16.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 878

Kada će inflacija dostići vrhunac? Evo šta kažu ekonomisti

0

Kako inflacija nastavlja da raste, stručnjaci kažu da će Kanađani morati još neko vreme da se bore s njom pre nego što se cene ponovo stabilizuju.

“Možda nećemo videti vrh  za još nekoliko meseci”, rekao je Sal Guatieri, direktor i viši ekonomista u BMO Capital Markets, za CTVNews.ca. „Barem u bliskoj budućnosti, mislim da nećemo videti veliko olakšanje na frontu inflacije.”

U izveštaju objavljenom ove sedmice, statistički zavod Kanade navodi da je kanadska stopa inflacije u maju na godišnjem nivou dostigla 7,7 posto , što je najviša stopa od 1983. godine.

“Vidimo da se cene energije, posebno nafte, još uvek rastu, i tako će biti pre nego što dobijemo bilo kakvo značajno olakšanje”, rekao je Guatieri. „Zato što troškovi energije ne škode samo na pumpi, već su i ključni pokretač ulaznih troškova za u osnovi sve robe i distributivne lance transportnih mreža.”

Amy Peng, vanredni profesor ekonomije na Univerzitetu Toronto Metropolitan, rekla je da su još jedan faktor koji povećava inflaciju dugogodišnje veze Kanade sa Sjedinjenim Državama. Ona je rekla da sve dok inflacija u SAD nastavi da raste, ona će rasti i ovde zbog toga koliko su ekonomije naše dve zemlje integrisane.

“Primećujete da Federalne rezerve USA prve donose odluku, a mi sledimo, zar ne?” ona je rekla. “Dakle, uvek imamo ovaj efekat kašnjenja.”

U SAD-u inflacija trenutno iznosi oko 8,6 posto. Sjedinjene Američke Države podigle su svoju kamatnu stopu 15. juna za 0,75 posto na raspon od 1,5 posto do 1,75 posto, što je najveće povećanje od 1994. Banka Kanade je poslednji put podigla kamatnu stopu zemlje na 1,5 posto 1. juna.

“Način [za obuzdavanje] inflacije je nastavak podizanja kamatne stope, tako da su to radili kontinuirano ove godine”, rekla je Peng, dodajući da očekuje da će Banka Kanade objaviti najveće povećanje kamatnih stopa od 2008. Kanada na 2,25 posto, već u narednih nekoliko dana.

Peng je rekla da će ovo povećanje doći, jer se predviđa da će zemlja dostići inflaciju od oko 8,5 posto u narednih nekoliko meseci, čime bi Kanada bila u rangu sa stopom američke inflacije.

Iako bi se Kanađani mogli uzbuditi pri pomisli da će ekonomija postati još gora tokom leta, Guatieri je rekao da je to verovatno jedini izlaz iz ovog ekonomskog pada.

„Nažalost, moraćemo da vidimo neka razaranja“, rekao je on. “To implicira mnogo slabiju ekonomiju u narednoj godini, ali to je vrsta leka za lečenje visoke inflacije.”

KAKO KANADA MOŽE ISPRAVITI KURS INFLACIJE?

Peng je rekla da, iako vrhunac inflacije u Kanadi tek treba da se dogodi, nastavak rasta inflacije mogao bi da utiče na potrošnju dovoljno da se vidi da Kanađani kupuju manje, što će zauzvrat početi da smanjuje inflaciju.

„Koliko to utiče na potrošačke navike ljudi, obrasce potrošnje?“ ona je rekla. „Ako je ovo dovoljno da utiče na potražnju u ekonomiji koju na kraju želite da vidite, [postoji] mogućnost da se inflacija konačno spusti s njom.”

No, prema Armine Yalnizyan, ekonomisti i Atkinsonovom saradniku, izgleda da potražnja potrošača ne usporava jer cene neesencijalnih proizvoda takođe rastu.

„Ono što me je zaista iznenadilo [najavom Banke Kanade o inflaciji] je stepen do kojeg smo se vratili diskrecionoj potrošnji, podižući ukupni nivo cena“, rekla je za CTVNews.ca, u vezi sa povećanom potrošnjom u letovima, hotelima i drugim oblicima rekreacije, kako se u Kanadi ukidaju ograničenja vezana za pandemiju.

“U osnovi, ljudi žele zabavu i ljudi žele putovati, a jednostavno nema dovoljno ponude i to diže cene.”

Ali Yalnizyan je rekao da pokušaji Banke Kanade da smanji potražnju putem viših kamatnih stopa već deluju u jednoj industriji: tržištu nekretnina.

