11 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 10

Milić svečano otvorio Međunarodni teniski turnir “Brčko open”

0
tennis ball on tennis court

Gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić svečano je večeras otvorio 22. Međunarodni teniski turnir “Brčko open 2026”, istakavši da Vlada distrikta kao generalni poktrovitelj nastavlja da podržava razvoj i afirmaciju teniskog sporta.

Brčko - teniski turnir - Foto: SRNA

Brčko – teniski turnirFoto: SRNA

Milić je rekao da je zadovoljan što Brčko tradicionalno organizuje turnir sa najdužom tradicijom u BiH i dodao da će lokalna vlast u narednim godinama nastojati da poveća budžet za organizaciju ove sportske manifestacije.

On je poželio sportistima fer-plej igru i uspjeh, naglasivši da ga posebno raduje učešće velikog broja mladih igrača, među kojima su i teniseri iz Brčkog.

Direktor turnira Tomislav Đokić zahvalio je Vladi i gradonačelniku za podršku, istakavši da “Brčko open”, koji traje do 31. maja, okuplja više od 100 tenisera iz 35 zemalja, što ga svrstava među najprestižnije sportske događaje u regionu.

Supervizor turnira Vladimir Ergić pohvalio je tehničku organizaciju u ime Međunarodne teniske asocijacije, naglasivši da je ovogodišnje takmičenje podignuto na najviši nivo do sada.

Turnir se igra na terenima Teniskog kluba “Prohema” za nagradni fond od 15.000 dolara, pri čemu pobjednik u singlu osvaja 18, a pobjednici u dublu 15 bodova za svjetsku ATP listu.

Kulturno-istorijski hram znanja – obeleženo jubilarnih 100 godina Univerzitetske biblioteke

0
photo of brown wooden bookshelf

Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ proslavila je večeras, na Dan slovenske pismenosti, 100 godina rada svečanošću na kojoj su uručene zahvalnice brojnim zaslužnim pojedincima.

U pozdravnom obraćanju pred brojnim zvanicama iz javnog, kulturnog i prosvetnog života, upravnik Univerzitetske biblioteke Aleksandar Jerkov je rekao da je proteklo 100 godina od kako je institucija, koja je deo univerziteta, nastajala u teškim vremenima, „kada se prelomila gomila sudbina ovog dela sveta“.

Управник Универзитетске библиотеке Александар Јерков

Upravnik Univerzitetske biblioteke Aleksandar Jerkov

„Sada je ceo vek za nama. Budućnost koju vidimo pred sobom je još 100 godina. Toliko možemo, da dočekamo nove mlade bolje od nas i da dođu generacije koje će voleti Srbiju, znanje i univerzitet onako kako su voleli oni koji su osnivali prve institucije kod nas“, naveo je Jerkov.

Zahvalivši kralju Aleksandru Karađorđeviću što je dao prostor, Jerkov je zahvalio i američkom dobrotvoru Endrjuu Karnegiju zahvaljujući čijoj fondaciji je finansirana izgradnja Univerzitetske biblioteke.

Jerkov je ocenio da je Univerzitetska biblioteka „kulturno-istorijski hram, u kojem se sabiraju najbolja znanja i umeća“.

Predsednik Upravnog odbora Univerzitetske biblioteke Boško Suvajdžić je ocenio da je „pređeni put je blistav i sjajan sa puno teškoća“.

Na dan kada je 24. maja 1926. godine Univerzitetska biblioteka otvorena za javnost, Suvajdžić je podsetio na značaj njenog prvog upravnika Uroša Džonića, kao i pokretača Pavla Popovića, Veselina Čajkanovića i Aleksandra Belića, poželevši da ostane svetionik znanja.

Slika

Zahvalnice Univeritetske biblioteke su dobili, između ostalih, predsednik Matice srpske Dragan Stanić, direktor Matice srpske Selimir Radulović, predsednik Srpske akademije nauka i umentosti Zoran Knežević, princ Filip Karađorđević i episkop novobrdski Ilarion.

Zahvalnice Univerzitetske biblioteke uručene su i Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, Ministarstvu kulture i Ministarstvu prosvete. Zahvalnice su dobili i ambasador Belorusije Sergej Malinovski, direktorka Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske Ljiljana Zečić Petrović i brojni drugi.

Obeležavanje 100 godina Univerzitetske biblioteke biće nastavljeno sutra programom u kojem će učestvovati predstavnici drugih univerziteta u Srbiji, matičnih javnih biblioteka, saradnici iz kulturnih ustanova, muzeja i zadužbina, a poseban deo će biti posvećen ustanovama iz regiona.

Trećeg dana, 26. maja biblioteka će ugostiti predstavnike ambasada, pre svega ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Austrije i Velike Britanije, međunarodnih kulturnih centara i drugih partnerskih organizacija u duhu dugogodišnje međunarodne saradnje i kulturne razmene.

Kreatin i zdravlje mozga: Kako ovaj suplement može da utiče na pamćenje i koncentraciju

0
a bottle of creatine next to a spoon on a table

Istraživanja pokazuju da kreatin nije važan samo za mišiće i sportske performanse, već i za rad mozga, mentalnu energiju i kognitivne funkcije.

