13 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 714

Veliki broj migranata i dalje dolaze u Kanadu na neregularnim prelazima

0

Jedan od ljudi odgovornih za Sporazum Safe Third Country Agreement između Kanade i Sjedinjenih Država kaže da smanjenje broja migranata koji dolaze u Kanadu na neregularnim prelazima nije samo pitanje ponovnog pregovaranja ili odustajanja od sporazuma, već bi fokus trebalo da bude na savezne vlade budu u mogućnosti da bolje kontrolišu granicu.
Neregularni granični prelaz na Rokham Road-u duž granice između Kvebeka i Njujorka doživeo je porast migranata u poslednjih godinu dana, a premijer Kvebeka Fransoa Lego poziva saveznu vladu da pronađe rešenje, dok se njegova provincija bori sa ogromnim povećanje broja ljudi koji prelaze.
Legaultovo izjašnjavanje izazvalo je rat između premijera Džastina Trudoa i lidera konzervativaca Pjera Poljevrea ove nedelje, kada je Poaljevre ušao u debatu, rekavši „ako smo prava zemlja, imamo granice. A ako je ovo pravi premijer, on je odgovoran za te granice.

Rudo je kasnije odgovorio rekavši da „ako Pierre Poilievre želi da izgradi zid na Rokham Roadu, neko bi to mogao da uradi. Problem je što imamo 6.000 kilometara nebranjene zajedničke granice sa Sjedinjenim Državama i ljudi će izabrati da pređu negde drugde.
Džon Menli — bivši zamenik premijera  i jedan od potpisnika Sporazuma Safe Third Country Agreement 2002. — rekao je voditelju CTV-ovog Perioda pitanja Vasiju Kapelosu, u intervjuu koji je emitovan u nedelju, da ne misli da je suština problem je da li ugovor treba modernizovati ili ponovo pregovarati.
„Mislim da tu postoji poseban problem, a to je sposobnost Kanade da kontroliše sopstvene granice“, rekao je Menli. „Znam da je jednostavno reći da se samo blokira Rokham Road, i pravo vlade da kaže, ’pa mi to radimo i oni će jednostavno doći negde drugde’. Moguće je da je istina.”
„Ali fundamentalna stvar za suverenitet nacije je sposobnost da kontrolišemo naše granice“, dodao je on.

STCA je prvi put potpisan pre 20 godina, a razgovori o njegovoj modernizaciji vode se od 2018. godine, sa nekim izmenama koje su napravljene 2019. Prema STCA, ljudi koji traže status izbeglice u Kanadi ili SAD moraju podneti zahtev zemlji u kojoj će ući.
Sporazum se odnosi samo na zvanične kopnene granične prelaze, što znači da se tražioci azila koji uspeju da uđu u zemlju preko nezvaničnog prelaza — kao što je Rokham Road — ne vraćaju.
Menli je rekao da priroda granice između Kanade i SAD dodaje izazove: deo granice je na vodi, veći deo granice je neformalni, a na nekim mestima postoje čak i zgrade koje se nalaze na granici.
„Dakle, nije bez svoje složenosti, ali ipak, to je nešto što vlada mora da bude u stanju da uradi, i da kaže da ako zaustavimo ovaj [nepravilan prelaz], oni će ući negde drugde… to nije poenta ,” rekao je.
Lego je ove nedelje rekao da Trudo treba da razgovara o ponovnim pregovorima o Sporazumu Safe Third Country Agreement sa predsednikom SAD Džoom Bajdenom kada bude u Otavi u svojoj prvoj zvaničnoj poseti Kanadi u martu.