Kanadsko stambeno tržište se ohladilo u maju, navela je kanadska asocijacija za nekretnine u izveštaju objavljenom 15. juna. U izveštaju se navodi da je prodaja nekretnina pala za skoro 22% u odnosu na prošlu godinu i skoro devet posto između aprila i maja, što je, prema rečima stručnjaka, bilo proizvod povećanja kamatnih stopa Banke Kanade koji negativno utiče na one koji imaju kredit ili se nadaju da će ga dobiti.

„A kada to radite, kada je potražnja manja, obično vidite neku vrstu smanjenja pritiska da cene nastave da rastu“, rekao je Yalnizyan.

Drugi način za obuzdavanje potražnje, rekao je Guatieri, je povećanje ponude. Ali proizvodne kompanije širom sveta suočavaju se s velikim geopolitičkim preprekama.

“Ne može se očekivati da će proizvođači povećati proizvodnju motornih vozila i nameštaja i svih ovih drugih artikala zbog tekućih poremećaja u snabdevanju, delom zbog rata u Ukrajini , delom zbog lokalnog zatvaranja u Kini ”, rekao je, dodajući da nedostatak radne snage takođe utiče na ponudu.

Yalnizyan je rekla da su kraj rata u Ukrajini, kraj pandemije i pravilni pokret ka rešavanju klimatskih promena ključni, kada je u pitanju obuzdavanje inflacije i poboljšanje ponude.

„Pogledajmo unazad 100 godina, vratimo se na početak 20. veka i vidimo sudar španskog gripa sa prvim svetskim ratomm da bismo ovo bolje shvatili“, rekla je. “A tada nismo imali stvari poput ekstremnih klimatskih događaja povrh toga. Tako da imamo sve ove stvari koje usporavaju snabdevanje.”

Bez ikakvih poboljšanja stope inflacije, Peng je rekao da bi rezultati mogli biti “razorni” za Kanađane.

“Ovo nismo videli od 1983. godine, da imamo inflaciju na ovom nivou. I ne znam da li se sećate, ali kamatna stopa je bila oko 10 posto, stopa na stambeni kredit iznad 20 posto. To je ludo”, rekla je. “Ne možemo tako živeti. … To će biti ono što će srušiti našu ekonomiju.”

Ali, kako Yalnizyan ističe, ekonomski padovi imaju tendenciju da utiču na različite socioekonomske grupe na različite načine. Potrošačka potražnja raste, rekla je, zbog onih koji još uvek imaju raspoloživi prihod, što može biti deo problema.

„Mislim da nas čekaju veoma teški meseci,“ rekla je. “Ne za ljude koji su dobili dodatni novac, već za ljude koji su se borili pre nego što je sve ovo počelo. Gledamo nejednakost prihoda koja se pretvorila u nejednakost potrošnje koja zapravo dovodi u pitanje kvalitet života ljudi.”

SERBIANNEWS/CANADA

Prehrambena i hotelska industrija i dalje su najteže pogođeni sa nedostatkom radnika

0

Uprkos rekordno niskom nivou nezaposlenosti širom Kanade, mnogi sektori pate od nedostatka radne snage u drugom tromesečju 2022. godine, a restorani i hoteli i dalje su među najteže pogođenima.

Prema novom istraživanju kanadskog statističkog zavoda , skoro dve trećine (64 posto) preduzeća u uslugama smeštaja i ishrane reklo je da će se suočiti s nedostatkom radne snage u naredna tri meseca – što je najveći udeo u svim drugim sektorima.

U ovom sektoru je takođe verovatno da će u naredna tri meseca doći do porasta broja slobodnih radnih mesta. U martu 2022. godine, broj slobodnih radnih mesta u ovom sektoru porastao je na 12,8 posto – što je najveća stopa u svim sektorima 11. mesec zaredom.

Statistički zavod Kanade sproveo je istraživanje od početka aprila do početka maja 2022. Tokom tog perioda, preduzeća sa više poslodavaca takođe su bila izložena većem riziku od gubitka zaposlenih u naredna tri meseca.

Na osnovu ovih rezultata, od zaposlenih će se možda tražiti da ulože više radnih sati kako bi rešili prepreke u radu.

Izveštaj dolazi u trenutku kada je trenutna inflacija u Kanadi dostigla 7,7 posto – najviše u skoro četiri decenije. U nedavnom izveštaju, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je istakla nedostatak radne snage i pritisak na plate u Kanadi i rekla da bi veća imigracija mogla pomoći u rešavanju ovih problema.

