14 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 825

Da li ćemo se odbraniti od asteroida – sutra u ponoć Nasina letelica udara direktno u jedan

0

Ukoliko sve prođe kako treba, biće to spektakularni sudar sa asteroidom koji, nažalost, nećemo moći da pratimo u visokoj definiciji pošto će se letelica Dart zakucati u asteroid Dimorfos na razdaljini od 11 miliona kilometara od Zemlje.

Očekuje se kompletno uništenje 330 miliona dolara vredne letelice, koja će se sa asteroidom sudariti pri brzini od sedam kilometara u sekundi, i to sve u ime planetarne odbrane.

Asteroid Dimorfos ne predstavlja pretnju po Zemlju, a sudar sa letelicom Dart (u prevodu – bodlja, odnosno akronim za “double asteroid redirection test”) je eksperiment kojim treba da bude utvrđeno da li je moguće skrenuti svemirsko kamenje u slučaju da predstavlja opasnost po planetu.

Stručaci žele da vide da li precizni udar može dovoljno da gurne asteroid i skrene ga sa postojećeg kursa, kako bi, u slučaju da zatreba, jednoga dana čovečanstvo moglo da izbegne sudbinu dinosaurusa.

„Ovo je komplikovana igra svemirskog bilijara. Ono što želimo da postignemo jeste da iskoristimo što više kinetičke energije iz Darta da pomerimo asteroid“, objašnjava profesor Alan Ficsimons, astronom i član Nasinog tima zaduženog za Dart.

Odbojkašice Srbije ubedljivom pobedom protiv Kanade započele Svetsko prvenstvo (VIDEO)

0

Odbojkašice Srbije nadigrale su Kanadu sa 3:0 po setovima 25:23, 25:16, 25:19 u meč prvog kola Grupe C na Svetskom prvenstvu. Naredni rival naše selekcije je Bugarska, duel je na programu u ponedeljak od 15.30.

Pre ovog susreta naše su važile za favorita a to su i dokazale na terenu. Kanađanke su pružile solidan otpor u prvom setu, ali nisu imale snage za više. Tačnije naše im to nisu dozvolile i došle su do maksimalne pobede na startu prvenstva.

Srbija je od starta krenula agresivno, stigle su naše devojke i do pet poena prednosti. Kanađanke su imale odgovor pa su u par navrata uspele da izjednače. Ipak, u finišu seta odbojkašice Srbije su bile maksimalno koncentrisane i dobile su prvi set sa 25:23.

Naše su nastavile u istom ritmu i u drugom setu. Snažnim servisima poremećen je prijem Kanađanki i prednost je konstantno rasla. Izostala je neizvesnost u ovom peridu. Sigurnom igrom Srbija dolazi do ubedljivih 25:16 u drugom setu.

Slična slika i u trećem setu. Naše sredinom seta dolaze do plusa od pet poena. Veliku razliku nisu ispuštale. Rivalke su uspele na priđu na dva poena zaostatka, ali odbojkašice Srbije nisu dozvolile da se Kanađanke vrate u meč. Na kraju 25:19 za Srbiju u trećem setu.

Najefikasnija u našem timu bila je Tijana Bošković sa 23 poena, a dvocifreni učinak imala je i Brankica Mihajlović sa 10 poena.

Ovako je protekao meč.

U drugom kolu u ponedeljak od 15.30 naše odbojkašice igraju protiv Bugarske.

Cimet štiti od upala

0
brown wooden sticks on white table
Unsplash Photo by Diana Polekhina

Ovaj začin može pomoći obolelima od dijabetesa i Alchajmerove bolesti, ukazuju neka istraživanja.

Cimet je začin koji se koristi milenijumima, a na dalekom istoku je i tradicionalni lek. Ima raširenu upotrebu, a možete ga naći i u raznim ekstraktima, kapsulama i čajevima.

Nekoliko ranih istraživanja na odraslim dijabetičarima otkrila su da cimet pozitivno utiče na smanjenje šećera u krvi. Tačan mehanizam delovanja još se ne zna, a takođe je nejasno kolika je doza dovoljna i koliko dugo rezultati mogu trajati.

Eterično ulje u cimetu (cinamaldehid) može ciljano uticati na vaše masnoće i naterati ih da sagore više energije, prema ranim laboratorijskim istraživanjima. Ovo otvara vrata primene u dijetoterapiji, ali tek nakon opsežnog testiranja u sledećoj fazi istraživanja.

