21.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 763

Brze lepinje sa jogurtom

0
brown bread on white paper
Ilustracija

Mekane i veoma ukusne lepinje koje se brzo pripremaju.

Sastojci:

– 1 čaša (od 2 dcl) jogurta

– 2 čaše brašna i brašno za izradu testa

– 1 kašičica soli

– 1 kesica praška za pecivo

Priprema:

U posudu staviti, jogurt, so i brašno pomešano sa praškom za pecivo.

Sve sjediniti i zamesiti testo.

Testo dobro izraditi dodavajući brašno, toliko da se testo ne lepi za ruke.

Izrađeno testo podeliti na tri do četiri dela, razvaljati u krug, staviti u pleh obložen papirom za pečenje.

Lepinje ostaviti da stoje 15 minuta, premazati jogurtom i peći na 200 stepeni, dok ne dobiju lepu boju.

Prijatno!

„Šredingerov“ Rio Tinto: U isto vreme sa njima gotovo, ali izgleda i nije gotovo

0

Građani izašli na ulice protiv, Vlada Srbije odustala, predsednik žali, a kompanija smišljla kako da, ipak, uradi – da li je priča o Rio Tintu i kopanju litijuma u Srbiji završena? Da li ćemo, kako kaže Aleksandar Vučić, biti jedine budale na svetu koje to neće?

„Ovim je što se priče projekta Jadar i Rio Tinta sve završeno. Gotovo je“, rekla je premijerka Ana Brnabić u januaru ove godine.

Ili ipak nije gotovo. Skoro godinu dana od kako je Vlada nakon protesta građana objavila da je poništila, kompanija Rio Tinto saopštila je da nije kraj. Rojters podseća na to da je u julu Rio Tinto saopštio da „istražuje sve opcije“.

„To treba svetu, potrebno je Srbiji. Moramo da smislimo kako da to uradimo. Jedino što bih danas rekao je da nismo odustali“, poručio je izvršni direktor Rio Tinto Ltd Džejkob Stausholm

„Ispade da će ne znam šta da nam rade, mi sa njima ne razgovaramo ni o litijumu niti sa bilo kim, mi smo svoje rekli. Litijuma nema, nema jadarita, nema kopanja, tako da može Rio Tinto da priča šta god hoće, nas apsolutno ne zanima šta je njihov interes, mi znamo šta je naš državni nacionalni interes, a to je da opstanemo kao narod i da imamo zdravu zemlju i zdravu vodu i zdrav vazduh“, rekla je Marijana Petković iz Ne damo Jadar.

Prema pisanju medija, postoji tajni dokument koji je Berlin dostavio Evropskoj komisiji, a kojim je u planu da se Srbija podstakne na eksploataciju litijuma, da bi se osnažila evropska produkcija baterija i smanjila zavisnost od Kine.

„Dakle Nemačka ima svoj litijum, ali očigledno neće da ga kopa dok ne ispita sve ekološke aspekte tog problema i njima odgovara da se taj litijum kopa u Srbiji. Jedna novost je da Srbiji ne odgvara i naš odgovor je da Srbija nije na prodaju“, kaže Savo Manojlović iz Kreni promeni.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ističe da je on jedini koji se zvanično zalaže za eksploataciju litijuma, jer, kako kaže, „mi ne treba da budemo jedine budale na svetu koje to neće da rade“.

„Što se mene tiče biće uvek tema. Moje gluposti, nedovoljne odgovornosti da izdržim strašne laži i pritiske i sve drugo i uvek ću o tome da govorim. Ali će ljudi da pitaju jel to znači kopa se ili se ne kopa? Ne kopa se kao što vidite, nažalost. I neće se to menjati ili to morate da pitate vladu, što se mene tiče ja bih sve promenio i sve bih uradio drugačije iako kod Vade vidim da takvo raspoloženje ne postoji“, rekao je Vučić.

Pitali smo i Ministarstvo rudarstva i energetike hoće li se nastaviti sa projektom Jadar, ali odgovor nismo dobili.

Nebeska legenda odlazi u istoriju – poslednji boing 747 napustio fabriku

0
Twitter

Posle više od pola veka proizvodnje, poslednji „Boingov“ avion tipa 747, čuveni kit, izašao je iz fabrike u državi Vašington.

