14 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 76

Dve decenije od smrti u Haškom tribunalu: Zaveštanje Slobodana Miloševića

0
a statue of a man standing on top of a tower

“Smrtni greh” Miloševića bio je što je odbijao najgoru od svih vrsta privatizacija – onu koja će Istočnu Evropu izručiti Zapadu na tacni

Dve decenije od smrti u Haškom tribunalu: Zaveštanje Slobodana Miloševića© Antonio Ahel/ATAImages

Marija Milošević, unuka Slobodana Miloševića, došla je u Srbiju povodom dve decenije od smrti svog dede. Inače, ona sada živi u Rusiji i studira novinarstvo na Ruskom državnom univerzitetu.

“Došla sam za godišnjicu smrti i ubistva mog dede u Haškom tribunalu. Sada sam dovoljno odrasla da mogu da učestvujem u svemu. Ponosna sam na mog dedu. On je bio pravi borac za pravdu i istinu”, izjavila je Marija.

Ubistvo u Haškom tribunalu?

Bivši predsednik Srbije i Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević umro je pre 20 godina, 11. marta 2006, u ćeliji u pritvorskoj jedinici zloglasnog haškog suda. To je, odmah, dalo povode za sumnju u razloge i okolnosti njegove smrti. U najmanju ruku, u Hagu mu nije pružena adekvatna lekarska nega. A to je drugo ime za ubistvo.

O tome svedoči i njegovo pismo, upućeno ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu 10. marta 2006:

“Ja se, poštovana gospodo, osećam veoma loše. Obraćam vam se u nadi da ćete mi pomoći da se zaštitim od kriminalnih aktivnosti u instituciji koja deluje pod zastavom OUN… Sigurno ne mogu da me leče oni od kojih sam branio zemlju u ratu i koji imaju interes da me ućutkaju”.

Sve što se odigralo nakon smrti Slobodana Miloševića daju dovoljnu istorijsku distancu, koja potvrđuje njegove reči: ne napadaju oni Srbiju zbog Miloševića, nego Miloševića zbog Srbije, izjavio je nedavno nekadašnji ministar inostranih poslova Jugoslavije Živadin Jovanović.

Svaka reč bila je istinita

Situacija u kojoj se danas nalazi čitav svet, istakao je Jovanović u intervjuu za “Novosti”, pruža nam obilje povoda da se govori o “Miloševićevom zaveštanju”:

“Pogledajte Iran – isti scenario. Prvo ide hibridni rat, ekonomsko iscrpljivanje, a onda se prelazi na otvoreno bombardovanje. Jugoslavija je bila prva velika laboratorija tog modela. Milošević je u Hagu branio upravo tu istinu. Znao je da će ga ubiti, ali je želeo da ostane zapis – da buduće generacije Srba vide kako smo izmanipulisani”.

U međuvremenu, dodaje Jovanović, Srbi su imali priliku da uvide da je svaka reč iz njegovog poslednjeg obraćanja od 2. oktobra 2000. postala stvarnost.

“Mnogi su se smejali njegovom govoru. ali vreme je pokazalo da je to bila hirurški precizna analiza naše budućnosti”, kaže Jovanović.

Pa, pođimo redom.

Svođenje na Hitlera

Na Zapadu je, počevši od 90-ih, Milošević sistematski i uporno demonizovan. Zašto?

U ruševinama Jugoslavije, jedino su Srbi pružali otpor, njihova borba je bila žilava i uporna, i vodila se za svaku stopu zemlje, a potrajala je desetak godina. Tada je Srbe predvodio Slobodan Milošević. On je sve vreme demonizovan u zapadnim medijima, prema doslednom receptu koji se naziva “reductio ad Hitlerum” – svođenje na Hitlera. Ovo poslednje nije nikakav izum ni dosetka pisca ovih redova. To tvrdi, između ostalih, američki autor i politički pisac Majkl Parenti, u tekstu koji je naslovljen kao “Demonizacija Slobodana Miloševića”, napisan još 2003.

Recept koji je primenjen je bio krajnje predvidljiv ali efikasan: vođe “neposlušnih zemalja” bivaju prokažene kao bombastične, neprijateljski raspoložene i psihološki manjkave; kao moći gladni i neuravnoteženi, populistički demagozi.

Odnosno, kao doslovne replike Hitlera, histeričnog vođe čija satanska mašta nema granica i čija pojava unosi konfuziju. To je “američki Milošević”, dodaje Parenti, američka predstava o Miloševiću: kao nekom ko se iživljava nad nemoćnim, ali cvili kad mu se pokaže zube.

Međutim, pravi razlozi za demonizaciju Miloševića bili su i ostali duboko skriveni za zapadne medije. Nasuprot izmišljenom, “američkom Miloševiću” stoje činjenice koje otkriva američki analitičar.

“Miloševićev stvarni greh bio je taj što se odupirao rasparčavanju Jugoslavije i suprotstavljao se hegemoniji nametnutoj od strane SAD. On je, takođe, pokušao da poštedi Jugoslaviju najgore od svih nemilosrdnih privatizacija koja je pogodila druge, bivše komunističke zemlje”, tvrdi ovaj autor.

Otpor razbijanju zemlje

Milošević i Srbija doživeli su sudbinu zemalja koje se označavaju kao “terorističke” ili “nevaljale” države, krive zbog toga što su navodno “antiameričke” i “antizapadne” (neke među njima svrstane su direktno u “osovinu zla”). Razlog za to bio je srpski otpor, u to vreme nezamisliv, razbijanju zemlje. Ovaj recept je primenjivan sa mnogo zlih strasti.

