24.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 759

Bajden dočekao Zelenskog u Beloj kući

0
Beta/AP

Volodimir Zelenski je stigao u Belu kuću gde su ga dočekali predsednik SAD Džozef Bajden i njegova supruga Džil.

Trenutno se održava sastanak dvojice lidera u Ovalnom kabinetu, a koji bi trebalo da traje oko dva sata, prenosi Si-En-En.

Ovo je prvo putovanje Zelenskog u inostranstvo od početka rata.

Zelenski je rekao danas da je doputovao u Vašington kako bi zahvalio SAD na pomoći u ratu protiv Rusije, javlja Tanjug.

„Danas sam u Vašingtonu da bih zahvalio američkom narodu, predsedniku i Kongresu na pomoći koja je Ukrajini preko potrebna. I takođe da nastavimo saradnju kako bismo se približili našoj pobedi”, napisao je Zelenski u objavi na društvenoj mreži Telegram.

Dodaje da će održati seriju pregovora o jačanju stabilnosti i odbrambenih sposobnosti Ukrajine.

„Posebno ću razgovarati o bilateralnoj saradnji Ukrajine i SAD sa predsednikom Bajdenom. Sledeće godine moramo vratiti ukrajinsku zastavu na teritoriju cele naše zemlje”, naveo je Zelenski u objavi.

Stanovništvo Kanade u ovoj godini je raslo brže nego ranijih decenija. Zašto?

0

Kako se 2022. bliži kraju, vidimo da je stanovništvo Kanade poraslo, više nego bilo koje druge godine, tokom postojanja ove države.

Statistički zavod Kanade kaže da je populacija zemlje porasla za 362.453 ljudi, ili 0,9 posto, samo između jula i oktobra 2022.

Federalna agencija to pripisuje porastu broja stanovnika koji borave na raznim vizama, uključujući one koji imaju radne dozvole i ljude koji beže od ruske invazije na Ukrajinu.

Taj rast ljudi tokom ovog tromesečnog perioda, je veći od ukupnog rasta stanovništva od u celoj 2011, kada se uselilo 350.000 ljudi.

I to je bila najbrža stopa rasta u jednom kvartalu od 1957 godine.

U to vreme dogodio se posleratni baby boom, kao i priliv izbeglica nakon Mađarske revolucije 1956. godine.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada planira da 20% svih prodatih vozila budu električna, počevši od 2026

0

Jedna petina svih putničkih automobila, SUV i kamioneta koji bi se prodavali u Kanadi 2026. godine moraće raditi na struju, prema novim propisima koje predlaže ministar za zaštitu okoline Steven Guilbeault.

Do 2030. godine, prema planu savezne vlade, ova obaveza će dostići 60 posto ukupne prodaje, a do 2035. svako putničko vozilo prodano u Kanadi moraće biti električno.

Guilbeaultova parlamentarna sekretarka Julie Dabrusin rekla je tokom objave novih cieva u sredu da je politika “obezbeđivanje da Kanađani imaju pristup vozilima koja žele”.

Proizvođači ili uvoznici koji ne ispune prodajne ciljeve mogli bi se suočiti s kaznama prema kanadskom zakonu o zaštiti okoline kroz postupni pristup.

Kanada ima još dug put do približavanja prvom cilju 2026.

U prvih šest meseci ove godine, prodaja potpuno električnih i plug-in hibridnih vozila činila je samo 7,2 posto novih registracija automobila. Za celu 2021. udeo je bio 5,2 posto.

Cara Clairman je predsednica i izvršna direktorka Plug’n Drive, neprofitne organizacije koja podstiče upotrebu električnih vozila. Ona je rekla da je najteži aspekt navođenja ljudi da napuste vozila na benzin dostupnost.

“Duge liste čekanja definitivno obeshrabruju potrošače koji su spremni na promenu”, rekla je. “I ako se svi slažemo da smo u klimatskoj vanrednoj situaciji, moramo pomoći potrošačima da pređu što je pre moguće.”

Prema nacrtu propisa, koji će biti zvanično objavljen 30. decembra, vlada predlaže praćenje prodaje izdavanjem kredita za prodaju vozila.

