izračunava deljenjem nominalnih cena kuća sa raspoloživim dohotkom po glavi stanovnika (gde niže vrednosti takođe odražavaju pristupačnije okruženje). Ponovo su Kanada (130 %), Novi Zeland (135 %) i Portugal (134 %) na vrhu liste, a pridružila im se Nemačka (133 %), u kojoj su cene nekretnina takođe porasle za više od 30 % u odnosu na raspoloživi dohodak od 2015. Kao što je bio slučaj sa metrikom cene nekretnina za iznajmljivanje, Italija (98 %) i Koreja (97 %) su na dnu i, sa odnosima ispod 100 %, zapravo pokazuju da je cena stanova pala u odnosu na raspoloživi prihod u ovom periodu.
Sledeća metrika, dug stanovništva prema BDP-u, meri potrošački dug (uglavnom hipoteke i potrošačke kredite) kao udeo u ukupnoj ekonomskoj proizvodnji i pomaže nam da procenimo u kojoj je meri tržište stambenih nekretnina svake zemlje izloženo kamatnim stopama, kada mnoge centralne banke prelaze na manje prilagođeno okruženje. Zemlje s većim odnosom duga domaćinstava doživeće veći udar na potrošačku potrošnju (kako troškovi servisiranja duga i stope na hipoteke rastu) od onih sa nižim odnosom duga domaćinstava prema BDP-u.

Na osnovu ove metrike, Švajcarska (133 %), Australija (120 %) i Norveška (111 %) su najugroženije, sa odnosima znatno iznad proseka našeg uzorka od 87 %. Suprotno tome, Italija (53 %), Nemačka (58 %) i Grčka (62 %) su prilično dobro prikazane prema ovoj metrici.
Konačno, pogledali smo i 10-godišnju složenu godišnju stopu rasta (CAGR) stvarnih cena nekretnina kako bismo procenili koje su zemlje doživele najveći rast cena na tržištu nekretnina. Prva tri na osnovu ove mere uključuju Novi Zeland (7,2%), Kanadu (4,2 %) i Švedsku (4,4 %), od kojih su svi zabeležili rast cena nekretnina znatno iznad svojih dugoročnih proseka i udvostručili uzorak prosečno 2,2 %. Nasuprot tome, cene kuća su opale tokom ovog vremenskog perioda u Grčkoj (-2,6 %), Italiji (-2,5 %) i Španiji (-1%).

Na osnovu kombinacije ovih pokazatelja, otkrili smo da je Novi Zeland imao najviši prosečni rang (što ukazuje da je njegovo tržište nekretnina najuzburkanije u grupi), a slede ga Kanada i Švedska. Centralna banka Novog Zelanda je nametnula stroža pravila hipotekarnog kreditiranja u nastojanju da ohladi pregrejano tržište nekretnina (na snazi ​​od 1. oktobra), pa će biti zanimljivo videti hoće li nastojanja centralne banke da obuzda rast cena biti efektno u narednom periodu. Sa druge strane, zemlje kao što su Italija, Grčka i Japan imale su prilično blag rast tržišta nekretnina i stoga su manje izložene riziku od bilo kakvog povlačenja na osnovu naše analize. Važno je, međutim, napomenuti da se sve tri zemlje suočavaju sa nepovoljnim demografskim trendovima, koji bi mogli nastaviti da koče rast tržišta nekretnina.

Suština je da je oprez ulagača u pogledu trgovine sa rizikom opravdan jer će nedavna rezerva kamatnih stopa verovatno teško pogoditi mnoge ekonomije kroz smanjenje potrošačke potrošnje zbog „efekta bogatstva“ ako se promene u politici centralne banke odnosi srednjih i povratnih sredstava, u ovom slučaju, stambeni realni sektor, posebno na Novom Zelandu i Kanadi, gde su obe centralne banke najavile kraj svojih programa kvantitativnog ublažavanja i nameru da pokrenu cikluse pooštravanja stopa, ranije nego što se očekivalo.
Osim toga, savetujemo investitorima da budu oprezni pri ulaganju u valute kao što su kanadski dolar, novozelandski kivi i švedsku krunu (uprkos vetrovima u leđa koji su sada prisutni), jer su ove ekonomije i dalje izuzetno osetljive na predstojeći srednji povratak cena nekretnina.