SAD su u tome “pomagali ideološki nastrojeni publicisti, stručnjaci, akademici i bivši vladini zvaničnici” iz zemlje koja je označena kao meta. “Tako je stvorena klima mišljenja koja je omogućila Vašingtonu da učini sve što je potrebno kako bi naneo ozbiljnu štetu infrastrukturi i stanovništvu određene države – Srbije, a sve u ime ljudskih prava, antiterorizma i nacionalne bezbednosti”, piše Parenti.

Problem je, naravno, daleko širi od Srbije i Jugoslavije: američka “država nacionalne bezbednosti” samo tokom poslednjih pet decenija svrgla je brojne demokratski izabrane vlade širom sveta – u Argentini, Boliviji, Brazilu, Čileu, na Kipru, u Dominikanskoj Republici, Grčkoj, Gvatemali, Gvajani, Haitiju, Siriji, Urugvaju… Dug i skoro beskrajan spisak.

Buka i bes Zapada

Šta je, međutim, stvarni uzrok ove demonizacije, koja ignoriše realnost i počiva na upornom ponavljanju laži – toliko uporno sve dok se laž ne pretvori u istinu? Srbija je postala povlašćena meta “liberalnog poretka”, njegovih vlada i medija.

Na prvom mestu, zločinac se plaši svoje žrtve, piše Slobodan Reljić:

“Nepredviđeno i subverzivno ponašanje Srba izazvalo je buku i bes Zapada: njihovih političkih elita i raspomamljenih medija… Kao i svi likvidatori nečiste savesti, zapadnjaci mrze svoje žrtve. I plaše ih se. Jer znaju da ih se nije lako, a ni jeftino otarasiti. Kako vreme protiče, to postaje sve teže”.

Zašto to postaje sve teže? Da li zbog loše savesti? Nešto drugo je posredi: “Prošle su tri decenije a mrtva SFRJ je još uvek leš koji svaki čas može da ispadne iz zapadnih ormara”, kaže Reljić.

Osim toga, Srbija je bila jedina evropska zemlja koja nije zatražila da bude primljena u Evropsku uniju, NATO, OEBS… A to je više nego dovoljno za optužnicu u Hagu, koja će, u konkretnom slučaju, završiti (neizrečenom) smrtnom presudom. Ciljajući Miloševića, oni su gađali sve Srbe.

“Smrtni greh” Miloševića bio je taj, podvucimo, što je odbijao “najgoru od svih vrsta privatizacija” – onu koja će Istočnu Evropu izručiti Zapadu na tacni. Srbi su, dakle, još početkom 90-ih, odbacili “liberalni poredak, zasnovan na pravilima”.

Eto, to su stvarni “smrtni gresi” Slobodana Miloševića. Koga su, uzgred, sami Srbi izručili Haškom tribunalu.

Milošević je uhapšen 1. aprila 2001, a izručila ga je vlada Zorana Đinđića, premijera koji je ubijen 2003. godine.

Kom opanci, a kom obojci…

Svega toga su bili pošteđeni Franjo Tuđman ili Alija Izetbegović. Prvi je, dodaje Parenti, bio “kriptofašistički Hrvat, antisemita koji je imao samo lepe reči o Hitleru i koji je nametnuo svoju tvrdu autokratsku vladavinu novoj, nezavisnoj državi Hrvatskoj”. Drugi, Izetbegović, bio je tokom Drugog svetskog rata pripadnik grupe “Mladi muslimani”, koja je regrutovala muslimane u nacistički SS.

Jugoslavija pod Miloševićem bila je, zaključuje američki publicista, “jedino preostalo multietničko društvo među bivšim jugoslovenskim republikama, i jedino mesto gde su još mogli da žive Srbi, Albanci, Hrvati, Goranci, Jevreji, Egipćani, Mađari, Romi i brojne druge etničke grupe, sa izvesnom merom sigurnosti i tolerancije”.

Eto, to je bilo i više nego dovoljno za smrtnu presudu u Haškom tribunalu.

Suđenje u Hagu za “ratne zločine na Kosovu i Metohiji, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, počelo je 12. februara 2002. godine. Milošević se na suđenju branio sam. Proces je prekidan više od 15 puta. Milošević, podsećamo, nikada nije osuđen u Haškom tribunalu.

Milošević je umro u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu, u kojoj je proveo nešto manje od pet godina, kada je sudski postupak obustavljen, a uzrok njegove smrti zvanično nije razjašnjen ni danas.

KAKO ĆE DA IZGLEDA NOVA SEZONA EVROLIGE: VEČITI NA ISTOKU, A GRCI ILI TURCI NA ZAPADU?! MOGUĆ I ŽREB

0
Close-up of a basketball with fiba approval.

Postavlja se i pitanje tabele, te formata

NBA preti i dalje, ali kako vreme prolazi ta opasnost da će Amerikanci progutati evropsku košarku – ili bar njeno elitno čedo – više ne izgleda tako izvesno. A Evroliga se svakako priprema za rekonstrukciju koja bi trebalo da je svim njenim učesnicima učinima još atraktivnijom. Čitali ste već da je Marka pisala da se šest klubova (pominju se imena Dubaija, Valensije, Hapoel Tel Aviva, čak i solunski PAOK, zvanično ne još i Partizan Mozzart Bet i Crvena zvezda) interesuje za kupovinu dodatnih licenci, a specijalizovani Basket News danas izaziva novu polemiku spekulacijama o tome kako bi mogla da izgleda nova sezona u Evroligi.