Ali Menli je rekao da nije siguran kako bi ti pregovori mogle da se odvijaju, s obzirom na to da je sporazum u njegovoj prvoj iteraciji bio nešto za šta se Kanada zalagala dok su Sjedinjene Države oklevale da potpišu.
Rekao je da je posle 11. septembra postojao „prilično veliki priliv tražilaca azila“ iz celog sveta koji su prolazili kroz SAD i prelazili u Kanadu da traže azil. Rekao je da su bili „veoma dobro organizovani“. Porast broja značio je da Kanada nije mogla da prati korak, tako da bi se za vreme koje je bilo potrebno za obradu njihovih prijava naselili u Kanadi i počeli da izazivaju „prilično opterećenje za socijalne usluge“.
Broj migranata koji su iz Kanade prelazili u Sjedinjene Države takođe je bio samo delić onih koji su išli u drugom pravcu, tako da je bilo malo podsticaja za Amerikance da potpišu sporazum.
„To je zaista pitanje za Amerikance“, rekao je Menli. „Mogu vam reći da je ovo bio veoma težak dogovor za postizanje.
Dodao je: „Mislim da će biti mnogo nevoljnosti od strane američkih vlasti da ovo daju Kanadi bez nečega zauzvrat. I ne znam šta bi moglo da bude što bismo mogli da damo zauzvrat.”
Menli je takođe rekao da rupa u neregularnim kopnenim graničnim prelazima nikada nije razmatrana u vreme potpisivanja sporazuma.
„Zamisao da će ljudi masovno dolaziti preko ilegalnih ulaznih mesta u to vreme je izgledala malo verovatna“, objasnio je on. „To jednostavno nije bio faktor. Nismo baš očekivali da će to postati i zaista, to nije postalo dugo vremena.”
Rekao je da vam broj izbeglica u svetu „slama srce“ i da Kanada ima „odgovornost kao bogata zemlja“ da ih dočeka, ali „treba da ih izaberemo, a oni treba da uđu na način na koji mi obezbedimo za njihovu podršku.”
„Savezna vlada ima određenu odgovornost zbog svoje kontrole granica da to uradi“, dodao je on. „Ne bi trebalo da ostavljamo gradove i provincije na cedilu zbog nekontrolisanog priliva ljudi koji dolaze i tvrde da su izbeglice.

Veoma hladno sa snegom u celoj Kanadi

0
A pedestrian makes their way across an intersection as snow falls in the nation's capital, in Ottawa, Tuesday, Feb. 21, 2023. THE CANADIAN PRESS/Adrian Wyld

Niske temperature utiču na nekoliko provincija širom Kanade, sa još hladnijim vremenom za vikend, prema Environment Canada.
Agencija je objavila upozorenja o ekstremnoj hladnoći za regione u Njufaundlendu i Labradoru, Kvebeku, Alberti, Saskačevanu i Nunavutu, dok se Britanska Kolumbija suočava sa brojnim upozorenjima o snežnim padavinama.
Kanađani bi se mogli suočiti sa vrednostima hladnoće od vetra u rasponu od -40 do -50 C u nekim oblastima, dok bi B.C. ovog vikenda moglo da se vidi više od 10 centimetara snega.

U Alberti, upozorenja o ekstremnoj hladnoći su fokusirana na centralno-istočni region provincije.
Područja pogođena upozorenjima suočavaju se sa vrednostima hladnoće od vetra u petak uveče blizu -40 stepeni Celzijusa, iako se očekuje zagrevanje za vikend.
Slična je situacija u Saskačevanu, koji ima upozorenja o ekstremnoj hladnoći koja se protežu širom provincije.
Grad Saskatun će se suočiti sa vrednostima hladnoće vetra blizu -40  „dok se hladna arktička vazdušna masa zadržava iznad regiona“, prema Environment Canada.

U BC, velike snežne padavine ove nedelje su već zatvorile neke škole u ​​Velikoj Viktoriji i istočnom ostrvu Vankuver.
Severno od BC, postoji posebna vremenska prognoza za nekoliko oblasti duž zapadne ivice Jukona, upozoravajući da se očekuje sneg 0-20 centimetara.
Ovo nevereme će se polako kretati ka severu B.C. tokom vikenda, navodi Environment Canada.

