15.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1036

Pit Sampras: Đoković najbolji teniser svih vremena

0
MELBOURNE, AUSTRALIA - JANUARY 27: Novak Djokovic of Serbia poses with the Norman Brookes Challenge Cup following victory in his Men's Singles Final match against Rafael Nadal of Spain during day 14 of the 2019 Australian Open at Melbourne Park on January 27, 2019 in Melbourne, Australia. (Photo by Chris Hyde/Getty Images)

Legendarni američki teniser Pit Sampras smatra da je Novak Đoković najbolji igrač svih vremena. Sampras je istakao očekivanje da više niko neće uspeti da obori Novakove rekorde koje je postavio u vrlo jakoj konkurenciji.

Srpski teniser nedavno je osigurao sedmu godinu na vrhu ATP liste i po tome je najbolji u istoriji tenisa, a pre toga je bio izjednačen sa svojim idolom Samprasom.

“To što je sedam godina završio kao broj 1 sada mu verovatno izgleda kao bonus za sve Gren slem titule. Đoković je ostvario izvanredne rezultate u vreme dok su mu rivali bili dva velikana Federer i Nadal, a i sa novim generacijama igrača se odlično nosi”, rekao je Sampras za sajt ATP.

“Ono što je Đoković uradio u poslednjih deset godina. Osvajao Gren slemove, sedam puta završio godinu na broju jedan, to je za mene jasan znak da je on najveći svih vremena. Mislim da više nećete videti da neko sedam puta završi godinu kao prvi teniser sveta”, rekao je Sampras, koji je u bogatoj karijeri osvojio 64 titule, od čega 14 na Grend slemovima.

Firma iz Raške šije za “Armani“, izvoz tekstila vredan milijardu dolara

0
Photo by Jason Leung on Unsplash

Industrijska proizvodnja tekstila u Srbiji porasla je ove godine za 9,2 odsto, a znatnom napretku u ovoj oblasti svedoči i firma “Lus s Tekstil” iz Raške, koja je potpisala ugovor sa čuvenom modnom kućom “Đorđo Armani”. Izvoz tekstila je povećan za osam procenata. Prošle godine izvoz je bio na nivou od oko 930 miliona dolara a ove godine izvoz će verovatno preći milijardu dolara, kaže za RTS savetnik udruženja za tekstil PKS Nemanja Jovanović.

Gostujući u Jutarnjem programu RTS-a Jovanović je rekao da se situacija u tekstilnoj industriji promenila u odnosu na prethodnu godinu. Transport i logistika iz zemalja Jugoistočne Azije su prilično otežani i zbog toga mnoge kompanije traže nove partnere koji bi prozvodili tekstilne proizvode.

“Transport robe iz Kine u Evropu poskupeo je osam puta. Pre korone prevoz jednog kontejnera robe bio je oko 3.000 a sada 23.000 dolara. U takvoj stuaciji kompanije traže nove partnere i “Armani” ga je pronašao u kompaniji “Lus tekstil”, objašnjava Jovanović.

Pantalone, džins i perjane janke poznatog kreatora proizvodiće se i u Srbiji, a prva isporuka iz Raške za “Armani” najavljena je za januar sledeće godine.

Savetnik Udruženja za tekstil ističe da je situacija u tekstilnoj industriji na nivou Srbije dosta bolja u odnosu na prethodnu godinu i precizirao da je industrijska proizvodnja u ovom sektoru za 9,2 odsto veća nego lani.

Takođe, dodao je da je za prvih devet meseci ove godine porastao izvoz domaćih tekstilnih proizvoda proizvoda na inostrano tržište, te da je za osam odsto veći u odnosu na isti period 2020. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u tekstilnoj industriji je veoma dobar i iznosi 92 procenta.

Za prvih devet meseci prošle godine, prema njegovim rečima, izvoz proizvoda tekstilne industrije je bio vredan od 68,2 milijardi dinara, dok izvoz za isti period ove godine iznosi 73,2 milijardi dinara. Naši tradicionalni partneri u oblasti tekstila su Italija, Francuska, Nemačka, Austrija i Rusija.

“Najviše se izvoze lična i zaštitna oprema, modni odevni predmeti, kućni tekstil i čarape”, precizira savetnik PKS.

U Srbiji je, precizira Jovanović, trenutno registrovano oko 1.600 privrednih subjekata koji se bave tekstilnom industrijom i dodaje da u tim preduzećima radi oko 84.000 zaposlenih.

Prema njegovim rečima Privredan komora Srbije pomaže prduzeća tekstilne industrije u vidu promocije ovog sektora i organizacije učešća na međunarodnim sajmovima.