SERBIANNEWS/CANADA

EMA odobrila dva leka protiv kovida-19 na bazi monoklonskih antitela

0

Evropska agencija za lekove (EMA) objavila je da je prvi put odobrila puštanje na tržište Evropske unije dva leka na bazi antivirusnih monoklonskih antitela za koronavirus, namenjenih za primenu u ranoj fazi zaraze virusom.

EMA navodi u saopštenju da je odobrila korišćenje leka pod nazivom Ronapreve, koji su razvili švajcarski farmaceutski div Roš i američki Regeneron, i leka Regkirona, koji je razvila južnokorejska kompanija Seltrion.

„Ronapreve i Regkirona su prvi lekovi na bazi monoklonskih antitela koji su dobili pozitivno mišljenje kad je u pitanju kovid-19“, navodi EMA.

Evropska poverenica za zdravstvo Stela Kiriakides rekla je da je odobrenje ovih lekova „važna etapa“ u suzbijanju bolesti pošto se EU do sada oslanjao na četiri vakcine.

„S obzirom na porast broja slučajeva zaraze u gotovo svim državama članicama, ohrabruju brojne nove mogućnosti lečenja koje nastaju u okviru naše strategije za terapeutike protiv kovida-19 bolesti. Ovo je krupan korak ka ostvarenju cilja da u EU do kraja godine odobrimo i do pet novih terapeutika”, izjavila je Kiriakides.

Ona je istakla da je vakcinacija i dalje ključni instrument za borbu protiv kovida-19, za  hospitalizacije i gubitka života. Pored vakcina trebalo bi da imamo bezbedne i delotvorne lekovi koji će pomoći ljudima da prežive, da se bore protiv infekcije i brže se oporave.

EMA analizira još šest lekova koji bi uskoro mogli da dobiju odobrenje ako podaci potvrde njihovu neškodljivost i delotvornost.

Komisija je u oktobru sastavila portfelj od 10 potencijalnih terapeutika za kovid-19, koji se zasniva na nezavisnim naučnim savetima.

Na tom spisku su potencijalni terapeutici za koje postoji verovatnoća da će biti odobreni, i uskoro dostupni na evropskom tržištu. Ako Evropska agencija za lekove potvrdi da su neškodljivi i delotvorni, oni će brzo biti dostupni pacijentima u celoj EU.

Ronapreve i Regkirona uvršćeni su na spisak Komisije od pet perspektivnih terapeutika još ranije, u junu, a zahtev za odobrenje za stavljanje u promet podnet je u oktobru 2021.

Antiela su jedna od baza našeg imunskog sistema. Naše telo reaguje na opasnost, kao što je virus, proizvodnjom antitela koja prepoznaju „neprijatelja“.

Sintetetička antiitela dobijaju se izdvajanjem prirodnih antitela i njihovim veštačkim umnožavanjem kako bi se zatim koristila u lečenju, uglavnom kao infuzija.

Šta je „srpska“, a šta Natalijina ramonda i kad su otkrivene

0
FOTO: N1

U Srbiji je danas državni praznik, Dan primirja u Prvom svetskom ratu, čiji je simbol cvet Natalijina ramonda.

Amblem praznika sastoji od motiva odlikovanja Albanske spomenice s početka 20. veka, zeleno-crne trake koja okružuje stilizovani prikaz ljubičastog cveta, Natalijine ramonde.

Ana Ražaničanin sa Biolškog fakulteta kaže da u stakleniku Botaničke bašte mogu da vide ramonde, ali ne i njihov cvet, jer svetaju u proleće.