Postoji jedna mala studija koja je otkrila da cejlonski cimet, konkretno, može da se bori protiv vrsta bakterija za koje se zna da uzrokuju akne. Još jedno malo laboratorijsko istraživanje je potvrdilo da cimet pozitivno utiče na proizvodnju kolagena. Kolagen pomaže vašoj koži da izgleda mlađe.

U skorašnjim istraživanjima na životinjama i ćelijama uzgajanim u laboratorijama, cimet je pokazao izvesnu sposobnost da uspori rast raka, pa čak i da ubije ćelije tumora. I ovo su sve rana istraživanja. Potrebno je sve ovo dalje proučiti i ispitati i na ljudima pre nego što bi se dao detaljni odgovor da li cimet ima antikancerogeno delovanje.

Nekoliko istraživanja sugeriše da konzumiranje cimeta svakog dana tokom tri meseca može smanjiti vaš sistolni krvni pritisak (to je onaj viši broj) za čak pet jedinica. Potrebne su ozbiljnije studije da bi se proverilo da li to zaista deluje, koliko ga možete koristiti da bi se postigli najbolji rezultati i koliko dugo efekat traje. U istraživanjima su učestvovale osobe koje su imali predijabetes ili dijabetes tipa 2. Stoga, ostalo je nepoznato da li cimet ima isti efekat kada nemate problema sa šećerom u krvi.

U laboratorijskim uslovima, cimet je zaustavio nakupljanje proteina u mozgu koji je obeležje Alchajmerove bolesti.

Ispostavilo se da je cimet bio vrhunski borac protiv upale u nedavnom laboratorijskom istraživanju koje je proučavalo 115 namirnica. Inflamatorne bolesti poput reumatoidnog artritisa postaju sve češće kako starite. Dalja istraživanja bi mogla podržati korišćenje cimeta kao prirodnog leka za starije odrasle osobe za pomoć kod ovih vrsta stanja.

Kada je 60 odraslih osoba u jednom malom istraživanju jelo oko 1/4 kašičice cimeta svakog dana tokom 40 dana, njihov LDL („loš”) holesterol je opao. Druga istraživanja su otkrila da slične količine cimeta, koje se jedu dnevno do 18 nedelja, mogu da smanje LDL i ukupni holesterol dok podižu HDL („dobar”) holesterol. Ali prerano je preporučiti cimet kao tretman za visok holesterol.

Cimet se može boriti protiv mnogih vrsta bakterija od kojih se ljudi razbolevaju, uključujući salmonelu, ešerihiju koli i stafilokoku. Možda bi se mogao koristiti kao prirodni konzervans u hrani i kozmetici.

Čini se da cimet ima moć da se bori protiv gljivice Candida albicans, koja uzrokuje većinu vaginalnih gljivičnih infekcija. Barem radi u laboratoriji. Nije jasno kako, ili čak da li je i moguće da koristite cimet za borbu protiv ili lečenje gljivične infekcije. Potrebna su dalja istraživanja da se utvrdi na koji način cimet pozitivno utiče na borbu protiv gljivica.

Dok su uzimale dozu od 1,5 grama (oko 1/2 kašičice) cimeta svakog dana tokom šest meseci, žene sa sindromom policističnih jajnika u jednoj maloj, ali dobro osmišljenoj studiji imale su redovnije menstruacije. Međutim, njihova insulinska rezistencija i nivoi androgena se nisu promenili.

Jasna Vujičić, nutricionista

Gde je nestala nemačka „enigma” koja je kupljena na otpadu u Beogradu

0
Izvor: Politika

Mnogi su čuli za nemačku mašinu „enigmu” koja je služila za šifrovanje radio komunikacije tokom Drugog svetskog rata. To je ona mala drvena kutija sa zupčanicima i tastaturom u koju su Nemci imali poverenje do kraja rata. Ipak,  Englezi su uspeli da dešifruju kod „enigme” i tako otkriju mnoge tajne Hitlerove ratne mašinerije. Zahvaljujući tome dobili su rat na Atlantiku i pobedili nemačke podmornice, unapred znali planove Romela u Africi i iskrcali se na Siciliji i u Normandiji, znajući raspored nemačkih snaga.

Enigma je i  danas veoma cenjen kolekcionarski primerak čija vrednost se izražava sa šest  cifara. Naravno u evrima. A, malo je poznato da uz malu „enigmu” postoji i veći takav uređaj, poznat kao „lorenc”. To je unapređena, velika „enigma” koju su imali samo štabovi armija Vermahta. „Lorenc” je korišten isključivo za komunikaciju armija sa glavnim štabom nemačkih oružanih snaga, odnosno Hitlerom.