Kreatin je godinama poznat kao jedan od najpopularnijih suplemenata u svetu sporta, pre svega zbog uticaja na snagu i oporavak mišića. To je organska kiselina koju telo prirodno proizvodi u jetri i bubrezima. Međutim, sve veći broj istraživanja ukazuje da ova supstanca može imati značajnu ulogu i u očuvanju zdravlja mozga, poboljšanju pamćenja, koncentracije i mentalne izdržljivosti.

Nedostatak kreatina u organizmu može nastati zbog načina ishrane, bioloških faktora, nivoa fizičke aktivnosti ili retkih genetskih poremećaja. S obzirom na to da telo samostalno proizvodi oko 50% potrebne količine, ostatak mora doći spolja ili kroz suplementaciju.

Креатин је доступан као течност, у таблетама, као бомбона, али и у праху

Kreatin je dostupan kao tečnost, u tabletama, kao bombona, ali i u prahu

Mozak je jedan od organa koji troši najviše energije u organizmu. Iako čini svega oko dva odsto telesne mase, koristi približno 20 odsto ukupne energije tela. Kreatin pomaže u proizvodnji ATP-a, osnovnog izvora energije za ćelije, što je važno i za pravilno funkcionisanje moždanih ćelija.

Podrška pamćenju, fokusu i mentalnoj izdržljivosti

Prema dostupnim studijama, suplementacija kreatinom može pozitivno uticati na radnu memoriju, brzinu razmišljanja, pažnju i sposobnost koncentracije, posebno u uslovima stresa, nedostatka sna ili intenzivnog mentalnog napora.

Istraživači navode da kreatin može da pomogne u smanjenju mentalnog umora i očuvanju kognitivnih sposobnosti tokom dugotrajnih i zahtevnih aktivnosti. Posebno se izdvajaju rezultati kod starijih osoba, vegetarijanaca i ljudi koji imaju niži prirodni nivo kreatina u organizmu.

Postoje i indicije da kreatin može imati ulogu u očuvanju zdravlja nervnog sistema. Naučnici ispituju njegov potencijal kod neurodegenerativnih oboljenja, kao što su Alchajmerova bolest, kao i kod oporavka posle povreda mozga i potresa mozga. Ipak, stručnjaci naglašavaju da su potrebna dodatna i dugoročna istraživanja kako bi se doneli konačni zaključci.

Ko može imati koristi i – kako se koristi

Kreatin bi, prema dosadašnjim saznanjima, mogao biti koristan studentima, osobama izloženim stresu, ljudima koji rade noćne smene, kao i starijim osobama koje žele da očuvaju kognitivne sposobnosti.

Najčešće se koristi u obliku kreatin monohidrata, koji je ujedno i najispitivanija forma ovog suplementa. Uobičajena dnevna doza iznosi od tri do pet grama.

Slika

Stručnjaci navode da je kreatin generalno bezbedan za zdrave osobe kada se koristi u preporučenim količinama. Ipak, kod ljudi koji imaju probleme sa bubrezima ili hronična oboljenja savetuje se konsultacija sa lekarom pre upotrebe.

Može se piti u bilo koje doba dana, ali mnogi vežbači biraju period pre ili posle treninga. Obavezno pijte dovoljno vode tokom dana jer kreatin vezuje vodu za mišićne ćelije. Može se uzimati sa vodom, ali i sa proteinom ili ugljenim hidratima koji podstiču lučenje insulina i brže uvlačenje kreatina u mišiće.

Iako se kreatin i dalje najčešće povezuje sa fitnesom i bodibildingom, sve više dokaza ukazuje da bi ovaj suplement mogao postati važan saveznik i u očuvanju mentalne energije, koncentracije i zdravlja mozga.

Hemijski oblici kreatina su: kreatin monohidrat: najviše ispitan, najefikasniji i najpovoljniji oblik, kreatin HCL (hidrohlorid): bolje se rastvara u vodi i manje nadima stomak, puferisani kreatin (Kre-Alkalin): stabilniji u kiseloj sredini želuca i kreatin nitrat: vezan za nitrate radi boljeg protoka krvi kroz mišiće.

Suplementi se mogu naći u vidu praha koji je Najpopularnija forma i lako se meša sa vodom ili sokom, kao kapsule i tablete, koje su praktične za nošenje, kao tečnost, što je nešto ređa forma, ali se brzo se apsorbuje, međutim ima i kraći rok trajanja, a tu su i gumene bombone.

Nova vrsta „lošeg“ holesterola mogla bi da bude opasnija nego što se misli

0
a computer generated image of a pizza and some liquid

Naučnici sve više upozoravaju na takozvani „remnant holesterol“, koji može značajno da poveća rizik od srčanih i moždanih udara, čak i kod ljudi sa LDL u opsegu referentnih vrednosti.

Нова врста „лошег“ холестерола могла би да буде опаснија него што се мислиNova vrsta „lošeg“ holesterola mogla bi da bude opasnija nego što se misli

Decenijama se u medicini govorilo uglavnom o „dobrom“ i „lošem“ holesterolu: HDL i LDL. Međutim, naučnici sada sve više pažnje posvećuju još jednoj vrsti masnoće u krvi, takozvanom remnant holesterolu, za koji pojedina istraživanja pokazuju da bi mogao da bude čak i opasniji po kardiovaskularno zdravlje.

Prema navodima profesora Stiva Hamfrisa sa Univerzitetskog koledža u Londonu, tradicionalna podela na „dobar“ i „loš“ holesterol više nije dovoljna.

