17.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1037

Predstavljen luksuzni Hermes Apple Watch Series 7

0

Većina korisnika će birati između modela Apple Watch Series 7 od aluminijuma, nerđajućeg čelika i titanijuma, ali skupo Hermes izdanje nalazi se na vrhu linije kao najluksuznije. Evo kako se hardver razlikuje i šta dobijate za svoj novac.

Uprkos tome što je postao dostupan za naručivanje u isto vreme kada i standardni Apple Watch Series 7 modeli, Apple je nedavno počeo da isporučuje vrhunske Hermes modele. Hermes Apple Watch Series 7 dolazi isključivo od nerđajućeg čelika. Korisnici mogu da se odluče za srebrnu ili svemirsku crnu boju. Kao i ostatak linije, dostupan je u veličinama kućišta od 41 mm i 45 mm.

Djoković bolji od Ruda na startu završnog turnira u Torinu

0

Prvi teniser sveta Novak Djoković pobedio je danas Norvežanina Kaspera Ruda sa 7:6, 6:2, u meču prvog kola Zelene grupe na završnom turniru u Torinu.

Djoković je osmog tenisera sveta savladao za sat i 33 minuta igre.
Već na samom početku Rud je došao do brejka, koji je uspeo da sačuva do šestog gema. Srpski teniser je zatim u 10. gemu imao dve set lopte na servis protivnika, ali je prvi deo igre otišao u taj-brejk.

Djoković je poveo sa 2:0, da bi Rud preokrenuo i došao do vodjstva od 3:4. Srpski igrač zatim osvaja četiri uzastopna poena i dolazi do prednosti u setovima.

Za dobijanje drugog seta Djokoviću su bila potrebna dva brejka, jedan u uvodnom i drugi u petom gemu.

Srpski igrač je završni turnir do sada osvajao pet puta, a do poslednje titule je došao 2015. godine.

U drugom meču ove grupe večeras igraju četvrti i peti teniser sveta Grk Stefanos Cicipas i Rus Andrej Rubljov.

Domaće twix čokoladice bez glutena i šećera !

0
Unsplash

Potrebni sastojci:

Za osnovu:

1 i po šolja bademovog brašna
3 kašike otopljenog i ohlađenog kokosovog ulja
3 kašike javorovog sirupa
1 kašičica ekstrakta vanile
prstohvat soli
Za karamel sloj:

2/3 šolje domaćeg putera od kikirikija
1/3 šolje javorovog sirupa
1/4 šolje kokosovog ulja
1 kašičica ekstrakta vanile
prstohvat soli
Za čokoladnu glazuru:

1 šolja izlomljene čokolade (veganske, može i tamne)
1 kašika kokosovog ulja
Priprema:

Zagrejte rernu na 180° C i obložite pleh papirom za pečenje.

U činiji pomešajte brašno, kokosovo ulje, javorov sirup, ekstrakt vanile i so. Mešajte dok se sastojci ne sjedine, pa sipajte u pripremljen pleh. Vlažnom kašikom lepo utapkajte i poravnajte smesu, pa stavite u rernu na 10-ak minuta. Kada je pečeno, ostavite da se ohladi 10 minuta pre nego što nanesete sledeći sloj.

Za karamel sloj pomešajte puter od kikirikija, kokosovo ulje, ekstrakt vanile i so. Zagrevajte na srednjoj vatri oko 2 minuta da dobijete glatku (skoro tečnu) teksturu. Prelijte preko ohlađene podloge koju ste prethodno pripremili.

Sve zajedno stavite u frižider na oko sat vremena da se potpuno stegne (ili na 20 minuta u zamrzivač).

Na kraju pripremite čokoladni preliv – otopite čokoladu u vodenom kupatilu i dodajte kokosovo ulje.

Pripremljenu poslasticu izvadite iz frižidera, isecite na pločice željene veličine, pa ih prelijte čokoladnom glazurom i vratite u frižider na još 20 minuta da se čokolada stegne.

Skuvajte omiljeni topli napitak, pozovite prijatelje i uživajte u ovoj zdravoj i ukusnoj poslastici!