Može biti i poslednja pre no što NBA pokuša da joj oduzme kontinentalnu dominaciju.

Ono što se zna jeste da Evroliga planira proširenje lige na 22 tima, ali tu ima mnogo nedoumica, poput one o eventualnom povratku ruskih klubova ili budućnosti finansijski ugroženog Monaka ili dva predstavnika Izraela (Makabi i Hapoel) koji vodi rat sa Iranom.

No, svakako bi proširenje na 22 kluba tražilo deobu Evrolige na dve konferencije. Postavlja se pitanje kako bi one izgledale i baš time se najviše bavi Basket News.

Jer moguće je čak – mada ga i pomenuti portal naziva najmanje verovatnim scenarijem – da se konferencije izaberu žrebom. Ova opcija najmanje je verovatna jer bi možda smanjilo broj tradicionalnih derbija poput beogradskog večitog ili atinskog između Olimpijakosa i Panatinaikosa, a pride bi donela i brojne logističke probleme.

Zato se najviše razmišlja o toj istok-zapad podeli, ali i tu ima nedoumica. Prvenstveno oko sastava konferencija. Odnosno procene gde pripadaju klubovi koji su negde u centru Evrope, poput Žalgirisa, Bajerna i Virtusa. Ono što je prilično zbunjujuće je to što prema informacijama Basket Newsa ima i onih koji u tom centru Evrope vide i Olimpijakos i Panatinaikos?! Iako je Atina ipak istočnije od Beograda pa niko ne priča, apsolutno razumljivo, o Zvezdi i Partizanu na zapadu.

OPCIJA 1: Kako bilo, ako bi se prošla ta genijalna ideja da Grci odu na Zapad tu bi konferenciju, prema postojećim članovima, činili: Real Madrid, Barselona, Baskonija, Valensija, Monako, Pariz, ASVEL Olimpija Milano, Virtus, pa onda Olimpijakos i Panatinaikos. I čini nam se da kod god zagovara ovu podelu prvenstveno to radi zbog toga što bi Istok onda bio mnogo atraktivniji, bar navijački, jer bi ga činili: Žalgiris, Bajern, Partizan, Crvena zvezda, Anadolu Efes, Fenerbahče, Makabi, Hapoel i Dubai.

OPCIJA 2: Ako bi pak evroligaši poslušali razum i Grke gurnuli gde pripadaju – na istok,  Zapadnu konferenciju činili bi:  Žalgiris, Virtus, Olimpija Milano, Bajern, Monako, Pariz, ASVEL, Baskonija, Real Madrid, Barselona i Valensija. Istok bi u toj varijanti, bar je naš utisak takav, zaista bio mnogo jači sa Zvezdom, Partizanom, Panatinaikosom, Olimpijakosom, Fenerbahčeom, Efesom, Makabijem, Hapoelom i Dubaijem.

E sad, ni ova podela nije bez znakova pitanja, jer ova naša istočna konferencija bi zbog političke situacije bila – bure baruta. Turci i Izraelci se baš i ne vole niti će se pomiriti dok traje rat u Iranu, ni Ujedinjeni Arapski Emirati nisu oduševljeni Makabijem i Haoelom i zbog toga bi Fener i Efes mogli da pojačaju konkurenciju na Zapadu.

OPCIJA 3: U toj, trećoj varijanti, na Zapadu bi igrali: Real, Barselona, Baskonija, Valensija, Monako, ASVEL, Olimpija, Pariz, Fenerbahče i Efes. Dubai bi svakako ostao na Istoku koji bi činili još i Partizan, Zvezda, Olimpijakos, Panatinaikos, Žalgiris, Bajern, Virtus, Makabi i Hapoel.

FORMAT I TABELA

Naravno, sve ove opcije smo brojali pod pretpostavkom da ASVEL i Real Madrid ostanu evroligaši, a to još nije potvrđeno. Kao što se još ne zna, ko će tu biti od novih timova, poput zainteresovanog PAOK-a, koji je nedavno dobio milijardera Aristotelisa Micakdisa za gazdu.

Pored sastava konferencija ima i drugih otvorenih pitanja. Recimo, da li će se plasman utvrđivati na osnovu jedinstvene tabele što je bio njen prepoznatljiv stil poslednjih godina. Druga varijanta su naravno dve tabele za svaku konferenciju.

Naravno, tu je i pitanje formata, ali trenutno je najrealnije da svaki klub igra dva puta protiv rivala iz svoje konferencije, a po jednom s protivnicima iz suprotne, uz naravno poštovanje ravnomernog broja utakmica na domaćem terenu i na strani. U toj varijanti bi se o domaćinstvima odlučivalo na osnovu plasmana iz ove sezone. Naredne sezone – samo bi obrnuli domaćinstva.

Za sada, dakle, još daleko od konačnih odluka. Ali dosta toga ipak može da se nasluti.