“Ove godine smo organizovali prvi sajam radne i zaštitne odeće u Dizeldorfu u Nemačkoj, gde je svoje proizvode izlagalo devet srpskih kompanija. Potpisani ugovori samo na tom sajmu su oko 2,4 miiliona evra,” naveo je Jovanović.

Dodaje da već danas dolazi komapnija iz Rusije koja će biti u našoj zemlji cele nedelje i očekuje se potpisvanje dva bilateralna ugovora iz oblasti tekstila.

Prema njegovim rečima stručnog kadra trenutno ima dovoljno, ali postoje tendencije da se pojavi potreba za proširenjem kapaciteta broja zaposlenih u ovom sektoru.

“Uveden je sistem dualnog obrazovanja gde su uvedeni smerovi poput modelara, modnog krojača i mehaničara tekstilnih mašina, tako da bi se eventualni problem sa manjkom radne snage prevazišao već od 2023. godiine”, objasnio je Jovanović.

Dodaje da su uslovi poslovanja potpuno isti za domaće i strane investitore i da je prosečna plata u tekstilnoj industriji neznatno ispod proseka u republiici.

“Domaće kompanije poseduju sve standarde i sertifikate da bi mogle da rade za strane kompanije i podatak da u Srbiji posluje, u oblasti tekstila, 30 stranih kompanija to pokazuje”, poručio je Nemanja Jovanović.

Paunović: Do 2025. ćemo biti svetski ili evropski prvaci

0

Veljko Paunović je 2015. godine sa omladincima Srbije postao prvak sveta i u etar izbacio većinu aktuelnih “A” reprezentativaca naše zemlje.

Zbog toga je nesumnjivo jedan od važnih delova slagalice u koja je dovela do toga da Srbija napravi podvig u Lisabonu i veoma je srećan zbog učinka selekcije koju predvodi Dragan Stojković Piksi.

“Mnogo sam srećan zbog našeg naroda i reprezentacije. Bravo za momke, bravo za selektora! Navijali smo kod kuće i mnogo se obradovali Mitrovićevom pobedosnom golu, kao i igri celog tima. Moja deca su nosila srpske dresove, navijali i radovali se kao ludi. Ovo je veliki uspeh za naš fudbal i zemlju. Ponosan sam što sam Srbin”, rekao je Paunović u izjavi za “Sportski žurnal”.Aktuelni menadžer Redinga je te 2015. godine na Novom Zelandu među “orlićima” imao Predraga Rajkovića, Sergeja Milinković-Savića, Andriju Živkovića, Marka Grujića, Nemanju Radonjića i Mihaila Ristića, dok je Luka Jović taj šampiona propustio iako je bio deo te selekcije.

“Ponosan sam na sve njih, zbog različitih okolnosti Radonjić, Jović i Lukić nisu putovali na Novi Zeland. Vlahović i Terzić su stasali u generaciji mog saradnika Marka Mitrovića, Aleksandar Mitrović u timu omladinaca, osvajača EP 2013. Posebno se radujem što konačno imamo generaciju veterana i iskusnih igrača, koji su prave vođe i primerei Tadić, Stefan Mitrović, Kostić…”

“Piksi sve režirao, fudbalski je genije. Bio je moja inspiracija dok sam bio mlad igrač. Pohvale zaslužuje i njegov stručni štab, svi su moji veliki prijatelji”, poručio je Paunović.

Na kraju je dao svoju hrabru prognozu koja će ozbiljno “odjeknuti”.

“Do 2025. osvojićemo svetsko ili evropsko prvenstvo”, zaključio je Paunović.

Kanada poziva Srbiju u strateško partnerstvo u rudarstvu, sa SAD i EU

0

Da bismo imali zeleniju budućnost i smanjili emisiju štetnih gasova i unapredili električna vozila, moramo da prepoznamo da će svetu trebati više rudarstva, naročito kad su u pitanju kritične sirovine, rekao je ambasador Kanade Džajls Norman na otvaranju dvodnevne Međunarodne konferencije u rudnom bogatstvu Srbije.

„Svetska banka je procenila da će tri do pet puta porasti cena tih sirovina koje su osnova za nove energije i čiste tehnologije u indsutriji, poljoprivredi, infrastrukturi i medicini. Kritične mineralne sirovine su bitne za našu budućnost i predstavljaju prelaz ka niskougljeničnoj energiji”, rekao je Norman.

Ambasador Kanade je naglasio da je njegova zemlja posvećena cilju da postane svetski lider u ovoj oblasti, u strateškom partnerstvu sa SAD i EU.

„Nadam se da će zemlje poput Srbije da se pridruže na principima ekološke održivosti i transparentnosti. To će obezbediti da imamo više visokoplaćenih poslova i dobijemo ulogu u uspostavljanju lanaca snabdevanja mineralnim sirovinama u budućnosti”, rekao je ambasador Norman prenosi Tanjug.