Od sutra ulazak sa kovid sertifikatima Srbije u EU

0

Evropska komisija objavila je da je danas usvojila odluku kojom se priznaju kovid sertifikati izdati u Srbiji i kojom oni postaju ekvivalent EU Digitalnom kovid sertifikatu.

„Ova odluka stupiće na snagu 16. novembra”, najavljeno je u Komisiji.

U EK navode da će Srbija sada biti povezana sa EU sistemom digitalnih kovid sertifikata i da će njeni sertifikati biti priznati pod istim uslovima kao i oni izdati u članicama EU.

„Komisija je izvršila tehnička ispitivanja koja su pokazala da su sertifikati o vakcinaciji, testiranju i oporavku protiv kovid-19 koje izdaje Republika Srbija u skladu sa sistemom „Digitalni zeleni sertifikat” i da je omogućena verifikacija autentičnosti, validnosti i integriteta sertifikata. Komisija je takođe potvrdila da sertifikati o vakcinaciji, testiranju i oporavku protiv kovid-19 koje izdaje Republika Srbija u skladu sa sistemom „Digitalni zeleni sertifikat” sadrže potrebne podatke”, navodi se u odluci EK, prenosi Tanjug.

Istovremeno, Srbija je prihvatila EU kovid sertifikat za putovanje iz EU u našu zemlju.

U Briselu naglašavaju da je ovo još jedan dokaz nastavka napora u cilju jačanja poverenja putnika i bezbednog putovanja unutra i van EU.

„Kao što smo stali uz naše partnere u borbi protiv pandemije, nastavljamo da radimo zajedno na bezbednom otvaranju”, poručio je komesar za proširenje EU, Oliver Varheji.

Odluka o priznavanju kovid sertifikata od strane EU do sada je usvojena za 49 zemalja od čega 22 van EU.

Uz Srbiju, iz regiona Zapadnog Balkana EU priznaje i sertifikate izdate u Albaniji i Severnoj Makedoniji.

Alberta postigla dogovor sa vladom iz Ottawe za “pristupačnu i kvalitetnu brigu o deci”, kažu iz provincije

0

Očekuje se da će premijer Džastin Trudo i premijer Alberte Jason Kenney objaviti detalje sporazuma o brizi o deci u ponedeljak ujutro. Postignut je dogovor za “pristupačnu i kvalitetnu brigu o deci”, navodi se u saopštenju.

Trudo, zajedno sa svojom zamenicom Chrystiom Freeland i ministarkom porodice, dece i socijalnog razvoja Karinom Gould, pridružiće se Kenney-u i ministarki za decu Alberte Rebecca Schulz, na konferenciji za novinare u Edmontonu koja bi trebala početi u 10:30 ujutro po lokalnom vremenu u ponedeljak.

Ottawa je najavila 30 milijardi dolara za pet godina i 8,3 milijarde odmah s ciljem stvaranja kvalitetnog i pristupačnog sistema brige o deci kao deo ovogodišnjeg budžeta, predstavljenog u aprilu.

Promena igre
Savezni budžet predviđa da svaki novi plan mora ispuniti tri kriterija:

-Sredstva moraju ići “primarno” u neprofitne centre za rano učenje.
-Sredstva se moraju platiti za obuku vaspitača dece u ranom detinjstvu.
-Novac se mora potrošiti na prepolovljenje prosečnih naknada za brigu o deci do kraja 2022. i za smanjenje troškova brige o deci na prosečnih 10 dolara dnevno do 2026. godine.
Iako nije bila upoznata s detaljima sporazuma, Nicki Dublenko, predsednica udruženja vaspitača iz Alberte, rekla je da bi pomoć za brigu o deci od 10 dolara dnevno transformisala stvari.

“To samo po sebi menja kompletnu igru ​​jer [postoje] ljudi, tipično žene, koji žele da rade, ali jednostavno to sebi ne mogu priuštiti, posebno ako imaju više dece. Sva njihova plata ide na brigu o deci”, rekla je Dublenko.