„Ceo koncept da je HDL ‘dobar’ holesterol zapravo je pogrešno tumačenje podataka. HDL je više neutralan, ne šteti nam, ali nam ni ne pomaže mnogo“, objasnio je Hamfris za BBC Science Focus.

Dodaje da većina ljudi i ne zna da, pored LDL-a, postoji čitav niz drugih čestica koje takođe mogu da oštete krvne sudove.

Šta je zapravo remnant holesterol

Remnant holesterol predstavlja holesterol koji ostaje u krvi nakon što se od ukupnog holesterola oduzmu HDL i LDL vrednosti.

Naučnici ga povezuju sa česticama bogatim trigliceridima, koje mogu da se talože u zidovima arterija i doprinesu razvoju ateroskleroze.

Нова врста холестерола у крви и даље се испитује

Nova vrsta holesterola u krvi i dalje se ispituje

„Ovaj remnant holesterol mogao bi da bude čak i štetniji kada je reč o aterosklerotskim kardiovaskularnim bolestima“, rekao je Hamfris.

Istraživanja pokazuju da ljudi sa povišenim nivoom remnant holesterola imaju veći rizik od srčanog i moždanog udara, čak i ako im je LDL holesterol u granicama normale.

U jednoj velikoj analizi naučnici sa Johns Hopkins Medicine naveli su da osobe sa povišenim remnant holesterolom mogu imati između 40 i 50 odsto veći rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih problema.

Prema rečima stručnjaka, problem je posebno izražen kod osoba koje imaju prekomernu telesnu težinu ili gojaznost.

„Većina ljudi ima problem sa LDL holesterolom. Ali ako postanete gojazni, onda gotovo sigurno imate i problem sa remnant holesterolom“, upozorio je Hamfris.

Naučnici navode da se već testiraju lekovi koji ciljano snižavaju ovaj tip holesterola, uključujući i neke terapije koje se već koriste za lečenje povišenih masti u krvi.

Alarm u Južnoj Koreji i Japanu – kineski automobil najprodavanije vozilo u Velikoj Britaniji

0
a close up of the front wheels of a sports car

U martu ove godine jedan kineski automobil je po prvi put zauzeo vrh na listi najprodovanijih vozila u Ujedinjenom kraljevstvu Velike Britanije i Severne Irske. Ta vest izazvala je veliko iznenađenje u državama susedima Kine čije su automobilske industrije odavno stekle status svetskih lidera – Južnoj Koreji i Japanu.

Аларм у Јужној Кореји и Јапану - кинески аутомобил најпродаваније возило у Великој БританијиAlarm u Južnoj Koreji i Japanu – kineski automobil najprodavanije vozilo u Velikoj Britaniji

Korejski i japanski mediji posvećeni automobilima ovih dana donose vest da je u Velikoj Britaniji na tron najprodavanijeg automobila u martu zaseo kineski automobil tipa “džejku 7”, koji proizvodi kineska kompanija u svetu poznata pod imenom “Čeri”.

“Džejku 7”, sportsko-terensko vozilo srednje veličine, se na ostrvu prodaje kao benzinac i plag-in hibrid.

Sa nešto više od deset hiljada prodatih jedinica, u martu je bio najprodavaniji četvorotočkaš u Ujedinjenom Kraljevstvu, uprkos tome što su ga tamošnji mediji kada se prvi put pojavio ismevali kao tipično kineski proizvod inferiornog kvaliteta, pišu korejski novinari sa popularnog portala Gangnam tajmz.

To je prvi put da je neki kineski automobil osvojio krunu najpopularnijeg vozila među britanskim kupcima i prvi put da je jedno vozilo uspeo da se popne na vrh samo godinu dana od početka prodaje na ostrvu.

To se u Južnoj Koreji, ali i susednom Japanu ocenjuje kao šok, jer su u tim dalekoistočnim zemljama sa snažnim automobilskim industrijama – mada svesni kvaliteta kineskih proizvođača kao što su moćne automobilske baterije, bogat softver i niska cena – navikli na to da kineska vozila osvajaju tržišta zemalja gde stanovništvo ima manju kupovnu moć i gde su mušterije generalno manje probirljive (kao, recimo, u jugoistočnoj Aziji ili Južnoj Americi).

Ovome treba dodati da je trijumf “Čerijevog” modela iznenađujuć i kada se uzmu u obzir geopolitičke tenzije između Londona i Pekinga i uporna i preterana (neretko i zlonamerna) kritika svega kineskog u zapadnim medijima.

Naravno, “džejku 7” popularnost pre svega duguje nezavisnim medijima i pozitivnim utiscima koje je ostavio na prve svoje kupce prošle godine, odnosno, prikazima na “jutjubu” i drugim društvenim medijima. U njima se, generalno, ocenjuje kao prostran automobil dobrog dizajna, bogate opreme i pristupačne cene, mada se pominju i izvesne mane, kao što su visoka potrošnja benzinskog motora ili nedovoljno kvalitetan automatski menjač.

Ентеријер аутомобила

Enterijer automobila “džejku 7”

Japanski i korejski mediji pišu da se automobili brenda “džejku” (Jaecoo) u Velikoj Britaniji prodaju za oko 29.000 (benzinac), odnosno, 36.000 funti (plag in hibrid), što je otprilike cena koju imaju i četvorotočkaši iste kategorije koje prave “Nisan” (model “kaškai”) i “Ford” (model “puma”), ali da kineska vozila imaju bolju, raznovrsniju opremu, te stoga ukupno gledano predstavljaju isplativiju mašinu (Upravo je “puma” zauzela drugo mesto, s oko 9.000 prodatih jedinica,  a “kaškai”, koji se inače proizvodi lokalno, u Velikoj Britaniji, treće).