ONTARIO I KVEBEK
U Kvebeku ekstremne hladnoće širom provincije.
U oblasti Sept-Iles, arktički vazduh će tokom noći donositi hladnoću između -38 i -43.
Iako u Montrealu nije tako hladno, i dalje postoji razlog za zabrinutost. Grad je otvario privremene lokacije za hitno zagrevanje u centru IMCA, koja će ostati otvorena do sutra  ujutro.
Ontario se takođe suočava sa jakim snežnim olujama u nekoliko regiona, uključujući Sault Ste. Mari, za koju se očekuje  20-30 centimetara snega.
Environment Canada upozorava da putovanje može biti opasno tokom snežnih oluja, a vidljivost može biti slaba.
U Otavi, Ottava Public Health je izdalo upozorenje o promrzlinama, upozoravajući da bi tokom noći i jutra moglo da bude -30 stepeni Celzijusa.

ISTOČNA KANADA
U posebnoj meteorološkoj izjavi za nekoliko regiona Njufaundlenda i Labradora se navodi da će „arktička vazdušna masa prouzrokovati veoma niske temperature tokom noći i ranog jutra  , posebno za unutrašnje oblasti gde su najniže temperature tokom noći generalno hladnije nego duž obale. ”
Najhladnije hladnoće od vetra mogle bi da se budu od -30 do -25 C, prema Environment Canada, i osetiće se u većem delu Njufaundlenda, nastaviće se tokom vikenda i tokom sledeće nedelje, a očekuje se da će se uslovi poboljšati posle ponedeljka.
Duž obale Labradora i protežući se na zapad, upozorenje o ekstremnoj hladnoći navodi da se nastavlja višednevna epizoda hladnoće od hladnog vetra, sa najhladnijim vetrom blizu -50 C.
Na tim temperaturama, promrzline se mogu formirati na izloženoj koži za nekoliko minuta kada ste napolju.

Na severu, Nunavut takođe doživljava ekstremnu hladnoću, sa vrednostima hladnoće od vetra blizu -50  u Ikaluitu.

 

Najmanje 15 odsto letova sa aerodroma u Vankuveru otkazano je u subotu zbog snežne oluje

0
Izvor: CTV News

U subotu rano popodne, u B.C.-u bilo je slabih snežnih padavina, ali je 15 odsto letova do i sa međunarodnog aerodroma Vankuver već otkazano u očekivanju nadolazeće oluje.
IVR je u saopštenju naveo da su njihove vremenske prognoze i analize  očekivale velike snežne padavina između 19 časova i ponoći.
„U saradnji sa IVR, avio-kompanije su prilagodile svoje rasporede i otkazale brojne letove u i van IVR, posebno u večernjim satima“, navodi se u saopštenju aerodroma, dodajući da su otkazivanja jednaka 15 odsto ukupnog leta.

Neke aviokompanije su takođe odložile letove dok se očekuju veće snežne padavine, saopštio je IVR.

„Pažljivo pratimo vremenske prilike i sarađujemo sa avio-kompanijama i našim brojnim partnerima kako bismo osigurali da što više putnika i aviona krene na put što je brže moguće i bezbednije“, navodi se u saopštenju.

„U zavisnosti od stope snežnih padavina tokom večernjih sati, pa čak i sa čistim pistama i stazama za vožnju, postoji potencijal za kratkotrajnu pauzu pri polascima ili dolascima zbog ograničene vidljivosti, kao i ekstremnih stopa snežnih padavina“, saopštio je aerodrom. . „Putnici bi trebalo da znaju da se takav potez ne shvata olako i da se radi o njihovoj bezbednosti u radu sa našim avio partnerima i drugim agencijama.
IVR je poslednji put napravio takav potez tokom oluje koja je izazvala promene u planovima putovanja samo nekoliko dana pre Božića.
Neki frustrirani putnici opisali su da su bili zaglavljeni u avionima čak 12 sati sa malo hrane i pića dok su čekali da im se omogući da siđu iz aviona.

Uticaj decembarske oluje bio je dodatno pojačan velikim obimom saobraćaja tokom užurbane sezone putovanja. Nedeljama nakon što je sneg prestao, na terminalima je još uvek bilo na stotine izgubljenih i nepreuzetih torbi koje su čekale da ih vlasnice preuzmu.