Postoji Srpska ramonda i Natalijina ramonda. Prvu je, prenosi, otkrio Josif Pančić 1847. na planini Rtanj, a Natalijinu je otkrio dr Sava Petrović 1882. i ime joj dao po kraljici Nataliji Obrenović. Razlika je u obliku listova i boji cveta, kaže Ražaničanin. Male su razlike po izgledu, ali razlikuju se i po tome što rastu na različitim mestima, navodi sagovornica N1.

Ramonde imaju mogućnost vaskrsenja kada je suša – prividno izgledaju kao mrtve, a kad dođe kiša ožive, i zato je zovu „cvet Feniks“.

DOMAĆI KAHLUA LIKER – LIKER OD KAFE

0

Sastojci za oko 1 l likera:

350 ml skuvane kafe

350 ml vodke

1 štap vanile isečen na nekoliko delova

400 g šećera

Priprema:

Skuvajte kafu i procedite je ako je potrebno. Dodajte joj šećer i mešajte dok se šećer skoro u potpunosti ne istopi. Zatim sipajte tu mešavinu pripremljenu flašu, dodajte vodku i vanilu. Dobro zatvorite i promućkajte. Ostavite da stoji makar nekoliko dana pre služenja, mada će biti odličan liker i samo dan nakon pripreme. Ali, što duže stoji to će biti bolji ☺ S vremena na vreme snažno promućkajte flašu da se ukusi bolje prožmu.

Kazna i tužba zbog kašnjenja voza od 2 minuta!

0
Screenshot

Mašinovođa iz Japana tuži svog poslodavca nakon što mu je s plate skinuto 56 jena (0,49 dolara). A sve zbog toga što je njegov voz kratko kasnio u ovom najtačnijem železničkom sistemu na svetu…

Železnička kompanija JR West kaznila je čoveka jer je zbog zabune nastale na poslu, u junu 2020. kasnio dva minuta.
Zaposleni sada traži 2,2 miliona jena (19.407 dolara) odštete za duševni bol, prenosi Jutarnji list.
Prema navodima japanskog portala Soranews24, neimenovani muškarac trebalo je da upravlja praznim vozom koji je išao do stanice Okajama na jugu zemlje, ali je stao na pogrešan peron dok je čekao da preuzme dužnost od prethodnog vozača piše BBC

U trenutku kada je shvatio svoju grešku i pojurio na ispravan peron, prenos dužnosti između dvojice mašinovođa pomeren je za dva minuta, što je dovelo do kašnjenja od jednog minuta u polasku voza i kašnjenja od još jednog minuta u dolasku.
JR West je prvo muškarcu od plate odbio 85 jena (0,75 dolara), ali je kasnije pristao da smanji kaznu na 56 jena nakon što je vozač svoj slučaj prosledo Kancelariji za inspekciju radnih standarda Okajame.

Vozač je u martu svoj slučaj prebacio na Okružni sud u Okajami, gde sada traži odštetu.

Japanski železnički sistem poznat je po svojoj pouzdanosti. Godine 2017. železnička kompanija se izvinila nakon što je jedan od njenih vozova napustio stanicu 20 sekundi ranije. A ako voz kasni više od pet minuta, putnicima se izdaje potvrda koju mogu iskoristiti kao objašnjenje za kašnjenje.

Protest protiv obavezne vakcinacije na skupu povodom Dana primirja u Kelowni bio je “korak previše”, kaže RCMP

0

RCMP u Kelowni, BC, istražuje incident u kome su na desetine ljudi protestovali zbog obavezne vakcinacije, a koji su pritom poremetili neformalno okupljanje ljudi povodom Dana primirja.