Odnosno, ono što kod drugih proizvođača dolazi kao opcija koja mora dodatno da se plati, kod “džejku sedmice” je deo standardne opreme, što njenu cenu lini povoljnom. Drugi konkurenti “džejku 7” su “Hjunadijev” “tuson” i “Folksvagenov” “tiguan”.

Plag-in varijanta “džejku 7”, koja čini 85 posto prodatih automobila te marke u Ujedinjenom kraljevstvu, na električni pogon može da pređe oko 90 kimlometara, dok mu je ukupni domet na jedno punjenje rezervoara i baterije nešto više od 1.200 kilometara. Punjenje baterije je izuzetno brzo, a automobil se nudi sa relativno dugom garancijom na sedam godina.

“Čeri” zapošljava blizu 50.000 radnika i sedište ima u troipomilionskom gradu Vuhu u provinciji Anhui u istočnoj Kini. Osnovan je 1997. godine i naročito je poznat po modelima “tigo” i “arizo”.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, pored “Čerija”, dobro se prodaju i modeli “MG motorsa”, preduzeća koje proizvodi na tlu te ostrvske zemlje, ali je u punom vlasništvu velikog kineskog proizvođača sa sedištem u Šangaju “SAIC”.

Kineski marš na svetsko tržište

Kina je država u kojoj se proizvede i proda najviše četvorotočkaša na svetu – preko 30 miliona godišnje (U 2025. više od 34 miliona novih vozila je našlo kupce u toj mnogoljudnoj zemlji).

I mada se iza tog broja u nemalom procentu nalaze strani proizvođači, među kojima i japanski, jasno je da poslednjih godina veliku inicijativu u osvajanju kineskog i sve više inostranog tržišta imaju proizvođači poput “BYD”, “Čerija”, “Džilija” ili “Sjaopenga”, koji su čisto kineska preduzeća.

Фабрика аутомобила у Чунгкингу

Fabrika automobila u Čungkingu

Tako se, na primer, broj japanskih vozila prodatih u Kini sa 4,5 miliona u 2021. smanjio na 2,9 u 2025. godini. U 2024. Kina je postala najveći svetski izvoznik četvorotočkaša. Međutim, prošle godine ona je ostvarila novi rekordni izvozni rezultat, prodavši inostranstvu nešto više od sedam miliona vozila, što je predstavljalo rast od čak 21 posto u odnosu na 2024. Štaviše, dobar deo tog broja – 2,6 miliona – činila su elektrifikovana vozila (hibridi i BEV).

S tim u vezi, u Japanu i Južnoj Koreji strahuju od činjenice da su kineski proizvođači daleko odmakli u procesu elektrifikacije automobila i razvoja softvera za upravljanje vozilima i pružanje raznih informativno-zabavnih sadržaja u njima. Odnosno, preciznije rečeno, strahuje se da će Kinezi vrlo brzo otkinuti značaj komad svetskog tržišta četvorotočkaša pošto poseduju vrlo kvalitetne auto baterije i softve, pri čemu su konkurentiji kada su u pitanju cene.

Kada je u pitanju evropsko tržište, ekspanzija kineskih proizvođača na Starom kontinentu počela je tokom trajanja pandemije novog koronavirusa i to, pre svega, u nordijskim državama.

Predsednik Vučić u Kini odlikovan Ordenom prijateljstva: Hvala na poštovanju prema Srbiji; Si Đinping: Poverenje čvrsto kao stena

0

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je sa predsednikom Kine Si Đinpingom u Velikom domu naroda u Pekingu, gde mu je priređena svečana ceremonija dočeka. U prisustvu dva predsednika potpisano je više od 30 sporazuma i memoranduma o saradnji u različitim oblastima. Predsednik Si Đinping odlikovao je predsednika Srbije najvišim državnim odlikovanjem Kine – Ordenom prijateljstva. Uzajamno političko poverenje između Kine i Srbije čvrsto je kao stena, poručio je predsednik Si. Vučić je prethodno imao i izuzetno važan i sadržajan sastanak sa premijerom Kine Li Đijangom, sa kojim je razgovarao o daljem unapređenju bilateralnih odnosa, novim investicijama, infrastrukturnim projektima, kao i o ključnim geopolitičkim i regionalnim pitanjima.

Председник Вучић у Кини одликован Орденом пријатељства: Хвала на поштовању према Србији; Си Ђинпинг: Поверење чврсто као стенаPredsednik Vučić u Kini odlikovan Ordenom prijateljstva: Hvala na poštovanju prema Srbiji; Si Đinping: Poverenje čvrsto kao stena

Predsednik Si: Uzajamno političko poverenje između Kine i Srbije čvrsto kao stena

Predsednik Kine Si Đinping odlikovao je danas u Pekingu predsednika Srbije Aleksandra Vučića Ordenom prijateljstva, koji predstavlja najviše državno odlikovanje Narodne Republike Kine za strane državljane.