Kada je prvi put proizveden 1969. godine, bio je najveći komercijalni avion na svetu i prvi sa dva prolaza između sedišta. I dalje je veći od većine drugih aviona.

Dizajn aviona je takav da uključuje drugi nivo koji se proteže od kokpita preko prednje trećine aviona. Zbog toga letelica ima grbu koja je avion odmah učinila prepoznatljivim i inspirisala nadimak – kit.

Više od 50.000 zaposlenih u „Boingu“ radilo je 16 meseci da bi prvi 747 bio proizveden. Kompanija je od tada napravila još 1.573 komada.

Međutim, tokom protekle dve decenije, „Boing“ i njegov evropski rival „Erbas“ postepeno su se okretali efikasnijim i profitabilnijim avionima – širokotrupnim avionima sa dva motora umesto četiri koliko ih je na modelu 747.

„Delta“ je bila poslednja američka avio-kompanija koja je koristila 747 za komercijalne putničke letove, što se završilo 2017. godine. Neki međunarodni prevoznici ipak nastavljaju da koriste boing 747, a među njima je nemačka avio-kompanija „Lufthanza“.

„Boing” je u maju najavio da će svoje sedište iz Čikaga preseliti u Arlington u Virdžiniji.

Selidba u Vašington, to jest Okrug Kolumbiju pruža mogućnost rukovodiocima kompanije da budu bliže ključnim zvaničnicima vlade SAD i Savezne uprave za civilno vazduhoplovstvo (FAA), koja izdaje sertifikate za putničke i teretne avione.

Odnos „Boinga“ sa FAA bio je zategnut nakon nesreća sa smrtnim ishodom 2018. i 2019. godine  „Boingovog“ najprodavanijeg modela aviona, 737 Max.

Upravi je trebalo skoro dve godine da odobri promene dizajna i dozvoli da se taj model aviona vrati u saobraćaj.

Da li su naučnici uspeli da obuzdaju energiju zvezda – imamo li fuzioni reaktor (VIDEO)

0

Mediji širom sveta izveštavaju o istorijskom eksperimentu čiji je fascinantan rezultat 5. decembra objavilo američko Ministarstvo energije. Šta je nuklearna fuzija, zašto je ovo otkriće revolucionarno, hoćemo li uživati u nepotrošivoj energiji i ima li rizika u takvom načinu njenog pravljenja, govorio je za RTS fizičar i novinar Slobodan Bubnjević.

U postrojenju nacionalne laboratorije „Lorens Livermor“, u Kaliforniji, američki istraživači uspeli su da postignu kontrolisanu fuziju tokom koje su, prvi put u istoriji, proizveli više energije nego što je uloženo u pokretanje reakcije.

Slobodan Bubnjević, fizičar i novinar, autor portala Nauka kroz priče, ističe da je sjajno što u postpandemijsko vreme stižu ovako velike naučne vesti.

Kada se govori o nuklearnoj energiji uglavnom se pominju fenomeni koji su zasnovani na fisiji.

„Fisija je cepanje teških radioaktivnih jezgara. Oni su nezgodni. Uranijum, plutonijum koriste se u reaktorima ili za nuklearna oružja i ogroman je broj hazarda koji su vezani za te teške radioaktivne elemente koji se u tim fisionim procesima raspadaju na manja jezgra i oslobađa se određena energija“, objašnjava Bubnjević.

S druge strane, fuzija, koja je isto nuklerani proces koji počiva na angažovanju sila koje se nalaze u jezgru, predstavlja proces spajanja vrlo lakih jezgara u teža.

„Neki izotopi vodonika, na primer, spajaju se u helijum. Tu imate prednost ako možete da koristite energiju jer za gorivo vam je potreban vodonik kojeg ima svuda oko nas i nema više onog problema šta će biti resursi“, istakao je Bubnjević.

Prema njegovim rečima, priroda „je htela“ da fuzioni procesi budu energetski mnogo izdašniji – oko 1.000 puta više energije oslobađa se u odnosu na fisiju.

