13.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 909

Gradonačelnik Kragujevca: Ne potpisujte ništa što vam Fijat ponudi

0

„Nemojte ništa da potpisujete što vam Fijat ponudi“, poručeno je posle sastanka delegacije zaposlenih i gradonačelnika Kragujevca Nikole Dašića, koji je izašao pred okupljene radnike i rekao im da neće biti „nikakvog gašenja fabrike i da ne veruju poluinformacijama koje im se plasiraju“, prenosi portal Nova S.

Dašić je dogovorio sastanak iste delegacije sa ministrima i najvišim predstavnicima vlade za ponedeljak, nakon čega će biti utvrđeni dalji potezi.

Delegacija radnika zatražila je da se iz pregovora isključe sindikalni lideri uključujući i one koji su u petak u Beogradu bili na sastanku sa menadžmentom Fijata i ministarkom za rad Darijom Kisić Tepavčević, gde je dogovoreno da se za osam dana utvrde svi detalji socijalnog programa.

Radnici Fijata protestovali su danas ispred Skupštine grada u Kragujevcu. Njihovi predstavnici apeluju da se zaposleni ne izjašnjavaju o odlasku na rad u inostranstvo, ali ni o otpremninama, veċ da sačekaju rezultat pregovora sa Vladom Srbije.

Na protestu je bila i Milica Dobriċ (43), koja radi u Fijatu već 10 godina.

Milica za Danas kaže da je samohrana majka. Ima dvoje dece.

– U poslednjih sedam godina imala sam dvostruku povredu na radu. Prelom ruke i noge. Nikada nisam dobila povrednu listu. Tražila sam da ostanem na poslu – kaže ona.

Povodom događaja koji su danas izveli radnike „Fijata” na ulicu, a to je ponuda poslovodstva za rad u inostranstvo ili otkaz, reagovale su i kragujevačke opozicione stranke.

Naša zemlja dobila domaćinstvo Evropskog prvenstva u vaterpolu

0

Biro evropske kuće sportova u vodi, LEN, na sastanku u Kaškaiju doneo je odluku da se Evropsko prvenstvo u vaterpolu održi 2024. u Tel Avivu a dve godine kasnije u Beogradu.

U saopštenju se izražava zadovoljstvo što će glavni grad Srbije posle deset godina od spektakularnog takmičenja u Areni, ponovo biti domaćin velikog takmičenja.

Našu zemlju su na pomenutom sastanku predstavljali predsednik Vaterpolo saveza Srbije Viktor Jelenić i generalni sekretar Nemanja Marijan.

Svako 12. domaćinstvo u Srbiji neće moći da plaća struju

0
photo of truss towers

Struja će da poskupi, ne zna se kad i koliko, ali se zna da će je pratiti nova uredba o zaštićenom kupcu kojom će na taj status moći da računa gotovo 200.000 domaćinstava umesto 61.401 koliko ih je, prema podacima EPS-a, bilo u martu.

Da li taj skok broja subvencionisanih potrošača sugeriše i visinu novih cena, teško je prognozirati, jer se spekulacije o tome koliko će biti uvećani računi kreću od 10 ili 15 do 30 odsto za stanovništvo i do čak 70 odsto za privredu. Uz to, jasno je da će poskupljenje energije izazvati lančanu reakciju i najviše pogoditi potrošačku korpu čija vrednost takođe ulazi u obzir kada se određuje minimum prihoda domaćinstva koje se prijavljuje za olakšice u plaćanju struje.

Novina kod najavljene uredbe, koja je u postupku usvajanja, jeste da će kad se utvrdi da neko ima status povlašćenog kupca za električnu energiju, to pravo moći automatski da ostvari i za toplotnu energiju.

„Navedena Uredba je zasnovana na vrednosti potrošačke korpe i njene strukture, koju obračunava Republički zavod za statistiku“, kažu za Danas u Ministarstvu rudarstva i energetike i dodaju da su stručnjaci Svetske banke procenili kako će se broj korisnika pomoći – krajnjih kupaca, povećati na oko 191.000.