U ukazu o dodeli odlikovanja navodi se da se, u skladu sa zakonom NR Kine o državnim odlikovanjima i državnim počasnim zvanjima, predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću dodeljuje Orden prijateljstva NR Kine u znak Vučićeve dugoročne posvećenosti i važnog doprinosa razvoju prijateljstva i sveobuhvatnog strateškog partnerstva Kine i Srbije, kao i unapređenju izgradnje zajednice Kine i Srbije sa zajedničkom budućnošću za novu eru.

Predsednik Si je na ceremoniji rekao da je Vučić dugo posvećen prijateljstvu između Kine i Srbije snažno podstičući razvoj odnosa između dve zemlje i da je aktivni tvorac i čvrsti branilac sveobuhvatnog strateškog partnerstva između dve zemlje.

“On je osvojio poštovanje kineskog naroda. U prethodnim godinama predsednik Vučić i ja smo se sastali 12 puta. Zajednički smo vodili naše dve strane kako bismo održali visok učinak u našim bilateralnim odnosima. Trenutno, uzajamno političko poverenje između Kine i Srbije jeste čvrsto kao stena. Praktična saradnja daje izuzetne rezultate i trajno prijateljstvo Kine i Srbije zaista je pustilo korene u srcima naših ljudi”, rekao je predsednik Kine.

Naglasio je da su Srbija i Kina zajednički sprovodile projekte koji su dobri primeri prijateljske saradnje.

“Pruga od Beograda do Budimpešte, koja se proteže stotinama kilometara, postala je novo obeležje regionalne povezanosti. Saradnja HBIS-a i Srbije u Smederevu jeste poznata po tome što jedna železara donosi sreću celom gradu. Kao što su činjenice pokazale, uz uzajamnu podršku i tako što stremimo zajedničkom razvoju, Kina i Srbija postigle su rezultate na obostranu dobit i pomogle jedna drugoj da uspeju”, rekao je Si.

Dodao je da su odnosi Srbije i Kine dali opipljive rezultate koji su postavili primer međudržavne razmene i stvorili model nadahnuća za međunarodnu zajednicu.

Prema njegovim rečima, zlatni Orden prijateljstva nije samo priznanje tome koliko je predsednik Vučić učinio za prijateljstvo Srbije i Kine.

“On takođe jeste otelotvorenje snažnog stremljenja dva naroda u cilju izgradnje zajednice Srbije i Kine sa zajedničkom budućnošću u novoj eri”, poručio je predsednik Kine.

Si je rekao da je kinesko-srpsko prijateljstvo izdržalo test ”i krvi i vatre” i istakao da se to prijateljstvo pokazalo još dragocenijim usred međunarodnih prilika koje se velikom brzinom menjaju.

”I kineski i srpski narod čvrsto stoje u svojim stremljenjima da teže nezavisnosti, odbrani nacionalnog dostojanstva i očuvanju međunarodne pravde i pravičnosti. I mi ćemo nastaviti da postižemo i nove pobede na putu razvoja i revitalizacije. Neka Kina i Srbija uživaju prosperitet, a naši narodi sreću. Neka prijateljstvo Kine i Srbije traje zauvek”, poručio je predsednik Si na svečanosti dodele ordena na kojoj su intonirane himne Srbije i Kine.

Orden prijateljstva ustanovljen je u skladu sa Zakonom Narodne Republike Kine o nacionalnim medaljama i nacionalnim počasnim titulama, koji je stupio na snagu 1. januara 2016. godine, a dodeljuje se strancima koji su dali izuzetan doprinos socijalističkoj modernizaciji Kine, promovisali međunarodnu razmenu i saradnju sa Kinom i čuvale svetski mir.

Prva ceremonija dodele održana je 2018. godine, a ruski predsednik Vladimir Putin postao je prvi dobitnik.

Među kasnijim dobitnicima bile su ugledne ličnosti iz Kine i inostranstva, poput prvog predsednika Kazahstana Nursultana Abiševiča Nazarbajeva, kubanskog lidera Raula Kastra Rusa.

Predsednik Aleksandar Vučić je u obraćanju medijima u Pekingu izjavio da veruje da su nam širom otvorena vrata za nastavak saradnje sa Kinom, da je stvoreno mnogo prilika za našu zemlju, za nove poslove za naše ljude, za veća primanja.

Vučić: Novi sporazumi sa Kinom menjaju lice Srbije

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da su Srbija i Kina potpisivanjem novih bilateralnih sporazuma danas otvorile nova poglavlja saradnje u oblastima ekonomije, nauke, inovacija, obrazovanja i zajedničkog razvoja inicijative ”Pojas i put”.

Vučić je naveo da je posebna pažnja posvećena novim investicijama, infrastrukturnim projektima, razvoju industrije, energetike, modernih tehnologija, veštačke inteligencije, digitalnog sektora i dodatnom jačanju trgovinske saradnje dveju zemalja.

”Nastavljajući put koji smo zacrtali potpisivanjem Zajedničke izjave o produbljivanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva i zajedničke budućnosti u novoj eri u Beogradu pre dve godine, danas smo otvorili nova poglavlja saradnje u oblastima ekonomije, nauke, inovacija, obrazovanja i zajedničkog razvoja inicijative ‘Pojas i put’. Potpisivanjem brojnih sporazuma dodatno smo učvrstili temelje partnerstva koje donosi konkretne rezultate za građane Srbije i menja lice naše zemlje”, naveo je Vučić u objavi na Instagramu nakon sastanka sa predsednikom Kine Si Đinpingom i potpisivanja bilateralnih sporazuma.

