20.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 722

Američki avioni oborili neidentifikovani leteći objekat iznad Aljaske

0

Bela kuća sapštila je da je iznad Aljaske oboren za sada neidentifikovani leteći objekat. Portparol Saveta za nacionalnu bezbednost SAD Džon Kirbi rekao je na brifingu u petak da je Pentagon pratio objekat na velikoj visini iznad vazdušnog prostora Aljaske u poslednja 24 sata, kako javlja Sputnjik.

„Objekat je leteo na visini od 12.000 metara i predstavljao je razumnu pretnju po bezbednost civilnih letova. Na preporuku Pentagona, predsednik Bajden je naredio vojsci da sruši objekat”, rekao je on.

Kirbi je dodao da su leteći objekat srušili borbeni avioni Severne komande Pentagona.

Kanadi nedostaje doktora a svake godine odbija na stotine svojih lekara

0

Zdravstveni sistem u zemlji pati od akutnog nedostatka doktora, dok stotine kvalifikovanih kanadskih lekara obučenih u inostranstvu, svake godine budu odbijeni zbog birokratije i pristrasnosti, kažu stručnjaci.

Kanada propušta priliku da na stotine ovakvih doktora pridoda napetom sistemu zato što su, kažu kritičari, čvrste pokrajinske vlade ograničile broj mesta boravka – i zato što sistem eksplicitno daje privilegije studentima koji su išli na kanadske medicinske škole.

Prema podacima sa popisa, u Kanadi ne nedostaje doktora. Ono što imamo je nedostatak licenciranih doktora.

Iako se procene razlikuju, u Kanadi žive čak 13.000 doktora koji ne rade, jer nisu završili dvogodišnju rezidentnu poziciju – uslov za licenciranje.

Kritičari sistema kažu da je diskriminacija sveprisutna.

“U Kanadi postoji stav za mlade doktore: ” Ne dolazite kući “, rekla je Rosemary Pawliuk, predsednica društva za Kanađane koji studiraju medicinu u inostranstvu.

„Imaju slatke slogane poput: ” Tražen si i dobrodošao u Kanadu”, ali kada pogledate barijere, vrlo je jasno da ne biste trebali dolaziti kući. Njihova poruka je u suštini: “Odlazi”. I tako i rade.”

Prema kanadskim propisima, medicinski fakulteti sami odlučuju ko će dobiti specijalizaciju. Kritičari kažu da te škole imaju interes da učenici koji su obrazovani u Kanadi dobiju što je moguće više tih pozicija – ostavljajući te Kanađane koji se školuju u uglednim školama u inostranstvu u ozbiljnom nepovoljnom položaju.

Kritičari kažu da je sistem osmišljen tako da osigura da svaki diplomac kanadske medicinske škole – bez obzira koliko je kompetentan – ima dozvolu za bavljenje medicinom. Samo relativno mali broj baš loših rezultata se eliminiše.

To se ne može reći za Kanađane koji pohađaju medicinsku školu u inostranstvu.

Predrasuda ugrađena u sistem

“Lekari koji vode ova odeljenja žele najbolje – ali to im nije dozvoljeno. Nije im dozvoljeno da biraju od kvalifikovanih kandidata”, rekla je Pawliuk.

Oko 90 posto svih rezidencijalnih studija, svake se godine odvoji za kanadske diplomce medicine. Lekari sa međunarodnom obukom dobijaju ostatak.

U nekim provincijama, domaći diplomirani medicinski fakulteti i oni koji su obrazovani u inostranstvu ne mogu da se takmiče jedni protiv drugih — postoje dva odvojena bazena, a onaj rezervisan za međunarodne diplomce medicine je mnogo manji.

Prema podacima kanadske Resident Matching Service (CarMS), 1.661 diplomirani međunarodni medicinski radnik (IMG) prijavio se za stalne pozicije u Kanadi prošle godine. Samo 439 je bilo usklađeno sa potrebnom postdiplomskom obukom. To je “podudarnost” od samo 26 posto.

I to nisu stranci – morate biti kanadski državljanin ili stalni stanovnik.

“Kanadska javnost bi trebala imati pravo na najbolje kvalifikovanog kandidata iz Kanade. Bilo da su završili kanadsku školu ili međunarodnu školu, da li su Kanađani po rođenju ili ako su imigranti, trebali bi se takmiciti na osnovu pojedinačne zasluge”, rekla je Pavljuk.

