11.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 944

Partizan gost Fejnorda u revanšu Lige konferencija

0

Fudbaleri Fejnorda dočekuju tim Partizana u revanš meču osmine finale Lige konferencija. Utakmica u Roterdamu počinje u 21 čas uz direktan prenos na Prvom programu RTS-a, strim je na RTS Planeti (samo za korisnike iz Srbije), a tok i kretanje rezultata možete pratiti i na našem portalu.

Holandski tim je nadigrao crno-bele sa 5:2 na gostovanju u vrlo ravnopravnoj i otvorenoj igri bez kalkulacija u prvom meču osmine finale.

Domaći tim je zbog tog rezultata favorit u borbi za četvrtfinale, ali su crno-beli rasterećeni doputovali na gostovanje sa namerom da prirede veliko iznenađenje.

Utakmica između Fejnorda i Partizana u Roterdamu počinje u 21 čas uz direktan prenos na Prvom programu RTS-a, strim je na RTS Planeti (samo za korisnike iz Srbije), a tok i kretanje rezultata možete pratiti i na našem portalu.

Škoti snimili tuču Delija, sve je letelo ispred hotela

0

Navijači Crvene zvezde napali su pristalice Rendžersa u Beogradu, Škoti su snimili tuču.

Do sukoba je došlo ispred hotela Metropol u Bulevaru Kralja Aleksandra, gde su se mnogi Škoti smestili.

Navodno, grupa od 30-ak navijača došla je do hotela i samo je brza reakcija policije sprečila opšti haos.

Žalili su se i navijači na društvenim mrežama da su napadnuti na više mesta, a oglasio se i sam klub sa preporukama.

“Posle večerašnjeg bezbednosnog sastanka UEFA, možemo potvrditi da je srpska policija savetovala da vođe mogu da skupe svoje navijače na Studentskom trgu od 16 časova. Nadležni će organizovati ljude koji će pomoći svima da dođu bezbedno na meč. Posle meča, navijači će biti držani dva sata pre povratka u centar grada. Za kraj, srpska policija preporučuje navijačima da idu sami ili u malim grupama, preporuka je da se ne nose klupske boje i obeležja. Savet je i da ne budu na ulicama posle 23 časa”, navodi se u saopštenju.

Sami navijači su iz hotela snimali incident, leteli su predmeti po platou, a Škoti iz soba su vređali Delije i tražili pomoć.

Inače, grupa škotskih navijača se izgubila na putovanju, završili su na Kosovu i u Bosni, a meč je za Nova.rs najavio legendarni Miodrag Belodedić.

On je bio deo generacije koja je sa 3:0 pobedila Rendžers u Beogradu, na putu do evropske titule.

Sada se nada čudu posle poraza od 3:0. Zvezda je domaćin revanša u četvrtak od 18.45

Obradović primetio nedostatak u igri Partizana

0

Nakon meča, trener beogradske ekipe Željko Obradović je imao jednu zamerku na igru svog tima:

– Važna pobeda, ali i način na koji smo igrali. Posebno u odbrani. Bilo je problema sa protivničkom igrom u tranziciji, dozvolili smo neke lake poene, rekao je Obradović.

Balša Koprivica odigrao je fantastično u odbrani, a o meču je rekao sledeće:

– Važna utakmica za konačan plasman. Dobra pobeda protiv kvalitetnog tima, radujemo se narednom meču. Fokusiran sam na skokove i blokove, želim da budem dobar odbrambeni igrač. Dobro je imati dvocifren učinak, ali ima još dosta utakmica, rekao je Koprivica.

Država maltretira 300 porodica kod Čačka: Uzela im imovinu, a ne da im novac

0

Više od 300 domaćinstava koji su u postupku eksproprijacije ili čija zemlja je eksproprisana i dalje imaju problem da naplate imovinu koja im je oduzeta za izgradnju auto-puta i drugih infrastrukturnih objekata – za javni interes.

Tim povodom direktorka pravno-imovinskih odnosa JP ‘KoridorI Srbije’, Ljilja Jovanović bila je prekjuče u Baluzi kod Čačka, da, navodno, pomogne u rešavanju problema meštana, ali je njen zahtev bio odsustvo novinara i predstavnika neformalne organizacije Ne damo đedovinu, Bratislava Simovića.

Budući da su razgovori tekli u neželjenom razgovoru za oštećene, oni su je „oterali“ pa je, kako kaže naš sagovornik, pobegla glavom bez obzira.