Istakao je da za Srbiju potpisivanje današnjih sporazuma predstavlja mnogo više od diplomatije i da su sporazumi potvrda iskrenog prijateljstva, uzajamnog poštovanja i poverenja koje su dve zemlje godinama gradile i čuvale.

”Srbija nikada neće zaboraviti poštovanje koje nam je predsednik Si Đinping ukazao, niti sve ono što je učinio za naš narod. Srbija će to umeti da poštuje i pamti”, poručio je Vučić.

Stojkanović odredila spisak fudbalerki Srbije za mečeve protiv Italije i Danske

0
Printscreen

Selektorka ženske fudbalske reprezentacije Srbije Lidija Stojkanović odredila je spisak igračica za predstojeće utakmice protiv Italije i Danske u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo, koje će biti održano 2027. godine u Brazilu.

Fudbalerke Srbije će 5. juna u Pizi od 18.15 časova gostovati Italiji, dok će četiri dana kasnije od 19 sati u Staroj Pazovi dočekati Dansku.

Селекција Србије

Selekcija Srbije

Na spisku se nalaze:

Golmani: Milica Kostić (Ferencvaroš), Jefimija Škandro (TSC), Ema Aleksić (Koge);
Odbrana: Violeta Slović (Zenit), Nevena Damjanović (CSKA Moskva), Ana Šćepanović (Crvena zvezda), Aleksandra Gajić (Sent Etjen), Ema Petrović (Malme), Milica Gaković (TSC), Milica Šarić (Crvena zvezda), Alegra Poljak (Madrid);
Vezni red: Jelena Čanković (Brajton), Milica Mijatović (Fogmet), Dina Blagojević (Spartak Moskva), Živana Stupar (Zenit), Sofija Sremčević (Crvena zvezda), Vesna Milivojević (Malme), Anastasija Ćirić (Krila Sovjetov);
Napad: Nina Matejić (Zenit), Mina Čavić (CSKA Moskva), Milica Bulatović (Vojvodina), Miljana Ivanović (Malme), Sara Stokić (Milan) i Paulina Stokić (Sasuolo).

Prvo mesto na tabeli grupe A1 drži Danska sa osam bodova, dok je Švedska druga sa sedam. Italija je na trećoj poziciji sa pet bodova, dok je Srbija poslednja sa jednim bodom.

“Goreće” Atina – Olimpijakos prvak Evrolige posle velike drame

0
people watching basketball game

Košarkaši Olimpijakosa su po četvrti put prvaci Evrolige, pobedom nad Real Madridom u finalu fajnal-fora sa 92:85 (19:26, 27:18, 15:21, 31:20) u atinskoj “Oaki”.

"Гореће" Атина - Олимпијакос првак Евролиге после велике драме“Goreće” Atina – Olimpijakos prvak Evrolige posle velike drame

Trinaest godina, tri poraza u finalima, pet uzastopnih fajnal-forova, stotine miliona, pregršt velikih trenerskih i igračkih imena i velika drama do samog kraja – sve je to bilo potrebno da se istrpi za povratak na tron.

Olimpijakos je skinuo prokletstvo proplasiranih timova na kraju regularne sezone, kojeg je i sam bio žrtva, revanširao se Realu za poraz iz 2023. i slavi u dvorani Panatinaikosa.

Fantastično finale puno drame, smena u vođstvu, velikih šuteva i bespoštedne borbe.

Spremna odbrana i rano raspucani Trej Lajls doneli su Madriđanima ranu dvocifrenu prednost Realu od 15:3. Real je istrpeo kratak nalet Olimpijakosa i posle 10 minuta su vodili 26:19.

Barcokas je pronašao pravu petorku sa Džozefom, Vordom, Furnijeom, Pitersom i Holom, koja je prvo podigla odbranu na viši nivo, pa je ušla i u napadački ritam, naročito Furnije. Francuz je u drugoj polovini druge deonice ubacio svojih prvih 11 poena, pokrenuvši preokret crveno-belih. Lajls je nastavio da ubacuje sa svih strana, nakupio 21 poen u prvom poluvremenu, i time je održavao Real u igri. Košem Pitersa je Olimpijakos otišao na veliku pauzu sa vođstvom 48:46.

Tamo gde je Lajls krenuo, Hezonja je nastavio za Real. Hrvatski as je od početka trećeg perioda bio agresivan ka košu, svestan da može i mora bolje. Ubacio je 10 poena u toj deonici. Kao “iks-faktor” se pojavio i uvek spremni Andres Feliz, kroz šut sa distance i defanzivne reakcije.

Na drugoj strani, prva petorka Olimpijakosa (sa Mekisikom umesto Papanikolaua) nije uspela da nadogradi prednost koju su rezerve izvojevale. Real je iskoristio pad i veliki broj grešaka Olimpijakosa da ponovo preuzme kontrolu i uđe u završni period sa vođstvom 65:61.

Odlučujuća deonica bila je onakva kakva finalu i dolikuje. Konstantne smene u vođstvu, svaki koš od presudne važnosti. Pravo niotkuda Barcokas rizikuje i ubacuje Tajrika Džonsa u poslednjoj deonici, nakon što je Amerikanac presedeo gotovo čitav meč. Doskorašnji centar Partizana je doprineo u završnici sa dva penala i važnim zakucavanjem za 82:80 na minut i 40 sekundi do kraja. Nadalje Real čini niz faulova za odlazak rivala na liniju penala. Vokap i Furnije su odgovorili zadatku i podigli svoj tim na 88:80.

