Izložba „Čekajući stalnu postavku“ u Istorijskom muzeju Srbije, obogaćena je novim rekonstrukcijama srednjovekovnih srpskih insignija, među kojima su kruna Mihaila I Vojisavljevića, sevastokratski venac Stefana Prvovenčanog, oklop i mač cara Dušana, odežda kralja Stefana Prvovenčanog.
Najstariji predmet u sklopu postavke je kruna iz prednemanjićke epohe, Mihaila I Vojisavljevića, izrađena po uzoru na fresku iz Crkve Svetog Mihaila u Stonu na Pelješcu. U formi je venca na čijim vrhovima su četiri krsta. Zlatarska radionica Marsela i Simona Čivljaka oplemenila je dizajn sa 104 komada poludragog i dragog kamenja. Ovakav oblik krune sreće se u kratkom istorijskom periodu samo kod vladara Engleske, Nemačke i Norveške.
„Na fresci se nalazi ktitorski prikaz kralja Mihaila I Vojislavljevića. Freska, a i sama crkva je u vrlo lošem stanju. Ali smo uspeli da nađemo neke fotografije koje su nam pomogle u samom procesu izrade. Sam taj proces i fizička izrada krune je trajala otprilike oko godinu dana. Deda je pripomogao kad se muzej osnivao da popravi neke stvari i predmete, onda nekih 20-30 godina kasnije zvali su mog oca da rade i opet posle 20-30 godina moj otac i dalje radi, ali eto pojavio sam se i ja“, kaže zlatar Simon Čivljak.
Postavka je prostorno uklopljena da sa freskama hronološki pripoveda o vremenu prednemanjićke ere do raspada carstva. Tako je rekonstrukciju mača prvog srpskog cara Dušana, po uzoru na fresku u Manastiru Svetog Đorđa u Pologu, u Severnoj Makedoniji, izradio majstor kovač mačeva Slobodan Marinić. Na njemu je ispis na staroslovenskom jeziku „U Hristu blagoverni Stefan car”, oružje stoji naspram oklopa srpskog cara, a nosio ga je u bici kod Velbužda 1330. godine.
„Velbužd se nalazi kod sadašnjeg Ćustendila u Bugarskoj. To je bila velika bitka u kojoj je mladi kralj Dušan izvojevao pobedu. Da naglasim da je oklop radio arhitekta Stevan Stevanović i da je upotrebio 6 meseci aktivnog rada na njemu. Sve što je žuto je pozlata, sve što je svetlije boje je čelik i ostalo je kovano gvožđe“, objašnjava Dušica Bojić, direktorka Istorijskog muzeja Srbije.
Predstavljene su i rekonstrukcije kruna i odeždi srpskih srednjovekovnih vladara i vladarki. Odežda kraljice Kataline, rad kostimografkinje Jelene Stokuće i sevastokratski venac Stefana Prvovenčanog, delo filigraniste Gorana Ristovića Pokimica, podsećaju na važan deo srpske istorije.