„Došla je sa čitavom svitom i hteli pojedinačno da rešavaju probleme oko eksproprisane zemlje, želeći da izvrte ljude oko cene“, kaže Simović.

Prema njegovim rečima, ljudi iz ‘Koridora’ ponovo su želeleli da obmanu meštane, izmanipulišu i ‘navuku poljoprivrednike na tanak led’.

Mašine im isekle pola dvorišta, a eksproprijacija u toku

“To je sluđivanje ljudi, a posle bi u ovom javnom preduzeću rekli da nisu nadležni za cenu. Ako je zemljište pod infrastrukturnim objektom gde treba da prođe auto-put, niko ne spori eksproprijaciju. Ono je usvajanjem Prostornog plana postalo građevinsko”, objasnio je on.

Prema Simovićevim navodima, oštećene ‘vrte’ i režim, ali i advokati koje država angažuje, budući da im odgovara što više održanih ročišta. Ima i primer – jedan od meštana je dobio 570 hiljada dinara za zemlju, a državi nije bilo sporno da plati sudske troškove 245.000,00.

“Ali tom istom čoveku, mučeniku, poljoprivredniku je bilo sporno da nadležni isplate oko milion”, rekao je Simović. On dalje navodi da su pozajmišta i deponije ogroman ekološki problem.

“Meštani su pitali direktorku zašto se oduzima trajno, a ona je, navodno, rekla da će biti rekultivisano. Ljudi su zahtevali da im se vrati rekultivisan prostor, gde bi mogli npr.da gaje svinje, a lično sam dokazao da će na hiljade hektara biti devastirano”, objasnio je naš sagovornik. Rekultivaciju su obećali i na sastanku u Vladi, nove zasade, drveće, topole, jer je to poljoprivredno zemljište.

“Ali na njemu ne sme da se kopa, a oni hoće da vade šljunak i pesak bez dozvola. Ne smeju da iskopavaju, jer bi narušili ekološku mrežu, a potpisali su uredbu o njoj sa Evropskom unijom”, kaže Simović za Nova.rs.

On je zapitao direktorku Koridora zašto joj je smetalo njegovo pojavljivanje na jučerašnjem sastanku, a bila je sa njim prilikom pokušaja dogovora u Vladi, napominjući da je došla u selo gde on živi, a izričito želela i odsustvo svih medija.

Podseća da nema ni poziva, ni rešenja od povodom eksproprisane zemlje od premijerke Brnabić.

“Vlast vrši pritisak, uzeli su zemljište i ljudima treba da ga isplate, a na sudu je više stotina postupaka”, istakao je on, ponovivši da je, takođe, jedan od suštinskih problema ekološki.

“Na tri lokacije, od ukupno 30 je počeo da se vadi šoder. Oni zbog toga ne mogu da završe trasu auto-puta, petlju u Baluzi, odnosno naplatnu rampu za Čačak. Zbog svega toga direktorka Jovanović je, pobegla glavom bez obzira jer je u našem mestu srela dvojicu članova delegacije sa kojima je vođen razgovor u Vladi”, kazao je on.

Ukoliko se ne preduzmu koraci, da oštećeni budu namireni kako treba, odnosno da im se plati zemljište i biljna kultura naše mere će biti radikalnije, nagasio je Simović.

Žiofre: Jednak pristup medijima je ključ da se glasačima omogući izbor

0

Šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre objavio je da je kopredsednik Privremenog nadzornog tela za monitoring medija tokom izborne kampanje u Srbiji uputio ambasadore EU u rad tog tela.
„Jednak pristup medijima je ključ da se glasačima omogući izbor“, poručio je Žiofre na Tviteru.

Letnje računanje vremena će uskoro biti trajno?

0

Pobornici letnjeg računanja vremena u Americi su izgleda isterali svoje, međutim, sada je neophodno da se predlog izmene pripremi i odnese na potpis predsedniku SAD-a.
Američki Senat usvojio je u utorak zakon koji će letnje računanje vremena učiniti trajnim počevši od 2023. godine, okončavajući dva puta godišnje menjanje sata.

Senat je jednoglasno glasanjem odobrio tu meru.

Predstavnički dom, koji je održao raspravu u komisiji o ovom pitanju, još uvek mora da usvoji zakon pre nego što ga može da potpiše predsednik Džo Bajden, prenosi Rojters.

Promena bi pomogla deci da se kasnije igraju na otvorenom i smanjila sezonsku depresiju, kažu pristalice.