Da li će svi koji imaju pravo na povlašćenu cenu energije iskoristiti tu mogućnost neizvesno je jer i do sada mnogi ili nisu znali ili su se zaglavili u birokratskim preprekama.

Naime, samo po osnovu primanja socijalne pomoći, što je jedan od kriterijuma, pravo na povlastice trebalo bi da ima više od 250.000 ljudi, dok prema zvaničnim podacima, iz prihoda koje ostvaruju, svoje osnovne potrebe ne može da zadovolji pola miliona građana Srbije ili 7,2 odsto stanovništva. Dodatno, u riziku od siromaštva nalazi se 1,8 miliona, a čak dve trećine građana ima subjektivni osećaj siromaštva

. Uz sve to, broj korisnika pomoći kod plaćanja računa za energiju poslednjih godina opada, pa ih je, na primer, 2019. bilo oko 75.000, naredne se broj spustio na 72.694, u 2021. je dodatno pao do 68.129 da bi se do marta ove godine smanjio za još gotovo 7.000 a njihova prosečna mesečna potrošnja, prema podacima EPS-a, kreće se oko 469 kilovata. Povlastice za potrošnju gasa koristilo je oko 60-ak građana.

U Srbiji, inače, ima 2.487.886 domaćinstava po poslednjem popisu iz 2011. godine, ali je taj broj od tada izvesno smanjen.

Profesorka Ekonomskog fakulteta Jelena Žarković ukazuje da je već sada i kod nas i u Evropskoj uniji sve poskupelo, od hrane do troškova stanovanja, komunalija, ali da u EU postoji drugačiji pristup rešavanju socijalnih problema.

– Te cene nastavljaju da rastu, a najviše pogađaju ljude sa skromnijim primanjima jer dominiraju u njihovoj potrošnji. Ali, ugledni ekonomisti iz EU smatraju da je bolje tim ljudima davati neku novčanu pomoć, jer će se onda sami truditi kako da uštede i na čemu, a ukoliko im se, na primer, omogući jeftinija struja, oni će je više trošiti, što nije smisao pomoći jer će time dodatno da se „pogura“ tražnja, odnosno izazvaće novi ciklus poskupljenja. Zato se kao mera zaštite standarda, smatra da je bolje dati paušalne novčane naknade, koje nisu ciljane za nešto konkretno nego omogućavaju raspodelu troškova. Kod nas, međutim, država nema nikakve procene, ne zna se ni ko će dobiti pomoć ni kako će dokazivati svoje pravo na nju, a inače se mere daju neselektivno, čak se subvencionišu i skupi automobili pa se dešava da pomoć iz državne kase dobiju najbogatiji – navodi Žarkovićeva.

Profesorka Ekonomskog fakulteta Aleksandra Anić kaže da je svaka pomoć siromašnima dobrodošla ali da subvencije za grejanje i električnu energiju prima relativno mali broj domaćinstava i da one ne mogu da smanje stepen siromaštva tim pre što se pomoć ne ostvaruje u novcu već u potrošnji određene količine kilovata ili kubika ako je gas u pitanju.

– Svakako je dobro da se poveća obuhvat, jer su generalno ti naši transferi niski i imaju jako veliku grešku isključenosti, odnosno ne obuhvataju značajan broj siromašnih lica. Naime, država je u poslednjih 20, 30 godina pokušavala samo da smanji broj korisnika novčane pomoći, a s druge je klasična priča „fali ti jedan papir“ jer ako samo po jednom kriterijumu ne ispunjavaju uslove, neće dobiti pomoć iako su siromašni – kaže Anićeva.

Nova uredba uvećava broj povlašćenih kupaca

„Nova uredba predstavlja zbir podsticajnih mera koje su usmerene za postizanje cilja – smanjenja energetskog siromaštva kroz uvođenje kategorije energetski ugroženog kupca i utvrđivanja njegovih prava“, kažu za Danas u Ministarstvu rudarstva i energetike i dodaju da taj status pored korisnika novčane socijalne pomoći i dečijeg dodatka, mogu steći korisnici uvećanog dodatka za pomoć i negu drugog lica.