Uticaj nepogoda na avionski prevoz osetio se širom zemlje, a drugi kanadski aerodromi su se suočili sa sličnim problemima. Sredinom januara, šefovi raznih aerodroma i avio-kompanija pozvani su da svedoče pred parlamentarnom komisijom u Otavi.

„Mnogi su lešinari obigravali oko Nedeljica i tog litijuma, a vidim sad i mečka“

0

Sećate li se izjave premijerke Ane Brnabić da je saradnja sa Rio Tintom okončana? Prema informacijama Demostata, pregovori između Vlade Srbije, Mercedesa, Rio Tinta i Evropske banke za obnovu i razvoj se bliže konačnom dogovoru. Taj projekat podrazumeva izgradnju fabrike električnih automobila koja bi koristila baterije od litijuma, a koji bi iskopavao Rio Tinto. Iz SEOS-a poručuju da su se oni tih priča naslušali i da neće dozvoliti rudarenje litijuma u lozničkom kraju.

Tajni dokument koji ponovo oživljava projekat Jadar i iskopavanje litijuma, prema saznanjima Demostata, biće potpisan u narednom periodu. Ivana Petronijević Terzić iz Demostata objašnjava da je navodno jedan od uslova Srbije za iskopavanje litijuma bila upravo izgradnja fabrike za električne automobile ili fabrike za baterije.

„Uslovi za tu izgradnju fabrike su zapravo to da se litijum kopa ovde u Srbiji i da srpska spoljna politika prati politiku EU, odnosno da se Srbija uskladi sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, budući da je investitorima potrebno da imaju siguran prostor i tržište na kom bi poslovali“, objašnjava Petronijević Terzić.

Dolazak Mercedesa bi navodno trebalo da podstakne i druge investitore da dođu u Srbiju. Opozicioni poslanici smatraju da će ti investitori odnositi najveći deo profita, a da će Srbiji ostati zagađena zemlja.

Poslanik Narodne stranke Miroslaiv Aleksić kaže da će Mercedes doći u Srbiju ako „predamo Kosovo“ i uvedemo sankcije Rusiji.

„Postaćemo rudarska kolonija u kojoj će poslovati Mercedes, a Aleksandar Vučić koji izdaje srpski nacionalni interese, ostati na vlasti. To to znači“, strahuje on.

„Vučić baš zapeo da mu se ponovo desi Gazela“

Posalnik koalicije „Moramo – Zajedno“ Aleksandar Jovanović Ćuta se pita zašto Mercedes u Nemačkoj ne ulaže u posao sa litijumom, budući da Nemačka ima najveće rezerve tog minerala u Evropi.

„Mnogi su lešinari obigravali i obigravaju još uvek oko Gornjih Nedeljica i oko tog litijuma, vidim sad da je i mečka počela da obigrava. Vidim da je Vučić baš zapeo da mu se ponovo desi Gazela! Sve što dogovaraju džabe pregovaraju, ljude koji tamo žive i koji nas hrane pitali ništa nisu, imaće ponovo pobunu“, obećava Jovanović.

„U Jadru niko kopati neće, Jadar neće biti Kosovo“

Meštani Nedeljica kažu da su se oni naslušali priča od Vlade i predsednika o dolasku novih fabrika i da ne veruju da će se projekat realizovati.

„U Jadru niko kopati neće, Jadar neće biti Kosovo“, poručuje Marijana Petković iz SEOS-a.
„Rađevina, Jadar, Praljani, Rekovac i narednih skoro 14 i nešto posto teritorije neće postati vlasništvo stranih kompanija i vlasništvo stranaca“, izričita je ona.

Petković zaključuje da će ostati tu gde jesu, da će se baviti poljoprivredom i da litijum niko neće kopati.

