14.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 955

Narodna biblioteka Srbije, naša najstarija ustanova kulture, proslavila 190. rođendan

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Narodna biblioteka Srbije proslavila je 190. rođendan. Najstarija ustanova kulture Srbije rasla je sa državom, delila njenu sudbinu, a protekle godine i sudbinu sveta okovanog pandemijom.

Bila je to godina „Biblioteke bez zidova” sa 70.000 posetilaca koji nisu kročili u njeno zdanje. Većina od 350.000 korisničkih poseta bila je digitalna. Počelo je i rešavanje dugogodišnjih problema.

„Izdvojio bih početak radova na izgradnji novog depoa, bez kojeg ne možemo da radimo svoj posao. Završetak digitalizacije Miroslavljevog jevanđelja i uspešno okončanje pregovora sa Kongresnom bibliotekom u Vašingtonu”, navodi Vladimir Pištalo, upravnik Narodne biblioteke Srbije.

Zahvaljujući tome, ispravljena je višegodišnja neverovatna birokratska nepravda. Knjige srpskih pisaca, štampane na latinici, neće se više voditi kao „hrvatska literatura“ već kao „građa srpskih autora“.

„Ovo je proslava jedne od najstarijih i najznačajnijih evropskih biblioteka, ne samo zbog knjiga već i vaše bogate kulture“, smatra Antonija Arahova, predsednica IFLA.

Nacionalna nagrada iz oblasti bibliotekarstva, „Janko Šafarik“ , pripala je Bebi Stanković.

Konačno, ispunjava se i ovde najduže ponavljana rođendanska želja: Posle osam decenija na ruševinama biblioteke na Kosančićevom vencu, niče Memorijalni centar.

Biće to pozornica za razgovore o novim knjigama i uspomena na pola miliona knjiga spaljenih 6. aprila 1941. godine.

Ukrajinski teniser: Novak mi poslao poruku podrške, Federer i Nadal izabrali da ćute

0
REPEAT Ukraine's Sergiy Stakhovsky celebrates beating Switzerland's Roger Federer in their second round men's singles match on day three of the 2013 Wimbledon Championships tennis tournament at the All England Club in Wimbledon, southwest London, on June 26, 2013. Stakhovsky won 6-7, 7-6, 7-5, 7-6. AFP PHOTO / ADRIAN DENNIS - RESTRICTED TO EDITORIAL USE (Photo credit should read ADRIAN DENNIS/AFP via Getty Images)

Ukrajinski teniser Sergej Stahovski izjavio je da mu je Novak Đoković poslao poruku podrške tokom teških trenutaka koje proživljava sa svojim sunarodnicima. Stahovski, koji je ostavio reket i pridružio se ukrajinskoj vojsci u borbama sa Rusijom, naveo je i da je pokušao da kontakitira Đokovićeve najveće rivala Rodžera Federera i Rafaela Nadala jer se još nisu oglasili povodom svih dešavanja, ali da nije uspeo.

Sergej je nekada bio prepoznatljiv po svojoj servis-volej igri, mnogi ga se sećaju po pobedi nad Federerom u drugom kolu Vimbldona 2013. godine, a oduvek je bio u odličnim odnosima sa Đokovićem.

Po pokretanju invazije Rusije na Ukrajinu pre sedam dana, 36-godišnji igrač iz Kijeva, reket je zamenio oružjem i pridružio se vojnim rezervama, a jedan od onih sa kojima je kontaktirao bio je upravo Đoković.

“Đoković mi je poslao poruku podrške, malo smo i proćaskali. Pokušao sam da kontaktiram Rodžera i Rafu. Žao mi je što su izabrali da ćute. Razumem ih, ovo nije njihov rat”, istakao je Stahovski u intervjuu za La Stampu.

“Imamo podršku sjajnih ličnosti, važno je da se ona nastavi. U suprotnom, kada završi sa Ukrajinom, Putin će početi da bombarduje Evropu.”

Govoreći o ruskim kolegama Danilu Medvedevu i Andreju Rubljovu, kazao je da su oni svesni situacije i da pokušavaju da utiču na smirivanje tenzija.

“Oni su dobri momci, razumeju zverstvo ovog rata. Ako ništa, trude se da urade nešto, drugi ni to. Već sam primio stotine poruka od tenisera širom sveta, koji su šokirani šta se dešava. To je pomoć, pokazuje da razumeju da je laž ono što Putin govori o Ukrajincima nacistima.”