Upravo jedan takav „lorenc” je pre godinu dana osvanuo na jednom otpadu u Beogradu, gde je kupljen po ceni elektronskog otpada – na kilogram. Račun je iznosio oko 4000 dinara. Uređaj  je bio neverovatno dobro očuvan i imao je sačuvane sve rotore koji kodiraju komunikaciju. Nedostajala je samo utičnica za struju.

Vlasnik je na adrese više muzeja poslao dopis sa ponudom da ga uz novčanu naknadu ustupi. Iz većine muzeja nisu stigli nikakvi odgovori. Samo u jednom slučaju, telefonom mu je poručeno da se javi posle leta i godišnjih odmora, bez da su zatražili neki kontakt za buduću saradnju.

Nakon toga, koliko je poznato u kolekcionarskim krugovima, „lorencu” se izgubio trag.  Nagađa se da je po ceni koja se izražava sa šest cifara, završio u nekom muzeju na Zapadu.

 

Šolc: Opasno je slati tenkove u Ukrajinu

0

Nemačka ne želi da šalje tenkove u Ukrajinu jer bi to mogao biti opasan korak u eskalaciji sukoba, izjavio je nemački kancelar Olaf Šolc u intervjuu za “Njujork tajms”.

„Ovo je veoma opasan rat“, rekao je on, odgovarajući na pitanje zašto Nemačka ne pošalje tenkove u Ukrajinu, što Kijev uporno traži.

“Mi podržavamo Ukrajinu. Radimo to na način koji ne vodi ka eskalaciji, ratu između NATO-a i Rusije, jer bi to bila katastrofa”, objasnio je on.

Sa druge strane, pomoćnik predsednika SAD za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven izjavio je da će američke vlasti nastaviti da olakšavaju isporuke tenkova Ukrajini iz sovjetskog doba iz država članica Severnoatlantske alijanse, kao i drugog naoružanja.

“Samo Sjedinjene Države su do sada isporučile Ukrajini oružje u vrednosti od preko 15 milijardi dolara, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, stotine artiljerijskih nosača, stotine hiljada, ako ne i milione, artiljerijskih granata. Pomogli smo predaju tenkova saveznika NATO koji imaju tenkove iz sovjetskog doba na kojima su obučavani Ukrajinci. To ćemo i nastaviti“, rekao je on Si-Bi-Esu.

Julijana je spisateljica iz Toronta i želi da skupi priče Srba iz Drugog svetskog rata, o kojima se malo zna

0

Sakupljanje porodične istorije kao i istortije celih naroda nije nova stvar na internetu, ali je svakako postala ona dobročiniteljska uloga world wide web-a, jer nam nudi mogućnost da učinimo i dobro delo, ali da se upoznamo sa zaboravljenim pričama.Julijana Pandurović je novinarka i spisateljica iz Toronta.

Odrastala je uz svog pokojnog dedu Milana, koji je rođen u Vojvodini u selu pored Vršca pre Drugog svetskog rata, a sedamdesetih je došao u Kanadu da bi pružio porodici bolji život. Bio je njen omiljeni član porodice, mehaničar i stolar. Voleo je najviše na svetu nju, ali i kako kroz šalu kaže, i Novaka Đokovića. Julijana je svoju priču ispričala na TikToku a onda je zatražila i pomoć od svojih pratioca.

Kako je Julijana ispričala, njen deda nije pričao mnogo o svom detinsjtvu i okupaciji za vreme Drugog svetskog rata, kao i o smrti svog oca. Kad je umro, Julijana nije želela da te priču nestanu sa njim. Shvatila je da to nije priča samo nje već i drugih deda i baba i mnogih iz ovog kraja. Ona smatra da priče sa Balkana se zanemaruju kad se priča o Drugom svetskom ratu, ako govorimo o svetskoj istoriji.

– ” Imala sam privilegiju da pričam sa Srbima širom sveta, ali ne želim tu da stanem, i želim da čujem i vašu priču, koje bih kasnije uključila u svoju knjigu” rekla je Julijana na svom TikToku nalogu.

Komentari na društvenim mrežama su uglavnom pozitivni, i kolko se na prvu loptu vidi, čini nam se da će vrlo brzo Julijana skupiti materijal za knjigu. Kažemo uglavnom pozitivni, jer istorija ovih prostora nas je naučila da će se za vrlo brzo vremena se ljudi posvađati na temu ko je više propatio i izgubio u ratovima.