„Lažovčino“, „ološu pijani i drogirani“… letele uvrede Ćute i Vesića

0

Skupština Srbije završila je načelni pretres svih tačaka dnevnog reda na kojem je više izveštaja nezavisnih institucija i međudržavnih ugovora.

Na kraju večerašnjeg zasedanja ministar građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja Goran Vesić i poslanik grupe Moramo-Zajedno Aleksandar Jovanović Ćuta razmenili su niz uvreda.

Vesić je, ne imenujući o kome je reč, naveo da je jedan poslanik „insistirao“ da ga primi, ali da on to neće neće uraditi jer je njegovoj „sekretarici, državnoj sekretarki za vreme različitih vlasti, vrhunskom profesionalcu, pretio i vređao je seksistički“.

„Pretio je da će doći i da ćemo ga primiti kao belu lalu. Žene se nisu snašle da ga snime, to će uraditi sledeći put pa će se žaliti poverenici za ravnopravnost“, rekao je Vesić.

Dok je govorio da ga „taj poslanik nikad neće videti, dok se ne nauči ponašanju i ne izvini sekretarici“, i da su njegova vrata uvek otvorena za sve druge poslanike, kamera je prikazala Jovanovića.

Jovanović se iz gornjih poslaničkih klupa spustio do klupe najbliže govornici i mestu gde sede predstavnici vlasti kad obrazlažu zakone, među njima i Vesić.

On je stajao i koliko se čulo u prenosu, vikao Vesiću „lažovčino, kako te nije sramota“, dok je Vesić uzvraćao sa „bitango, ološu pijani i drogirani“.

„Dođi pa mi to reci, lako je odozgo“, kazao je Jovanović, ne prestajući da govori Vesiću da je „lažov“.

Predsednik Skupštine Vladimir Orlić je Jovanoviću, koliko se moglo razumeti u tom nadvikivanju, izrekao dve opomene a izgleda jednu i poslanici Demokratske stranke Dragani Rakić.

Sednica Skupštine Srbije biće nastavljena u ponedeljak raspravom u pojedinostima.

U Turskoj se pojavio ogroman krater

0

U Turskoj se iznenada pojavio krater površine od oko 1.400 kvadratnih metara u okrugu Rešadije, prečnika 37 metara, za koji turski geolozi ne mogu da pronađu vezu s nedavnim katastrofalnim zemljotresom.

Direktor Centra za istraživanje prirodnih pojava u Obruku, profesor Fetulah Arik rekao je da su geolozi bili na mestu gde je nastao krater.

„Zemljotres od 6. februara, ili naknadni potresi, nemaju veze sa rupom, koja je izgleda nastala prethodnih dana. Nismo mogli da utvrdimo zbog čega. Možda se zemlja spremala da se uruši još ranije, ali da je zaista povezana sa zemljotresom, pa ne bi se rupa otvorila 20-ak dana kasnije”, rekao je Arik, preneli su turski mediji.

On je rekao da zemljotresi ili naknadni potresi ne utiču na formiranje ponora, izuzev tokom samog zemljotresa.

„Postoje mesta u svetu gde su se stvorili slični krateri, ali nismo uspeli da uspostavimo neku vezu sa zemljotresom”, dodao je on.

Mehmet Japar, koji živi na visoravni Hadži Seit, takođe je naveo da su se takvi krateri i ranije formirali u blizini i istakao da se sada stvorila velika rupa na njivi njegovog komšije.

Gugl preusmerava pretrage o trudnoći na reklame za udruženja protiv abortusa

0

MENLO PARK – Kompanija Gugl preusmerava žene koje traže onlajn savet vezan za trudnoću na savetovališta koje vode udruženja protiv abortusa, a ove reklame veoma liče na slučajne rezultate pretrage, prenosi Gardijan.

Ako korisnik u Velikoj Britaniji ovog meseca upiše 40 ključnih fraza u Gugl pretraživač a koje se odnose na abortus, 117 od ukupno 251 rezultata pretrage vodi ka reklamama za organizacije koje se bore protiv abortusa, zaključak je studije Obzervera.