Dug put do fuzionih reaktora
Čovek poznaje nuklearnu fuziju već više od 70 godina i koristi je, nažalost, na nezgodan način – u nekontrolisanom obliku.

„Još 1952. godine detonirana je prva eksplozivna naprava koja je bazirana na fuziji. To su takozvane termo-nuklearne bombe koje su 1.000 puta jače od fisionih kakve su bačene na Hirošimu i Nagasaki“, navodi fizičar.

Pravljeni su i fisioni reaktori u kojima je moguća kontrolisana fisija, ali za fuziju to nije bio slučaj.

Do sada čovek nije koristio tu izdašnu energiju jer su temperature u fuzionim procesima tako visoke da su uporedive sa onim u centru Sunca.

Temperature koja se postižu pri fuzionim procesima slične su onim u centru Sunca
„Na planeti Zemlji ne postoju posuda u kojoj bi se takvi procesi događali. Naučnici isprva nisu imali ni ideju kako bi mogao da se održava fuzioni materijal u nekim kontrolisanim laboratorijskim ili fabričkim uslovima“, rekao je Bubnjević.

Sedamdesetih godina sovjetski naučnici počeli su da eksperimentišu sa jakim magnetnim poljima. To je dalo rezultate i prethodnih decenija u Evropi, Rusiji i Kini bilo je pokušaja da se napravi reaktor koji bi mogao da kontroliše fuziju. Međutim, za održavanje tih polja bilo je neophodno upotrebiti ogromnu količinu energije. Sada prvi put imamo reaktor koji potroši manje energije nego što proizvede.

Prednosti su brojne, ali dobijanje energije fuzijom nije bez rizika.

„Kada fizičari pričaju, to je jedan idealan, rajski izvor energije koji je baziran na upotrebi materijala koji je bezazlen – vodonik, kojeg ima svuda oko nas, nepresušan je i daje ogromnu količinu energije“, objašnjava Bubnjević i dodaje da se prilikom fuzije koristi energija zvezda jer su one zapravo zapaljene uz pomoć tog procesa.

Laseri umesto superjakih magneta 
U laboratoriji „Lorens Livermor“, kako ističe Bibnjević, upotrebljena je ideja da se, umesto magnetnih polja, koriste 192 snažna lasera koji održavaju fuzioni materijal u mestu na kojem se reakcija odigrava.

„To je potpuno novi pristup koji će u praksi početi da se primenjuje tek za deceniju ili dve. Ne možemo da računamo da će brzo da krene u primenu. Ako nas ne iznenadi nešto možemo da očekujemo da bi svet mogao da vidi novu renesansu u energiji. Jedan fuzioni reaktor bio bi dovoljan da obezbedi energiju za ceo Balkan, samo nekoliko njih mogu da snabdevaju Evropu. To menja energetsku situaciju, a na kraju i političku“, objasnio je Bubnjević.

Tako dobijena energija, u procesu bez sagorevanja, tj. bez emisije ugljen-dioksida, mogla bi da otkloni brojne probleme, pa i klimatske, koji prate dobijanje termoenergije.
„Istorija nauke naučila nas je da gotovo ništa ne dolazi sasvim bez hazarda. Šta su oni? U ovom trenutku ne vidimo, ali nije isključeno da će ih biti“, upozorava Bubnjević.

Spanać izazvao halucinacije u Australiji

0

Hitno zdravstveno upozorenje izdato je u Australiji nakon što je devet osoba koje su jele toksični spanać hospitalizovano u teškom stanju delirijuma.

Zdravstvene vlasti saopštile su da su osobe u Sidneju koje su jele bebi spanaだ  kompanije Rivijera Farms osetile ubrzane otkucaje srca, zamaglio im se vid, a imale su i halucinacije.

Rivijera Farms je saopštila da veruje da je spanać otrovan korovom koji nije uticao na druge njihove proizvode. Zdravstvo Novog Južnog Velsa upozorilo je da nijedan proizvod od spanaća tog brenda, kojem rok upotrebe ističe danas, nije bezbedan za konzumiranje.

Zvaničnici su takođe apelovali na sve koji su iskusili bilo kakve neobične simptome nakon uzimanja spanaća odmah potraže bolničku pomoć.