Činilo se da je sve rešeno na 23 sekunde do kraja, kad Olimpijakos čini neshvatljive greške, poklanja lopte Realovim igračima, dopušta skokove u napadu i prilike za kolosalni preokret Reala. Nakon namernog promašenog trećeg penala Kampaca, Abalde hvata loptu i proigrava usamljenog Feliza iza linije penala. Dominikanac promašuje šut za potencijalnih 88:88. Laknulo je svim navijačima Olimpijakosa, dominantnim na tribinama “Oake”. Tačku su stavili Furnije i Piters sa linije penala.

Evan Furnije ubacio je 20 poena i dobio je priznanje MVP-a fajnal-fora. Alek Piters ga je pratio sa 16, Saša Vezenkov sa 12, a Nikola Milutinov imao je po osam poena i skokova. Kod Reala Trej Lajls postigao je 24, a Mario Hezonja 19 poena.

Jorgos Barcokas je osvojio drugi trofej Evrolige, ujedno drugi sa Olimpijakosom, tako da na ravne časti sa Dudom Ivkovićem deli doprinos istoriji kluba iz Pireja. Kostas Papanikolau je postao poveznica sa prethodnim trofejima, kao jedini član sastava iz 2012. i 2013. u ovoj ekipi.

Revolucija (opet) pojela svoju decu: Koje profesije su na udaru zbog veštačke inteligencije

0
a computer chip with the letter a on top of it

Veštačka inteligencija smanjuje broj radnih mesta, interesantno je da su se prvi na udaru našli oni koji su je stvorili – programeri, a biće smanjena potreba i za pravnicima

Revolucija (opet) pojela svoju decu: Koje profesije su na udaru zbog veštačke inteligencijeGetty © Sheldon Cooper/SOPA Images

Veštačka inteligencija (AI) uveliko oblikuje tržište rada. Na globalnom nivou primetan je manji broj oglasa za posao, posebno u oblasti administrativnih i kancelarijskih poslova, zatim za zapošljavanje programera, pravnika. Istraživanja koja su rađena do sada pokazuju da će 10 odsto zanimanja biti ozbiljno pogođena daljim razvojem AI, na 80 odsto će imati određeni uticaj i na 10 odsto neće imati nikakvog uticaja.

Treba napomenuti da veštačka inteligencija neće moći potpuno da zameni određena zanimanja, ali može dovesti do višestrukog smanjenja broja zaposlenih u određenim granama industrije.

Sagovornici RT Balkan saglasni su da će tržište rada pretrpeti ozbiljne izmene, ali da se sa svakom industrijskom revolucijom rađaju i nova zanimanja koja do tada nisu postojala.

Tako sa pojavom parne mašine, radnici više nisu morali da rade teške poslove, zamenile su ih mašine, ali se javila potreba za visokoobrazovanim kadrom. Nova industrijska revolucija, čiji smo svedoci, smanjiće potrebu za nekim zanimanjima, ali će otvoriti prostor za neka nova.

Aleksandar Mastilović, konsultant za veštačku inteligenciju Centra za digitalnu transformaciju PKS kaže da će se za pojedinim zanimanjima dramatično smanjiti potreba.

“Administrativni radnici, šalterska zanimanja, veliki broj radnih mesta u javnoj upravi će značajno opasti. Mnogo manje ljudi će moći da radi u sistemu javne uprave. Po prvi put će industrijskom revolucijom biti pogođeni i visokoobrazovani ljudi sa fakultetskim diplomama. Ne možemo reći da će neka od tih zanimanja u potpunosti nestati, ali će se za nekim od tih zanimanja dramatično smanjiti potreba”, rekao je Mastilović za RT Balkan.

Pojašnjava da je Srbija u specifično ranjivom položaju.

“Više od 80 odsto našeg IT sektora, koji generiše preko četiri milijarde evra godišnjeg izvoza, radi po autsorsing modelu, izvozeći radne sate umesto proizvoda. Upravo taj model je prva meta automatizacije”, naveo je on.

Interesantno je da su se prvi na udaru veštačke inteligencije našli oni koji su je stvorili – programeri, a biće smanjena potreba i za pravnicima. To su kadrovi sa fakultetskim diplomama za kojima će se višestruko smanjiti potreba na tržištu rada.

“Razvoj veštačke inteligencije ide u tom pravcu da će se veštine programiranja razvijati kroz mašinsko učenje. Lako je instalirati mašine, s obzirom na ogromne količine programskih kodova koji su stvoreni u poslednje dve, tri decenije širom sveta i njihove dostupnosti putem interneta. Biće smanjena potreba za pravnicima, posebno pripravnicima. Danas advokat uz jednog pripravnika i veštačku inteligenciju može brzo da radi analize velikog broja predmeta. Naravno veštačka inteligencija greši i mora proći kroz nadzor, zato mora postojati jedan ili dva pripravnika”, naveo je Mastilović.

Naravno, programere kao profesiju neće potpuno zameniti AI, jer veštačka inteligencija bez čoveka ne može da se usavršava. Svako unapređenje AI i dalje će raditi ljudi. Međutim, to će raditi najbolji programeri sa velikim iskustvom. Problem koji se vidi u najavi je nedostatak kadra kada bude trebalo da dođe do smene generacija.