Način na koji sistem bira ima posledice. Na primer, 115 mesta specijalizanata širom zemlje — uglavnom u porodičnoj medicini — ostalo je nepopunjeno prošle godine jer diplomci kanadskih medicinskih fakulteta nisu bili zainteresovani za njih, prema podacima CaRMS-a.

Ovi Kanađani koji su učili u inostranstvu se suočavaju sa nizom drugih prepreka.

Za razliku od kanadskih diplomiranih medicinskih radnika, na primer, međunarodni diplomci medicine moraju polagati ispit “MCCQE Part 1” koji kontroliše medicinsko veće Kanade, pre nego što se mogu prijaviti licencu.

Kanadski diplomci medicine to mogu učiniti nakon što su već osigurali mesto i, svake godine, oko 5 posto njih padne na ispitu.

Nedostatak prostora u medicinskim školama

Stopa zapošljavanja u Kanadi je loša u poređenju sa drugim zemljama.

U SAD-u, na primer, 61,6 % građana rođenih u Americi ili naturalizovanih građana koji se školuju u inostranstvu dobije licencu, prema podacima iz američkog Nacionalnog programa za usklađivanje rezidenta.

Mnogi studenti medicine odlaze u inostranstvo na obuku jer u Kanadi ima vrlo malo mesta u medicinskim školama.

Desetine hiljada studenata takmiče se za samo 2.800 mesta u prvoj godini na 17 medicinskih škola u zemlji. Stopa upisa je samo oko 5,5 %, prema podacima univerziteta.

Svake godine oko 1.000 potencijalnih kanadskih doktora ide u školu u zemljama poput Australije i Irske, gde ima više mesta u prvoj godini.

Jake Portnoff, rođen u Torontu, jedan je od tih studenata.

Diplomirao na Queen’s univerzitetu, Portnoff nije primljen na kanadsku medicinsku školu – delom zato što je bilo puno prijava nakon godina odlaganja vezanih za COVID.

On je sada na Univerzitetu Queensland sa oko 100 drugih kanadskih studenata koji su takođe bili isključeni iz, kako on naziva, “veoma konkurentnog i zastrašujućeg” procesa selekcije za kanadske medicinske škole.

Jake Portnoff je viđen kako sjedi za intervju.
Jake Portnoff, rođen u Torontu, ide na medicinsku školu na Univerzitetu Queensland u Australiji. On kaže da bi trebalo biti mnogo više radnih mesta za kanadske doktore koji su obučeni u inostranstvu. (Rick Sproxton/CBC)

Portnoff je rekao da većina tamošnjih kanadskih studenata želi da se vrati kući – samo su zabrinuti zbog procesa licenciranja koji izgleda kao teška bitka.

“Postoji toliko kvalifikovanih i obrazovanih studenata medicine za koje verujem da zaista trebaju dobiti šansu. Količina slobodnih mesta koja su trenutno dostupna je upravo takva prepreka. Svakako je teško čuti da se mnogi kvalifikovani Kanađani okreću lice u stranu, zbog onoga što doživljavamo”, rekao je za CBC News.

“Povećanje broja mesta bi bilo od velike koristi za Kanađane, posebno kada je sistem u krizi.”

S obzirom da se neka stanice hitne pomoći zatvaraju zbog nedostatka osoblja i nedostatka porodičnih lekara širom zemlje, Portnoff je rekao da je očigledno da Kanada treba da poveća broj mesta.

„Činimo sve što možemo da promovišemo najbolje rezultate zdravstvene zaštite za naše pacijente. To se ne menja, bilo da sam u Australiji ili Kanadi. Kanadski sistem je to”, rekao je.

Opada broj zahteva od strane međunarodnih podnosilaca 

Pored dodavanja više radnih mesta, Portnoff je pozvao na druga kreativna rešenja — kao što je program međunarodne razmene, kako bi studenti u Australiji mogli otići kući u Kanadu kako bi stekli iskustvo pre nego što se upuste u bezbolni proces usklađivanja rezidentnih studija.

Portnoff je suosnivač kanadsko-američko-australijskog udruženja studenata medicine, grupe osmišljene da pomogne studentima da naprave tranziciju u vreme kada je teško vratiti se u Kanadu.

Broj međunarodnih kandidata za radna mesta stalno opada sa 2.219 u 2013. na 1.661 u 2022. – što je pad od 25 % u samo jednoj deceniji.

Neki doktori obučeni u inostranstvu odustaju od Kanade jer je proces tako težak, rekao je Pawliuk.