„Na osnovu rešenja nadležnog organa o korišćenju prava, povećan je prag ukupnog prihoda domaćinstva kao uslova za sticanje statusa energetski ugroženog kupca i razrađeni drugi uslovi, a sve u cilju povećanja broja lica koja mogu steći status energetski ugroženog kupca“, navodi se u odgovoru Ministarstva.

Socijalne karte nisu rešenje

Socijalne karte nisu rešenje za sve teži položaj ugroženih građana, kaže Jelena Žarković i dodaje da šira javnost u Srbiji uglavnom ne zna šta to podrazumeva. Podseća da se socijalna karta ne radi za sve građane već samo za one koji se prijave za neku pomoć od države.

„Socijalna karta nastaje iz povezanih baza podataka centara za socijalni rad, MUP-a, katastra, poreske evidencije, zapravo svih sistema u kojima se vodi neka pokretna ili nepokretna imovina građana. To znači da će siromašni ljudi biti propušteni kroz rešeto institucija ne bi li im se nešto našlo, da ne promakne neko ko ima bilo kakvu imovinu. Podsećam da je Crna Gora, kad su uveli socijalne karte, sa spiska korisnika skinula gotovo trećinu ljudi, jer se ispostavilo da se na njihovo ime vodi neka krševita parcela koja se nikada nije, niti je mogla da se obrađuje. Mnogi su zbog toga tužili državu i većina je spor dobila“, kaže Žarković.

Ona ne sumnja da će socijalne karte u Srbiji biti uvedene, jer će država time da smanji svoje izdatke, a neko će dobiti pare da poveže sve te sisteme, što jeste veliki posao.

Zasedanje Sabora SPC u senci carigradskog mešanja u makedonski raskol

0

Redovno majsko zasedanje Svetog arhijerejskog sabora SPC trebalo bi da počne 15. maja u Nedelju raslabljenog, u Sremskim Karlovcima, drugog dana obeležavanja 100. godišnjice obnove Srpske patrijaršije.

Ovaj jubilej proslavlja se u senci ovonedeljnog upada Carigradske patrijaršije u kanonsku jurisdikciju SPC odlukom da sa u pravoslavnom svetu raskolničkom Makedonskom pravoslavnom crkvom uspostavi evharistijsko jedinstvo.

Iako je Carigrad 9. maja ovim potezom ugrozio autokefalnost i jurisdikciju SPC na prostoru nekadašnje Jugoslavije koju je sam potvrdio Tomosom pre jednog veka, Srpska patrijaršija se još nije zvanično oglasila tim povodom.

Napadno ćutanje poglavara i Sinoda SPC o makedonskoj „reprizi“ carigradskog crkvenog nekanonskog eksperimenta u Ukrajini otvorilo je prostor za spekulacije o stvarnoj ulozi crkvenog vrha u Beogradu u ovim pravoslavno-političkim igrama, jer se uoči novouspostavljene evharistijske ljubavi između Skoplja i Carigradske patrijaršije u Nišu tajno sastao sa predstavnicima MPC.

To što je jedan od srpskih „sinodalaca“ kao učesnik tajnih niških pregovora na Đurđevdan 6. maja iz Lopara u RS najavio mogućnost da se posle 55 godina raskola MPC na predstojećem majskom Saboru vrati u kanonsko jedinstvo sa majkom-Crkvom SPC ne mora da znači da je Carigrad prošlog ponedeljka samo zbog interesa i dijaspore preduhitrio ili iznenadio crkveni Beograd.

Zbog toga pojedini crkveni izvori ne isključuju mogućnost da makedonski slučaj čak ne bude ni među prvim tačkama dnevnog reda majskog Sabora, čije bi zvanično saopštenje posle zasedanja moglo da bude i prvo javno reagovanje SPC na ponašanje Carigrada.

U iščekivanju stava SPC oglasile su se do sada samo Ruska i Bugarska pravoslavna crkva koje su stale u odbranu kanonskih prava Beograda.

Informativna služba SPC, nije objavila vest o razgovoru patrijarha Porfirija sa poglavarom RPC 27. aprila, iako je u njemu učestvovao i patrijarhov duhovni otac.