Stahovski je odlučio da prekine karijeru i pridruži se vojsci, iako nema nikakvo vojno iskustvo.

“Nemam nikakvo iskustvo, vojna služba nije obavezna u Ukrajini. Ali sam spreman da učinim sve što je potrebno da zaštitim svoju zemlju i sprečim Rusiju da pobedi. Ako to znači da treba da uzmem oružje i branim se pucajući u nekoga, to ću učiniti.”

Ističe i da će se Ukrajinci boriti golim rukama ako je potrebno protiv sile Vladimira Putina, za kojeg je nekoliko puta ponovio da je diktator i zločinac.

Toliko da je na društvenim mrežama objavio i poruku da će mu “plesati na grobu”.

“Spremimo se da će ovo trajati dugo. Putin mrzi da gubi, ne verujem da će se povući. Napašće još brutalnije, prouzrokujući još više smrti među civilima. Ne verujem kako bi mogao da pobedi na ‘terenu’. Svaka osoba je protiv njega, može nam slomiti duh ako sravni do zemlje svaki grad, ali onda bi bio genocid. Problem je šta će Evropa i svet uraditi. Da li će ostati da gledaju ili će intervenisati?”

Takođe, podvukao je i da su velike svetske sile krive za situaciju u kojoj se našla Ukrajina.

“Istina je da ništa niste učinili već sedam godina. Da ste uradili ovo što činite sada pre osam godina kada je Krim anektiran, ne bismo bili u ovakvom problemu”, zaključio je Stahovski.

Ivica Dačić raspisao predsedničke izbore

0
IZVOR: POLITIKA

Predsednik Skupštine Ivica Dačić raspisao je izbore za predsednika Srbije za 3. april.

Ivica Dačić odluku o raspisivanju predsedničkih izbora potpisao je u podne u Skupštini Srbije.

Izbori će biti održani 3. aprila, istog dana kada i parlamentarni i lokalni.

Predsednički izbori se u skladu s Ustavom i zakonom, raspisuju 90 dana pre isteka mandata predsednika Republike.

Dačić je rekao da su ovo redovni izbori za predsednika Republike i da je 12. mart u ponoć rok za prijavu lista za parlamentarne izbore i kandidata za predsedničke izbore, dok za predsedničke izbore izborne radnje počinju da teku danas.

Kanada zabranjuje ulazak ruskim brodovima i ribarskim čamcima

1

Otava je u utorak objavila zabranu ulaska za ruske brodove i ribarske čamce u kanadske unutrašnje vode i luke, što je poslednja u nizu kanadskih mera upućenih Moskvi zbog njene invazije na Ukrajinu, javlja AFP.

Ministar saobraćaja Omar Algabra rekao je da će zabrana, nakon sličnog poteza Britanije u ponedeljak, stupiti na snagu kasnije ove nedelje. Takođe je rekao da očekuje i da će više zemalja slediti njihov primer.

„Ovo će imati značajan ekonomski uticaj na ruske čamce ili brodove koji su u vlasništvu ili pod zastavom Rusije“, rekao je Algabra novinarima u Otavi. “Znam da i druge zemlje razmatraju da učine isto“, rekao je on.

Algabra je priznao da nema mnogo ruskih brodova koji putuju direktno u kanadske luke, ali je rekao da brodovi u vlasništvu ili pod zastavom Rusije prevoze robu iz drugih zemalja do kanadskih obala Atlantika.

Ni on ni Odeljenje za transport nisu imali podatke koje bi odmah podelili sa medijima o tačnom broju brodova koji će biti pogođeni.

Ministarstvo spoljnih poslova Kanade je u međuvremenu najavilo 100 miliona kanadskih dolara (80 miliona dolara) za dodatnu humanitarnu pomoć Ukrajini i njenim susedima pozdravljajući hiljade ljudi koji beže od rata. Ta suma je povrh više od 700 miliona kanadskih dolara u prethodno najavljenoj pomoći i kreditima za Ukrajinu.

Otava se u nedelju takođe pridružila nekoliko evropskih zemalja u zatvaranju svog vazdušnog prostora za sve ruske prevoznike i letove.

Šesti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Borbe se vode oko nekoliko gradova, a posljednji izvještaji pokazuju ogromni ruski konvoj koji se približava glavnom gradu Kijevu.