“Oni govore o pomoći za čuvanje dece,  kao i o plaćanju stambenog kredita, koje porodice imaju, dok njihova deca ne krenu u školu.”

Briga o deci u krizi
Porodice plaćaju više od 1.200 dolara mesečno za čuvanje dece, u nekim delovima provincije, posebno u severnoj Alberti, rekla je Dublenko.

Dublenko je rekla da dogovor iz Otave nije došao brzo, jer je briga o deci u pokrajini “u stanju konstantne krize” od početka pandemije.

“Neki programi još uvek pate zbog malog broja upisane dece i visokih troškova oko pandemije”, rekla je ona. “Porodicama je zaista potrebna podrška, a programima za brigu o deci zaista je potrebna podrška da bi ostali funkcionisani.”

Ministar Alberte krivi federalce što nisu sklopili dogovor o brizi o deci pre raspisivanja saveznih izbora. Vlada Alberte pokrenula je pregovore s Ottawom u julu, pre raspisivanja saveznih izbora. Kenney je u augustu tražio od savezne vlade da pokrajini da bezuslovno finansiranje za rano učenje i brigu o deci slično onome što je i Quebec ispregovarao.

SERBIANNEWS/CANADA

Dobrih komšija ima i u Kanadi

0

Da me je neko pitao, kad smo kupovali kuću, da opišem kakvog bih komšiju voleo da imam, čini mi se da ni izbliza ne bi znao da opišem tako dobrog komšiju kao što je moj dobri komšija Norm.

Raspitaj se o komšijama pre nego kupiš kuću! Malo je onih koji se neće složiti sa ovom Jevrejskom poslovicom, ali kako u ovim modernim vremenima, modernom velikom gradu, saznati ko su ljudi koji žive u komšiluku kuće koja se nekako uklapa u sva naša druga merila kad kupujemo novi krov nad glavom.

Kad smo odlučili da kupimo kuću u Edmontonu, glavnom gradu kanadske provincije Alberte, najviše smo se rukovodili lokacijom i blizinom dobre škole za decu. Naravno, cena je neizbežno jedan od glavnih faktora za kupovinu.
Edmonton je uvek bio u senci poznatijeg Kalgarija koji je finansijski centar bogate Alberte.

Iako je mladima atraktivniji Kalgari, za one kojima je porodični život prioritet, Edmonton pruža možda i najviše.

Zima u Edmontonu

Ono što ne valja je duga, oštra i surova zima, ali o ovdašnjoj zimi nekom drugom prilikom.
Nismo dugo tražili kuću koja bi se najbolje uklopila u naše želje i prohteve. Svidela nam se jedna u starom kraju grada, škola sa dobrom reputacijom je blizu, a i cenu smo mogli podneti.

Posle nekoliko dosadnih sastanaka sa advokatima i bankarima preselili smo se negde sredinom maja, baš u vreme kad u Edmontonu napokon sve ozeleni i kad priroda i ljudi  odahnu od duge zime.

Par dana posle preseljenja sin i ja smo pokušavali da prenesemo sve kutije koje smo privremeno smestili u garažu, a istovremeno smo u dvorištu tražili najpogodnije mesto da presadimo bor. Borić je bio visok oko jednog metra a zasadili smo ga prethodne godine u dvorištu gde smo ranije živeli. Svaki učenik u četvrtom razredu treba da zasadi jedno drvo a naš sin je izabrao da zasadi bor koga je nazvao Sem.

Taman smo se spremali da kopamo rupu i zasadimo Sema, kad nam na kapiju uđoše komšije Norm i Karol, stariji bračni par koji živi u kući do nas i Sofi i Džems koji žive u kući preko puta. Norm je nosio u rukama dvolitarsku bocu kalifornijsko vina, a Karol i Sofi šest vinskih čaša.