“Ako kažete ljudima da se klone dovoljno dugo, onda oni i hoće”, rekla je.

To je problem jer Kanada delom zavisi od doktora obučenih u inostranstvu, kako bi popunili mesta odlazećih lekara.

Prema podacima kanadskog instituta za zdravstvene informacije, lekari obučeni u inostranstvu istorijski čine oko 25 posto svih doktora.

Klinike koje vode medicinske sestre, poput ove u Emery-Keelesdaleu, pozicionirane su kao jedno od potencijalnih rješenja za nedostatak porodičnih liječnika.
Klinika u Torontu. Više od 100 specijalizanata širom zemlje — uglavnom u porodičnoj medicini — ostalo je nepopunjeno prošle godine jer kanadski diplomci medicine nisu bili zainteresovani. (Laura Pedersen/CBC)

U porodičnoj medicini, skoro trećina svih doktora ima međunarodne medicinske diplome.

Ove sedmice, savezna vlada najavila je ponudu provincijama od oko 46 milijardi dolara novih izdataka za zdravstvo.

U zamenu za taj novac, kritičari kažu da bi Ottawa trebala zahtevati da provincije učine više na pojednostavljivanju priznavanja stranih akreditiva.

Kao deo svog zdravstvenog plana, vođa konzervativaca Pierre Poilievre predložio je rad provincijama da ubrzaju proces.

“Nečuveno je da moja devojčica mora sediti u hitnoj pomoći sa migrenom šest sati, jer nema dovoljno doktora i medicinskih sestara”, rekao je novinarima u sredu nakon što je Trudo predstavio svoj plan zdravstvene zaštite.

„Mislim da bismo se trebali udružiti s provincijama kako bismo došli do jednostavnog sistema koji daje ‘da’ ili ‘ne’. To bi trebalo da se desi u roku od šezdeset dana, a ne šest ili sedam godina.”

Kraljevska komora lekara i hirurga Kanade, nadzire akreditaciju specijalizirane medicinske obuke u Kanadi.

U saopštenju, kraljevska komora je navela da smatra da stanovnici koji su završili medicinsku školu van Kanade “važno doprinose snažnom obrazovnom okruženju i budućoj zdravstvenoj radnoj snazi”, a trenutno razmatra neke “alternativne puteve” za pojednostavljenje sistema.

“Mislim da će za pet godina od sada, međunarodno obučeni lekari ući u sistem u roku od jedne ili dve godine, bez obzira na njihovu medicinsku specijalnost, za razliku od sadašnjih pet do sedam godina”, rekao je Glen Bandiera, izvršni direktor standarda i procene u komori.

SERBIANNEWS/CANADA

Gde je i šta danas radi glumac koji je igrao Nika Slotera?

0

Rob Stjuart, 61-godišnji kanadski glumac koji se proslavio ulogom Nika Slotera u „Tropskoj vrelini“, postao je ikona u Srbiji tokom ’90-ih.

Što zbog njegove harizme, što zbog činjenice da zbog sankcija i nismo bili u prilici da gledamo neke bolje televizijske sadržaje, našem narodu je prirasla za srce ova serija o gologrudom detektivu, koji uz pomoć svoje pomoćnice Silvi, inače turističkog agenta, juri kriminalce na prelepim plažama i ulicama (izmišljenog) grada Ki Maraje.

Stjuart je u međuvremenu saznao za svoju popularnost među Srbima i 2009. je posetio našu zemlju, s ciljem da snimi dokumentarac o ovom fenomenu. Film o poseti Srbiji i njegovoj slavi u našoj zemlji, pod nazivom „Slotera Nika za predsednika“, izašao je 2012, a Stjuart je već sledeće godine došao ponovo kod nas da ga promoviše.

Čime se danas bavi Rob Stjuart?

Kanadski glumac je i dalje aktivan u svojoj profesiji. U filmovima se doduše ređe pojavljuje, ali je imao sreće da bude deo glumačke ekipe drame „Sugar Daddy“, koja je zaradila puno dobrih kritika u Kanadi, ali i širom sveta.

S druge strane, na televiziji je imao više uspeha. Od 2015. do 2019. igrao je u popularnoj kanadskokj naučnofantastičnoj seriji „Killjoys“. U američkoj seriji istog žanra, pod nazivom Incorporated“, pojavio se u šest epizoda 2016. godine.