Pežo raskinuo saradnju sa Đokovićem

0

Francuski proizvođač automobila Pežo odlučio je da raskine saradnju sa srpskim teniserom Novakom Đokovićem, saopšteno je danas iz te kompanije.

„Informacije su tačne, nećemo nastaviti saradnju sa Đokovićem”, rekao je izvršni direktor kompanije Karlos Tavares, javlja Beta.

Pežo je u januaru dok je trajao sudski proces u Australiji, javno saopštio da cela situacija neće uticati na njihovo partnerstvo, prenela je Hina.

Britanski mediji naveli su da je razlog raskida ugovora Đokovićev stav tokom pandemije koronavirusa i njegovo mišljenje o vakcinaciji.

Đoković i Pežo potpisali su ugovor 2014. godine, a srpski teniser je u ponedeljak i zvanično pao sa prvog mesta na ATP listi, koju sada predvodi Rus Danil Medvedev.

Od pola hektara maline moguć je pristojan život za porodicu

0

Rejonizacija Srbije i odgovarajuće smešteno voćarstvo i vinogradarstvo je razvojna šansa Srbije, uz udruživanje, transfer znanja i novih tehnologija, ali i ozbiljna državna ulaganja, poručio je ministar za brigu o selu Milan Krkobabić na otvaranju 16. Međunarodnog kongresa voćara i vinogradara u Vrdniku.

„Mali i usitnjen posed, prilagođen tamo gde je moguće voćarstvu i vinogradarstvu, može i mora da bude daleko produktivniji. Od samo pola hektara određene sorte maline jedna četvoročlana porodica može solidno da živi”, rekao je Krkobabić, prenosi Tanjug.

Kongres u organizaciji Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Naučnog voćarskog društva Srbije održava se u Vrdniku i predstavlja najznačajniji naučni skup u oblasti voćarstva i vinogradarstva u Srbiji. Organizuje se svake četvrte godine i okuplja eminentne svetske stručnjake predmetnih oblasti.

Voćari u Srbiji pokazali su i razvijenu svest o potrebi udruživanja.

Program finansijske pomoći zadrugama i podsticanja udruživanja koji je od 2017. godine sprovodio, po ideji ministra Milana Krkobabića, a u saradnji sa Akademijskim odborom za selo SANU, Kabinet ministra za regionalni razvoj a sada Ministarstvo za brigu o selu, dao je u oblasti voćarstva možda svoje najbolje rezultate, navode iz tog ministarstva.

Tako je od ukupno 207 pomognutih zadruga (od 2017. do 2021. godine), čak 69 voćarskih, što čini tačno trećinu. Od četiri složene zadruge koje su dobile sredstva, dve su voćarske i jedna je voćarsko-povrtarska.

Program finansijskih podsticaja za zadruge Ministarstvo za brigu o selu nastaviće i tokom 2022. godine.

Puštena prva četiri srpska kamiona iz Ukrajine u Rumuniju

0

Počelo je puštanje srpskih kamiona iz Ukrajine u Rumuniju, koji su od četvrtka bili „zarobljeni” na graničnom prelazu „Đakovo”, rekao je Tanjugu generalni sekretar poslovnog udruženja Međunarodni transport Aleksandar Spasić.

Prva četiri kamiona su prošla granicu i ušla u Rumuniju nešto posle 15 časova, rekao je Spasić i dodao da to udruženje ima informacije da će svih oko 50 kamiona biti pušteno da pređe u Ukrajinu i da će taj problem biti rešen.

„Najnovija vest je da je počelo puštanje naših kamiona iz Ukrajine za Rumuniju i prva četiri kamiona su puštena. Očekujemo puštanje i ostalih kamiona”, rekao je Spasić.

Podsetio je da su srpski kamioni bili zaustavljeni na granici i da su ukrajinske vlasti to uradile, jer su naši kamioni prevozili robu za Rusiju ili Belorusiju ili iz tih zemalja robu za Srbiju.

On je dodao da su to bili razlozi prema nezvaničnim informacijama, ali da se to, ipak, ispostavilo na kraju kao tačno.

Spasić je kazao da je problem rešen zbog učestalih pritisaka sa naše strane i zahvaljujući angažovanju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i ministra Tomislava Momirovića, koji je od jutros imao sastanke povodom tog problema na ukrajinsko-rumunskoj granici, prenosi Tanjug.