(Piksabej)

Bio sam iznenađen posetom i to se valjda i videlo na mom licu. Norm otvori vino i u ime svih komšija požele nam dobrodošlicu uz napomenu da dve vinske čaše ostavlja nama i da kad god poželimo možemo da dođemo u njihovo dvoriste jer on vina uvek ima i spreman je da ga sipa. Pomalo zbunjen zahvalim se, a oni su posedili tek koliko je bilo potrebno da se popije jedna čaša vina. Na odlasku Norm naglasi da se uvek možemo obratiti, kad god nam nešto zatreba.
Norm i ja smo od tada popili mnogo čaša vina u našem i njihovom dvorištu, pogotovo u toplim letnjim večerima, ali i u kasnu jesen uz vatru. Pričali smo o svemu i svačemu, ali su meni najinteresantnije bile njegove priče kako se nekada, u pedesetim i šezdesetim i sedamdesetim godinama živelo u Alberti, na farmama između Kalgarija i Edmontona i kako su ovi gradovi vremenom postajali velegradi.

U početku se bojao, verovatno da me ne uvredi, da pita kako se živelo i kako se danas živi tamo odakle mi dolazimo. Tamo daleko odakle smo delom morali a delom i odlučili da odemo. Pričao sam mu o detinjstvu, odrastanju, radostima i mukama koje su obeležile sedamdesete, osamdesete pa i devedesete godine prošlog veka.

Ledeni dani u Alberti (Piksabej)

Pričao sam mu o svemu što nas je decenijama razdvajalo i konačno razdvojilo kao i onome što nas je držalo zajedno, a neke od nas još drži neraskidivo povezane. Pažljivo je slušao, pokušavajući da shvati šta mu govorim.
Karol je bila učiteljica u srednjoj školi a penzionisala se nekoliko godina pre našeg dolaska. Norm je, kako bi se kod nas reklo, sam svoj majstor.

Desetak godina bio je predavač na koledžu, zatim je radio za veliku komunikacionu kompaniju, a posle je otvorio svoju firmu za renoviranje kuća i poslovnih objekata. Nikad nisam upoznao čoveka sa većom energijom od Norma. Što je bio stariji imao je više energije i elana. Poznaje dosta ljudi i ima jako dobre veze.

Ljudi su često navraćali kod njega na ručak ili roštilj i tada sam shvatio da je on jako poštovan, da mnogo pomaže drugima, da obavlja dosta poslova bez naknade i priskače u pomoć svakom ko u u nekom trenutku zapne u određenom poslu.

U našoj kući obavio je dosta poslova za, više nego fer, novčanu naknadu. Pokušavao sam da mu objasnim da i kod nas postoje mobe, kad ljudi pomažu u poslu, jedni drugima.

Jednog tipičnog hladnog decembarskog jutra, nekih sedam ili osam godina nakon našeg useljenja, ranu ujutru zvao me šef i rekao da hitno dođem.  Objasni mi brzo šta se dešava i vidim da ne preteruje, pa se na brzinu obučem i izletim iz kuće do garaže.

A napolju zavejao sneg, temperatura ispod minus 25 stepeni. Procenim da mogu da izađem autom iz garaže bez čišćenja snega, pritisnem dugme za otvaranje garažnih vrata i krenem polako unazad da izađem iz garaže.

Sledećeg trenutka čuo sam glasno „bum” i pomalo panično izletim iz auta da vidim šta je bilo. Verovatno zbog niske temperature garažna vrata se nisu potpuno otvorila, nisam to video kroz zadnje staklo i udario sam u vrata. Na autu nije bilo vidljive šteta ali se zadnji panel na garažnim vratima potpuno iskrivio.

Pokušam ručno da otvorim vrata, ali ne ide. Žurim a ni iz garaže ne mogu da izađem. Prva pomisao je bila da pozovem Norma. Zovnem ga i on se stvori  pred garažom za jedan minut, potpuno obučen za zimu kao da je sedeo i spremno čekao da ga zovnem. Zajedno uspemo da otvorimo vrata, izađem autom, ali ljutito konstatujem da sam budala jer sam praktično uništio vrata koja se sad ne mogu zatvoriti. Norm mi samo mirno mahnu rukom pokazujući da idem svojim poslom.