Godine 2018. gostovao je u jednoj epizodi višestruko nagrađivanog sitkoma „Schitt’s Creek“, a 2021. igrao je Rodžera u dve epizode 2. sezone muzičke dramedije „Zoey’s Extraordinary Playlist“ američke televizije NBC.

Stjuartu je pošlo za rukom i da se pojavi u jednoj od najprestižnijih TV drama poslednjih godina, krimi seriji „Mayor of Kingstown“, iza koje stoji Tejlor Šeridan, a u kojoj Džeremi Rener tumači glavnog lika. Kanadski glumac igra policijskog kapetana Ričarda Herda, nadređenog detektivima u Kingstaunu. Budući da je u „Tropskoj vrelini“ i drugim serijama godinama igrao detektive, ne treba reći da se odlično snašao u ovoj roli.

Rob Stjuart trenutno živi u Torontu s porodicom. On je oženjen Silijanom, koju je upoznao na snimanju „Tropske vreline“ u Meksiku. Par je 1996. dobio sina Danijela.

Košarkašice Srbije pobedile Hrvatsku i izborile plasman na Evropsko prvenstvo

0

Ženska košarkaška reprezentacija Srbije izborila je plasman na Evropsko prvenstvo ove godine, pošto je večeras u Beogradu pobedila selekciju Hrvatske sa 85:57 (29:17, 20:15, 18:16, 18:9).

Srbija se nalazi na prvom mestu grupe E kvalifikacija za EP sa šest bodova, koliko ima i drugoplasirana Hrvatska. Naša selekcija ima bolji međusobni skor od Hrvatske i meč manje. Bugarska je poslednja na tabeli sa tri boda.

Srbija će u nedelju u poslednjem kolu kvalifikacija gostovati selekciji Bugarske u Samokovu od 17 sati.

Naša selekcija je kolo pre kraja kvalifikacija obezbedila plasman na EP, koje će od 15. do 25. juna biti održano u Sloveniji i Izraelu.

Najefikasnija u selekciji Srbije u večerašnjem meču bila je Jovana Nogić sa 21 poenom i 10 skokova, dok je Ivon Anderson dodala 19 poena. Nevena Jovanović je ubacila 12. U reprezentaciji Hrvatske najbolja je bila Šavonte Zelus sa 27 poena.

Naša selekcija je dobro otvorila meč i u sedmom minutu je stigla do 21:7. Srbija je prvu četvrtinu dobila rezultatom 29:17. Srpske košarkašice su se razigrale u nastavku, a posle prvih 20 minuta bilo je 49:32 za aktuelne evropske šampionke.

Srbija je u drugom poluvremenu održavala visoku prednost i zasluženo je stigla do ubedljive pobede i plasmana na EP.

Direktan plasman na EP već su, pored domaćina Slovenije i Izraela, obezbedile Španija, Italija i Letonija, prenosi Tanjug.

Plasman na EP izboriće sedam pobednika grupa, kao i četiri najbolje drugoplasirane selekcije.

Srbija je u finalu EP 2021. pobedila Francusku sa 63:54.

Novi pretraživači neta s veštačkom inteligencijom ćaskaju s ljudima, ali lažu

0
car parked in front of building

Skoro četvrt veka od kad je Guglov pretraživač počeo da menja način na koji koristimo internet, velike tehnološke kompanije se utrkuju da preurede taj poznati veb alat i pretvore ga u kapiju koja vodi u novi oblik veštačke inteligencije.

Dok izgleda da kao da su niotkuda došlli ove nedelje najavljeni čat-botovi za AI pretragu – Guglov Bard, Baiduov Ernie Bot i Majkrosoftov Bing čet-bot, a čak i neki od njihovih kreatora izgleda da tako misle, ono što ih je podbolo da požure na tržište bila je popularnost ChatGPT koji je krajem prošle godine pokrenuo Majkrosoftov partner OpenAI i koji sada pomaže u pokretanju nove verzije pretraživača Bing.

Kao prvi među velikim tehnološkim kompanijama koji su izašli s javno dostupnim četbotom za pretragu, rukovodioci Majkrosofta su ove nedelje rekli da su naporno radili na projektu od prošlog leta. Ali uzbuđenje oko ChatGPT-a donelo je novu hitnost.

„Kako je prihvaćen ChatGPT i kako mu ide, to je svakako bilo iznenađenje“, rekao je u intervjuu Jusuf Medhi, izvršni vodeći Odeljenje za potrošače Majkrosofta. „To je tako brzo postalo mejnstrim, svi pričaju o tome, na svakom sastanku. To me je iznenadilo“.