Potpuno električni automobili i kamioneti su vredniji od plug-in hibridnih verzija, iako vlada priznaje da će plug-in hibridi verovatno ostati traženi u ruralnim i severnim područjima.

Ova obaveza bi ispunila obećanje liberala na izborima 2021. To je prvi veliki set propisa koji proizilazi iz plana smanjenja emisija koji je vlada objavila u aprilu.

Taj plan je široka kanadska mapa puta ka postizanju svog cilja smanjenja emisije staklene bašte u svim sektorima na nivo u 2030. a koji je 40 do 45 posto ispod onoga što je bio 2005. godine.

Putnička vozila prave polovinu svih emisija iz putničkog transporta i oko 10 posto ukupnih emisija Kanade u ostalim sektorima.

Pre tog poteza u sredu, Kanada je već imala neke ciljeve za prodaju električnih vozila. Ali oni nisu bili sprovodivi i vlada nije uspešno primorala automobilske kompanije da povećaju broj električnih vozila dostupnih za prodaju.

Neke provincije su ispred drugih

Novi ciljevi će biti širom zemlje, iako su neke provincije već ispred drugih.

Analiza ove obaveze iz Kvebeka i Britanske Kolumbije koju je prošle sedmice objavio kanadski institut za klimu, zaključila je da je obaveza pomogla obema pokrajinama da napreduju u odnosu na ostatak zemlje u korištenju električnih vozila.

Anna Kanduth, viši naučni saradnik na institutu, rekla je da je globalna ponuda vozila sa nultom emisijom još uvek ograničena, iako brzo raste.

“Proizvođači automobila u velikoj meri daju prioritet jurisdikcijama s nekom vrstom prodajne obaveze”, napisala je ona, dodajući da mesta sa takvim obavezama imaju mnogo veće stope kupovine vozila sa nultom emisijom i veći izbor modela.

BC je vodeća provincija na polju prodaje električnih vozila, gde je  skoro 15 posto svih novih vozila registrovanih između januara i juna električno. Kvebek je drugi, sa 11,4 posto registracija.

Vidimo veliki pad kod trećeplasiranog Ontarija, gde se samo 5,5 posto novih registracija odnosi na električna vozila,  a ispod četiri posto je prodaja u svim ostalim provincijama.

SERBIANNEWS/CANADA

Obrušio se deo plafona u vrtiću u Inđiji, šestoro dece povređeno

0
Dečiji vrtić-Vankuver
Ilustracija

Šestoro mališana je povređeno kada se u jaslicama “Nevena”, objekta Predškolske ustanove “Boško Buha” u Inđiji, obrušio plafon.

Predsednik Opštine Inđija Vladimir Gak ističe da se odlomio deo plafona i pao na decu koja su legla na spavanje.Ističe da su sva deca prebačena u bolnicu u Novom Sadu, da su dobro i zbrinuta, kao i da nema težih povreda.

“Manjih ušivanja je bilo zbog posekotina u predelu gornjeg dela glave. Većih, ozbiljnijih povreda nema, niko neće biti ostavljen na dodatnom lečenju i to je najvažnije, sve drugo je sada manje važno”, poručuje Gak.

Gak je razgovarao sa roditeljima, i kaže da su deca i roditelji, naravno, uplašeni.Navodi i da ništa nije ukazivalo na to da se ovako nešto može dogoditi.

“Na tom delu plafona niti je nešto bilo okačeno, niti je bilo vlage, niti bilo čega, prosto neverovatno da tako nešto može da se dogodi”, rekao je Gak i dodao je da to stari deo vrtića koji je građen osamdesetih godina.

Grčki ministar odbio da održi konferenciju ispred natpisa “Republika Kosovo”

0

Ministar spoljnih poslova Grčke Nikos Dendijas odbio je da održi konferenciju i da se fotografiše ispred logotipa tzv. Republike Kosovo, prenosi prištinski portal Ekonomija onlajn.

Zbog stava Nikosa Dendijasa promenjeno je mesto gde se obično održavaju konferencije sa gostima u prištinskom ministarstvu spoljnih poslova.

