To nije klasična vakcina, jer se vakcine daju preventivno da spreče bolest. Ovde je reč o terapiji koja se pravi za svakog pacijenta posebno
Prvi pacijent iz Srbije, koji boluje od malignog melanoma, otišao je u Rusiji da primi vakcinu protiv raka. Za vikend se sprema još jedan oboleli da otputuje u Moskvu. Njima će prvo da se odrade sve analize, zatim se uzima uzorak tkiva na osnovu koga će biti napravljena posebna mRNK vakcina samo za njih. Terapijom se pobuđuje imuni sistem da se izbori sa karcinomom.
Rusko Ministarstvo zdravlja izdalo je 20. novembra odobrenja za kliničku upotrebu mRNK vakcine za lečenje melanoma. Očekuje se da će do kraja godine stići odobrenje i za vakcinu protiv karcinoma pluća, a radi se i na personalizovanoj terapiji za karcinom bubrega i karcinom pankreasa.To nije klasična vakcina, jer se vakcine daju preventivno da spreče bolest. Ovde je reč o terapiji koja se pravi za svakog pacijenta posebno, nakon što se analiziraju maligne promene, uzme deo tkiva i na osnovu toga uradi vakcina. Da bi se napravio titar antitela, koji može da se primeni, potrebno je tri do četiri nedelje. Terapija se daje u 10 doza, na svake dve nedelje. Prof. Vladimir Jakovljević sa Fakulteta medicinskih nauka u Kragujevcu kaže za RT Balkan da ovako personalizovana terapija daje nadu pacijentima i njihovim porodicama, ali i čitavom čovečanstvu.”Ovo je prvi korak u lečenju malignih bolesti terapijom koja je zasnovana na mRNK tehnologiji. Ova terapija je prihvaćenja i u zapadnom svetu. I oni su objavili da rade na terapiji sa mRNK tehnologijom”, rekao je Jakovljevbić.Točak koji je pokrenut u novom smeru lečenja onkoloških pacijenata neće se zaustaviti. Naš sagovornik očekuje nova istraživanja i bolje rezultate.
“Ovo potpuno menja pristup lečenja malignih bolesti koji je do sada bio baziran uglavnom na hemoterapiji. Vremenom je stigla imunoterapija, a sada je na red došla personalizovana terapija. Ova tehnologija je takva da ‘otvara kišobran’, otvaraju se neoantigeni, koji se nalaze na površini tumora, da se antitelima koje naš organizam sintetiše deluje protiv njih”, pojasnio je prof. Jakovljević.