Svetska zdravstvena organizacija upozorava na epidemiju gojaznosti

0

Svetska zdravstvena organizacija upozorava na novu pojavu – epidemiju gojaznosti, koja je sve veći problem kod ljudi.

U nedavno objavljenom izveštaju, navedeno je da se gojaznost znatno pogoršala usled karantina zbog korone, dok deo krivice snose aplikacije za dostavu hrane.

Istraživanja su pokazala
Da se ove aplikacije masovno koriste, a 59 odsto odraslih i jedno od troje dece u Evropi ima prekomernu težinu ili je gojazno. Sve to ukazuje da stopa gojaznosti poprima razmere epidemije!

Ovo su simptomi gojaznosti:
– poremećen san
– kratkoća daha
– žučni kamen
– proširene vene

Indeks telesne mase koristi se za dijagnozu gojaznosti, pa ako je viši od 30, osoba se smatra gojaznom. Postoji i instrument – kalibarski šestar, kojim se može izmeriti telesna mast merenjem debljine kože.

KOLAPS NA HORGOŠU, NA ULAZU U SRBIJU

0

Na graničnom prelazu Horgoš večeras je nastao pravi kolaps u saobraćaju. Najveći broj putnika ulaz u Srbiju čeka na Reske 1 – Horgoš 1, gde se u mestu čeka satima, mada se sada i na drugim prelazima između Srbije i Mađarske u koloni provede mnogo vremena.

I na graničnom prelazu Kelebija-Tompa se čeka nekoliko sati i u ovom trenutku je nadležnima jako teško da preporuče alternativne prelaze, pošto je na svima pojačan saobraćaj i priliv putnika u zemlju.

Kolone sa Mađarske strane granice su duge više kilometara, pa se na izlazak iz Mađarske na Reskama čeka jako dugo, a ista je situacija i na srpskoj stani.

Srbija – zemlja MVP-jeva VIDEO

0

Evroliga je objavila dokumentarac posvećen Srbiji, zemlji iz koje je ponikao veliki broj MVP-jeva.

U dokumentarcu se nalazi Nikola Jokić, dvostruki uzastopni MVP NBA lige, Vasilije Micić, MVP Evrolige, i Miloš Teodosić, MVP Evrokupa.

“Za tako malu zemlju kao što je Srbija, sa toliko malo ljudi, velika je čast i privilegija predstavljati na ovaj način. Meni to posebno znači jer sam ja jedan od ovih momaka i to će imati veliki značaj za istoriju košarke. Svako od nas je ovo zaslužio”, rekao je Micić u jednočasovnom dokumentarcu.

“Sigurno da je deo zasluga za sve ovo nešto sa čime se rodite, ali ja sam imao dva, tri trenera koji su mi mnogo doprineli”, rekao je Teodosić i nastavio da priča o svojim asistencijama, “Kada dodajem loptu nikada ne gledam igrača očima, već levo ili desno kako bih osetio gde je igrač. Uglavnom znam gde će lopta završiti, ali morate i da imate sreće. Takve pasove uglavnom ni ne pokušavate dok se ne desi neka situacija u utakmici i to vam dozvoli da probate. Nekada se i sami iznenadite”.

“Iskreno, nisam nikada razmišljao o odlasku u NBA. Moj cilj je kada sam kretao da igram košarku bio da igram u Evroligi jer je to bio najviši rang takmičenja u mojoj zemlji. Mogao sam da igram u velikim klubovima u Srbiji i napornim radom dođem do toga, ali kada su me Denver Nagetsi draftovali, to je bila prilika da postanem NBA igrač”, jedan je od komentara Nikole Jokića u dokumentarcu.

Pogledajte ceo film:

Niš, krivična prijava zbog prodaje kopija ručnih satova poznatih marki

0

Policija u Nišu podneće krivičnu prijavu protiv muškarca iz tog grada zbog sumnje da je na internetu prodavao kopije ručnih satova poznatih marki. Prilikom pretresa stana u kome boravi, policija je pronašla 428 kopija satova.Niška policija, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u tom gradu, podneće krivičnu prijavu protiv četrdesetdevetogodišnjeg muškarca iz Niša zbog osnova sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena trgovina i neovlašćena upotreba tuđeg poslovnog imena i druge posebne oznake robe i usluga.