Dendijas je sa kosovskom ministarkom Donikom Gervalom Švarc održao konferenciju na drugoj strani, u konferencijskoj sali, gde nije bilo logoa, već samo grčka i kosovska zastava.

Dendijas i Švarcova nisu zaustavljeni ni da se slikaju na ulazu, kako je to običaj, jer i na njemu piše “Republika Kosovo”, navodi Ekonomija onlajn.

Šef grčke diplomatije naveo je na Tviteru da je sa kosovskom ministarkom razgovarao o saradnji u različitim oblastima, regionalnom razvoju i dijalogu Prištine i Beograda.

Dendijas je boravio juče u Beogradu gde se sastao sa srpskim kolegom Ivicom Dačićem. Tada je rekao da sporazumi postignuti u prošlosti moraju da se poštuju.

“Nastavljamo sa podrškom dijalogu između Beograda i Prištine kako bi se postiglo pravnoobavezujuće rešenje. Sporazumi koji su potpisani u prošlosti su važni i moramo da insistiramo da se poštuju. Ovo što sam rekao ponoviću i u Prištini”, rekao je grčki ministar, koji je bio i na slavi kod predsednika Srbije Aleksandra Vučića.

Bol u leđima može da se izleči i bez operacije

0

​Vežbanje, pešačenje, plivanje, kao i povremena primena hiperbarične komore značajno može da uspori starenje kičme

Na Vojnomedicinskoj akademiji u toku godine se obavi veliki broj najraznovrsnijih i najsavremenijih operacija kičme. Praktično zato nema potrebe za odlaskom pacijenata u inostranstvo zbog lečenja problema na kičmenom stubu. Postoji veliki broj profesija koje su ugrožene zbog preopterećenja kičme pa traže pomoć neurohirurga. To su informatičari, profesori, profesionalni vozači, zemljoradnici, činovnici, novinari, hirurzi… Ljudi koji se bave ovim profesijama zahtevaju često korišćenje prevoznog sredstva, podizanje tereta, rad u prinudnom položaju, dugo sedenje ili stajanje u istom položaju.

Asistent dr sc. med. Olivera Jovanikić, neurohirurg Klinike za neurohirurgiju Vojnomedicinske akademije, ističe da hronični bol u leđima nije znak da je uvek neophodna operacija. Postoje mnogi lekovi i procedure koje danas omogućavaju da se hroničan bol u donjem delu kičmenog stuba leči bez operacije (konzervativno). Najvažnije je postavljanje pravilne dijagnoze porekla i prirode bola.

– Tada će i lečenje, razume se, biti uspešno. Hronični bol u donjem delu leđa prati veliki broj različitih simptoma. Za neurohirurga je veoma značajan simptom poremećaj funkcije mokrenja ili gubitak određenih pokreta. U tim slučajevima je operacija neophodna. Da bi se postavila dijagnoza, najčešće se radi snimanje magnetnom rezonancom bez kontrasta, a veoma često preporučuje se i snimanje skenerom, elektromioneurografija nerava i mišića donjih ekstremiteta, a takođe i snimanje rendgenom – ističe naša sagovornica, koja je doktorirala na temu lečenja hroničnog bola minimalno invazivnim procedurama.

Postoji više faktora koji mogu dovesti do operacije na kičmenom stubu. To su povrede kičme (usled saobraćajne nesreće, pada, skoka u vodu sa visine), obavljanje poslova koji zahtevaju dugo sedenje ili stajanje, konstantno podizanje tereta ili stalno korišćenje prevoznog sredstva. Moguć je i nasledan faktor u nastanku oboljenja, pre svega vezivnog tkiva kičmenog stuba. Starenje kičmenog stuba je prirodan proces i to često zahteva lečenje operacijom.

– Najčešće su operacije usled degenerativne promene na kičmenom stubu ili oštećenja ligamenata kičme (diskus hernija, spondilolisteza, oboljenje malih zglobova kičme). Ove operacije su poseban deo neurohirurgije. U mnogim zemljama se zastupa mišljenje o potrebi nastanka posebne specijalizacije/subspecijalizacije – spinalne hirurgije – kaže dr Jovanikić, koja obavlja deset vrsta pregleda ultrazvukom, među kojima je i pregled perifernih nerava i mišića.