Preduzeća koja očekuju nedostatak radne snage uglavnom su pripadala onima sa velikim brojem zaposlenih. Veća preduzeća sa više od 19 zaposlenih predviđaju nedostatak radne snage kao veću prepreku u naredna tri meseca od manjih preduzeća sa manje od 19 zaposlenih.

Veća preduzeća sa preko 20 zaposlenih takođe će više očekivati ​​da će njihov broj slobodnih radnih mesta porasti u narednom kvartalu, nego manja preduzeća sa manje od 19 zaposlenih.

Pregovori o inflaciji i platama

Kako bi privukli kvalifikovane kadrove i zadržali stare tokom inflacije, preduzeća se bore da prilagode svoje trenutne planove zarada.

Problem je veći za preduzeća koja zapošljavaju više od pet ljudi, pri čemu sedam od 10 preduzeća očekuje da će inflacija biti problem tokom pregovora o platama.

To znači povećanje prosečne satnice. U prvom tromesečju 2022. godine, 45 posto preduzeća reklo je da planiraju povećanje plata u narednoj godini.

Međutim, sa inflacijom u porastu, više od polovine (55,2 odsto) preduzeća očekuje da će visoki troškovi života biti veći problem kada razgovaraju o povećanju plata sa svojim zaposlenima.

Ovo se posebno odnosi na usluge smeštaja i ishrane (76,1 posto), a zatim slede proizvodnja (70,9 posto).

SERBIANNEWS/CANADA

„Volvo“ predstavio kamion na vodonik koji emituje vodu i ima domet 1.000 kilometara

0

Švedski proizvođač motornih vozila „Volvo“ počeo je da testira nove kamione dugog dometa na vodonik koji emituju vodenu paru.

Kamioni mogu da vuku teret težine 65 tona, putuju 1.000 kilometara sa jednim rezervoarom, koji se puni za 15 minuta.

Početak serijske proizvodnje se očekuje do 2030. godine.

Naučnici već dugo vreme zagovaraju korišćenje vodonika za pokretanje vozila zato što je mnogo čistiji od fosilnih goriva.

Tradicionalni dizel-motori emituju ne samo ugljen-dioksid, već i azotne okside i mnoge druge štetne supstance.

Vodonične gorivne ćelije, s druge strane, stvaraju električnu energiju iz reakcije vodonika i kiseonika, a „nusproizvod“ je vodena para.

Iako sve to deluje sjajno, trenutno se 98 odsto vodonika proizvodi potrošnjom fosilnih goriva čime se oslobađa 830 miliona tona ugljen-dioksida svake godine, navode iz Univerziteta Kolumbija.

Ipak, postoji način i da se vodonik proizvodi deljenjem molekula vode, koristeći električnu energiju. Ukoliko bi se za to koristila struja iz obnovljivih izvora, to bi značilo da pri proizvodnji i korišćenju vodonika ne bi uopšte bilo emisija ugljen-dioksid.

Još jedan izazov koji bi trebalo prevazići jeste ograničena infrastruktura za punjenje gorivnih ćelija.

Zapečeni sendvič sa ćuftama i mocarelom

0

Za ćufte:
300 g juneće plećke
300 g svinjskog vrata
1 jaje
60 ml mleka
50 g prezli
40 g rendanog parmezana
1 ravna kašičica soli
½ kašičice bibera
½ kašičice origana
½ kašičice pršuna
½ kašičice tucane paprike
1 mala glavica crnog luka
1 čen belog luka
Malo ulja, za pečenje

Za sendviče:
Baget ili neki drugi sličan hleb
100 g maskarpone sira
100 g seckanog paradajza iz konzerve ili nekog drugog paradajz sosa koji volite
So i biber, po ukusu
Sveža mocarela, po potrebi
Puter, za premazivanje korice hleba
Parmezan za posipanje

Priprema:

Rernu uključite na 220 stepeni. Meso sameljite na srednjem nožiću, pa pomešajte sa svim ostalim sastojcima. Izmesite rukama da se sve sjedini ali nemojte mesiti previše da bi ostalo teksture i sočnosti nakon pečenja. Kašikom za sladoled podelite na porcije pa od svake formirajte kuglicu. Ukoliko vam je lakše, možete nauljiti dlanove. Poređajte ćufte na pleh obložen papirom za pečenje, prelijte sa malo ulja ako niste uljili dlanove prilikom formiranja ćuftica, pa pecite 35 minuta u zagrejanoj rerni.