Oluja Fiona se sručila na istočni deo Kanade, vetrovi uraganske snage

0

Snažna oluja Fiona sručila se danas na istočni deo Kanade, a vetrovi su imali uragansku snagu, javlja Rojters. Američki Nacionalni centar za uragane (NHC) saopštio je da je centar oluje Fiona, koja se sada klasifikuje kao posttropski ciklon, prelazio preko Nove Škotske, noseći sa sobom olujne vetrove i obilne kiše.

Dodaje se da je oluja delimično oslabila dok je išla ka severu. U 11 časova po lokalnom vremenu oluja je bila na oko 255 kilometara severoistočno od Halifaksa, a vetrovi su dostizali brzine i do 150 kilometara na čas, preneo je NHC.

Iako se očekuje postepeno slabljenje oluje narednih dana, izvesno je da će Fiona i dalje imati snagu uragana do večeras, dodao je NHC.

Kanadski premijer Džastin Trudo odložio je današnji put za Japan, gde bi trebalo da prisustvuje sahrani ubijenog bivšeg premijera Šinza Abea, pošto treba da dobije izveštaje i podršku vladinih agencija za vanredne situacije, saopštila je portparolka premijera Seseli Roj.

U pokrajinama Nova Škotska i Ostrvo princ Edvard, gde živi više od 150.000 ljudi, kao i delovima Njufaundlenda, proglašeno je upozorenje na uragan.

Mladi vaterpolisti Srbije u finalu Evropskog prvenstva

0

Mladi vaterpolisti Srbije, igrači do 19 godina, plasirali su se u finale Evropskog prvenstva u Podgorici, pošto su u polufinalu savladali Mađarsku 18:17 posle peteraca. Rival u finalu je selekcija Španije.

Srpski omladinci revanširali su se Mađarima za poraz u finalu Svetskog prvenstva u Beogradu, takođe posle peteraca.

Mladi vaterpolisti Srbije u finalu Evropskog prvenstva
Rival za zlato našim vaterpolistima je selekcija Španije koje je u drugom polufinalu savladala Grčku sa 12:11.

Finale je na programu u nedelju.

Moskva objavila ko je izuzet od mobilizacije

0
brown and gray concrete building during daytime

Ministarstvo odbrane Rusije objavilo je da su radnici u IT sektoru, bankari i novinari državnih medija oslobođeni mobilizacije, koju je naložio predsednik Rusije Vladimir Putin zbog rata u Ukrajini.

Objavljujući izuzetke, Ministarstvo odbrane je naveo da poslodavci moraju predati liste zaposlenih radnika koji ispunjavanju kriterijume za mobilisanje i predati ih nadležnim kancelarijama.

Pojedini sektori su izuzeti od te obaveze kako bi se obezbedilo funkcionisanje specifičnih haj-tek industrija i funkcionisanje ruskog finansijskog sistema, prenosi BBC i navodi da je jedan paragraf označen kao tajna.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov objasnio je da se taj paragraf odnosi na ukupan broj Rusa koji bi mogli biti regrutovani i da zato ne može biti dostupan javnosti.

Mediji prenose da mladi Rusi pokušavaju da napuste zemlju da bi izbegli regrutaciju za prvu vojnu mobilizaciju od Drugog svetskog rata.

Opala proizvodnja pšenice i kukuruza u odnosu na prošlu godinu

0
wheat field

Republički zavod za statistiku saopštio je da je proizvodnja pšenice u ovoj godini, na dan 5. septembra, iznosila 3.113.000 tona i za 9,6 odsto je manja nego prošle godine.

U odnosu na 2021. godinu očekuje se viša proizvodnja suncokreta za 5,9 odsto, a manja proizvodnja šećerne repe za 21,4 odsto i soje za 26,2 odsto.

Ostvarena proizvodnja malina je viša za četiri odsto, a višanja za šest, dodaje se u saopštenju.
Očekivana proizvodnja kukuruza je 4.523.000 tona, što je za 25 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini.

U odnosu na desetogodišnji prosek (2012-2021) proizvodnja pšenice je veća za 15,9 odsto i suncokreta za 13 odsto, a manja je proizvodnja soje za 25,4 odsto, kukuruza za 27,5 odsto i šećerne repe za 36,3 odsto.

U poređenju sa proizvodnjom ostvarenom u prošloj godini, očekuje se veća proizvodnja šljiva, za 14,7 odsto, a manja proizvodnja jabuka, za 2,1 odsto. U odnosu na desetogodišnji prosek, očekuje se povećanje proizvodnje šljiva za šest i jabuka za 15,8 odsto, dodaje se u saopštenju.

Konačni podaci o proizvodnji useva, voća i grožđa u 2022. godini biće objavljeni u toku marta 2023. godine.