Iz državnog Informativnog centra za otrove saopšteno je da niko nije umro, ali da su osobe koje su konzumirale spanać u teškom stanju i da su čak imale izražene halucinacije i „videle stvari kojih nema”, prenosi Beta.

Portparol Rivijera Farmsa saopštio je da je ta kompanija zatražila od prodavnica da spanać povuku iz prodaje.

Japan usvojio novu strategiju – Kina zvanično najveća bezbednosna pretnja

0

Japanska vlada zvanično je donela novu strategiju odbrane, koja predviđa udvostručenje vojnog budžeta i označava NR Kinu kao “najveći strateški izazov” za zemlju.

Japan usvojio novu strategiju – Kina zvanično najveća bezbednosna pretnja
Japanska vlada zvanično je usvojila novu strategiju nacionalne bezbednosti koja predviđa dupliranje izdvajanja za odbranu i označava Narodnu Republiku Kinu kao “najveći strateški izazov”.

Ovaj potez je očekivan, jer se u Zemlji izlazećeg sunca još od vlade tragično nastradalog bivšeg premijera Šinza Abea i zahteva koji je ispostavio tadašnji predsednik SAD Donald Tramp da zemlje NATO-a i američki azijski saveznici podignu potrošnju za odbranu do nivoa od dva procenta bruto društvenog proizvoda raspravljalo o drastičnom uvećanju vojnog budžeta, pošto Japan već decenijama za vojsku troši samo oko jednog procenta svog BDP-a.

Takođe, proteklih nedelja japanski mediji, prenoseći sadržaj novog državnog dokumenta, isticali su činjenicu da on po prvi put jasno “proziva” Kinu kao najvećeg strateškog oponenta Tokija.

Nova strategija nacionalne bezbednosti predviđa da Japan uveća svoje izdvajanje za odbranu na dva procenta BDP-a pre svega u svrhu jačanja odbrane geografski udaljenih ostrva u njegovom sastavu i sticanja sposobnosti protivudara, čijeg se posedovanja dalekoistočna carevina u sklopu svoje višedecenijske posleratne politike do sada svesno uzdržavala.

“Sposobnost protivudara” konkretno znači moć da se gađaju protivnički aerodromi i raketne baze, odnosno, izvrše udari dalekometnim naoružanjem u dubinu teritorije neprijatelja. Ili, kako je premijer Fumio Kišida u današnjem obraćanju javnosti jednostavno objasnio, podrazumeva nabavku novih borbenih aviona i raketa.

Japan se decenijama koncentrisao na kupovinu i razvoj defanzivnog naoružanja, te uprkos svojoj ekonomskoj moći i tehnološkom potencijalu, ustezao se od uvođenja u upotrebu ofanzivnog oružja poput projektila srednjog i velikog dometa i nosača aviona.

Međutim, od prve decenije ovog veka, kada je postalo jasno da Narodna Republika Koreja poseduje nuklearnu bombu i projektile koji mogu da dosegnu celu teritoriju Japana, u Zemlji izlazećeg sunca su počele debate o potrebi da se izmeni strategija odbrane, odnosno, pristup pitanju nacionalne bezbednosti, i to kroz davanje većih zakonskih ovlašćenja armiji za delovanje i van granica svoje zemlje, kroz aktivnije ulaganje u domaću vojnu industriju, liberalizaciju izvoza oružja i veće tehnološko povezivanje sa stranim fabrikama naoružanja i opreme.

U drugoj deceniji ovog veka pooštravanje teritorijalnog spora sa Pekingom oko ostrva Senkaku (Diaoju) i skokoviti rast moći Naroodnoslobodilačke armije Kine, koja se naročito ogleda u ubrzanom jačanju mornarice, vazduhoplovstva i raketnih jedinica, u Japanu su prouzrokovali rasprave o promeni ustava ili bar njegovog tumačenja kako bi se armiji omogućilo da se oslobodi pacifističkih stega i naoruža sredstvima kao što su nosači aviona ne bili bolje zaštitila svoju teritoriju i pomorske linije kojima se zemlja snabdeva energentima i drugim važnim sirovinama.