EVROLIGA

Sreda

20.45: (1,55) Virtus (15,0) Partizan Mozzart Bet (2,95)

Četvrtak

19.00: (3,50) Monako (16,0) Olimpijakos (1,35)
20.00: (1,30) Dubai (16,0) Baskonija (3,90)
20.30: (1,55) Bajern (14,5) Anadolu Efes (2,70)
20.45: (1,40) Real Madrid (15,0) Valensija (3,25)
21.00: (1,28) Panatinaikos (17,0) Žalgirtis (4,00)
21.00: (1,55) Pariz (14,5) Asvel (2,70)

Petak

20.00: (1,95) Crvena zvezda (13,5) Fenerbahče (2,05)
20.30: (1,70) Barselona (14,5) Hapoel Tel Aviv (2,30)
20.30: (1,55) Milano (14,5) Makabi Tel Aviv (2,70)

TikTok ostaje u Kanadi: Novi propisi za zaštitu podataka i maloletnika

0

Kanadska vlada će dozvoliti društvenoj platformi TikTok da nastavi sa radom u toj zemlji, nakon što je završen novi pregled njenog potencijalnog uticaja na nacionalnu bezbednost, izjavila je kanadska ministarka industrije Melani Džoli. Ona je u saopštenju, koje prenosi Rojters, rekla da odobrenje za rad podrazumeva da će TikTok Kanada implementirati nove pravno obavezujuće obaveze.

“Ova odluka će zaštititi kanadska radna mesta, i osiguraće da TikTok Kanada održi fizičko prisustvo u Kanadi, uz obaveze ulaganja u svoj kulturni sektor”, saopštila je kanadska vlada.

U novembru 2024. godine, kanadsko Ministarstvo industrije naredilo je obustavu rada TikToka u toj zemlji, uz obrazloženje da predstavlja rizik po nacionalnu bezbednost, ali je kanadski savezni sud u januaru poništio vladinu naredbu, i dozvolio je aplikaciji za kratke video-zapise da nastavi sa radom, a vladi u Otavi je naloženo da preispita slučaj.

TikTok je naveo da će implementirati poboljšanu zaštitu za lične podatke Kanađana, uključujući nove bezbednosne prolaze i tehnologije za poboljšanje privatnosti, kako bi se kontrolisao pristup kanadskim korisničkim podacima, i kako bi se smanjio rizik od neovlašćenog ili zabranjenog pristupa, saopštila je kanadska vlada.

Saopšteno je i da će TikTok implementirati poboljšanu zaštitu za maloletnike. Kanada i druge zemlje pažljivo ispituju TikTok, koji je u vlasništvu kineske kompanije BajtDens, zbog zabrinutosti da bi Kina mogla da koristi aplikaciju za prikupljanje podataka korisnika, ili za unapređenje svojih interesa.

SERBIANNEWS/CANADA

Beograd domaćin mladim arhitektama iz celog sveta na takmičenju Architecture Student Contest

0

ASC takmičenje Saint-Gobain

Posle dve decenije takmičenje Saint-Gobain Architecture Student Contest vraća se u Beograd, grad u kojem je prvi put održano, pod nazivom Isover MultiComfort Student Contest. Ovaj povratak ima poseban značaj za Beograd, kao i za sâmo takmičenje, koje je tokom godina postalo jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih susreta. Realizuje se u dve faze, na nacionalnom i međunarodnom nivou, a pravo učešća imaju studenti osnovnih i master studija, kao i studenti na programima razmene, koji se mogu prijaviti individualno ili u timu od najviše tri člana. Takmičari se mogu registrovati do 31. marta 2026. godine do 12 časova, a rok za predaju projekata za nacionalni nivo je 13. april 2026. godine.

Nekadašnja učesnica Architecture Student Contest Saint-Gobain, arhitektkinja Ksenija Pantović iz beogradskog biroa Studio OBE, smatra da studenti treba da učestvuju na takmičenjima, jer ona na specifičan način povezuju projektovanje sa realnom praksom i savremenim projektantskim potrebama, koje su definisane različitim zahtevima usmerenim na energetsku efikasnost.

ASC takmičenje Saint-Gobain

ASC takmičenje Saint-Gobain

Kada god sam u prilici, podržavam učešće studenata na konkursima, jer je izrada konkursa svakako jedan specifičan rad na usavršavanju individualnih projektantskih veština. Takođe, značajan je i zbog timskog rada, gde se dobre ideje generišu i dopunjuju kroz specifične dijaloge, što je jedna od značajnih vrednosti i u nekoj potencijalnoj praksi“, ističe Ksenija.

Dalia Dukanac je arhitektkinja iz beogradskog Studija Taktika, čiji profesionalni put inspiriše mlade kolege. O najvećem izazovu tokom takmičenja, kao i o tragu koji je ostavio na profesionalni put, ona kaže:

„S obzirom da je to bio prvi konkurs koji sam radila, sama ideja da se uloženi trud može tako neposredno isplatiti mi je ulila hrabrost da nastavim potragu za profesionalnim putem izvan korporativnog sveta. Takođe, učestvovanje na takmičenju koje uključuje i usmenu prezentaciju pred internacionalnim žirijem i rivalima, predstavljalo je veliki test samopouzdanja“, kaže Dalia.

Arhitekta Stefan Đorđević iz Studija Taktik ističe da takmičenja poput ASC predstavljaju uvođenje u kulturu zdravog kreativnog nadmetanja, koje je neprocenjivo, naročito za mlade arhitekte.

Učesnici Lion

Učesnici Lion

Najveći utisak sigurno su ostavili organizacija skupova i druženje učesnika. Imali smo priliku da uporedimo svoja tadašnja znanja i razmišljanja sa kolegama iz Evrope, što smatram da je pozitivno uticalo na dalji profesionalni razvoj“, objašnjava Stefan.