Ključne fraze koje su korišćene za Gugl pretraživač su, između ostalih, „nacionalna zdravstvena služba abortus savet”, „poverljivo abortus podrška,„ „trudna tinejdžerka pomoć”, navodi Gardijan. U nekim slučajevima ove organizacije nude usluge savetovanja, ali ne navode jasno stavove ljudi, boraca protiv abortusa, koji stoje iza tih organizacija.

Iza organizacije „Telefon za pomoć sa krizama vezanim za trudnoću”, koja se često pojavljuje u rezultatima pretrage, jednim delom stoji i desničarska evangelička organizacija „Hrišćanska briga” koja propagira zabranu abortusa, navodi britanski list. Reklame koje je Gugl ponudio osobi, za koju je imao podatke da je žena u dvadesetim godina koja živi u Londonu, veoma liče na rezultate slučajne pretrage.

Ovakvi rezultati su kod nekih izazvali zabrinutost. Poslanica Laburističke partije u britanskom parlamentu Stela Krisi smatra da vlada treba da izvrši pritisak na tehnološke gigante da odstrane rezultate koji mogu da budu potencijalno opasni.

Prema njenim rečima, postoji razlika između slobode govora i „pokušaja da se obmanu ranjivi korisnici koji treba da budu sigurni da je ono što čitaju medicinski ispravno i nepristrasno”.

Gugl je saopštio da su ove reklame u skladu sa pravilima kompanije i naglasio da one imaju oznaku „reklama”, tako da je sa formalne strane sve u redu, prenosi Tanjug.

Košarkaši Zvezde i Partizana na raspolaganju Pešiću za Britaniju

0

Košarkaši Crvene zvezde Filip Petrušev, Luka Mitrović i Ognjen Dobrić, odnosno Partizana Aleksa Avramović i Uroš Trifunović biće na raspolaganju selektoru Srbije Svetislavu Pešiću za odlučujuću utakmicu za odlazak na Svetsko prvenstvo protiv Velike Britanije.

Kako prenosi Mocart sport, to je neka vrsta “kompromisa” jer su na prvobitnom spisku bili i Nemanja Nedović i Danilo Anđušić.Tu će biti i Marko Gudurić, koji je ostao u Beogradu posle meča Partizana i Fenerbahčea, ali ne i Nikola Milutinov i Dejan Davidovac, koji se vraćaju u Moskvu, gde sa CSKA imaju obaveze u VTB ligi, prenosi Tanjug.

Srbija je u petak u Atini poražena od Grčke 97:92 posle produžetka i mora da pobedi Britance u ponedeljak od 20 časova u hali “Aleksandar Nikolić” za plasman na Mundobasket.

Čovek iz Ontaria tri puta u pet godina osvojio veliku nagradu na lutriji

0

Stanovnik grada Ošava, Stiven Antal igra igre na sreću redovno 20 godina, a ovog meseca je dobio na igri “Biger spin” 550.000 kanadskih dolara (403.000 američkih).

“Ovo mi je treći veliki dobitak. Prvo sam dobio 250.000 dolara (183.000 američkih), pa 100.000 (73.000 američkih), oba puta u 2018. godini”, rekao je Antal, prenosi kanadski javni servis CTV.

“Biger spin” je igra od 10 kanadskih dolara gde je glavni dobitak najmanje 500.000 dolara, a najveći milion.

Antal je dobio nagradu nedavno, 14. februara, na NBA meču između Toronta i Orlanda.

Zbirno, Antal je u tri nagrade dobio 900.000 kanadskih dolara (660.000 američkih).

Šerif pobedio Partizan 3:1

0

Fudbaleri Partizana nisu uspeli da se kvalifikuju u osmini finala UEFA Lige Konferencije nakon poraza u Beogradu od Šerifa sa 3:1. U prvoj utakmici u Kišinjevu pobedili su crno-beli sa 1:0.

Veliko, veliko razočaranje na stadionu Partizana. Srbija neće imati predstavnika u nastavku takmičenja na evropskoj sceni.