Početak sukoba u Ukrajini i zategnutost u Tajvanskom moreuzu koja je dostigla vrhunac tokom leta ove godine, kada je nakon posete predsedavajuće Donjeg doma američkog parlamenta Nensi Pelosi Tajpeju kineska armija opkolila Tajvan, produbila je percepciju u Tokiju da je Kina najveći izazov za bezbednost Japana i ubrzala odluku o sticanju sposobnosti protivudara, odnosno, dupliranju vojnog budžeta zemlje.

Naravno, još jedan vrlo bitan faktor koji prisiljava Tokio da se udalji od svog posleratnog pacifizma kroz nabavku ofanzivnog oružja je i činjenica da se Severna Koreja naoružala s više tipova balističkih projektila i krastarećih raketa, te čini se, sada radi i na hipersoničnom oružju, što sve znači da Japan uprkos tome što poseduje američke antiraketne sisteme “PAC-3” i razarače klase “idžis” koji imaju funkciju isturenog protiv-raketnog štita, više nikako ne može da parira pretnji po njegovu bezbednost koja dolazi iz Pjongjanga.

Zbog svega navedenog, nije čudno to što novousvojeni dokumenti japanske vlade karakterišu bezbednosnu poziciju zemlje kao najsloženiju od Drugog svetskog rata naovamo.

Očekivana odluka
Japan je proteklih godina javno radio na transformaciji svoja dva nova, velika nosača helikoptera “Izumo” i “Kaga” u platforme koje bi udomile vojne avione američkog porekla “F-35”, koji su naoružani projektilima vazduh-vazduh i vazduh-zemlja zavidnog dometa, te stoga praktično predstavljaju ofanzivno oružje.

Takođe, u proteklih nekoliko meseci u više navrata je najavljivano i da će zemlja izvršiti opremanje svojih snaga raketama dometa preko 1.000 kilometara, koje mogu da dosegnu aerodrome i raketne baze u Severnoj Koreji i na kineskoj obali.

Zbog svega toga, današnja odluka vlade u Tokiju se već duže vreme očekivala i, u svetlu tajvanske krize i straha da bi Peking uskoro mogao da postupi poput Moskve u Ukrajini, u Zemlji izlazećeg sunca proteklih nedelja pažnja političara i javnosti se više usmeravala na problem odakle će doći novac za dupliranje budžeta za odbranu nego na sam koncept udara na teritoriju potencijalnog neprijatelja, koji bi kao otklon od dugogodišnje miroljubive politike trebalo da bude kontroverzan.

Japanska vlada planira da do nivoa potrošnje od dva procenta BDP-a na vojsku dođe u narednih pet godina, što javljaju domaći mediji, praktično znači da će do 2027. godine država utrošiti oko 320 milijardi dolara za odbranu, pa se stoga nametalo pitanje da li bi u tu svrhu trebalo podići porez ili štampati državne obveznice.

Premijer Kišida tokom debata u parlamentu u vezi sa tim pitanjem insistirao je da se novac obezbedi preraspodelom budžeta i povećanjem poreza kako država ne bi produbila javni dug i tako opteretila buduća pokoljenja.

Mada je ideja da se dobar deo sredstava nabavi kroz povećano oporezivanje pravnih lica, podizanje akciza na duvan ili preusmerivanje poreza za obnovu elementarnim nepogodama pogođenih oblasti bila dosta kritikovana, istina je da javni dug Japana iznosi preko 260 procenata bruto društvenog proizvoda, te da je dalje zaduživanje države, uprkos tome što skoro sve njene obveznice u svojim rukama drže centralna banka i druge domaće finansijske institucije, vrlo rizično.

Najveći deo kolosalne injekcije novca koju će dobiti japanska armija otići će najpre na nabavku američkih krstarećih raketa “tomahavk”, na kupovinu lovaca bombardera “F-35”, transportnih i izviđačkih letelica domaće proizvodnje, te razvoj borbenog aviona pete generacije u saradnji sa Italijom i Velikom Britanijom.

Ambasador Hil: Američki investitori zainteresovani za energetiku Srbije

0

– Američki investitori su „zainteresovani za ulaganje u nove i tehnološki savremene energetske kapacitete u Srbiji, pre svega u oblasti obnovljivih izvora energije”, rekao je danas ambasador Amerike u Beogradu, Kristofer Hil.