Muškarac se sumnjiči da je, u dužem vremenskom periodu, putem interneta prodavao kopije ručnih satova poznatih marki, saopštila je PU u Nišu.

Prilikom pretresa stana u kome boravi, policija je pronašla 428 kopija satova.

Četiri države povukle priznanje KiM, dve velike zemlje pomažu Prištini

0

Ministar spoljnih poslova Nikola Selaković izjavio je, nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost, da je predsedniku Aleksandru Vučiću danas predao note četiri države koje su povukle priznanje tzv. Kosova.

„Savet za nacionalnu bezbednost ovlastio je predsednika Vučića da kada bude smatrao za potrebno obavesti širu javnost o kojim državama je reč”, rekao je Selaković.

Ovim gestom, kako je poručio Selaković, Srbija želi da damo šansu državama članica Saveta Evrope da u junu ne pokrenu postupak prijema Kosova u ovu organizaciju.

„Time želimo da pokažemo našu spremnost da razgovaramo i da do rešenja dolazimo kroz dijalog, a nikako unilateralno”, rekao je Selaković.

Takođe, Selaković je preneo da su naše obaveštajne službe došle do saznanja da najmanje dve velike države rade na pružanju ozbiljne logističke podrške Prišttini u kampanji za nova priznanja, kao i za zaustavaljanje kampanje Srbije za povlačenje priznanja.

Selaković poručuje da će vlada nastaviti da se žestoko bori i radi na otpriznavanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova i da će se u toj borbi rukovoditi našim državnim i nacionalnim interesima, javlja Tanjug.

Selaković je rekao da se nalazimo u veoma teškoj situaciji pošto su naša država i rukovodstvo izloženi velikim pritiscima, da dobrvoljno prihvatimo narušavanju teritorijalnog integriteta Srbije, rušenje međunarodnog javnog prava i poretka i to na svoju štetu.

„Pošto su neki govorili protivno i dovodili u pitanje predsednikovu argumetaciju po pitanju važenja Vašingtonskog sporazuma, u obavezi sam da ukažem da je Vlada SAD kroz saopštenje Stejt departmenta povodom prve godišnjice Vašingtonskog sporazuma jasno stavila do znanja da SAD smatraju taj sporazum i dalje važećim i kroz to saopštenje su pozvali i Beograd i Prištinu da sporazum poštuju”, naveo je Selaković.

Kako je rekao, predajom formalnog zahteva za prijem tzv. Kosova u Savet Evrope, Priština je pokazala da ne poštuje taj sporazum i datu reč, kao ni stav države koja je bila domaćin postizanja sporazuma i učestovala u njemu.

Selaković ističe da je Priština jasno pokazala da nema nameru da do bilo kakvog rešenja dolazi putem dijaloga već da se po ko zna koji put odlučila za unilateralni pristup.

„Pred nama su burni i važni dani, predsednik očekuje posetu predsednika Evropskog saveta Šarla Mišela, najavljeno je i održavanje konferencije o Zapadnom Balkanu 23. juna čiji će domaćin biti Emanuel Makron. Zatim slede veoma važni pregovori koji se tiču cene gasa sa Rusijom, a uz sve to i naša diplomatska borba za zaštitu naših državnih i nacionalnih interesa”, zaključio je Selaković.

Kanađani su primorani da otkažu ili odlože putovanja jer se kašnjenja u izdavanju pasoša nastavljaju

0

Mnogi Kanađani javljaju o dugim kašnjenjima prilikom izdavanja pasoša, jer savezna vlada radi na procesuiranju gotovo milion zahteva više nego prothodne godine.

Nakon izdavanja samo 363.000 pasoša između 1. aprila 2020. i 31. marta 2021., agencija za zapošljavanje i socijalni razvoj kaže, da su brojke sada narasle na skoro 1,3 miliona zahteva.

Vlada je rekla da se Service Canada takođe bavi sa još desetina hiljada poziva, s trenutnih više od 200.000 primljenih zahteva dnevno u odnosu na oko 5.000 pre pandemije.