Ulica u Edmintonu u jesen (L.B.)

Nisam imao izbora, uzbuna na poslu, šef čeka i ja polako krenem zavejanim ulicama. Već posle par stotina metara mislima se prebacim na problem koji mi je šef kratko opisao. Zovnem ga telefonom da mi da više detalja i tako krenu taj moj novi radni dan. Bio je to jedan on onih dana kada se događaji smenjuju takvom brzinom da se nema vremena ni osvrnuti na ono što je bilo pre pola sata.

Tek kasno posle podne, kad se već odavno smrklo, zaključili smo da je problem, koliko-toliko pod kontrolom i nas nekoliko se zaputilo kućama. Ni jednog trenutaka nisam pomislio na problem sa garažnim vratima. Tek pred samom kućom setih se šta je bilo tog jutra i to mi je izgledalo tako davno. Samo što sam počeo da razmišljam šta ću i kako ću, primetim da su garažna vrata širom otvorena. Vidim Norma unutra kako sprema alat. Pozdravi me i mahnu sa širokim osmehom, a na moje veliko iznenađenje vidim da je sve popravljeno, zadnji panel vrata zamenjen, vrata se normalno otvaraju i zatvaraju. Kao da ništa nije bilo.

Norm mi reče da sam stigao baš na vreme, jer je sve završeno. Malo je reći da sam bio iznenađen. Priskočim da mu barem pomognem da pokupi alat. Pitam ga koliko sam mu dužan, a on samo odmahne rukom sa objašnjenjem da je neki njegov prijatelj koji mu duguje dosta usluga, imao baš takav panel za vrata pa ga nije ništa ni koštalo. Opet pitam, koliko je za njegov rad, a on samo reče da mu je trebalo pola sata da sve to završi. Mnogo ranije bi bio gotov, još jutros, ali nije stigao zbog neke druge obaveze.

Neće da čuje za bilo kakvu kompenzaciju, jednostavno reče da smo komšije, da mu je bilo zadovoljstvo da pomogne i pod izgovorom da je hladno pođe prema svojoj kući.

I jeste bilo hladno i mogu misliti koliko je njemu bilo hladno dok je menjao taj panel. U odlasku samo mahnu i dobaci da se moramo videti ovih dana da mu ispričam kako je bilo na poslu.

(Piksabej)

Uđem u kuću i žena me se vrata pita kad ću popraviti garažna vrata koja sam tako vešto jutros uništio. Kažem joj da sam već sve popravio. Nikad je nije bilo lako prevariti, samo me pogleda i reče: „Norm već sve popravio, a?” Zna me dobro i zna koliko bi mi trebalo da popravim tako nešto, a zna i Norma.
Godine su prolazile, uklopile se u jednu, a sada već skoro i u drugu deceniju, od kako smo u ovoj našoj kući. Sem je odavno porastao i sad je znatno viši od naše kuće. A Norm, iako u ozbiljnim godinama, još radi i, čini mi se, više pomaže nego ranije. I dok nas ostale stižu godine i sve češće razmišljamo o penziji, Normu vreme kao da ne može da naudi mnogo, ni fizički ni psihički. Sa vremenom je jači, brzi i izdržljiviji.

Da me je neko pitao, kad smo kupovali kuću, da opišem kakvog bih komšiju voleo da imam, čini mi se da ni izbliza ne bi znao da opišem tako dobrog komšiju kao što je moj dobri komšija Norm.

Luka B. Barakoz, Edmonton, Alberta, Kanada

Nedostatak sna kod roditelja male dece ostavlja posledice na zdravlje

0

Nedostatak sna kod roditelja male dece često ostavlja niz posledica na njihovo zdravlje, a telo reaguje na brojne načine, od kojih većina uopšte nije vidljiva.

Jedan primer je visoki krvni pritisak, a drugi, poprilično čest, reakcija je tela na glad, tako da umorni roditelji najčešće biraju nezdravu hranu.

Ono što se događa je to da telo misli da želi hranu koja će ponuditi što više energije, pa je prirodno da čezne za namirnicama koje su pune masti i šećera. To znači da postoji veza između nedostatka sna, sporijeg metabolizma i gojaznosti.