On je u razgovoru s ministarkom rudarstva i energetike Srbije, Dubravkom Đedović, rekao da je uveren da saradnja u oblasti energetike može biti značajno unapređena.

„Kada se ceo svet suočava sa energetskom krizom, Srbija je opredeljena da pokrene veliki ciklus investicija u energetsku infrastrukturu kako bi obezbedila energetsku nezavisnost u izazovnim godinama koje su pred nama. Istovremeno veoma smo angažovani na diversifikaciji izvora snabdevanja gasom, ali i naftom”, rekla je Đedović.

Podsetila je da je u toku rad na strateškim dokumentima kojima će biti definisani koraci smanjenja negativnih uticaja energetskog sektora na životnu sredinu.

„Posvećeni smo unapređenju saradnje sa Amerikom u energetskom sektoru i potrebna su nam iskustva američkih kompanija koje su već pokazale interesovanje da učestvuju u važnim projektima u oblasti obnovljivih izvora energije”, naglasila je ministarka, prenosi Beta.

Košarkaši Partizana pobedili Efes i prekinuli seriju poraza

0
Foto: KK Partizan

Košarkaši Partizana pobedili su večeras u Beogradu ekipu Efesa rezultatom 82:79 (14:10, 14:27, 25:17, 29:25) u meču 14. kola Evrolige.

Najefikasniji u ekipi Partizana bili su Džejms Naneli, Kevin Panter i Dante Egzum, koji su postigli po 18 poena. Kod gostiju, istakao se Rodrig Buboa sa 30 poena.

“Crno-beli” imaju pet pobeda i devet poraza u Evroligi, dok Efes, koji je aktuelni evropski šampion, ima skor od po sedam trijumfa i poraza.

Srpski klub je večerašnjim trijumfom prekinuo seriju od pet uzastopnih poraza u Evroligi.

Partizan će u narednom kolu gostovati Fenerbahčeu, dok će Efes dočekati Panatinaikos, prenosi Tanjug.

Mihajlović će biti sahranjen u ponedeljak u Rimu

0

Odlukom porodice sahrana legendarnog fudbalera i proslavljenog srpskog trenera Siniše Mihajlovića, kako navode pojedini mediji, obaviće se u ponedeljak u Rimu.

Da podsetimo, Mihajlović se dosta dugo od 2019. godine borio sa leukemijom, uspevao je da se vrati trenerskom poslu, ali se bolest nažalost vratila i zadala bolan udarac.

Poruke podrške njegovom ozdravljenju stizale su sa različitih strana, od bivših klubova, saigrača, članova porodice… Na veliku žalost, Siniša nije izdržao.

Mihajlović je važio za čoveka koji je posvećen porodici, prijateljima i fudbalu koja mu je dao mnogo u životu.

Papa „poklanja” Grčkoj statue ukradene sa Akropolja

0
beige concrete building under blue sky during daytime

Партенон на Акропољу посвећен богињи Атини (Фото Никола Тркља)
Papa Franja odlučio je da Grčkoj vrati tri dela sa Partenona, stara 2.500 godina koja se još od 19. veka nalaze u papskim zbirkama Vatikanskih muzeja.

Papa će ukradene antičke grčke artefakte „donirati” poglavaru Grčke pravoslavne crkve Jeronimu Drugom kao gest ekumenskog dijaloga sa Rimokatoličkom crkvom. saopštio je Vatikan.

Grčkoj će sada biti vraćen jedan deo glave konja koji je vukao kola boginje Atine na zapadnoj strani čuvenog hrama na Akropolju, kao i skulpture glave dečaka i muškarca sa bradom.

Za sada nije poznato šta će arhiepiskop atinski Jeronim uraditi sa skulpturama, navodi agencija Rojters.

Papa Franja se tokom posete Grčkoj 2021. godine izvinio pravoslavcima za postupke katolika.

„Istorija ima svoju težinu i imam potrebu da zamolim Boga i braću i sestre za oprost za greške koje je počinilo tako mnogo katolika”, rekao je tada papa na sastanku sa poglavarom Grčke pravoslavne crkve.