CTVNews je zamolio Kanađane da razumeju kako su kašnjenja u procesuiranju uticala na njih i njihove planove putovanja. Odgovori su poslani e-poštom na CTVNews.ca i nisu svi nezavisno verifikovani.

Među odgovorima ljudi širom zemlje, mnogi su izvestili da su morali otkazati ili pomeriti odmor zbog dugog čekanja. Od petka, mnogi od onih koji su se obratili CTVNews.ca tek treba da dobiju svoje pasoše, uprkos tome što su se neki prijavili još u februaru.

Jonathan Ratcliff iz Bella Coola, BC kaže da je morao da otkaže svoje putovanje u Evropu s prijateljima zbog kašnjenja. Ovaj 18-godišnjak kaže da su njegovi prijatelji otišli bez njega na put ranije ovog meseca.

“Živim 450 kilometara od najbližeg servisa Kanade i imao sam nekoliko neuspelih pokušaja da kontaktiram ured za izdavanje pasoša u vezi statusa moje prijave za izdavanje pasoša. Sve što mogu učiniti je da čekam i nadam se da će uskoro stići”, rekao je.

Od četvrtka, Ratcliff je rekao da još uvek nije dobio pasoš, “više od dva meseca” otkako je podneo zahtev za izdavanje pasoša.

“Zabrinut sam da bi moglo potrajati još mesec, ili možda čak dva. Ako je to slučaj, na kraju ću morati u potpunosti otkazati sve planove da se nađem s prijateljima”, rekao je.

Josh Monden kaže da su on i njegova supruga planirali otputovati na Kubu ili Meksiko krajem aprila, ali su morali otkazati svoje planove zbog kašnjenja u obradi pasoša. Monden je rekao da su imali sastanak u svojoj lokalnoj kancelariji za pasoše u Peterboroughu, Ont. i predao papire zajedno sa važećim pasošima na obnovu. Kaže da je službenica proverila sve njihove podatke, preuzela uplatu i predala zahteve. Monden kaže da je od tada prošlo 45 radnih dana, od četvrtka, a oni još uvek nisu dobili pasoše.

Kako se njihovo putovanje bližilo, Monden kaže da su bili u servis da sve lično provere, ali im je rečeno da pozovu besplatni telefonski broj.

“Nastavili smo sa pozivima, čekali sate, poziv je ponekad nasumično prekidan i morali smo da pokušamo ponovo. Nakon što su konačno razgovarali sa nekim, sve što su mogli da nam kažu je da je u razmatranju. Nije bilo dalje objašnjenje, ” on je rekao.

“Rekli su da možemo platiti dodatnih 110 dolara da bismo ubrzali proces, ali nema garancije za to.”

Monden je rekao da neće ponovo rezervisati svoje putovanje dok ne stignu pasoši, ali se nada da će to učiniti pre nego što im Sunwing kredit za putovanja istekne u januaru 2023.

RASTU FRUSTRACIJE ZBOG KAŠNJENJA

Cher Rowe je rekla da je ranije ove godine morala otkazati putovanje u San Francisco za 80. rođendan svoje bake zbog kašnjenja pasoša i da će možda sada morati otkazati svoj nadolazeći medeni mesec.

Iako je njen trenutni pasoš bio važeći i nije bio predviđen da istekne, Rowe je želela da se dokumenti izmene kako bi se pokazalo njeno novo venčano ime. Rekla je da ne misli da će trebati dugo za jednostavan zahtev za promenu imena.

„Morala sam da se prijavim za obnavljanje, što je potpuno nova aplikacija samo za promenu imena i, kako nisam mogao da uzmem slobodno vreme da bih otišla u servisni centar, morala sam da pošaljem svoju prijavu zajedno sa moj trenutni pasoš i moj originalni rodni list”, objasnila je Rowe.

Ona kaže da trenutno “nema pojma” gde se nalazi njena dokumentacija, da li je primljena ili je u obradi.

Rowe je rekla da je promenila smene na svom poslu prošlog petka kako bi se odvezla 120 kilometara do najbližeg servisa Kanade da vidi može li lično dobiti novosti. Odbijena je i rečeno joj je da pozove besplatni broj .