Od 2015. godine, oko 30 država je uvelo zakone za okončanje menjanja sata dva puta godišnje, a neke već predlažu da to učine samo ako susedne države urade isto.

Letnje računanje vremena je na snazi u skoro svim Sjedinjenim Državama od 1960-ih nakon što je 1918. uvedeno prvi put.

Letnje računanje vremena tokom cele godine je korišćeno tokom Drugog svetskog rata i ponovo usvojeno 1973. u pokušaju da se smanji potrošnja energije zbog embarga i ukinuto godinu dana kasnije.

Predlog zakona bi omogućio Arizoni i Havajima, koje ne poštuju letnje računanje vremena, da ostanu na standardnom vremenu, kao i Samoi, Guami, Severnim Marijanskim ostrvima, Portoriku i Američkim Devičanskim ostrvima.

Biološko oružje, “slučajno” nađene epruvete virusa malih boginja

0
test, tube, lab
Photo by PublicDomainPictures on Pixabay

Beograd — Od kako traju sukobi u Ukrajini i otkako se pojavila optužba da se u Ukrajini razvija novo biološko oružje protiv Rusa, postavlja se pitanje da li je to moguće.

Epidemiolog Radmilo Petrović rekao je za RTS da je, prema njegovim saznanjima, moguće napraviti biološko oružje koje napada samo određenu naciju i da se radi na tome.

Biološko oružje nije upereno samo protiv ljudi, korisnih biljaka i domaćih životinja nego je upereno da ekonomski baci na kolena zemlju protiv koje je usmereno, kaže Petrović.

Od svega što smo preživeli zbog koronavirusa i podsećanja na epidimiju velikih boginja pre 50 godina, strašnije su još jedino tvrdnje da u mnogim zemljama postoje laboratorije koje viruse koriste za biološko oružje.

Doktor Radmilo Petrović, epidemiolog, poznavalac opasnih virusa, rekao je gostujući u Jutarnjem programu RTS-a da se kraj ovog talasa koronavirusa bliži kraju za nedelju, dve, tri, da smo sa kovidom 19 skoro pa završili, ali da ćemo tek videti da li će se pojaviti kovid 22 ili kovid 23.

Petrović kaže da je bilo teško izdržati dve godine pandemije, koja je odnela mnogo života, mnogo napora i mnogo rada.

Dramatična borba sa velikim boginjama 1972. godine trajala je 55 dana. Da se neko zarazi dovoljan je bio samo jedan jedini virus variole. Više od 18 miliona građana u tadašnjoj zemlji vakcinisano je u kratkom roku.

“Razlika je u tome što je bilo vakcine koja se vek i po koristila u Srbiji, vakcinacija je bila obavezna od 1,5 dana, a kada je došla epidemija obavljena je revakcinacija. Bilo je poznato zdravstvenim radnicima. Imali smo vakcine, a posle smo još dobili, tako da je za kratko vreme moglo da se vakciniše 18 miliona ljudi. To je doprinelo da se vakcinacija obavi brzo i da epidemija prođe sa malim brojem preminulih”, istakao je epidemiolog koji je radio u to vreme u Torlaku.

U Ukrajini je nedavno proglašena epidemija malih boginja. Pre četiri godine epidemiolog Petrović je izjavio da je sramota što je bilo čak 4.500 obolelih kod nas.

Sada objašnjava da su male boginje za nas interesantne jer smo mi prva država u svetu koja je pokušala da dobije vakcinu 60-ih godina prošlog veka, i tada je Jugoslavija bili jedna od vodećih zemalja sa eksperimentalnom vakcinom protiv malih boginja.

“Do devedesetih godina mi smo imali do 90 posto vakcinisane dece što je obezbeđivalo kolektivni imunitet. Međutim, zbog sankcija nismo imali vakcinu, bio je zabranjen uvoz, što nije bilo u redu, tako da je opadao imunitet. Sve što je procenat vakcinacije ispod 95 odsto mogućnost da izbije epidemija je sve veća”, napomenuo je Petrović.

A kada je reč o velikim boginjama, epidemiolog kaže da je epidemija velikih boginja bila prisutna svuda u svetu, a nas je iznenadila 1972. godine, a čudno je da je ona došla baš kod nas u Jugoslaviju, a ni druge zemlje oko nisu imali veći stepen vakcinacije.

“Nisam baš siguran da jedan zdrav čovek Albanac doneo taj virus, tako da verujem da je to bilo stimulisano od strane neke druge zemlje”, istakao je Petrović.