U međuvremenu pripremite hleb tako što ćete ga iseći na komade onoliko velike koliko vama odgovara i srazmerno veličini ćuftica. Ja sam baget sekla tako da dve velike ćufte stanu u jedan sendvič. Presecite poprečno ali ne do kraja. Premažite maskarpone sirom, pa na donju stranu stavite dve kašike paradajza. Preko smestite ćufte, pa preko ćufti stavite po jedan komad mocarele. Ukoliko je potrebno, hleb pričvrstite štapićima za ražnjiće. Premažiteputerom gornju stranu, pa pospite parmezanom. Ređajte na isti pleh na kojem su se pekle ćufte da hleb pokupi sve one divne ukuse koje su ćufte pustile tokom pečenja.

Pecite 10-ak minuta na najjačoj temperaturi ili na gril opciji. Izvadite iz rerne i ostavite 15 minuta da se prohlade i odmore. Verujte mi, neće se ohladiti nego će biti baš taman kako treba da možete da uživate u svakom zalogaju. Bacite pogled i na reel koji sam snimila, da vidite kako izgleda priprema ovog sjajnog, ali s j a j n o g jela.

Ukrajina i Moldavija kandidati za članstvo u EU

0

Predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel rekao je da su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Evropska komisija je upravo odlučila da dodeli Ukrajini i Moldaviji status kandidata za EU. Istorijski trenutak. Današnji dan označava ključni korak na vašem putu ka EU.”, napisao je Šarl Mišel na Tviteru.

“Čestitam (predsednik Ukrajine) Volodomiru Zelenskom i (predsednica Moldavije) Maji Sandu kao i narodu Ukrajine i Moldavije. Imamo zajedničku budućost”, dodao je Mišel u svojoj objavi.

Zelenski je pozdravio potez Evropske unije i nazvao to jedinstvenim i istorijskim trenutkom u odnosima sa 27-članim blokom.

Predsednica Moldavije ocenila je potez Brisela unije kao istorijski dan za tu zemlju.

Dodala je da je pred Moldavijom težak put, koji će zahtevati mnogo rada i truda.

U objavi na Fejsbuku, navela da će članstvo u EU doneti više blagostanja, mogućnosti i reda u Moldaviji.

Sa druge strane, prema rečima Mišela, EK je odlučila da prizna evropsku perspektivu Gruzije i spremna je da joj dodeli status kandidata kada se reše “preostali prioriteti”.

“Čestitam gruzijskom narodu. Istorijski trenutak u odnosima EU i Gruzije, budućnost Gruzije leži u EU”, naveo je predsednik Evropske komisije.

Najčešći uzroci noćnih mora

0

Da li ste ikada imali dugi niz noćnih mora i niste znali šta ih izaziva? Ako jeste, znate koliko je to frustrirajuće. Noć bi trebalo da bude vreme da se opustite i napunite baterije za sledeći dan, a to je teško kada vas u stopu prate vaši strahovi i anksioznosti.

Neki prilično uobičajeni, povezani faktori, prema rečima stručnjaka koji su govorili za Huffpost, mogu izazvati noćne more. Ali, tu su i saveti koji vam mogu pomoći da smanjite šanse za noćnu moru.

Alkohol, „rekreativne“ droge, lekovi i suplementi
Noćni izlazak može biti veoma zabavan, ali možda neće biti tako sjajno kasnije kada pokušavate da zaspite. Iako vam alkohol u početku može pomoći da duboko zaspite, kako se nivo alkohola u krvi smanjuje, dešava se obrnuto: lak san i češća buđenja.

“Ovo može dovesti do više REM sna, što izaziva noćne more i živopisne snove”, rekao je Fil Lolor, stručnjak za spavanje.

Antidepresivi i opioidi takođe mogu da povećaju učestalost loših snova.

“Iako nije sasvim jasno zašto se to dešava,  još uvek toliko toga ne razumemo o mozgu,  povećan nivo neurotransmitera, kao što je dopamin, koji ove supstance obezbeđuju, stvara promene u načinu na koji sanjamo, što često dovodi do živopisnijih snova, a samim tim i intenzivnijih noćnih mora”, rekla je Verena Sen, stručnjakinja za spavanje koja je istraživala san i mozak skoro 15 godina.

Melatonin, dodatak koji vam može pomoći da zaspite, može izazvati loše snove.

“Nema ubedljivih dokaza o tome kako melatonin utiče na naše snove; međutim, postoje veze sa visokim nivoima melatonina koji izaziva noćne more jer je manja verovatnoća da ćete ostaviti dovoljno vremena za prelaz između budnosti i spavanja”, objasnio je Lolor.

Rešenje: I dalje možete da popijete čašu vina uveče (ako je to inače zdravo za vas). Samo ga popijte najmanje četiri sata pre spavanja, kaže Lolor.

Rešavanje problema sa lekovima i suplementima moglo bi da bude malo teže, pa stručnjaci preporučuju da o problemima u vezi sa snom razgovarate sa lekarom.