Danas, nakon operacije kičme, pacijent može da ustane iz kreveta najčešće veoma brzo – istog ili već sledećeg dana. Tokom naredna dva-tri dana prati se stanje operativne rane, kao i opšte stanje pacijenta. Ukoliko sve protiče bez komplikacija, pacijent se otpušta kući i dolazi na previjanja u ambulantu. Zatim sledi oporavak, tokom koga se različitim metodama fizikalne terapije poboljšava njegov hod, postura, snaga mišića, oporavljaju se periferni nervi ili kičmena moždina, koji su pre operacije bili oštećeni. – Kompletan oporavak može da traje od šest nedelja do dve godine (u najtežim slučajevima, na primer, kod preloma kičme). Najteže povrede kičme često zahtevaju više operacija i specifičnu i dugotrajnu rehabilitaciju koja može trajati i više godina. U oporavku oštećenja kičme, nerava i kičmene moždine značajnu ulogu ima takođe hiperbarična komora. Hiperbarična komora se preporučuje posle operacije kao deo kompleksnog lečenja pacijenta. Naravno da je uvek bolje sprečiti nego lečiti. Savremeni način života dovodi do dugotrajnih opterećenja kičmenog stuba. Na to utiču dugotrajno sedenje, naročito u istom i nepravilnom položaju, odsustvo fizičke aktivnosti, naročito pešačenja, nevežbanje mišića koji pravilno drže kičmeni stub, podizanje tereta, fizički rad, korišćenje prevoznih sredstava učestalo. Svakodnevno vežbanje, pešačenje, plivanje, povremena primena hiperbarične komore značajno može usporiti starenje kičme i potrebu za njenim lečenjem – napominje dr Jovanikić i dodaje da je poznavanje zaštitnih položaja pri podizanju velikih tereta izuzetno značajno. Veliki značaj u preventivi ima i fizikalna terapija.

Abazović: Ustav je jasan, Đukanović ne može da raspusti Skupštinu

0

PODGORICA  – Predsednik crnogorske vlade u tehničkom mandatu Dritan Abazović kaže da predsednik Milo Đukanović nama ustavnu mogućnost da raspusti parlament.

Abazović je na konferenciji za novinare, upitan da prokomentariše nezvanične najave da bi Đukanović mogao da raspusti parlament, kazao da u Ustavu nema „tog spornog člana“.

“Ustav je vrlo jasan i on (Đukanović), po Ustavu, tu mogućnost nema. Imao bi je da je dao mandat (lideru Demosa Miodragu) Lekiću u septembru, i da je Lekiću isteklo 90 dana”, rekao je Abazović.

On je kazao da ne zna na šta će Đukanović da se pozove, s obzirom na to da nije dao mandat Lekiću.

“Moguće je da će ići u kršenje zakona. Mislim da to nije dobro, ali da sačekajmo. Po mom sudu, Ustav je jasan i ta mogućnost u ovoj situaciji ne postoji”, rekao je Abazović, javlja RTCG, prenosi Tanjug.

Đoković poražen od Zvereva na startu nove teniske sezone

0

DUBAI– Najbolji srpski teniser Novak Đoković izgubio je danas od nemačkog tenisera Aleksandra Zvereva rezultatom 2:0 (6:3, 6:4) u prvom meču egzibicionog turnira „Svetska teniska liga” u Dubaiju.

Đoković je bolje otvorio prvi set i brejkom u prvom gemu ostvario prednost. Zverev je vratio brejk u četvrtkom gemu za 2:2. Nemački teniser je nastavio da igra agresivno, dok je Đoković ušao u niz grešaka. U osmom gemu srpskog tenisera nije služio servis pa je Zverev lako došao do brejka i potom je odličnim servisom potvrdio osvajanje seta, javlja Tanjug.

U drugom setu Zverev je preneo ritam iz prvog seta. Brejknuo je Đokovića u prvom gemu ali najbolji srpski teniser je uzvratio istom merom u narednom gemu. Peti gem je presudio meč pošto je posle još jednog brejka Zverev sigurno privodio duel kraju svojim servis gemovima.