Nekoliko epruveta sa zamrznutim virusom velikih boginja slučajno je otkriveno nedavno u laboratoriji u Pensilvaniji. Prošlog leta čitali smo i da se u Švajcarskoj otvara banka opasnih virusa.

“I dalje je na spisku biološkog oružja virus variola vere broj jedan. Veoma je postojan u spoljašnjoj sredini. Može dugo da ostane u sasušenom obliku. Za sada je dozvoljeno da samo dve laboratorije mogu da čuvaju taj virus to je u Atlanti u SAD i u jednoj laboratoriji u Moskvi, tu je dozvoljeno da se vrše eksperimenti da bi se dobili novi lekovi”, napomenuo je epidemiolog, dodajući da mu deluje da i dalje neko pokušava da diže paniku sa virusom variole.

Prema njegovim rečima, posle epidemije u Jugoslaviji, taj virus je na Torlaku uništen.

Biološko oružje koje napada samo određenu naciju

“Kad su u pitanju biološke laboratorije, svaka laboratorija u svetu može da bude potencijalni proizvođač biološkog oružja. Od bakterijskih uzročnika, antraks može da proizvodi svako. Tokom 2004. je bilo 12 zemalja koje su proizvodile biološko oružje, a ono je konvencijom UN zabranjeno 1972. godine, sa snagom važenja od 1975, što znači da niko nije smeo da proizvodi”, napomenuo je.

Petrović ističe da je moguće napraviti biološko oružje koje napada samo određenu naciju i da se radi na tome.

“Zli ljudi se trude da naprave supervirus, da spoje virus koji se najlakše širi sa virusom koji daje najveću smrtnost. Virus SARS-a vezan je bio za azijatski tip DNK i on je izazivao oboljenje samo kod Azijata, što je izgleda bilo tačno, bilo je slučajeva u SAD, ali su svi slučajevi bili importovani”, napomenuo je epidemiolog.

Prema njegovom mišljenju, biološko oružje nije upereno samo protiv ljudi, korisnih biljaka i domaćih životinja nego da je upereno da bi ekonomski bacilo na kolena zemlju protiv koje je usmereno.

“Biološko oružje se koristi kao uvertira ekonomskom ratu. Variola je došla u februaru 1972, a posle je bila operacija Raduša gde su teroristi iz Austrije prešli kod nas i pokušali da dignu ustanak protiv Titove Jugoslavije”, podsetio je Petrović.

Vladika Grigorije: Došli smo do tačke straha i blokade

0

Vladika Grigorije obratio se građanima na svom zvaničnom Instagram nalogu. On se u svom obraćanju osvrnuo na trenutnu situaciju, istakavši da smo “došli do tačke kada strah više nije funkcionalan, već nas blokira.”

Tekst prenosimo u celosti:

„Mnogo smo puta dosad iskusili kolektivni strah. Naša istorija je svojevrsna istorija straha i strepnje nad životom i za život bližnjih. Taj strah je, čini mi se, postao dio genetskog koda pa čak i onda kada nema razloga za strahovanje, u onim iole mirnijim vremenima, prisutno je bar sjećanje na strah koje se generacijski prenosi. Onaj poznati osjećaj da bi nešto moglo krenuti po zlu i da se ne treba previše „uznositi“, ili da bi trebalo makar staviti kamenčić u cipelu, da žulja.

I evo nas, još jedanput smo dospjeli do tačke kada strah više nije funkcionalan i u službi zaštite života već njegovog blokiranja na svim poljima. To je strah koji život pretvara u njegovu suprotnost – ne nešto čemu se radujemo i u čemu svjesno učestvujemo, nego ono od čega strepimo i čime rukovodi nešto sasvim iracionalno.

Posljednjih nedjelja takav strah prazni rafove u prodavnicima, tjera na brzoplete i panične odluke kako bi se što više osigurali ne mareći mnogo za druge i da li će njima nešto preostati.

I nije sporno ni loše kupiti osnovne namirnice za kraći period, u nekoj razumnoj mjeri. Sporno je panično sakupljati velike zalihe i time stvarati atmosferu u kojoj život nije život već nekakav prostor iza rešetaka u koji smo se sami smjestili zajedno sa sopstvenim napadima panike koja mori više od gladi i nemaštine.