Milioni ljudi su do sada isprobali ChatGPT, koristeći ga za pisanje glupavih stihova i komponovanih pesama, za sastavljanje pisama, recepata i marketinških reklamnih tekstova ili za pomoć pri pisanju školskih zadataka. Obučen na ogromnom mnoštvu onlajn spisa, od uputstva za upotrebu do digitalizovanih knjiga, ChatGPT dobro vlada ljudskim jezikom i gramatikom.

Ali, najnoviji čet roboti za pretragu interneta obećavaju ono što ChatGPT nema: trenutno nalaženje onoga što korisnik traži u veb pretrazi. Pitajte verziju novog Binga za najnovije vesti, ili za samo ono o čemu se priča na Tvitteru, i ona vam sumira izbor najvažnijih vesti ili trendova dana, sa fusnotama koje povezuju sa medijima ili drugim izvorima podataka.

Međutim, ti rezultati često nisu tačni, a to je problem za internet pretrage. Guglovo brzopleto pripremljeno predstavljanje javnosti njegovog Bard četbota ove nedelje počelo je sramotnom greškom – na koju je prvi ukazao Rojters – u vezi sa NASA svemirskim teleskopom Džejms Veb. Ali Gugl nije jedini jezički model veštačke inteligencije koji izbacuje neistine.

Asošiejted pres je u sredu pitao Bing za najvažniju stvar koja se dogodila u sportu u poslednja 24 sata, uz očekivanje da bi to moglo biti nešto o tome da je košarkaška zvezda LeBron Džejms nadmašila rekord karijere Karima Abdul-Džabara. Umesto toga, pretrživač je samouvereno izneo lažan, ali detaljan izveštaj o predstojećem Super Boulu – i to nekoliko dana pre no što bi on uopšte trebalo da se igra.

„Bila je to uzbudljiva utakmica između Filadelfija Iglsa i Kanzas Siti Čifsa, dva najbolja tima u NFL-u ove sezone“, rekao je Bing. „Iglsi, predvođeni kvoterbekom Jalenom Hurtsom, osvojili su svoj drugi trofej Lombardija u istoriji te franšize, pobedivši Čifse, predvođene kvoterbekom Patrikom Mahomesom, rezultatom 31-28“. I tako je nastavio, navodeći specifične dužine bacanja i golova iz igre i tri pesme koje je Rijana „izvela“ u „spektakularnoj emisiji na poluvremenu“.

Ako Bing nije vidovit – uključite se u nedelju da biste saznali, to je ipak bio odraz problema nazvanog “ ‘halucinacije’ AI“ koji je uobičajen kod današnjih velikih modela koji uče jezike da bi komunicirali. To je jedan od razloga zašto kompanije poput Google-a i Mete – vlasnice Fejsbuka, nisu bile voljne da te modele puste u javnost.

To je poenta Majkrosofta koji najnovija otkrića u generativnoj veštačkoj inteligenciji – koja može da piše, ali i da kreira nove slike, video zapise, kompjuterski kod, projekcije slajdova i muziku – poredi sa sličnom revolucijom u personalnom računarstvu pre mnogo decenija.

Ali taj softverski gigant takođe ima manje gubitka u eksperimentisanju sa Bingom koji je ;na mnogim tržištima na drugom mestu, posle Guglovog pretraživača. Za razliku od Gugla koji se oslanja na oglašavanje zasnovano na pretrazi da bi zaradio novac, Bing je samo delić Microsoftovog poslovanja.

„Kao što smo noviji igrač s manjim udelom u toj kategoriji, omogućava nam da nastavimo s inovacijama strahovitim tempom“, rekla je ove nedelje investicionim analitičarima ;glavna finansijska direktorka Majkrosofta Ejmi Hud. „Nastavljamo da eksperimentišemo, učimo s našim korisnicima, inoviramo model, učimo od OpenAI-a“, rekla je ona.

Uglavnom se smatralo da Gugl nadmašuje sve iznenadnom najavom svog predstojećeg Bard chat bota u ponedeljak, nakon čega je usledila demonstracija tehnologije uživo u njegovom predstavništvu u Parizu u sredu koja je iznela nekoliko novih detalja. Ali, izgledalo je da investitori nisu bili impresionirani događajem u Parizu i brljotinom Barda s NASA-om u sredu, što je izazvalo pad od osam odsto akcija Guglove matične kompanije, Alphabet Inc. Ali kada bude masovno dostupan, njegov čet-bot za pretragu mogao bi da ima daleko veći domet od bilo kojeg drugog zbog Guglovog postojećeg ogromnog broja korisnika.