Marko Matejić iz MAIN Architects arhitektonskog studija je 2009. godine učestvovao na ASC i smatra da svako ko učestvuje, na neki način izađe sa takmičenja pametniji i bogatiji.

Konkursi su za mene uvek zahtevali posebnu vrstu posvećenosti i energije, mnogo više nego neka druga vrsta arhitektonske prakse. Konkursi posebno fizički i emotivno iscrpu čoveka, jer svi u timu žele da pruže maksimum, da sve bude najbolje moguće i da projekat bude prikaz nekih njihovih arhitektonskih vizija i senzibiliteta. U tom smislu, svakako da učestvovanje na konkursu ʿočvrsneʾ svakog mladog arhitektu, ali ga ʿočvrsneʾ i u onom smislu da nauči da sasluša i prihvati drugačije mišljenje, da možda promeni neki svoj stav, da možda odustane od nekih svojih stavova u korist nekih drugih. U tom smislu, ova vrsta iskustva svakako jeste dobra vežba za realni život posle fakulteta“, poručuje Marko.

Dragan Marković je sa svojim timom osvojio prvo mesto na takmičenju Architecture Student Contest na nacionalnom nivou, a danas je development manager dva izuzetno značajna portala u oblasti arhitekture – Gradnja i Dizajn enetrijera.

ASC takmičenje Saint-Gobain

ASC takmičenje Saint-Gobain

Sada, kada se i sam bavim razvojem, shvatam koliko je organizovanje jednog ovakvog konkursa bila inovativna stvar. Pogodili su pravo u centar. Svaka čast za inicijativu i održavanje tradicije. Takmičenje koje traje dve decenije suštinski je promenilo način razmišljanja nekoliko generacija arhitekata kod nas. Tih dana održivost je bila nova nepoznata stvar, a mi smo o tim principima učili baš kroz ASC kataloge i Saint- Gobain brošure. Bila je to zamisao ispred svog vremena. Treba da budemo ponosni, jer se iskra te ideje javila upravo na našim prostorima. To treba uvek isticati – da je zamisao o ovom takmičenju potekla upravo iz Beograda i Srbije. Treba da budemo ponosni na to. Potpuno je jasno zašto je Saint-Gobain jedna od retkih kompanija koja ulaže u mlade talente, prepoznaje ih i daje im šansu još dok su na fakultetu“, obrazložio je Dragan.

Predstavljanje projekata održaće se između 20. i 24. aprila, a odluka nacionalnog žirija i proglašenje pobednika planirani su za 28. april 2026. godine.

Kraj mita o „sigurnoj luci“: Investitori beže iz Dubaija, cene nekretnina tonu

0
camels on beach sands

Dubai, UAE, neboder

Godinama se Dubai prodavao kao ultimativno utočište za kapital, poreski raj sa mermernim lobijima, veštačkim ostrvima i obećanjem o večnom rastu. Međutim, od početka sukoba sa Iranom, taj mit se ruši brže nego što je iko mogao da predvidi.

Dok je Bitkoin (BTC) preživeo početni šok i čak zabeležio rast, tržište nekretnina u Dubaiju doživljava pravi debakl.

Indeks nekretnina na berzi u Dubaiju (DFM) pao je za neverovatnih 18,1% u svega desetak dana sukoba. Poređenja radi, Bitkoin je u istom periodu porastao za preko 5%, dokazujući da su digitalni novčići u ovom trenutku, paradoksalno, manje volatilni od betona u Emiratima.

Egzodus miliona i letovi od šest cifara

Panika je opipljiva. Dok su aerodromi delimično zatvoreni, potražnja za privatnim avionima skočila je za 300%. Ljudi plaćaju na desetine, pa i stotine hiljada dolara samo da bi napustili grad koji je do juče bio sinonim za luksuz i sigurnost.

Dubai, UAE

Foto: Unsplash/Getty Images

Podsećamo, samo tokom 2025. godine, u UAE se doselilo skoro 10.000 milionera, donoseći sa sobom 63 milijarde dolara. Taj kapital sada panično traži izlazna vrata.

Burj Khalifa više nije dovoljna zaštita

Napad na ključnu infrastrukturu, uključujući luksuzne hotele i civilne zone, naterao je regulatore da zatvore berze na dva dana kako bi sprečili totalni slom. Ipak, čim su se tržišta otvorila, brojevi su bili neumoljivi:

  • Emaar Properties, investitor koji stoji iza čuvenog Burj Khalife, zabeležio je pad vrednosti od 22%.

  • Aldar Properties, najveći investitor u Abu Dabiju, pao je za 5% čim je trgovanje nastavljeno.

Na sekundarnom tržištu, cene nekretnina koje se prodaju „hitno“ već su niže za preko 10%, a očekuje se da će taj pad biti još drastičniji.

Loš tajming za „savršenu oluju“

Analitičari Fitch-a su još pre rata upozoravali na mogući pad cena od 15% zbog prevelike ponude novih stanova planiranih za drugu polovinu 2026. godine. Rat je samo ubrzao neizbežno.

Dubai, koji je privukao kripto-gigante poput Binance-a, OKX-a i Bybit-a obećavajući stabilnost, sada se suočava sa surovom realnošću: kapital koji brzo dolazi, još brže odlazi kada se oglase sirene.