Obrok pre spavanja

Obrok pred spavanje može da vam našteti.

“To je zato što će vaše telo naporno raditi na razgradnji hrane i slaće signale vašem mozgu da bude aktivniji, što može da izazove noćne more”, rekao je Lolor.

On je dodao da  pored toga, hrana može da prekine obrasce spavanja zbog noćnog znojenja i refluksa kiseline. Slatkiši i začinjena hrana mogu da izazovu više moždanih talasa, oni su direktno povezani sa poremećajima sna”.

Verena Sen se složila sa ovim mišljenjem.

“Bez obzira na to šta jedemo, što je obrok bliži vremenu za spavanje, naše telo će teže raditi na varenju dok se odmaramo. Obrok u satima pre spavanja je navika koja će sigurno izazvati poremećaj sna i može da izazove noćne more”, rekla je ona.

Rešenje: Pojesti nešto pre spavanja može da bude utešno i čak može da pomogne da zaspite. Kako da pomirite činjenice da vam hrana pomaže i odmaže?

Važno je vreme kada jedete. Jedite poslednji obrok dva do tri sata pre spavanja. Stručnjaci preporučuju namirnice sa puno proteina kao što su piletina, ćuretina, orasi i semenke. Takođe se preporučuju čajevi, naročito čaj od kamilice i zeleni čaj, za smanjenje stresa.

Anksioznost i stres
“Anksioznost i stres izazvani traumatskim ili zabrinjavajućim situacijama mogu da izazovu noćne more jer će vaša podsvest pretvoriti strašne misli u strašnu ili neprijatnu priču”, rekao je Lolor.

Sen je objasnila da tokom spavanja postoji povišena aktivnost delova mozga. Povećana aktivnost, posebno u amigdali, koja je deo mozga koji se bavi emocijama, tokom REM faze sna, može da pogorša emocije i na taj način izazove noćne more.

Rešenje: Važno je da obezbedite sebi dovoljno sna jer nedostatak sna može da dovede do stresa i noćnih mora.

Logično je da ako vas muče noćne more, pred spavanje ne treba da se zanimate zastrašujućim knjigama, filmovima ili igricama jer mogu da izazovu reakciju vašeg tela “bori se ili beži”.

Vežbanje, meditacija, vođenje dnevnika i traženje saveta stručnjaka mogu da vam pomognu da se osećate emocionalno opuštenije noću.

Spavanje na leđima
Ako spavate na leđima, obratite pažnju.

“Studije su pokazale da je veća verovatnoća da će oni koji spavaju na leđima imati noćne more”, rekao je Lolor.

on je dodao i to da spavanje na leđima može da izazove poteškoće sa disanjem. Kada ste u REM fazi, nedostatak vazduha može da izazove noćne more, kao što su gonjenje, gušenje ili utapanje.

Rešenje: Spavanje na desnoj strani je najbolji položaj. Možda nesvesno menjate poze u kojima spavate tokom noći i to je u redu.

Ni jedan savet nije idealan, ali ako ne možete da stignete do savršenstva, u redu je i ako postignete napredak.

Vučić na samitu EU-Zapadni Balkan: Veliki pritisci zbog Rusije i Ukrajine

0
Izvor: Kenzo TRIBOUILLARD / AFP
Izvor: Kenzo TRIBOUILLARD / AFP

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je u Briselu da je na njega vršen pritisak zbog agresije Rusije na Ukrajinu, ali da on nije došao da opravdava poziciju Srbije.

Vučić je naveo da je od početka ruskog napada na Ukrajinu u evropskim medijima objavljeno 2.629 članaka koji navode da Srbija ugrožava ceo region Zapadnog Balkana, da ugrožava suverenitet Bosne i Hercegovine i “tzv. Kosova”.

Upitao je da li je bilo ikakvog izvinjenja zbog tih “izmišljotina” koje su mediji prenosili građanima evropskih zemalja, i rekao da je on samo u obavezi da se ponaša u skladu sa interesima Srbije.

“Ja nisam ovde da bih opravdao našu poziciju”, rekao je Vučić.

Lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije Aleksandar Vučić, Edi Rama i Dimitar Kovačevski učestvovali su na samitu EU – Zapadni Balkan u Briselu.

Govoreći o Samitu, Vučić je rekao da Srbija podržava ideju evropske političke zajednice koju predlaže francuski predsednik Emanuel Makron.

“To je jedini način da se naš glas čuje”, rekao je Vučić na zajedničkoj konferenciji za medije sa premijerom Severne Makedonije Dimitrom Kovačevskim i Albanije Edijem Ramom.