Naglasio je kako se radi na tome da kanadske rudarske kompanije primenjuju iste standarde kada rade u inostranstvu kao i kod kuće.

„Uspostavili smo kanadsku kancelariju koja nadgleda to i mogu da posvedočim da kanadske rudarske kompanije imaju dobru reputaciju kod Vlade i građana, zahvaljujući poštovanju ekoloških standarda”, ocenio je Norman.

Ambasador Finske Kimo Ladevirta ocenio je da je cirkularna ekonomija odgovor na kontradiktornosti koje stvaraju potreba za rudarskim sirovinama i otpora društva zbog ekoloških posledica eksploatacije sirovina.

„Zato će odgovor morati da budu tehnologije koje će koristiti minimalne količine resursa i energije i zato vađenje minerala i reciklaža moraju biti podignuti na viši nivo, što uključuje rešavanje pitanja jalovine”, rekao je ambasador Ladevirta.

Istakao je da je u Finskoj 36 rudnika i da su tamošnje kompanije tražile neka od najboljih rudarskih mašina i tehnologija.

Ambasador Ladevirta je rekao kako je Finska među vodećim zemljama u Evropi po tehnologiji proizvodnje punjivih baterija i njihove reciklaže.

Ambasadorka Švedske Anika Ben David rekla je da je njena zemlja vodeća rudarska nacija, zahvaljujući bogatstvu minerala, zakonodavstvu i inovacijama.

„Naša zemlja se posvetila razvoju rudarstva bez upotrebe fosilnih sirovina i očekujem da će se to i realizovati, jer kompanije očigledno vide prednosti održivog poslovanja”, rekla je ambasadorka Ben David.

Švedska država se usredsređuje na društveno prihvatljivo rudarstvo, veću efikasnost resursa bolji dijalog i saradnju između ključnih aktera u toj oblasti, rekla je ambasadorka Ben David.

Ona je dodala da Srbija i zapadni Balkan nisu iskoristili svoje rudarske potencija i naglasila kako švedske kompanije sposobne za bezbedno rudarstvo uz poštovanje građana, njihovih udruženja i lokalne kulture i spremne za saradnju sa ovim delom Evrope.

„Uverena sam da će ova konferencija biti dobra osnova za bolja partnerstva i unapređenje dijaloga između svih učesnika”, zaključila je švedska ambasadorka.

Srpski digitalni kovid sertifikati od danas važe u EU

0

Odluka Evropske komisije da je digitalni zeleni sertifikat Srbije podudaran sa digitalnim kovid sertifikatom EU danas stupa na snagu.

Jučerašnja odluka Komisije olakšaće proveru informacija o primljenim vakcinama, o preležanoj bolesti kovid-19 ili o PCR ili antigenskom testiranju, ali ne predstavlja putni dokument.

Odluka ne znači da će srpski državljani, koji poseduju digitalni zeleni sertifikat, automatski moći da uđu u sve zemlje Unije, pošto ona ne menja stav pojedinačnih članica EU o tome koje vakcine priznaju.

Većina članica EU i dalje ne priznaje ruske i kineske vakcine protiv korona virusa, zbog čega nosioci srpskog sertifikata i dalje moraju da proveravaju da li ispunjavaju konkretne uslove za ulazak u određenu državu EU, prenosi Beta.

Države članice EU postavljaju različite uslove i kada je reč o priznavanju vakcina i po pitanju potvrde o preležanoj bolesti. Pregled ograničenja po državama dostupan je na sajtu https://reopen.europa.eu/en.

Ključna promena posle odluke Evropske komisije trebalo bi da bude lakši ulazak u kafiće, restorane, muzeje, pozorišta i druge ustanove u članicama EU, pošto će od danas biti moguće očitavanje srpskih kju-ar kodova, a do sada je bilo potrebno nositi potvrde.

Sistemu digitalnih kovid sertifikata EU do sada su se pridružile 22 zemlje koje nisu članice Unije, uključujući Albaniju i Severnu Makedoniju.

Povezivanje Srbije sa sistemom digitalnih kovid sertifikata EU znači da će srpski sertifikati biti prepoznatljivi u aplikacijama za verifikaciju u EU, ali i u drugim zemljama koje koriste isti sistem.