Dodatni fiziološki efekti nedovoljnog spavanja
Ostali fiziološki simptomi uključuju zamagljen vid, vrtoglavicu i pojačan bol. Takođe je tri puta veća mogućnost prehlade jer nedostatak sna potiskuje imunološki sistem.

Studija iz 2011. objavljena u medicinskom časopisu „Behavioral Sleep Medicine“ čak je otkrila da nedostatak sna može dovesti do onoga što su neki nazvali „efektom zombija“ kod roditelja, a to je smanjena sposobnost pokazivanja radosti u izrazima lica.

Slično istraživanje objavljeno 2013. u časopisu „Sleep“ otkrilo je da nedostatak sna može dovesti do toga da drugima izgledate tužnije ili mrzovoljnije, sa natečenim crvenim očima, oteklim kapcima, tamnijim podočnjacima, bledom kožom i sa više bora.

Kognitivni efekti nedovoljnog spavanja
Kada je Konor Vajld, saradnik na Institutu za mozak na Univerzitetu Vestern u Londonu, kada  je otkrio da on i njegova supruga očekuju blizance, počeo je da razmišlja šta će rođenje njihovih beba promeniti u svim aspektima njihovih života, uključujući i njihov san.

Ova lična analiza podstakla je njegovo nedavno istraživanje, koje je uključivalo kontrolisanu anketu više od 10.000 ispitanika, koji su davali informacije o kvalitetu i trajanju sna pre nego što su završili niz kognitivnih testova.

Vajld i njegov tim otkrili su da je premalo spavanja redovno povezano sa padom mentalne oštrine. Čak i jedan loš san može da prouzrokuje smetnje, uključujući pad u sposobnostima zaključivanja i rešavanja problema, ali i u verbalnim sposobnostima, kao što je razumevanje nekoga u razgovoru ili razumevanje pisanih članaka. Zanimljivo je dodati da su Vajld i njegov tim otkrili da kratkoročno pamćenje nije narušeno od premalo sna.

Poziv patrijarha Porfirija: Zapalimo sveće za sve stradale i nestale u Vukovaru

0
FOTO: RTS

Patrijarh Porfirije pozvao je vernike da zapale sveće za sve stradale i nestale u Vukovaru i ocenio da je taj grad bio “simbol saživota različitosti i zajednice u kojoj sapostoje oni koji su različiti”.

Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na liturgiji u Hramu Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, podsetivši da se u novembru pomenom i sećanjem odaje pošta postradalima u Vukovaru, rekao da se, po Jevanđelju i pozivu „Gospoda da služimo svetu i da njegov sistem vrednosti bude i naš, sećamo svih postradalih nevinih žrtava u Vukovaru“.

„Znamo da je čovekov život svetinja i da oduzeti nekome život jeste udar na svetinju i uzimanje svetinje. Vukovar je bio grad simbol saživota različitosti i zajednice u kojoj sapostoje oni koji su različiti po raznim parametrima. Danas se gotovo prepolovio. Molim vas da, kao i svake godine, upalimo jednu molitvenu sveću za sve koji su tamo postradali. Kao i da uputimo molitvu za sve koji su nestali i kojima se ne zna grob“, rekao je Porfirije.

On je pozvao vernike „da upute molitvu kao izraz vere i ljubavi prema čoveku kao takvom, da budemo ljudi mira, da volimo druge i različite i tim putem afirmišemo sebe, jer samo kroz deljenje postajemo bogatiji“.

„Molim vas da uputimo molitvu za sve postradale u Vukovaru, za sve nevine žrtve i da molimo Boga da u svetu među ljudima vladaju mir, razumevanje i poštovanje, jer Zemlja je toliko lepa i bogata da ima mesta za sve i svako koristeći svoje potencijale može tu Zemlju da ukrašava i obogaćuje sobom. Naša vera nas obavezuje da svugde ispunjavamo jevanđelje Božje kao zakon svoga života“, rekao je pogravar SPC.