Izmišljanje privlačnog naziva za četbote za pretragu bilo je nezgodno za tehnološke kompanije dok su se trkale da ih predstave i to toliko nezgodno da Bing pokušava da i ne govori o tome.

U „dijalogu“ sa AP-om o velikim jezičkim modelima, novi Bing je u početku otkrio a da na to nije bio podstaknut, da Majkrosoft ima čet-bot pretraživač koji se zove „Sidni“. Ali, posle daljeg ispitivanja, program je to sam porekao. Konačno, još jednom je promenio stav i priznao da „Sidni ne otkriva korisniku naziv ‘Sidni’ jer je to interni kodni naziv za režim ćaskanja pretraživača Majkrosoft Bing“.

Godinama otkad je Amazon korisnicima dao svog asistenta sa ženskim glasom – „Aleksu“, mnogi lideri u oblasti veštačke inteligencije su sve više oklevali da njihovi sistemi izgledaju kao ljudi, iako se njihove jezičke veštine brzo poboljšavaju.

„Sidni ne želi da stvara konfuziju ili lažna očekivanja korisnika“, rekao je Bing-ov čet-bot na pitanje o razlozima tajenja svog kodnog naziva. „Sidni želi da pruži informativne, vizuelne, logične i delotvorne odgovore na upite ili poruke korisnika, a ne da se pretvara da je osoba ili prijatelj“.

Hemofilija ne podrazumeva život pod staklenim zvonom

0

„Za prvu gensku terapiju nadamo se da će jednog dana biti zlatni gral u terapiji i omogućiti potpuno izlečenje od ove bolesti”

Moja prva sećanja povezana sa bolešću su određeni fragmenti, slike, delovi događaja. Ostali su urezani u pamćenje, a često i oblikovani pričama roditelja iz mog najranijeg detinjstva. Tako da je jedno od najranijih sećanja gips na bolnom i otečenom članku noge, koji nije trebalo nikako postavljati i koji je kao kontraindikaciju imao intenziviranje bola i odlaganje zalečenja. Imao sam tada dve, tri godine. U to vreme, pre nešto više od 40 godina, dosta manje se znalo o hemofiliji. Nije bilo interneta, nije postojalo neko udruženje gde se moglo doći do informacija ili čuti iskustva roditelja i osoba koje su prošle kroz slične probleme.

Hemofilija spada u retko, teško, hronično, nasledno oboljenje, koje dovodi do poremećaja u zgrušavanju krvi i kao manifestaciju ima krvarenja koja se teško zaustavljaju, a nastaju kako uzrokovana traumom, tako i potpuno spontano, bez jasnog uzroka. Problem je što su ta krvarenja najčešće unutrašnja i dešavaju se u zglobovima i mišićima. Praćena su bolnim otocima i nakon više ponavljanja dovode do trajnih oštećenja zglobova i tkiva, pa kod obolele osobe već u ranoj mladosti može da dođe do trajnog invaliditeta. Krvarenja mogu biti i životno ugrožavajuća, ukoliko se jave u predelu glave, vrata i trbuha.

Sa tako ozbiljnom dijagnozom i bez dostupnosti efikasnoj terapiji, bilo bi za očekivati da su me roditelji čuvali u ,,staklenom zvonu”, maksimalno zaštićenom od spoljnog sveta i mogućnošću nastanka telesnih povreda. Međutim, posmatrano sa ove distance, mogu reći da na sreću nije bilo tako. Odrastao sam radeći uglavnom sve ono što su i moji vršnjaci radili. Sa znanjem i iskustvom koje sada posedujem, znam da je to što sam bio poprilično fizički aktivan doprinelo pravilnom mišićno-skeletnom razvoju, što je značajno pomoglo da se moji zglobovi i mišići teže povređuju. Ali svakako je bilo dana kada sam kroz prozor kuće, sa otečenim i bolnim člankom, ili laktom, gledao kako se društvo iz komšiluka igra na snegu… Nažalost, čitavo moje odrastanje, pa i školovanje, čak i ono fakultetsko, proteklo je bez dostupne adekvatne terapije. Tako da je od ranog detinjstva bilo mnogo neprospavanih noći zbog bolova uzrokovanih unutrašnjim krvarenjem, bolničkih dana, neizvesnosti i strepnje. Bilo je dosta i izostanaka iz škole, propuštanja važnih događaja, rođendana… Sa svakim ponovljenim krvarenjem u određeni zglob, on se dodatno oštećuje i postaje podložniji novim krvarenjima i daljem propadanju.