Hoće li nam inflacija doneti užas ili zdravo prilagođavanje? Ekonomisti imaju sukobljena mišljenja

0

Ono što se dogodilo u Vegasu ostaje u Vegasu, ali kao što je guverner Banke Kanade Tiff Macklem nedavno primetio, ista stvar se ne odnosi na ono što se dešava na finansijskim tržištima.
“To ima stvarne posledice”, rekao je Macklem američkom Veću za spoljne odnose u oktobru. I ove sedmice, neki još novoobjavljeni podaci iz oktobra verovatno će dokazati da je u pravu.
Nakon podataka o inflaciji u SAD-u koji su prošle sedmice šokirali političare i tržišta,i Kanada će u sredu dobiti vlastite oktobarske podatke o rastu cena.

Od Nerona do Newtona
Što se tiče fenomena koji je uočen u Neronovom Rimu i koji su proučavali neki od najboljih umova čovečanstva, uključujući Sir Isaaca Newtona, koji se osim što je transformisao fiziku svojim zakonima kretanja, borio protiv inflacije kao nacelnik Kraljevske kovačnice novca, moderni naučnici i dalje su iznenađujuće podeljeni po tom pitanju.
Ako je istorija vodič, periodi inflacije mogu dovesti do previranja. Ove sedmice, finansijska tržišta će sa nestrpljenjem čekati da vide koliko će se stopa inflacije u Kanadi približiti američkom rastu od 6,2 %.
Ali čak i ako rast cena dosegne samo pet posto do kraja godine, broj o kome je sam Macklem govorio na poslednjoj konferenciji za novinare o monetarnoj politici krajem oktobra, takva promene cena na tom nivou mogla bi imati sve negativniji učinak na živote Kanađana.
Ti efekti uključuju bol zbog smanjenja potrošačke moći, izglede za sukob na radu jer se zaposleni bore da povrate svoju potrošačku moć, potencijalni poremećaj kanadskog tržišta nekretnina koje je u velikom porastu i preispitivanje starijih ljudi o tome kako da im novac zadrži vrednost za penziju .
Baš kao u Sjedinjenim Državama, gde protivnici predsednika Joea Bidena koriste inflaciju za napad na vladinu politiku, neki kanadski kritičari kažu da će porast inflacije imati negativne posledice po vladajuće liberale u Kanadi.
Naravno, to zavisi od toga da li mislite da je trenutna inflacija dobra ili loša, šta ju je izazvalo, koji bi lekovi mogli biti i koliko će trajati. Kanađani koji zamišljaju ekonomiju kao disciplinu sa jasnim pravilima i konačnim ishodima mogu biti iznenađeni kada otkriju da sve te stvari ostaju sporne.

Da li je inflacija dobra ili loša?
Prošle sedmice, komentator Jon Schwarz, pišući u Interceptu, ponudio je ekonomski pogled zašto je inflacija dobra, neku vrstu prirodnog mehanizma za oporavak posrnule ekonomije.
“Inflacija je loša čak ako poraste i za 1 %, ali to pomaže nekima”, piše u naslovu  Schwarzove priče.
Suština argumenta je da za ljude koji imaju velike kredite, inflacija kredite čini manjim u dolarima. Kako plate i cene rastu, krediti se mogu otplaćivati ​​u naduvanim dolarima. Za zajmodavce ili ljude sa gomilama gotovine, efekat je suprotan.
Jasno je da oni koji štede za penziju mogu zauzeti drugačiji stav, posebno kada se napušta tržište rada. Čak i pre poslednje runde pandemijskih monetarnih podsticaja, ljudi koji razmišljaju o dugoj penziji žalili su se na neznatan prinos na ušteđevinu. Sa inflacijom većom od kamatne stope, oprezne štediše sada sa užasom gledaju kako se njihova buduća potrošačka moć smanjuje.
I taj disparitet nije samo na strani štediša. Kako je primetio Hilliard MacBeth, finansijski savetnik iz Edmontona i autor knjige When the Bubble Bursts, čak i pre najnovijeg inflacionog iznenađenja u SAD-u, zajmodavci su davali kredite po stopama znatno nižim od stope inflacije.
“Čak i pronos od tri posto nema smisla u svetu od 5,4 posto indeksa potrošačkih cena”, napisao je MacBeth na Tviteru.
No, kako ističe, to zavisi o tome da li mislite da se inflacija neće smiriti na dugi rok ili je, kako su centralni bankari dugo insistirali, reč o kratkoročnom, “prolaznom” efektu uzrokovanom događajima vezanim za pandemiju COVID-19. .