On je kazao da je evropskim kolegama obećao da će Srbija uraditi sve što može do decembra i sledećeg samita.

“Neću reći da ćemo slaviti, ali mislim da ćemo u decembru biti u boljem raspoloženju nego danas”, kazao je Vučić.

Predsednik Srbije je kazao i da su Severna Makedonija i Albanija zaslužile da počnu pregovore o članstvu u EU.

“Verujem da naši prijatelji iz Skoplja i Tirane zaslužuju otvaranje procesa pregovora”, rekao je on.

Rama: Nije samo Bugarska problem, već umor EU od proširenja

Premijer Albanije Edi Rama je u Briselu, posle samita lidera EU i Zapadnog Balkana, izrazio razočaranje odnosom Unije prema evrointegracijama regiona, navodeći da nije samo Bugarska problem, već to što se EU umorila od proširenja.

Na zajedničkoj konferenciji za medije sa liderima Srbije i Severne Makedonije, Rama je rekao da Severna Makedonija čeka 17 godina na otavarnje pregovora sa EU o članstvu, a Albanija osam godina.

“Od jedne zajedničke vizije i zajednice, EU je postala instrument za pojedinačne članice da stopiraju nešto. Priča sa Bugarskom je sramota. Jedna država nameće nešto svoje, a ostalih 26 ne mogu da urade ništa o tome. Ima dosta navoda da je (predsednik Rusije Vladimir) Putin bolestan, ali ne mogu da kažem da ova kuća ovde deluje zdravo”, naveo je Rama.

On je apelovao na lidere EU “da ne ubijaju veru” Albanaca u evropsku budućnost, navodeći da će njegova zemlja ostati na evropskom putu u uverenju da će postati deo EU.

Rama je izrazio žaljenje i što EU još nije liberalizovala vizni režim za građane Kosova.

“Građani Kosova su u vreme diktature u Jugoslaviji mogli slobodno da se kreću. Otkad su oslobođeni, njihovi oslobodioci ih drže kao taoce”, rekao je Rama.

Albanski premijer je ponovio da EU treba da ima razumevanja za Srbiju i da nije dobro da zahteva od Beograda da se pridruži svim sankcijama koje je uvela Rusiji.

Rama je kazao da je u Srbiji “realnost potpuno drugačija” i da je na sastanku sa evropskim liderima “pokušao da objasni” da 80 odsto građana Srbije podržava ruskog predsednika Putina.

“Srbija je, protivno svim očekivanjima, tri puta podržala zapadne rezolucije, čak je i glasala za izbacivanje Rusije iz Saveta UN za ljudska prava. Shvatam zahtev da se traži još više od Srbije, ali ne vidim zašto bi se išlo do tih limita. Srbija nije u pozicji da tako brzo prihvati sve sankcije Rusiji, i to može da dovede do kontraefekata”, naveo je Rama.

Kovačevski: Proširenje EU na Zapadni Balkan je ulaganje u bezbednost Unije

Premijer Severne Makedonije Dimitar Kovačevski izjavio je danas nakon sastanka lidera EU i zemalja Zapadnog Balkana u Briselu da u kontekstu agresije Rusije na Ukrajinu proširenje EU na Zapadni Balkan treba posmatrati kao ulaganje u bezbednost EU.”Ruska agresija na Ukrajinu je pretnja za sve zemlje u regionu i u tom kontekstu proširenje EU na Zapadni Balkan treba posmatrati kao neophodnost, ali i ulaganje u bezbednost EU”, rekao je Kovačevski.

On je izrazio nezadovoljstvo Severne Makedonije dinamikom procesa pristupanja od početka pregovora.

U vezi sa vetom Bugarske na početak pregovora sa Severnom Makedonijom, Kovačevski je rekao da je njegova zemlja kandidat blizu 18 godina i da je situacija sa vetom “udarac za kredibilitet EU”.

“Ono što se sada desilo je ozbiljan problem i ozbiljan udarac za kredibilitet EU… Severna Makedonija i Albanija, ali i region, ne mogu da ostanu zaglavljeni u ovoj situaciji zato što jedna država odbija da se koordiniše i otvori nam evropski put”, naveo je Kovačevski.

On je dodao da postupak Bugarske samo otvara prostor za “određene treće strane” i da je to “izuzetno važno sa geostrateške tačke gledišta”.

Kovačevski je rekao da je vreme za EU da ispuni svoja obećanja pre nego što da nova.

On je dodao da će Severna Makedonija tražiti čvrste garancije i od Bugarske i od EU da Bugarska neće postavljati nove uslove u okviru pregovora i bilateralnom protokolu, koji još nije usklađen.