Kup Srbije: Zvezda protiv TSC, Partizan na drugoligaša

0

Određeni su parovi četvrtfinala Kupa Srbije u fudbalu.

Fudbaleri Crvene zvezde igraće protiv ekipe TSC-a, dok će rival Partizanu biti tim Loznice.

Rad će igrati protiv Vojvodine, dok poslednji par čine ekipe Novog Pazara i Metalca.

Zvezda brani trofej, trenutno je druga u Superligi, a Partizan je lider prvenstva.

Od ostalih učesnika Kupa, Vojvodina je četvrta na tabeli, Metalac 14, a Novi Pazar poslednji.

Preostala dva tima su drugoligaši – Loznica je deveta, a Rad deseti u Prvoj ligi Srbije.

Utakmice četvrtfinala igraće se 6. aprila, polufinala su 11. maja, a finale 26. istog meseca.

Doug Ford kaže da “nismo daleko” od ukidanja obaveznog nošenja maski u Ontariju

0

Ontario nije daleko od ukidanja provincijske odredbe o obaveznom nošenju maski, ali to neće učiniti dok to ne odobri glavni provincijski doktor, kaže premijer Doug Ford.

Ford je upitan o obavezu nošenja maski tokom konferencije za novinare u ponedeljak u Ontariju.
“Nismo daleko, pa hajde da nastavimo da radimo zajedno”, rekao je Ford. “Ono što čujem (je) u narednih nekoliko sedmica, možda nakon martovskog raspusta.”
Iako je Ford nakon martovske pauze pomenuo potencijalnu vremensku liniju, on je takođe rekao da nije spreman da “odredi datum”.
Ford je rekao da “nema tajne” da želi odustati od nošenja maski, ali će sačekati da glavni medicinski službenik za zdravstvo dr. Kieran Moore da svoju preporuku da je to bezbedno.

“Čekaćemo njegove savete i preporuke, a kada nam da preporuke, moći ćemo ići napred”, rekao je Ford. “Ne postoji osoba s kojom razgovaram koja voli ove maske, niko ih ne voli, ali moram poslušati savet.”
Prošle sedmice, Moore je rekao da će obaveza nošenja maski u Ontariju, verovatno će biti ukinuta “istovremeno” u većini sektora, uključujući i škole, kada za to dođe vreme.
Ontario je udaljen samo jedan dan od ukidanja gotovo svih ograničenja COVID-19, uključujući i program vakcinalnih pasoša u većini okruženja.
Ograničenja kapaciteta u svim ostalim zatvorenim javnim prostorima takođe će biti ukinuto od utorka.

“SADA NIJE VREME”
Koalicija za zdravlje dece, kolektiv dečjih zdravstvenih organizacija u Ontariju, u ponedeljak je izdala saopštenje pozivajući pokrajinu da zadrži obavezu nošenja maski u školama.
“Iako je nedavno bilo poziva da se ova mera javnog zdravlja ukine, sada nije vreme”, navodi se u saopštenju. „Obaveza nošenja maski u školskim prostorijama u zatvorenom prostoru je i dalje potrebno kako bi se zaštitila deca i njihove porodice.“
Koalicija za zdravlje dece kaže da Ontario nije spreman odbaciti maske u školama, jer su mnoga deca i dalje nevakcinisana, a deca mlađa od pet godina još nemaju pravo na vakcinaciju.

„Tražimo da vlada nastavi da zahteva nošenja maski u školama kako bi zaštitila zdravlje dece… Čim dokazi sugerišu drugačije, a mi se oslanjamo na dokaze da bismo dali naše preporuke – onda se mogu razmotriti alternative.”
„I dalje postoji rizik od infekcije, postoji prilično značajan rizik“, rekao je Hirji. “Mislim da je ukidanje nošenja maski, koje zaista ne ometaju ekonomsku aktivnost, u ovom trenutku vrlo loša odluka.”
Rekao je da bi stanovnici Ontarija trebalo da se “drže te zaštite” ubuduće.