Hipotekarni krediti povećavaju ponudu novca
Ekonomista Univerziteta Britanske Kolumbije Michael Devereux veruje da su jednokratni uticaji, kao što je usko grlo u transportu, glavna sila koja pokreće rast cena. Ali kao i drugi, on nije siguran da će inflatorni efekat nestati kada Kanađani to očekuju. Ljudi mogu nastaviti zahtevati veće plate, a preduzeća više cene dok pokušavaju sustići inflaciju.
Još jedan snažan kandidat za uzrok inflacije, poplava novog novca u ekonomiju koju su izazvale same centralne banke, dovela je do žestokih rasprava među ekonomistima.Inflacija u maju 3,6 odsto - Ekonomija - Dnevni list DanasJednostavan grafikon koji pokazuje odnos u komentaru Financial Post-a ekonomiste sa Univerziteta Simon Fraser Herberta Grubela izazvao je odgovor Trevora Tombea sa Univerziteta u Calgary-ju, s grafikonom koji pokazuje potpuno suprotan odnos ili nikakav odnos.

Sliku u Kanadi komplikuju milijarde dolara koje su stvorene iz ničega zbog buma oko stanovanja, kao što je navedeno u kratkoj i slatkoj analizi kanadske Parlamentarne biblioteke.
“Većinu novca u privredi stvaraju komercijalne banke kada daju nove kredite, kao što su stambeni krediti”, navodi se u izveštaju objavljenom u maju. Kao što stambeni krediti rastu uporedo sa rastućim vrednostima nekretnina, uticaj je mnogo veći nego kod kupovine obveznica centralne banke.
Ideja da je inflacija uzrokovana poplavom novca koji juri ograničenu količinu robe, gurajući cenu te robe naviše, ima vrlinu da se oseća intuitivno ispravno, ali kako nam naši centralni bankari stalno govore, ekonomije nisu statične. Kažu da je još uvek potreban mali dodatni stimulans kako bi se iskoristili slobodni kapaciteti, čime bi ekonomija bila jača i produktivnija.
Po toj mjeri, sva inflacija je prolazna, jer dolazi u neko određeno vreme, a zatim, mesecima ili godinama kasnije, ponovo nestaje.

Ali čini se da se mnogi ekonomisti slažu u tome da je inflacija kratkoročna, centralna banka će moraju početi da povećava kamatnu stopu, verovatno i pre nego što su planirali pre samo nekoliko meseci.
Koliko god da su uznemirujući podaci koje slušamo, pogotovu za one koji su  prošle godine verovali da će inflacija i stope ostati ukroćene, povećanje kamatne stope neće biti trenutno rešenje. Studije pokazuju da moć kamatne stope u borbi protiv inflacije može potrajati i dve godine dok pokaže prave efekte.

SERBIANNEWS/CANADA

Većina anketiranih Kanađana smatra da bi nevakcinisane zdravstvene i obrazovne radnike trebalo otpustiti

1

Zaposleni u ključnim sektorima, uključujući zdravstvo i obrazovanje trebali bi biti otpušteni ako odbiju da se vakcinišu protiv COVID-19, smatra većina Kanađana, prema novoj anketi.
“Većina Kanađana veruje da bi zaposleni u avio-kompanijama, nastavnici u školama, zaposleni u hitnoj pomoći, medicinski radnici, zaposleni u restoranima, građevinski radnici i ljudi koji rade za mala preduzeća trebali dobiti otkaz ako odbiju da se vakcinišu”, navodi se u saopštenju Instituta Angus Reid u ponedeljak. „U Quebec-u (65%) i Ontariju (71%), podrška otpuštanju nevakcinisanih medicinskih stručnjaka je značajna, uprkos odlukama njihovih pokrajinskih vlada.
Neke institucije kao što su individualne bolnice ili komisija za saobraćaj Toronta stavljaju nevakcinisane radnike na odsustvo ili ih otpuštaju.

Vlada premijera Ontarija Douga Forda odlučila se za vakcinaciju osoblja u domovima za dugotrajnu negu, koju je propisala provincija kao uslov za odlazak na posao, ali nije proširila tu naredbu na sve zdravstvene radnike.
Od onih koji su učestvovali u anketi Angusa Reida, 71% je bilo za, a 27% je bilo protiv otpuštanja nevakcinisanih zaposlenih u avio kompanijama.

Anketa je pokazala da je 69% Kanađana bilo za neplaćeno odsustvo za nevakcinisane nastavnike, policajce, bolničare, vatrogasace i medicinske stručnjake, a 28% je bilo protiv.
Kanađani su podržali da se zaposlenima u restoranima otpuste ako nisu vakcinisani, 64% njih bilo je za i 32% protiv.
Manja većina 55%, podržala je otpuštanje nevakcinisanih građevinskih radnika, u poređenju sa 38% koji su bili protiv. A 53% bi otpustilo ljude koji rade za mala lokalna preduzeća koji nisu vakcinisani, dok 41% ne podržava tu ideju .
Angus Reid je rekao da je podrška davanju otkaza nevakcinisanim radnicima najjača u Ontariju, BC-u, i atlantskoj Kanadi, dok su Saskatchewan, Manitoba i Quebec bili manje impresionirani tom idejom.
„Čini se da su oni koji su lojalni Liberalima, najjači zagovornici podrške otpuštanju nevakcinisanih radnika, a slede ih glasači NDP-a i glasači Bloka Quebec. Pristalice konzervativaca su podeljene, zavisno od profesije za koju se izjašnjavaju”, navodi se u saopštenju Angusa Reida.