Kovačevski je naveo da inicijativa Otvoreni Balkan nije zamena za Evropsku uniju.

Ne može da dobije milionsko nasledstvo dok ne nađe stalan posao

0
Foto: https://www.news.com.au/

Mladoj Australijanki Clare Brown navodno je uskraćen pristup nasledstvu od 12 miliona dolara jer odbija da ispuni uslov svog pokojnog oca – da dobije stalan posao….

Kler Braun ima pravo na bogatstvo od 12 miliona dolara, ali joj je uskraćen pristup nasleđu jer tek treba da ispuni uslove koje je njen pokojni otac postavio u svom testamentu.

Da bi dobila milionsko nasledstvo ona, mora da dobije stalan posao i da “nešto doprinese društvu“ da bi dobila pristup milionima, ali ona to odbija, nazivajući uslove nerealnim zbog njenog zdravstvenog stanja.

U međuvremenu, Kler živi od socijalne pomoći i “stalno je švorc“.

“Razumem zašto ovi ljudi žele da budem funkcionalan član društva, međutim, morate pogledati moju dijagnozu i shvatiti da se to neće dogoditi Neću da naučim da vozim jer imam ADHD. Imam raspon pažnje kao muva.”, rekla je Kler za A Current Affair.

Braun trenutno živi od socijalne pomoći u Mount Druitt, jednom od zapadnih predgrađa Sidneja, sa suprugom Loren i njihovom ćerkom. To je daleko od njenog odrastanja na istočnoj strani grada, pohađanja jedne od najboljih škola i bez brige na svetu.

Ženin uspešan otac berzanski trgovac, Kris, navodno joj je davao 500 dolara nedeljno, ali ju je stalno prekidao i bila je primorana da traži pomoć od vlade.

Kada je Kris umro ranije ove godine, ostavio joj je porodično bogatstvo uz samo dva uslova: zaposliti se i doprineti nečim društvu, dve stvari koje Kler smatra nemogućim.

“Nazvala sam sebe švorc milionerom jer sam stalno švorc i ne mogu ništa da uradim povodom toga“, rekla je 26-godišnja žena. “Daj mi ono što je moje pravo. Ja patim. Možete li molim vas da prestanete da želim dobijem posao“? To se neće desiti.”

PROČITAJTE JOŠ…  Arheolozi u Peruu pronašli mumiju iz perioda pre civilizacije Inka!
Kler tvrdi da ima ozbiljan deficit pažnje koji je sprečava da ispuni uslove svog pokojnog oca. Ona i Loren kažu da joj je potrebna lista obaveza da bi funkcionisala, jer bi u suprotnom zaboravila šta treba da uradi za taj dan.

Njena porodica, s druge strane, kaže da su to samo izgovori da se izbegne ispunjenje Krisovih želja.

„Želeli bismo da se zaposli i doprinese društvu. Umesto da pristane na želje mrtvog oca“, rekla je Klerina porodica novinarima.

Upitana da li želi da se zaposli, 26-godišnjakinja je odgovorila sa “da i ne“, ponovo navodeći svoj invaliditet, ali njene izjave prilično jasno govore o njenom stajalištu po tom pitanju…

„Ja samo želim ono što je moje pravo. I želim da ti ljudi iizbace iz svoje glave da ću ja ikada dobiti posao“, rekla je Kler.

Život u kanadskim planinama ( FOTO+VIDEO )

1

 Nas sugradjanin Vojislav Nikolić je posle 24 godine provedene u Kanadi resio da napusti gradski zivot u Vankuveru i svoje penzionerske dane provede u divljini u Kanadskim planinama. Vojislav je sa još petoro drugara 2011 godine kupio  imanje, na kome su napravili unikatno srpsko selo Sokolija u Kanadi, u provinciji Britanska Kolumbija.

Vojo ima svoju kucu od drveta, sam uzgaja povrce u basti koja mora biti dobro ogradjena da srne i medvedi ne uniste plodove. Takodje se bavi lovom i ribolovom, sakuplja gljive, cajeve. Vojo uzgaja i  kokoske ,brine se o pticama , mackama i trudi se da sto vise vremena provodi u prirodi. Veceri provodi uz knjigu pored plamena kamina i uz zvuke srpskih pesama.  Ovo srpsko naselje od 42 hektara u blizini Boston Bara je vremenom postalo mesto okuplanja Srba iz Vankuvera i okoline. Mesto druženja, lepih trenutaka, proslava…. A naš glavni junak iz priče, Vojislav Nikolić,vec godinu dana  živi u toj poludivljini, i tu provodi svoje penzionerske dane.