Iz RCMP-a kažu da su policajci, kada su stigli na lice mesta oko 10.55 sati po lokalnom vremenu, zatekli između 75 i 100 demonstranata koji su prekidali ceremoniju.
“Službenici RCMP Kelowna podržavaju pravo osobe ili grupa na protest, ali kada odluče da namerno prekinu okupljanje građana na ceremoniji povodom Dana sećanja, to je korak previše”, kaže inspektor Adam MacIntosh u saopštenju za javnost.
” RCMP iz Kelowne će u potpunosti istražiti ovaj događaj, kako bi utvrdili koji je prekršaj, krivično ili drugi, mogao biti počinjen i, ako je potrebno, biće učinjeno podnošenje tužbi ili pisanje novčanih kazni.”
Zvanična javna ceremonija povodom Dana sećanja ove godine nije održana u gradu zbog pandemije COVID-19, ali policija kaže da su se veterani i građani okupili kod spomenika da odaju počast.
Lokalna novinska kuća Kelowna Now objavila je snimak događaja koji prikazuje ženu s mikrofonom kako govori protiv obaveznosti vakcinacije.
Ona se suočavala sa brojnim besnim posmatračima, uključujući čoveka s vojnim medaljama na grudima koji joj govori: “Ne radi se sada o tebi. Radi se o našim veteranima.”
Matt Glen je rekao za CBC News da je prisustvovao kod spomenika sa svojom suprugom i da su bili daleko u gomili kada je krenulo remećenje ceremonije.
“Odjednom smo čuli zviždanje, vrištanje i komešanje, a onda smo videli veterane… kako odlaze. Neki su plakali, neki vikali. Svi su bili uznemireni”, rekao je.
Drugi svedok, Patrick McGeough, rekao je da je šokiran ponašanjem demonstranata.

“Ovo je bio najgori događaj kojem sam prisustvovao, u svojim decenijskim odlascima na Dan sećanja”, rekao je.
“Ostao sam bez reči i u sukobu sam s onim što se dogodilo.”
RCMP iz Kelowne moli sve koji su snimili događaja da pošalju kopiju policiji.

SERBIANNEWS/CANADA

Fudbaleri Srbije ubedljivo pobedili Katar

0

Fudbalska reprezentacija Srbije pobedila je večeras u Beogradu Katar sa 4:0, u prijateljskoj utakmici u sklopu kvalifikacija za Svetsko prvenstvo 2022. godine.

malim brojem gledalaca na stadionu „Rajko Mitić”, Srbija je povela golom Saše Lukića u drugom minutu nadoknade prvog poluvremena. Drugi gol postigao je Luka Jović u 51. a dva minuta kasnije strelac je bio Dušan Vlahović. Konačan rezultat postavio je Sergej Milinković-Savić u 83. minutu.

Srbija je igrala u kombinovanom sastavu, selektor Dragan Stojković pružio je priliku igračima koji su do sada imali manju minutažu pošto je želeo da sačuva glavne igrače za utakmicu u Lisabonu protiv Portugala u nedelju, koja će odlučiti o plasmanu na Svetsko prvenstvo.

Prvu šansu na utakmici imao je Nemanja Maksimović, kada je golman Katara dobro odbranio. Posle toga Katar je imao nekoliko šansi, a debitant na golu Srbije Vanja Milinković-Savić dobro je branio.

Dve prilike imao je Ali, a zatim je u 24. minutu pokušao i Almoez, a srpski golman ostao je nesavladan. U završnici prvog poluvremena Srbija je pojačala, lopte su išle ka Luki Joviću, ali neprecizno.

Srbija je povela u drugom minutu nadoknade vremena prvog poluvremena, Andrija Živković je dodao do Nemanje Radonjića u šesnaestercu, a on je iskosa sa desne strane centrirao do Lukića, koji je poslao loptu u mrežu.

Prednost je udvostručio Jović u 51. minutu, kada je iskoristio nesigurnu odbranu katarske ekipe. Dva minuta kasnije gol je postigao Vlahović, posle neuspele ofsajd zamke.

Posle toga ekipe su usporile, nije bilo izglednih prilika sve do 83. minuta, kada je strelac bio Milinković-Savić, na dodavanje Vlahovića.

Do kraja nije bilo prilika pa su fudbaleri Srbije ubedljivom pobedom napravili dobru pripremu za utakmicu protiv Portugala, u nedelju od 20.45 u Lisabonu, odlučujuću u kvalifikacijama.

Na tabeli Grupe A Srbija Srbija je prva sa 17 bodova, bodom više i utakmicom više od Portugala. Portugal će večeras u Dablinu igrati protiv Irske.