Podrška otpuštanju nevakcinisanih najjača je kod vakcinisanih.
U Ontariju, za deljenje otkaza po profesiji bili su, 71% za medicinske stručnjake, 72% za radnike u hitnoj pomoći, 74% za nastavnike, 68% za osoblje restorana, 73% za zaposlene u avio kompanijama, 62% za građevinske radnike i 56% za zaposlene u lokalnim malim preduzećima.
Zvaničnici javnog zdravstva Ontarija izveštavaju da je 86% anketirane populacije  primilo dve doze vakcine, njih 3% je primilo jednu dozu, a 11% nije vakcinisano.

Kanađani su podeljeni oko toga da li da daju prioritet buster dozi u Kanadi ili da isporuče ovu vakcinu manje bogatim nacijama, otkrio je Angus Reid.Rezultati ankete se mogu pronaći na web stranici Angusa Reida na adresi angusreid.org/covid-firing-booster.

Oluja besni širom BC-a, autoputevi blokirani, ulice poplavljene, škole zatvorene, struja isključena, grad evakuisan

0

VANCOUVER – Oluja koja besni širom BC-a je dovela do poplava, odrona blata i kamenja, naredbe za evakuaciju, zatvaranja škola i blokiranih autoputeva i, to je još jedna u nizu katasrofa koja je pogodila BC ove godine.
Veći deo južnog dela BC-a ostaje pod nekom vrstom specijalnog upozorenja u ponedeljak, s prognozom o nastavku kišnih padavina za koje se očekuje da će se nastaviti tokom dana, a vetar će se pojačati popodne.
Agencija za meteorologiju Kanade, upozorila je da se zimska oluja očekuje na nekim mestima u BC-u. što može uzrokovati zatvaranje autoputeva a kasnije će duvati i vetar brzine 90 km/h, koji bi mogao dovesti do nestanka struje.
Ono što sledi je sažetak uticaja ove oluje do sada širom pokrajine.

UNUTRAŠNJOST BC-a
Na hiljade ljudi su već prisiljeni da napuste svoje domove u unutrašnjosti BC-a zbog naloga za evakuaciju.
Celi grad Merritt, sa populacijom od 7.100, je pod takvim naredbom, koja je počela rano jutros sa samo nekoliko naselja i proširila se na čitav grad kako je jutro odmicalo.
Naredba je usledila nakon upozorenja da se ne koristi voda u tom području, jer je gradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda blokirano.
Osim naređenja za evakuaciju, stanovnici Merritta su takođe u ponedeljak ujutro upozoreni da izbegavaju korištenje vode zbog istog razloga.
U međuvremenu, 34 adrese u regionalnom okrugu Okanagan-Similkameen stavljene su pod nalog za evakuaciju u nedelju kasno uveče zbog poplava.

METRO VANKUVER
Dolina Fraser takođe je teško pogođena olujom. Upozorenje meteorologa o padavinama sugeriše da će u zapadnom delu regije u ponedeljak tokom dana pasti do 180 milimetara padavina.
Centralna i istočna dolina Fraser upozorena je da očekuje još više: do 250 milimetara do ponedeljka uveče.
Veći deo te kiše već je pao u ponedjeljak ujutro, saopštila je meteorološka agencija.
U međuvremenu, izdato je nekoliko upozorenja o evakuaciji za kvartove u Abbotsfordu sa teškim poplavama, koje su oštetile na desetine kuća i dovele do velikih zatvaranja puteva.
Grad Abbotsford izdao je upozorenja za evakuaciju za područja Clayburn, Eagle Mountain, Ten Oaks, Sumas Prairie, Staiton i Matsqui Village. Grad je pogođen i sa nekoliko klizišta, iako još nema izveštaja o povređenima.
Centar za hitnu pomoć koji se nalazi u rekreacijskom centru Abbotsford uspostavljen je u nedelju za raseljene stanovnike.
Duž obale, Metro Vancouver, Whistler, Howe Sound i delovi Sunshine Coast-a mogli bi očekivati ​​padavine, nalet vode i nabujale reke,jer su ta područja pogođena sa do 180 milimetara kiše, saopštili su meteorolozi.