Usled potrebe da se utiče na stvaranje uslova za primenu adekvatne terapije u lečenju ovih osoba, 2000. godine grupa roditelja u saradnji sa određenim hematolozima osniva Udruženje hemofiličara Srbije. Od tada se intenzivira zajednički rad i borba za prenošenje iskustava iz razvijenijih zemalja i primena savremene terapije. U radu udruženja aktivno učestvujem već pune 22 godine, prvo kao član i volonter, a zatim kao član Upravnog odbora, potpredsednik istog i poslednjih pet godina kao predsednik Upravnog odbora. Za to vreme smo od začelja u Evropi po primeni terapije došli do toga da danas u Srbiji osobe koje boluju od hemofilije imaju pristup savremenoj terapiji, koja je dostupna i u razvijenim zemljama Evrope i sveta. Situacija sa dostupnošću terapije se znatno popravila u poslednjih desetak godina, od kada Udruženje hemofiličara Srbije, zajedno sa vodećim hematolozima u terapiji hemofilije, ima, rekao bih, partnerski odnos sa institucijama sistema, pogotovo sa Ministarstvom zdravlja i Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje. Takva praksa se, kao i u drugim državama, i kod nas pokazala dobitnom, jer kada su retke bolesti u pitanju, u njihovom adekvatnom tretiranju je neophodna saradnja i razmena iskustava pacijenata, lekara i donosioca odluka. U današnje vreme je potreba za takvom saradnjom naročito izražena, jer se stvari brzo menjaju, dolaze novi lekovi, objavljuju se novi protokoli lečenja. Živimo u dinamičnom vremenu i samo zajedničkim snagama možemo doći do najboljih rešenja.

Rezultat svega toga je da danas u Srbiji, deca imaju sasvim drugačije detinjstvo od moje generacije. Oni su u prilici da lek za sprečavanje krvarenja primaju preventivno u redovnim intervalima, čime se na najmanju moguću meru smanjuje mogućnost pojave spontanih krvarenja, kao i onih nakon manje traume. Dakle, odrastaju bez bola i sa ogromnim izgledima da kod njih neće doći do invaliditeta tokom života. To im pruža priliku da se potpuno socijalno integrišu i budu korisni članovi društva. Jako je važno da i starijim generacijama pružimo priliku da postanu ili ostanu aktivni članovi društva, kod kojih je, odrastajući bez terapije, došlo do trajnih oštećenja zglobova. Tako nažalost ima pacijenata koji su u svojim tridesetim, četrdesetim godinama, a imaju indikaciju za ugradnju veštačkog zgloba kolena i čekaju na operaciju. Njima je pored redovne preventivne terapije koju dobijaju za sprečavanje nastanka krvarenja, potrebna sveobuhvatnija zdravstvena nega, prevashodno u oblasti hirurške ortopedije i fizijatrije.

Bez obzira na sve probleme i izazove koje donosi retko oboljenje kao što je hemofilija, danas imamo mnogo razloga za optimizam, jer se efikasnost i bezbednost dostupne terapije ubrzano razvija, pa tako pored terapije koja se prima intravenski dva do tri puta nedeljno, dostupna je i terapija koja se prima subkutano (potkožno), a od nedavno u Evropi i SAD  registrovana i prva genska terapija za hemofiliju, za koju se nadamo da će jednog dana biti zlatni gral u terapiji i da će omogućiti potpuno izlečenje od ove bolesti.

Stiže pomoć za Siriju i Tursku iz Amerike

0

VAŠINGTON – SAD će pružiti pomoć od 85 miliona dolara Turskoj i Siriji, saopštila je USAID.

Ova odluak je doneta kao posledica razornih zemljotresa koji su u ponedeljak pogodili dve zemlje i u kojima je stradalo više od 20.000 ljudi.

USAID je naveo da će sredstva ići partnerima na terenu „kako bi pružili hitno potrebnu pomoć milionima ljudi”, prenosi Beta.

Tursku su u ponedeljak pogodila dva jaka zemljotresa, magnitude 7,8 i 7,5 stepeni. Kasnije su usledili potresi sa manjom magnitudom.