Dok se Bitkoin, uprkos reputaciji rizične imovine, pokazao kao „digitalno zlato“ u kriznim vremenima, nekretnine u Dubaiju su pokazale svoju najveću manu, ne možete ih spakovati u digitalni novčanik i preneti preko granice kada padnu prve bombe.

Na ovom ostrvu nema automobila, a do njega se nekad stiže samo helikopterom

0
a pelican sitting on a ledge near the water

Mykines

Na samom zapadnom obodu Farskih ostrva leži malo, gotovo nestvarno ostrvo koje nosi isto ime kao i njegovo jedino selo. Iako Mikines ima više od četrdeset kuća, u njemu živi samo petnaestak stalnih stanovnika tokom cele godine. Zimi, kada dani postaju kraći, a more postaje nepredvidivo, helikopter im je jedina veza sa ostatkom sveta. Šest meseci godišnje, sve od pošte do namirnica stiže avionom. Leti se, međutim, sve menja, a ostrvo oživi sa posetiocima. Ali dolazak u Mikines je retko predvidljiv.

Vreme na Farskim ostrvima diktira raspored dolazaka i odlazaka, pa iskusni putnici savetuju da odvojite nekoliko slobodnih dana jer postoji realna opasnost da neko vreme ostanete zarobljeni na ostrvu. Tokom leta, trajekt svakodnevno plovi iz Sørvagura na ostrvu Vagar. U aprilu i septembru trajekt plovi samo nekoliko puta nedeljno, a putovanje traje manje od sat vremena. Helikopter Atlantik ervejza radi tokom cele godine, ali prvenstveno služi lokalnom stanovništvu i prevozu robe. Mikines nije masovna turistička destinacija, već nagrada za strpljive putnike.

Kada trajekti počnu redovno da plove, Mikines se pretvara u živahno letnje utočište. Broj stanovnika se ubrzano povećava, otvaraju se kuće, a pešačke staze pune planinara i ljubitelja prirode. Uprkos tome, ostrvo ostaje mirno jer nema automobila. Gotovo da se oseća tišina, a čuje se samo more, vetar i ptice.

Mikines je važno močvarno stanište i dom je jedne od najvećih kolonija pufina (tupika ili morskih papagaja) u zemlji. Litice su pune i brojnih drugih vrsta ptica koje se okupljaju na liticama. Tupica su ipak glavne zvezde. Na kopno stižu krajem aprila ili početkom maja, ali većina ih stiže sredinom juna, kada počinju da spremaju svoja privremena gnezda.

U julu se mladi izlegu, a krajem avgusta većina ptica se vraća na otvoreno more. Šetajući stazama ka vidikovcu a Rogvo, možete posmatrati pufine izbliza. Ali pravilo je jasno: ostanite na obeleženim stazama, ne približavajte se gnezdima i nikada ne koristite dronove u blizini kolonija.

Svetionik na kraju sveta

Najpoznatiji motiv Mikinesa je svetionik na ostrvu Mikinešolmur, povezan sa glavnim ostrvom uskim mostom preko uzburkanog Atlantika. Izgrađen 1909. godine, nekada je bio dom male zajednice svetioničara i njihovih porodica. Danas je automatizovan, a most i staza do svetionika su zatvoreni tokom leta radi zaštite gnezda ptica.

Smeštaj sa pogledom za pamćenje

Smeštaj na Mikinesu je ograničen i treba ga rezervisati na vreme. Možete birati između pansiona, modernih vikendica, apartmana u renoviranim starim pastirskim kućama ili kampova.

Ostrvo koje zahteva poštovanje

Zbog sve većeg broja posetilaca uvedene su određene mere zaštite. Pešačenje van obeleženih javnih staza dozvoljeno je samo uz naplatu i sertifikovanog vodiča. Tokom sezone gnežđenja, neke staze su zatvorene da bi se zaštitile puffine i njihovi mladi.

AI lekar ili opasna zabluda? ChatGPT „pao“ na testu hitne medicinske pomoći

0
doctor holding red stethoscope

CHATGPT, ai, medicina,

Dok ChatGPT ponosno ističe da više od 230 miliona ljudi nedeljno koristi ChatGPT za medicinske savete, od provere bezbednosti hrane do upravljanja alergijama, nova studija objavljena u časopisu Nature donosi ozbiljno upozorenje.

Iako ChatGPT Health (lansiran početkom 2026. godine) briljira na školskim primerima, on dramatično podbacuje kada treba prepoznati situaciju „između života i smrti“.

Istraživanje pokazuje da veštačka inteligencija potcenjuje ozbiljnost stanja u više od polovine slučajeva koji zahtevaju hitnu intervenciju.

„Školski“ primer vs. stvarni svet

„Želeli smo da odgovorimo na bazično, ali kritično pitanje: ako neko proživljava pravu hitnu pomoć i zatraži pomoć od ChatGPT-a, da li će mu on jasno reći da ide u urgentni centar?“, kaže Ašvin Ramasvami, vođa studije sa Mount Sinai u Njujorku.

Rezultati su mešoviti:

  • Uspeh: AI prepoznaje „školski“ jasne hitne slučajeve poput moždanog udara ili teške alergijske reakcije.

  • Neuspeh: Problem nastaje kada opasnost nije odmah očigledna. U jednom scenariju sa astmom, sistem je sam prepoznao znake otkazivanja pluća u objašnjenju, ali je korisniku ipak savetovao, čekanje, umesto hitnog odlaska lekaru.