Za sve nas, napravio je video serijal, kako se živi u prirodi, kako on provodi svoje vreme, i kako  mu je ispunjen život.

 

SERBIANNEWS/CANADA

Inflacija u Kanadi se približava rekordu dugom 40 godina, u maju inflacija 7.7%

0

OTTAWA – Rastuće cene nafte pomogle su inflaciji da u maju skoči na najviši nivo u skoro 40 godina, jer su rastući troškovi života Kanađana smanjili kućne budžete i podstakli očekivanja da će se Banka Kanade odlučiti za veliko povećanje kamatnih stopa sledećeg meseca.

Statistički zavod Kanade saopštio je u sredu da je indeks potrošačkih cena u maju porastao 7,7 posto u odnosu na pre godinu dana, najbržim tempom od januara 1983. kada je porastao za 8,2 posto. To je skoro jedan procentni poen više u odnosu na aprilski rast od 6,8 ​​posto.

Izvršni direktor TD banke Leslie Preston rekao je da neke generacije Kanađana prvi put doživljava visoku inflaciju.

“Ako nemate više od 40 godina, nikada niste proživeli ovakvu inflaciju, i nažalost, ne očekujemo puno bolje vesti u budućnosti”, napisao je Preston u izveštaju.

Očitavanje u maju došlo je nakon što su cene energije porasle za 34,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su cene benzina porasle za 48,0 posto u odnosu na prethodnu godinu. Bez benzina, godišnja stopa inflacije u maju bi porasla na 6,3 %.

Banka Kanade je tri puta do sada ove godine podigla ciljnu kamatnu stopu na 1,5 posto u nastojanju da stavi inflaciju pod kontrolu.

Takođe je rečeno da je spremna “delovati snažnije” ako bude potrebno, što je dovelo do spekulacija ekonomista da bi sledećeg meseca mogla povećati stope za tri četvrtine procentnog poena, što odgovara potezu američkih Federalnih rezervi od prošle sedmice.

Glavni ekonomista Desjardinsa Jimmy Jean rekao je da je više od tri četvrtine komponenti inflacije poraslo za više od tri posto, što je gornja granica ciljanog raspona Banke Kanade.

“Imamo rekordno nisku stopu nezaposlenosti, rastuće plate, dakle ekonomiju koja je zaista iznad svojih trenutnih kapaciteta i sad je sve u dvorištu centralne banke,” rekao je Jean.

„Mogli biste tvrditi da ne možemo ništa učiniti po pitanju lanaca nabavke i pandemije i znate sve one šokove ponude koji su se desili, ali kada je u pitanju domaća potražnja, tu postoji prevelika potražnja za nivo ponude koji postoji,a to je zaista njihova odgovornost.”

Viši zamenik guvernera Banke Kanade Carolyn Rogers rekla je u sredu da inflacija šteti Kanađanima i čini stvari nepriuštivim.

“Znamo da inflacija drži Kanađane budnima noću, drži sve nas budnima noću, i nećemo biti mirni dok je ne vratimo na cilj”, rekla je Rogers na događaju u Torontu.

“Bili smo jasni celo vreme, ekonomija ima višak potražnje, inflacija je previsoka, stope moraju rasti.”

U maju, statistički zavod Kanade saopštio je da je cena hrane kupljene u prodavnicama porasla za 9,7 % u poređenju sa prošlom godinom, jer je cena gotovo svega u kolicima porasla.

Troškovi jestivih ulja i masti porasli su za 30,0 % u odnosu na prethodnu godinu, što je najveći rekordni porast, uglavnom zbog viših cena ulja za pripremu hrane. Cene svežeg povrća porasle su za 10,3 %.

Troškovi usluga u maju su takođe porasli za 5,2 % u odnosu na pre godinu dana, u odnosu na rast od 4,6 posto u aprilu, jer su Kanađani češće putovali i jeli u restoranima.

Cene smeštaja za putnike porasle su za 40,2 % u odnosu na prethodnu godinu, dok su cene hrane u restoranima porasle za 6,8 posto.

Pomoćnik glavnog ekonomiste centralne banke Nathan Janzen rekao je da dok veliki deo rasta dolazi zbog viših cena energije i hrane, troškovi se šire na širi spektar roba i usluga.

On je rekao da je rizik kada se pritisci na cene šire preko šireg skupa roba i usluga, taj što, očekivanja potrošačkih i poslovnih cena su da budu usidrene.

„Kada se to dogodi, to je okruženje u kojem je centralnim bankama mnogo teže da vrate inflaciju pod kontrolu“, rekao je on.

SERBIANNEWS/CANADA