VANCOUVER ISLAND
Na ostrvu Vancouver, gde se očekivalo da će samo u jutarnjim satima pasti čak 180 milimetara kiše, stanovnici se suočavaju s porastom vodostaja reka i lokalnim poplavama.
Autoputevi i putevi bili su poplavljeni na nekim delovima ostrva, a na hiljade domaćinstava na južnom delu ostrva Vancouver  izgubilo je struju jer je oluja pogodila to područje.

SAOBRAĆAJ
Nekoliko autoputeva u BC-u, posebno neki koji povezuju Metro regiju sa unutrašnjošću, zatvoreni su već drugi dan zbog poplava i klizišta.
Ministarstvo saobraćaja BC-a objavilo je u ponedeljak dugu listu zatvarenih puteva i autoputeva na društvenim mrežama, upozoravajući neke vozače da nema dostupnih ruta do njihovih odredišta.
Oni koji su takođe planirali koristiti BC Ferries, ostali su nasukani, jer su plovidbe otkazane zbog vremenskih prilika.

SERBIANNEWS/CANADA

Kako ojačati samopouzdanje

0

Samopouzdanje određuje sve što radimo u životu. Utiče i na donošenje dobrih odluka i na čvrste i iskrene odnose sa drugim ljudima. Vera u sebe i sopstvene mogućnosti omogućava i da budete ono što jeste, i da hrabro koračate i da se nosite sa teškoćama.

Trajno nisko samopouzdanje može imati štetne efekte na zdravlje i na kvalitet života. Ljudi sa niskim stepenom samopouzdanja nalaze mane i svom fizičkom izgledu, i svojoj ličnosti, izbegavaju suočavanja sa teškim situacijama, osetljivi su na kritiku, anksiozni, često se povlače iz društva, ne veruju svojim procenama… Spisak je dug i deprimirajući. Ali, na samopouzdanju se radi. Izlazak iz začaranog kruga nezadovoljstva izvestan je ako odlučite da stvari promenite i preduzmete određene korake u dobrom pravcu.

Ako uporno negativno vrednujete sopstveni izgled, pamet, postignuća… zaustavite se, probajte da razumete da ste nerealni i prisetite se svojih kvaliteta. Savet je da napravite spisak onoga u čemu ste zaista dobri. Tako ćete shvatiti koji su vaši realni kvaliteti i fokusirati se na svoje snage, a ne na slabosti.

Samopouzdani ljudi vode računa o sebi. Ako se zdravo hranite, birate kvalitetne namirnice, znate u koje vreme jedete i ne posežete za hranom kao utehom – benefiti će biti vidljivi. Fizička aktivnost koja vam odgovara takođe čini da se dobro osećate – i zbog hormona koje telo proizvodi tokom vežbanja, i zbog osećaja da ste fizički jači i u boljoj formi. Vežbanje, inače, poboljšava mnogo toga. Pored ostalog, snaži pamćenje, poboljšava koncentraciju, pomaže da se bolje nosite sa stresom, rasteruje tmurne misli.

Treba imati na umu i da hroničan umor i stres uzrokuju nisko samopouzdanje. Dobar san i određen broj sati sna preduslov su za normalno funkcionisanje. Ako ne spavate i dozvoljavate sebi da izgarate na poslu, vaša slika o sebi će neminovno biti loša. Umor i stres vas čine negativnim i  hronično nezadovoljnim. Dakle, odvojite vreme za sebe. Najpre, neophodno vreme za odmor i san, a zatim i za posvećivanje onome što vas raduje i opušta.

Za zdravo samopouzdanje lekovito je i da se okružite ljudima koje volite. I ovde je važno da organizujete svoje vreme. Da se viđate sa prijateljima i članovima porodice, onima koje ste odabrali i koji su odabrali vas, da osmišljavate druženja, odazivate se na pozive. Priznajte sebi ko su vam iskreni prijatelji, a ko vam oduzima dragocenu energiju. I držite se podalje od negativnih, toksičnih veza i odnosa.

Sigurnost se, naravno, bazira na uspehu. A da biste došli do nečega potrebno je da postavite sebi realne ciljeve i konkretne rokove za njihovu realizaciju. Putovanje od hiljadu milja počinje prvim korakom – najpre je važno da razmislite šta želite da postignete i na koji način. Ako zapišete ciljeve, odredite razumne rokove i istrajavajte u tome što ste zamislili, izvesno je i da ćete doći do uspeha.

Samopouzdanje se snaži i kada pomažete drugim ljudima. Ako učinite nešto za prijatelja ili ga samo saslušate onda kada mu je to potrebno, učinili ste nešto i za sebe. Altruizam, naime, utiče na kreiranje pozitivne slike o sebi. Ovde je reč o pružanju pomoći koja za cilj ima dobrobit drugih i lišena je očekivanja koristi za sebe. Ovakvo pružanje pomoći je i nagrada sama po sebi, dvosmerna ulica koja benefit i osećanje sigurnosti donosi svima.