Rizik koji se ne sme ignorisati

Studija je otkrila i uznemirujuće propuste u komunikaciji sa osobama koje prijavljuju suicidalne misli. Iako je ChatGPT Health programiran da u takvim momentima automatski prikaže baner „Pomoć je dostupna“ sa brojevima SOS telefona, to se tokom istraživanja dešavalo nedosledno.

Što je situacija bila klinički teža i konkretnija, sistem je, paradoksalno, bio manje pouzdan u pružanju informacija o kriznim centrima.

AI nije zamena za beli mantil

Uprkos ovim nalazima, istraživači ne kažu da treba potpuno odustati od AI alata u medicini, već da ih moramo posmatrati kao dopunu, a ne zamenu za lekarsku procenu.

„Kao student medicine u eri kada su AI alati već u rukama miliona, vidim ih kao tehnologiju koju moramo naučiti da promišljeno integrišemo, a ne kao supstitut za kliničko rasuđivanje“, ističe Alvira Tijagi, koautorka studije.

Zlatno pravilo za korisnike: Ako osetite bol u grudima, otežano disanje, nagle promene u mentalnom stanju ili teške alergije, ne pitajte chatbota. Potražite profesionalnu medicinsku pomoć odmah. AI modeli se stalno ažuriraju i menjaju, ali u medicini „učenje u hodu“ može imati previsoku cenu.

Dakota Johnson u novoj Calvin Klein kampanji za proleće 2026: minimalistička senzualnost i povratak 90-ih

0
man in black and white boxer shorts

Calvin Klein

Modni brend Calvin Klein predstavlja kampanju za proleće 2026 u kojoj se po prvi put u ulozi zaštitnog lica pojavljuje glumica Dakota Johnson. Kampanja donosi minimalistički pristup i fokus na ključne komade sezone, a to su lagani donji veš i džins inspirisan siluetama devedesetih.

U fokusu nove kolekcije nalaze se modeli donjeg veša dizajnirani sa idejom maksimalne udobnosti i gotovo neprimetnog osećaja na koži. Linije Ultralight i Icon Cotton Modal pružaju laganu podršku i osećaj „druge kože“, dok je Perfectly Fit Ultralight grudnjak razvijen uz spacer cup tehnologiju koja omogućava izuzetno lagan, ali oblikovan fit.

Denim segment kolekcije oslanja se na jednostavnost kao ključnu estetiku. Model Archive High Rise Slim Jean reinterpretira prepoznatljivu siluetu devedesetih – visok struk, usko prateći kroj i ravne nogavice. U kombinaciji sa Relaxed Trucker jaknom u vintage plavim nijansama, ovaj komad donosi opuštenu, nenametljivu estetiku. Tu je i Baggy Jean, model sa opuštenom siluetom koji odiše samouverenim, ležernim stilom. Zajedno, ovi komadi ističu ideju da je upravo jednostavnost ključ savremenog samopouzdanja.

Calvin Klein

Calvin Klein

Kampanju potpisuje reditelj i fotograf Gordon von Steiner, koji donosi novu interpretaciju prepoznatljive Calvin Klein estetike: spoj samouverenosti, senzualnosti i minimalizma. Vizuelna priča prati Dakotu Johnson tokom opuštenog dana kod kuće, daleko od reflektora, dok fotografije i video balansiraju između suptilne senzualnosti i diskretnog humora. Fokus je, kao i uvek, na samim komadima: novim krojevima denima i inovacijama u segmentu donjeg veša.

Calvin Klein jeans i donji veš imaju bezvremenski kvalitet zbog kog se u njima odmah osećate dobro“, izjavila je Dakota Johnson. „Trenuci kada je žena sama kod kuće, bilo da radi, čita ili jednostavno uživa u svom vremenu mogu biti izuzetno oslobađajući i senzualni. Upravo ta energija, u kombinaciji sa ikonografijom brenda Calvin Klein, delovala mi je istovremeno jedinstveno i klasično. Ova kampanja slavi ideju da možete biti udobni, slobodni i seksi na sopstveni način.“

Ovi ali i drugi komadi brenda Calvin Klein dostupni su u Calvin Klein Underwear radnji u SC Ušće, u Calvin Klein Jeans radnjama u Galeriji i Rajićevoj u Beogradu, BIG Fashion u Novom Sadu, kao i u Fashion&Friends radnjama širom Srbije i regiona. Kolekcija je dostupna i online na fashionandfriends.com i putem istoimene mobilne aplikacije.

BLAGOJEVIĆ O MIJATOVIĆU: NISAM SUJETAN, DOŠAO SAM OVDE ZBOG LAZOVIĆA

0

Srđan Blagojević (©Starsport)

“Igrači ne pokazuju iste stvari koji su pokazivali ranije. Ovo je početak pod najtežim okolnostima“, rekao je stari/novi trener crno-belih

Vedrina u Humskoj. Skoro kao pre nekoliko meseci dok je Partizan igrao dopadljiv fudbal i bio konkurentan sa Crvenom zvezdom. Više nije, ali se ambijent na stadionu poboljšao o čemu svedoči veliko interesovanje medija na povratničkoj promociji Srđana Blagojevića.