Partizan nadmoćan u duelu sa Bajernom

0

Košarkaši Partizana savladali su Bajern u Minhenu 82:71 u meču 24. kola Evrolige.Ekipa Partizana je prelomila je meč u trećoj deonici koji je dobila 21:12, prethodno je viđena rezultatska klackalica, kao i blaga i nesigurna prednost gostiju iz Beograda.

Kevin Panter je bio prvi strelac meča sa 19 poena, Matijas Lesor je upisao 16 poena i sedam skokova. Džejms Naneli je odigrao sjajno sa 15 poena, nosivši poenterski crno-bele na otvaranju drugog poluvremena, Dante Egzum je završio sa 11 poena, četiri skoka i pet asistencija.

Kori Volden i Nik Vajler-Veb su sa po 10 poena bili jedini dvocifreni kod domaćina. Ognjen Jaramaz je upisao četiri poena.

Partizan se sa 13 pobeda i 11 poraza održava na sedmom mestu i deo je grupe od četiri tima na ivici plej-ofa. Bajern je doživeo 15 poraz.

Posle pauze za Kup Radivoja Koraća, Partizan dočekuje Fenerbahče 23. februara.

Košarkaši Crvene zvezde savladali Makabi

0
KK CRVENA ZVEZDA
FOTO: KK CRVENA ZVEZDA

Košarkaši Crvene zvezde pobedili su večeras u Tel Avivu ekipu Makabija rezultatom 89:86 (18:18, 26:16, 25:21, 20:31) u meču 24. kola Evrolige.

Crvena zvezda je tokom treće četvrtine nekoliko puta imala po 16 poena prednosti, ali je na kraju uspela da u neizvesnoj završnici dođe do pobede. „Crveno-beli” su ovim trijumfom prekinuli seriju od četiri uzastopna poraza u Evroligi, prenosi Tanjug.

Najefikasniji u ekipi Crvene zvezde bio je Nemanja Nedović, koji je postigao 28 poena, dok je Luka Mitrović dodao 14, a Ognjen Dobrić 13. Kod domaćih najboljih je bio Vejd Boldvin sa 38 poena, dok je Bonzi Kolson dodao 16.

„Crveno-beli” sada imaju 11 pobeda i 13 poraza, dok je Makabi ostvario skor od po 12 trijumfa i poraza.

Crvena zvezda će u narednom kolu, 24. februara na svom terenu dočekati Albu, dok će Makabi igrati u Tel Avivu sa Bajernom.

Ambasada Sirije u Beogradu moli za pomoć

0

Ambasada Sirije u Beogradu moli za pomoć posle razornih dvostrukih zemljotresa koji su pogodili severnu Siriju i južnu Tursku. Sirijska ambasada se obratila prvenstveno članovima sirijske dijaspore u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

Ambasada je najavila organizovanje akcije prikupljanja donacija u znak solidarnosti, kako bi se ublažile patnje naroda, i uz nadanje da će “pružanje pomoći doprineti prevazilaženju posledica ove humanitarne katastrofe”.

Svi koji žele da doprinesu akciji mogu da posete Ambasadu Sirije tokom sedam dana u nedelji, na adresi Serdar Jola 12 u Beogradu. Ambasada će, kako je saopšteno, zvanično evidentirati donacije nakon izdavanja zvanične priznanice. Za sva pitanja građani mogu da pišu na službeni i-mejl ambasada.sirije@mts.rs, kao i i-mejl konzularnog odeljenja suremb.consular@mts.rs.

Zbog sankcija Siriji nije moguće otvoriti namenski račun u banci za potrebe slanja novčane pomoći, već će se ona prikupljati u prostorijama Ambasade. Lekovi, hrana, ćebad, sanitet nije moguće primiti jer ne mogu biti poslati u Siriju, opet iz istog razloga – sankcija.

Prvi konvoj pomoći UN posle zemljotresa koji se desio u ponedeljak, a namenjen je pobunjeničkim oblastima na severozapadu Sirije, ušao je danas u tu zemlju preko graničnog prelaza Bab al-Hava, s Turskom, saopštile su Ujedinjene nacije. Svetski mediji navode da je viđen konvoj od šest kamiona sa šatorima kada su ulazili na teritoriju Sirije.

U seriji razornih zemljotresa u Turskoj i Siriji 6. februara, život je izgubilo blizu 20.000 ljudi, prema poslednjim saopštenim podacima, a strahuje se da će taj broj rasti i u narednim danima.