SERBIANNEWS/CANADA

Trudoovo zaduživanje povećalo je javni dug Kanade na istorijski nivo, kaže izveštaj

0
US economy affected by the COVID19 pandemic. (Illustration/Shutterstock)

Kada je pandemija pogodila Kanadu u martu 2020, premijer Džastin Trudo se hvalio svojim opreznim upravljanjem federalnom potrošnjom otkako je preuzeo dužnost 2015. godine, što je značilo da je vlada imala „fiskalnu vatrenu moć“ da prebrodi nadolazeću ekonomsku oluju.
Ali nova studija fiskalno konzervativnog instituta Fraser – objavljena u utorak – kaže da je neumerena potrošnja Trudoove vlade pre udara pandemije dodala čak 160 milijardi dolara javnom dugu Kanade, što otežava oporavak od ekonomske devastacije koju je izazvala ide napred.

„Dodatna potrošnja savezne vlade u godinama koje su prethodile COVID-19… dovela je zemlju u lošiji fiskalni oblik kako bi se izborila s pandemijom“, rekla je koautor studije Tegan Hill u izveštaju, obrazac vladine prekomerne potrošnje i stalnih deficita. .

“Generacije Kanađana će plaćati za veliku potrošnju Ottawe i dugove, situaciju koja je pogoršana, a nije uzrokovana pandemijom COVID-19.”
Studija je pokazala da je između fiskalnih godina 2015-16 i 2019-20, Trudoova vlada imala uzastopne deficite, uzrokujući povećanje saveznog duga za 112,2 milijarde dolara.

Tokom tog perioda, vlada je povećala potrošnju za 36,1%, sa 248,7 milijardi dolara u 2014-15 (godina pre dolaska Trudoa na vlast) na 338,5 milijardi dolara u 2019-20, što je premašilo stopu rasta državnih prihoda.

U izveštaju se navodi da je Trudoova vlada smanjila svoju potrošnju od 2015. do 2019. — pre nego što je pandemija udarila u martu 2020. — na stopu inflacije plus rast stanovništva, ili stopu rasta nominalnog BDP-a, „ trebala bi da beleži suficit gotovo svake godine tokom tog perioda i izbegla bi uvećanje duga od otprilike 150 do 160 milijardi dolara.”
Umesto toga, Trudoova vlada je povećala prosečnu godišnju potrošnju za 6,4%, što je više nego duplo od prosečne godišnje stope inflacije plus rast stanovništva od 2,9%, i nominalni rast BDP-a od 3% godišnje.
“To je dovelo do upornih budžetskih deficita i gomilanja dugova pre COVID-19”, navodi se u studiji.

Tokom saveznih izbora 2015. koji su ga doveli na vlast, Trudo je obećao tri godine “skromnih deficita” – 9,9 milijardi dolara u 2016., 9,5 milijardi dolara u 2017., 5,7 milijardi dolara u 2018. – i uravnotežen budžet sa suficitom od milijardu dolara u 2019.

Umesto toga, ostvario je godišnji deficit od 19 milijardi dolara i 2016. i 2017., 14 milijardi dolara u 2018. i 39,4 milijarde dolara u 2019. – sve pre nego što je pandemija udarila početkom 2020.
Danas Trudoova vlada više ne daje nikakav datum za eliminaciju federalnog deficita za koji je premijer prvobitno rekao da će nestati do 2019-20, sa suficitom od milijardu dolara u toj godini.
Zbog nove potrošnje tokom pandemije, Trudoova vlada sada određuje savezni deficit na 327,7 milijardi dolara za 2020-21.; 144,5 milijardi dolara za fiskalnu godinu 2021-22 koja se završava 31. marta; 58,4 milijarde dolara u 2022-23; 43,9 milijardi dolara u 2023-24; 29,1 milijardu dolara u 2024-25; 22,7 milijardi dolara u 2025-26. i 13,1 milijardi dolara u 2026-27.

Kanadski kombinovani savezni dug – ukupan iznos svih prethodnih deficita plus kamate – je po prvi put prešao 1 bilion dolara ( hiljadu milijardi ) u 2020-21 tokom prve godine pandemije i sada se predviđa da će porasti na 1,36 biliona dolara do 2026-27.
“Pandemija COVID-19 je bez sumnje pogoršala fiskalne izazove Ottawe, ali ih i nije pandemija stvorila”, rekao je koautor studije Jake Fuss.
“Nerazborita potrošnja savezne vlade u godinama koje su prethodile COVID-19 dodala je milijarde dolara dugova pre nego što je pandemija udarila.”

SERBIANNEWS/CANADA