Sjetimo se histerije na početku pandemije i praznih rafova s toalet-papirom. Iz ove perspektive ta panika izgleda nepotrebno. Čak smiješno. I nije moguće stvoriti zalihe za godinu dana, a kamoli za nekoliko godina, jer nije moguće živjeti život unaprijed ni dva dana a kamoli dvije godine. Ako to i pokušamo, postajemo taoci krize koju dobrim dijelom sami stvaramo jer bi hrane zaista moglo ponestati, ali ne zbog rata u Ukrajini, ne zbog Rusije, već zbog nas i naše panike.

Želeći da sačuvamo život, mi ga, paradoksalno, na ovaj način gubimo. Proći će i ovo, ovako ili onako, kao što su prošle devedesete, kao što prolazi korona, kao što bi mogao proći i sam život dok u nekoj prodavnici kupujemo dvadeset i osmu litru ulja zaredom koju nemamo gdje da smjestimo.”

Marko iz Beograda je NAJMLAĐI TRAVAR U SRBIJI

0

Marko Stevanović iz Ostružnice kod Beograda ima 21 godinu i jedan je od najmlađih travara u Srbiji. Pre pet godina krenuo je u potragu za sremušom, a nakon divljeg belog luka nije stao i postao je zaljubljenik u prirodu i lekovito bilje koje se na našoj teritoriji može pronaći. Sada je aktivan travar koji od biljaka pravi meleme, sirupe i tinkture ali i nesebično sa ostalima deli svoje znanje.

“Iako to i nije tako čest hobi kod mlađih ljudi ja sam ostao fasciniran svim tim bogatstvom koje nam priroda pruža. To je kao jedna velika bašta u koju možemo da odemo svakog trenutka i uberemo svoj lek bez odlaska u apoteku, ali dosta ljudi to ne shvata na takav način. Tri biljke kojima sam lično ja oduševljen su sremuš, kopriva i šipurak. Sremuš ima 20 puta jače dejstvo od domaćeg belog luka koji se smatra prirodnim antibiotikom, dok šipurak ima mnogo veću koncetraciju vitamina c nego limun”, kaže za RINU mladi travar.

Marko dodaje da je mnogo samoniklih biljaka koje čak rastu u gradskim sredinama, praktično iz asfalta i veoma su zdrave, a ljudi ih nesmotreno gaze ne znajući kakvo prirodno blago se zapravo nalazi ispod njihovih koraka.
“One mogu da se jedu u sirovom stanju i budu odlične za opšte zdravlje organizma, ali niko na to ne obraća pažnju. Pojedini poznavaoci svih benefita lekovitih biljaka gaje ih u saksiji i konzumiraju. Tušt je takođe lekovita biljka, za koju malo ko zna, iako se može svuda naći. U pitanju je korov, koji raste svuda. Odličan je za normalizaciju rada štitne žlezde i celokupno zdravlje”, priča Marko.

Svaka krizna situacija ljude donekle ponovo uputi ka prirodi, a strah od gladi i nedostatka namirnica zapravo vrati stotinama godina unazad i upozna nas sa načinom na koji su se prehranjivali naši preci kad nije bilo gotovih proizvoda na rafovima supermarketa, već su jeli ono što bi sami pronašli u prirodi spremili.

 

ČILI SA MESOM

0

ČILI SA MESOM

2 kašike maslinovog ulja
1 glavica ljubičastog luka
2 čena belog luka
1 manja šargarepa
1 manja crvena paprika
400 g mlevene junetine

400 g pasiranog paradajza
2 kašike pirea od paradajza (iz tube)
200 g seckanog paradajza (sveži ili konzerva)
20 g tamne čokolade
50 g džema ( koristila sam čili džem od maline, sa čokoladom)
1 konzerva pasulja (kojeg god)

Začini:
1 kašičica soli
½ kašičice bibera
1 kašičica korijandera
½ kašičice kumina
1 kašičica kajen paprike (opciono)
1 kašičica tucane ljute paprike

Za serviranje:
Tortilja, mladi luk, ljuta paprika, peršun, limeta, grčki jogurt

Priprema:

Podesite aparat na “Brzo prženje” pa u lonac stavite ulje, ljubičasti luk, beli luk, šargarepu, papriku i meso. Pržite 20 minuta uz povremeno mešanje. Razbijte meso varjačom odmah čim ga stavite u šerpu. Zatim, dodajte pasirani paradajz, pire od paradajza, sveži paradajz, čokoladu, džem i začine. Zatvorite poklopac,  izaberite program “Krčkanje” i podesite vreme na 10 minuta. Kada je kuvanje završeno, ispustite paru, otvorite poklopac i servirajte čili u tanjire sa tortiljom, grčkim jogurtom i dodacima po želji.