„Bog je naš otac, a svaki čovek naš brat“
On je istaknuo da je „vera prostor autentičnog i pravog života kao“ i da se „iz vere u Hristovu reč gradi specifičan sistem vrednosti“ i da čovek nije stvoren samo „za bezličnu i puku večnost egzistencije, nego za večnost čiji je smisao ljubav i zajednica čoveka sa Bogom i svih ljudi međusobno“.

„Taj sistem vrednosti podrazumeva da je Bog naš otac, a svaki čovek naš brat. Drugačiji je od sistema vrednosti koji kaže da cilj opravda sredstva ili da zlom treba uzvratiti na zlo ili da preporučuje da činiš drugima samo ono što oni tebi čine“, rekao je Porfirije, poručujući da je „ljudima oduvek stalo da vole i da budu voljeni“.

Molitva pre svega preobražava nas, rekao je patrijarh Porfirije, naglasivši da „moleći se za one koji nam čine nepravdu jačamo i sami sebe, počinjemo se gledati drugačije, ne pomišljamo na osvetoljubivost i zlopamćenje“.

„Tako se i onaj kraj nas menja, postaje drugačiji i više nam ne smeta“, ocenio je poglavar SPC u propovedi na liturgiji u Zagrebu.

Logitech nova tastatura i miš su slatki, šareni i spremni za TikTok

0
Logitech

Logitech ima tri šarene nove periferne uređaje koji dolaze u SAD ovog meseca: Pop Keys tastatura od 99,99 USD, Pop Mouse od 39,99 USD i podloga za sto od 19,99 USD. Za razliku od Logitech-ovih uobičajenih, razumno stilizovanih i kancelarijskih perifernih uređaja, ovi uređaji serije Studio su svetli i simpatični. Svaki od njih je dostupan u tri šeme koordinata boja: žuta i crna; roze; i ljubičaste i žute opcije.

Ako ste posmatrali vrste šarenih tastatura u stilu pisaćih mašina koje su preplavile TikTok poslednjih meseci, ali želite model poznatog imena u domaćinstvu, onda bi Pop tasteri mogli biti vredni pogleda.

Naučnici otkrili da na Mesecu ima dovoljno kiseonika za 8 milijardi ljudi!

0

Naučnici su otkrili da ispod stenovitog sloja Meseca postoji dovoljno kiseonika da omogući život 8 milijardi ljudi iako atmosfera na površini Mesecu ne sadrži dovoljno kiseonika za život ljudi pokazuje najnovije naučno istraživanje…

Istaknuti naučnici predvođeni Džonom Grantom tvrde da Mesec sadrži mnogo minerala koji su usko povezani s kiseonikom te da bi se ispod površinskog stenovitog sloja pod nazivom regolit moglo nalaziti dovoljno kiseonika za preživljavanje osam milijardi ljudi u periodu od 100.000 godina.
Naučni proračuni su bazirani na podatku da je čoveku potrebno 800 grama kiseonika dnevno kako bi preživeo, a regolit je dubok oko 10 metara. Mesečev regolit je sačinjen 45 posto od kiseonika, koji je čvrsto vezan za minerale poput silicijuma, aluminijuma te oksida gvožđa i magnezijuma, prenose agencije.

Kako bi kiseonik bio dostupan, potreban je proces ekstrakcije koji je jednostavan. Taj sistem troši puno energije, a kako bi bio održiv, morao bi imati podršku solarne energije ili drugih izvora energije dostupne na Mesecu.
Australijska svemirska agencija i američka svemirska agencija NASA su u oktobru potpisale ugovor o slanju rovera na Mesec s ciljem prikupljanja mesečevog kamenja i pokušaja ekstrakcije kiseonika iz njega.

Naučnik je govorio i o razvoju eksperimentalnog reaktora s belgijskom kompanijom kako bi se unapredio proces stvaranja kiseonika elektrolizom. Nova tehnologija bi mogla biti poslata na Mesec do 2025. godine u sklopu misije Evropske svemirske agencije bazirane na korišćenje resursa.