“Ako nemate danas u advokatskim kancelarijama dovoljno pripravnika, ako u IT kancelarijama nemate junior programere, ko će za 10 ili 20 godina da radi taj posao, kada dođe smena generacija. Mora se promeniti koncept prirodnog sleda smene generacija, da ne bi u nekom momentu udarili glavom o zid, da nemamo ljudi koji mogu da upravljaju AI”, primećuje Mastilović.

Veštačka inteligencija neće moći da zameni zanatlije, građevinske radnike na skelama, negovateljice u domovima za stare, medicinske sestre u bolnicama, babice u porodilištima, učiteljice u školama, dispečere hitne pomoći, socijalne radnike, psihologe. Ide se u pravcu razvoja humanoidnih robota, ali oni, bar za sada, nisu alternativa ovim zanimanjima.

Mastilović je podsetio da se sa svakom industrijskom revolucijom razvijaju se nova zanimanja.

“Svaka industrijska revolucija, pa i revolucija prouzrokovana veštačkom inteligencijom, otvara veliki broj novih radnih mesta koje nije ni postojalo i direktno su vezana za nju. Svetski ekonomski forum procenjuje da će do 2030. nastati 97 miliona novih radnih mesta vezanih za AI tehnologije, uprkos paralelnom nestanku 85 miliona postojećih pozicija. Zanimanjima koja će biti nova i inovativna su: AI etičar, specijalista za kreiranje skupova podataka za treninge AI, specijalisti za treniranje veštačke inteligencije, specijalisti za čišćenje podataka, revizor AI sistema“, naveo je on.

Zbog brzog tehnološkog razvoja ne mogu se praviti dugoročne prognoze na tržištu rada. Može se razmišljati najduže na šest meseci ili godinu dana.

Miloš Turinski iz Infostuda kaže da već četiri godine pričamo o ČetGPT-ju i razvoju stotine novih alata, automatizaciji, digitalizacija. Slaže se da je veštačka inteligencija smanjila potrebu za administrativnim i kancelarijskim radnicima, šalterski radnici u bankama.

“Korisničku podršku su počeli četbotovi da rade. Vidimo na raznim sajtovima da je prva komunikacija sa četbotom. Smanjiće se potreba i za prevodiocima. Sada imamo mnogo alata koji mogu osnovno prevođenje da urade perfektno”, priča Turinski.

Smatra da je ipak najbolja kombinacija sinergija između veštačke inteligencije i čoveka.

“Imamo sada preveliki zalet veštačke inteligencije, ne razmišlja se previše, jer se gleda da sve bude jeftinije i povoljnije za poslodavca. I to će morati da se stabilizaciju, da se vide koje su realne potrebe, da nešto radi mašina, nešto čovek. Mislim da je kombinacija to dvoje najbolja”, zaključio je Turinski.

Munđiu se izjednačio sa Kusturicom: Druga Zlatna palma za rumunskog reditelja

0
a crowd of people watching fireworks

Proslavljeni reditelj, koji je prvu nagradu Kanskog filmskog festivala dobio pre 19 godina, sada je nagrađen za film “Fjord”

Munđiu se izjednačio sa Kusturicom: Druga Zlatna palma za rumunskog rediteljaGetty © Anadolu / Contributor

Zlatna palma 79. Kanskog filmskog festivala pripala je filmu “Fjord” rumunskog reditelja Kristijana Munđiua.

Munđiu je tako postao jedan od retkih reditelja koji su dva puta osvojili Zlatnu palmu, poput srpskog reditelja Emira Kusturice, Fransisa Forda Kopole, Rubena Ostlunda… Prvu Zlatnu palmu ovaj rumunski reditelj dobio je 2007. godine za film “Četiri meseca, tri nedelje i dva dana”.

Veliku nagradu žirija osvojio je ruski reditelj Andrej Zvjagincev za film “Minotaur”, nagradu za režiju podelili su španski tandem Havijer Kalvo i Havijer Ambrosi za film “La Bola Negra” i poljski reditelj Pavel Pavlikovski za ostvarenje “Fatherland”.

Nagrada žirija pripala je nemačkoj rediteljki Valeski Grisebah za film “L’Aventure reve”. Nagradu za scenario dobio je francuski reditelj Emanuel Mar za film “Notre salu”, u kojem kroz priču o činovniku Višijevskog režima prikazuje banalnost zla i kritikuje nasilje, dominaciju i isključivanje drugih.

Glumačke nagrade dodeljene su dvema glumicama, Virdžiniji Efirai i Tao Okamoto, dok su nagradu za najbolju mušku ulogu podelili Emanuel Mačia i Valentin Kampanj za film “Coward”, ljubavnu priču smeštenu u vreme Prvog svetskog rata.

Počasna Zlatna palma dodeljena je američkoj glumici i pevačici Barbari Strejsend, koja nije prisustvovala ceremoniji zbog povrede kolena, ali se publici obratila video-porukom na francuskom jeziku.

Zlatnu kameru za najbolji debitantski film osvojila je ruandska rediteljka Mari-Klementin Dusabejambo za film “Beni’imana”, o preživelima genocida u Ruandi.

Zlatna palma za kratki film pripala je argentinskom reditelju Federiku Luisu za ostvarenje “O adverser”, o dečaku iz siromašnog dela Meksika koji sanja da postane bokserski šampion.