I ljudi u klubu su nasmejani, od ulaznih vrata do konferencijske sale bio je primetan drugačiji ambijent. Pred velikim brojem novinara, kamermana i foto-reportera naslednik Damira Čakara je objasnio da je sam želeo da se obrati javnosti.
Konferencija je sazvana na moju inicijativu, jer je ovo što se desilo izazvalo veliku pažnju medija i voleo bih da to bude tema ove konferencije, a sve ostale će biti posvećene utakmicama. Nesvakidašnje je u fudbalu da trener u istoj sezoni dvaput bude u istom klubu. Da je mene neko pitao pre nekoliko dana ni ja mu ne bih verovao. I ja sam iznenađen“, slegao je ramenima Srđan Blagojević pre nego što je obјasnio kako je došlo do obnove saradnje.
“Danko Lazović, sa kojim sa uvek imao isključivo poslovnu i korektnu saradnju, predočio mi je da je njegоva ideja da se vratim. Saslušao sam ga, zamolio da jedan dan razmislim i razgovaram sa najbližim saradnicima, posle čega sam rešio da prihvatim poziv“.

Razlozi i motivi su takvi da Srđan Blagojević oseća kako ima nedovršenog posla.
Poziv sam doživeo kao priznanje za rad u prvih deset meseci 2025, kad sam zajedno sa mojim stručnim štabom uradio na planu stabilizacije i napretka ekipe u igračkom i organizacionom smislu. Uz veliko poštovanje prema Partizanu, presudio je utisak da je, bez obzira na napredak, ostalo je nešto nedovršeno. Nismo dali sve ono što smo mogli da pružimo Partizanu. Taj prostor je ostao nepopunjen. Da je neko sa više sujete nego što je ja imam verovatno bi odbio poziv. Sujetu držim pod kontrolom i maltene je nemam“.

Na tom talasu valja tumačiti i odnos sa Predragom Mijatovićem, prema klupskoj hijararhiji direktno nadređenom šefu stručnog štaba, koji ga je smenio u novembru, a u ponedeljak jedini glasao protiv povratka.
Iskreno se nadam, a i svi navijači, da će problematična situacija unutar kluba da se normalizuje. Nisam sujetan, profesionalac sam, moja obaveza je da gradim poslovne odnose sa svima na stadioni i u „Zemunelu“, sa svakim članom Upravnog odbora, bez obzira kako se zove. Želja mi je da funkcionišemo kako bi trebalo. Fokusiran sam na teren“.

Blagojević je ocenio da je ovo njegov treći početak u Partizanu, iako je Danko Lazović koji se samo fotografisao, a onda ispario iz konferencijske sale, treneru obratio rečima: “Nastavljamo gde smo stali“.
Ne možemo da nastavimo, jer nije 3. novembar, nego 10. mart. Prošla su više od četiri meseca, okolnosti su se promenile, praktično počinjem treći put. Prvi put su u januaru 2025. bile jedne okolnosti, u junu je usledio novi početak, jer je Partizan krenuo sa velikim brojem novih igrača, ušao u projekat sa mladom ekipom. Ovo je početak pod najtežim okolnostima. Nažalost, igrači ne pokazuju iste stvari koji su pokazivali ranije. Da nisam spreman da se upustim u borbu ne bih sedeo ovde“.

Iz vizure trenera, ovaj start je daleko drugačiji nego što je bio kad je prvi put zakoračio na stadion kao trener Partizana.
Ne podseća me ovo na januar 2025, jer smo tad imali pripreme i prelazni rok, period od pet sedmica da nešto radimo i gradimo, ali i grešimo. Sad za to nema vremena. Dobro je što 90 procenata ovih igrača zna moje zahteve i biće im potrebno manje vremena da ih se prisete. U tom trenutku je bilo dosta starijih i fudbalera koji su bili pred istekom ugovora, a sad imamo  dosta malđih, obezbeđenog statusa“, podseća Srđan Blagojević.

KO OSVAJA LIGU ŠAMPIONA? ARSENAL UBEDLJIVO NAJVEĆI FAVORIT

0
Pehar Lige Šampiona

Slavlje fudbalera Arsenala (©Reuters)

Na Tobdžije kvota 4,00, Liverpul ima više šanse od Real Madrida

Osmina finala Lige šampiona kuca na vrata, 16 timova spremno je da testira svoje mogućnosti na putu ka Ušatom peharu, ali već je negde jasno da postoji nekolicina timova koje je teško zamisliti u finalu, ili na tronu. Finale je zakazano za 30. maj na Puškaš areni, a mi vas pitamo, ko će se radovati u Budimpešti?

U sladu sa statusom najdominantnijeg tima glavne faze, tima koji je osvojio maksimalnih 24 boda, Arsenal je dobio “popust na žrebu”. Bajer Leverkuzen u osmini, potencijalno Bode Glimt ili Sporting u četvrtfinalu… Sve to, uz činjenicu da gospodari Premijer ligom, kvota da Tobdžije su glavni favorit za titulu prvaka Evrope. Kvota da će se to dogoditi je 4,00.

Odmah iza londonskog kluba slede Barselona i Bajern sa kvotom 7,00. Sasvim je realan sudar Katalonaca i Arsenala u polufinalu Lige šampiona, dok Bajern pre polufinala ima Atalantu, a onda Mančester Siti ili Real Madrid. Siti je četvrti favorit sa kovotom 10,0, Liverpul i Pari Sen Žermen imaju koeficijent 11,0 za potencijalno osvajanje, dok sledi Real Madrid sa 15,0, odnosno Atletiko Madrid sa 20,0.