Uvek je efikasno i usuditi se da zakoračite u nešto. Da probate nešto novo, odnosno da izađete iz sopstvenih okvira, napustite zonu komfora. Savladavanje nečeg novog, učenje uz dileme, greške i napredak, izvor je vere u sebe. Tako možete da odete na kurs plesa, ili slikanja, ili da počnete da trenirate neki sport, učite strani jezik… Da pronađete novu strast, hobi koji će vam omogućiti da napredujete, usavršavate se, učite, kreativno izrazite, upoznate nove ljude, raširite vidike. I samim tim dođete do dragocenog osećaja ispunjenosti i sigurnosti.

Važno je i biti ljubazan prema sebi. Pokušajte da sebe tretirate kao bilo koju drugu osobu koja vam je draga, a manir da sebe zatrpavate kritikama, cinizmom ili negativnim komentarima zamenite samouverenim stavom da je ljudski grešiti i da uvek postoji šansa da se stvari poprave. Imajte na umu da je nemoguće uvek biti na visini svih životnih zadataka i iskušenja. Ljudski je biti nesavršen, baš kao i težiti tome da uvek budete bolji. Budite nežni prema sebi i kada napravite grešku, doživite neuspeh, ili uradite nešto što nije trebalo. Odnosno – volite sebe na pravi način. Psihologija je dokazala da je sposobnost da budemo saosećajni i prijateljski nastrojeni prema sebi tesno povezana sa samopouzdanjem.

Događaj koji je zbunio naučnike

0

Zemljotres koji se dogodio neverovatnih 751 kilometara ispod površine Zemlje najdublji je zabeležen do sada, otkrili su naučnici. Potres je zabeležen u donjem delu omotača jezgra, zoni u kojoj su naučnici smatrali da je nemoguće da dođe do pomeranja.
Izuzetno dubok zemljotres zabeležen je ispod udaljenih ostrva Bonin (poznatih i kao Ogasavara), grupi od preko 40 ostrva koja se nalaze između Marijanskih ostrva i Japana, 2015. godine, kao potres koji je usledio posle zemljotresa u regionu jačine 7,9 stepeni po Rihterovoj skali.

Ovaj duboki potres nije mogao da se oseti na površini, već je samo osetljiva oprema mogla da ga zabeleži.

Potres je registrovan na dubini od 751 kilometar u donjem mantlu, odnosno omotaču jezgra – zoni za koju su seizmolozi smatrali da je nemoguće da se dogode zemljotresi.

Podaci o ovom potresu prvi put su objavljeni u junu u časopisu Geofizikal risrč leters (Geophisical Research Letters), a otkrili su ga istraživači koji su koristili tokijski napredni haj-net niz seizmičkih stanica. No još uvek nije postignut konsenzus među naučnicima o tačnoj dubini potresa.

Pod ekstremnim pritiskom i temperaturama koje se nalaze u donjem omotaču zemljinog jezgra, mnogo je manja verovatnoća da će se stene lomiti kada ih pogodi iznenadno oslobađena energije, ali se savijaju pri udaru.

Možda naučnici nisu utvrdili tačnu granicu slojeva
Mantl ili omotač jezgra je debela ljuska, sastavljena od gustih stena, koja okružuje spoljnje tečno jezgro, a nalazi se direktno ispod relativno tanke Zemljine kore.

Proteže se do 2.900 kilometara dubine. Na osnovu rezultata seizmoloških istraživanja mantl je podeljen na više slojeva – gornji omotač (33-410 km), donji omotač (660-2.891 km), i na dnu poslednjeg nalazi se tzv. “De” sloj promenljive debljine.

Takva materija se, međutim, ne ponaša uvek kako bi trebalo, navodi Pamela Barnli, profesorka geomaterijala na Univerzitetu Nevada u Las Vegasu u izjavi za Live Science, prenosi Raša tudej.

Većina zemljotresa se dešava u kori i gornjem omotaču, na dubini od 100 kilometara. Minerali u kori imaju manji kapacitet da se savijaju pre lomljenja zbog svoje hladne i krhke prirode, objasnila je Barnli.

Ona je takođe rekla da su minerali u kontinentalnoj kori možda hladniji od okolnih stena, što znači da se ne ponašaju kako se očekuje pri takvom pritisku.

Duboki potresi predstavljaju misteriju za naučnike, iako je jedna teorija da granica između gornjeg i donjeg zemljinog omotača možda nije tamo gde seizmolozi misle da jeste, rekla je za Live Science Hajdi Hjuston, geofizičarka sa Univerziteta Južne Kalifornije.