„Sokolovi”, tim Novaka Đokovića, poraženi su od „Jastrebova” ukupnim rezultatom 33:27, pošto su rivali dobili i dodatnih pet poena zbog trijumfa.

Format takmičenja je organizovan tako da se računaju osvojeni gemovi u tri pojedinačna meča, tačnije u miks dublu, ženskom, odnosno muškom singlu.

Naredni meč Đoković igra u sredu od 18 časova protiv Nika Kirjosa.

Mafini sa kokosom

0
Shutterstock

Mafini za ljubitelje kokosa.

Sastojci:

– 1 jaje

– 130 g šećera

– 120 ml kokosovog mleka

– 90 ml ulja

– 150 g brašna

– 1 kašičica praška za pecivo

– 1 kašičica ekstrakta vanile

– prstohvat soli

– 50 g kokosovog brašna

Priprema:

Umutite jaja sa šećerom, pa dodajte ekstrakt vanile, ulje i kokosovo mleko.

Posebno pomešajte brašno, prašak za pecivo i so, pa dodajte u smesu sa tečnim sastojcima.

Izmešajte smesu ručno da se izjednači, a onda dodajte kokosovo brašno.

Napunite kalupe za mafine do 2/3 i stavite ih rernu zagrejanu na 170 stepeni, oko 25 minuta. Proveravajte čačkalicom da li su gotovi.

Izvadite ih iz kalupa i ostavite da se ohlade.

Kada se ohlade pospite ih šećerom u prahu ili kokosovim brašnom, po želji.

Smesa je dovoljna za osam mafina.

Prijatno!

12 sati čekanje na pisti: Sneg pravi pustoš na aerodromu u Vankuveru

0

Putnici u nekim avionima su čekali zaglavljeni na pisti 12 sati, jer je jak sneg ometao operacije na aerodromu u Vancouveru, što je dovelo do desetina otkazivanja i kašnjenja letova.

Zvaničnici međunarodnog aerodroma u Vankuveru opisali su posledice najnovije snežne oluje u regionu “bez presedana” i upozorili putnike da će verovatno doći do efekata prelivanja koji će trajati tokom cele nedelje.

“Trenutno nema letova koji polaze iz YVR-a jer bezbedno izvlačimo putnike iz aviona i čistimo aerodrom”, saopštila je uprava aerodroma u Vankuveru u utorak ujutro.

“Putnicima koji očekuju let danas i ove sedmice se savetuje da direktno kod svoje aviokompanije provere status svog leta. Molimo ljude da ne dolaze u YVR ako to apsolutno ne morate.”

Putnik Corey Malone bio je među onim putnicima koji su se ukrcali i, proveli dugu noć čekajući na pisti za poletanje, da bi na kraju saznali da uopšte neće otići.

Malone je rekao za CTV News da je krenuo ka aerodromu u ponedeljak oko 13:30 nadajući se da bi moglo biti problema na putevima, dugih bezbedonosnih redova i drugih izazova do njegovog odlaska u 17 sati.

“Jednostavno sam znao koliko da je oluja postala jaka, pa sam želeo malo dodatnog vremena da se sredim”, rekao je.

Putnici su se na kraju ukrcali na let WestJeta oko 20 sati i čekali oko tri sata pre nego što su saznali da nije sigurno leteti.

“Onda je prošlo devet sati, sa vrlo malo komunikacije o tome šta se dešava”, rekao je Malone.

Putnik je rekao da su stjuardese bile “veoma predusretljive i gostoljubive”, napominjući da izgleda da imaju jednako malo informacija kao i putnici tokom, kako je on opisao, “12-satnog maratona neznanja i iščekivanja”.

Na kraju se avion vratio na aerodrom i putnici su pušteni van. Malone je rekao da je lokalcima rečeno da idu kućama i da će dobiti e-poruku s objašnjenjem da li će moći stići na drugi let.

„Nemam pojma da li ću moći da stignem kući za Božić, što me zaista uznemirava – samo zato što već neko vreme nisam video mamu“, rekao je Maloun. “Postoje glasine da bih mogao da uđem na let u petak, ali ko to garantuje?”

SERBIANNEWS/CANADA