“Broj koji oni daju je u suštini beskorisan – dobijate automatsku poruku koja kaže da su linije zauzete. Samo danas imam do 50 poziva i nastaviću pokušavati svakodnevno “, rekla je Rowe.

“U suštini sam potpuno bez mogućnosti.”

Rowe bi za tri sedmice trebala krenuti na medeni mesec, ali još nije dobila novi pasoš. Rekla je da bi trebala biti uzbuđena zbog ovog putovanja, ali je umesto toga “izuzetno pod stresom”.

Wone Yip iz Calgary-ja kaže da je podneo zahtev za obnavljanje pasoša tokom prve sedmice marta. Yip je rekao da su ga njegova deca počastila koncertom Paula McCartney-ja u Sijetlu 3. maja.

“Moj bankovni izvod je ukazivao da su naknade obrađene, tako da sam se nadao da ću na vreme dobiti pasoš”, objasnio je.

Yip je rekao da je nazvao Service Canada “preko 200” puta do dana pre leta bez uspeha i morao je otkazati put. Još uvek nije dobio novi pasoš.

Christine Miner kaže da su ona i njen suprug planirali otići u Španiju da posete sina prošlog aprila. Međutim, njihovi pasoši nisu stigli na vreme na put.

Christine je rekla da su se prijavili za pasoše 21. februara i da su stigli tek 4. maja.

“To je bilo mnogo više od 25 radnih dana za obradu”, rekla je ona, dodajući da su svoje putovanje pomerili za jun.

Ilnur Haustein kaže da je proveo nekoliko dana na čekanju sa Service Canada i lično u svojoj lokalnoj kancelariji za pasoše, pokušavajući da dobije odgovore zašto još nije dobio novi pasoš nakon što je podneo zahtev početkom marta.

Haustein, koji živi u Burnaby-ju, BC, imao je rezervisan let za Kazahstan 7. maja da poseti mamu, koju nije video četiri godine, od kojih su poslednje dve bile zbog pandemije. On kaže da je morao da otkaže putovanje zbog “nespremnosti vlade”.

„Ovde nije problem u tome što se izdavanje pasoša odlaže u celoj zemlji, već u tome kako se kancelarija ponaša prema nama… Nisu transparentni, ne govore istinu, daju lažnu nadu, a onda… oni to rade jer smo mi krivi ,” on je rekao.

KOJI SU STRUČNI SAVETI OKO PROBLEMA KAŠNJENJA PASOŠA

Kako željni Kanađani žele putovati nakon dve godine ograničenja zbog pandemije, jedan stručnjak kaže da će dugo čekanje na obnovljene pasoše biti “nova normala” za one koji ovog leta idu na odmor.

Budući da je Kanađanima savetovano da izbegavaju sva putovanja koja nisu neophodna za vreme pandemije, Martin Firestone, predsednik brokerske kuće Travel Secure sa sedištem u Torontu, kaže da ljudi nisu gledali svoje pasoše toliko često kao što im se to ranije dešavalo.

S obzirom na dugo čekanje, Firestone je rekao da je najbolje ne rezervisati putovanje dok ne dobijete svoj obnovljeni pasoš.

“Čak ni plaćanje ne garantuje da ćete dobiti termin i dobiti pasoš za dva dana. Dakle, to je dodato na listu novog normalnog koji ćemo ga nazvati”, rekao je ranije za CTV .

Ako je let odgođen ili otkazan , a razlog je pod kontrolom aviokompanije i nije vezan za sigurnost, putnici imaju pravo na “specifičan standard tretmana, kompenzacije i ponovnog rezervisanja ili povraćaj novca” prema kanadskim propisima o zaštiti putnika u avio prometu .

Međutim, ako Kanađani rezervišu međunarodno putovanje, a nemaju pasoš do polaska, Firestone kaže da će biti spremni za promenu oko puta.

“Ne postoji osiguranje na svetu koje će platiti otkazivanje putovanja jer nemate pasoš… tako da morate biti oprezni i organizovati se pre nego što otputujete ove godine”, rekao je.

SERBIANNEWS/CANADA