15.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 710

Zamrzavanje cena prehrambenih proizvoda je gotovo – pripremite se za još veće račune za hranu

0

Zamrzavanje cena za praznike, koje su uveli neki od najvećih kanadskih trgovačkih lanaca je isteklo, tako da bi se kupci trebali pripremiti za vesti koje se teško gutaju: pripremite se da vam računi za hranu porastu. Mnogo i, opet. 

Loblaws je prošle jeseni dospeo na naslovne strane kada je objavio da će zamrznuti cene na stotine proizvoda svog brenda No Name tokom sezone praznika. Lanac prehrambenih proizvoda izneo je pobedonosno plan, ali ljudi u industriji brzo su ga okarakterisali kao marketinški trik, budući da lanci prehrambenih proizvoda obično primenjuju slična zamrzavanja cena u tom periodu.

Loblaws je u oktobru obećao da, namirnice sa brendom No Name neće povećati cene barem do kraja januara. Sada je februar, a lanac je rekao za CBC News u saopštenju da planira da zadrži cene ” koliko god je to moguće”, ali je upozorio da bi mnoge cene mogle da porastu u narednim nedeljama. 

“Kada se zamrzavanje cena završi, kupci mogu očekivati ​​da bi neke cene mogle porasti, ali kao što je prvobitno spomenuto, mi ćemo nastaviti da držimo većinu naših cena No Name na istom nivou”, rekla je predstavnica kompanije Catherine Thomas. “Naši troškovi su rasli, iz meseca u mesec.”

Lanac Metro sa sedištem u Montrealu govorio je slično, na svojoj godišnjoj generalnoj skupštini prošlog meseca, a izvršni direktor Eric La Flèche rekao je novinarima da je lanac prošle godine primio više od 27.000 zahteva od svojih dobavljača za povećanje cena za više od 10 posto. To je više od tri puta više od normalnog nivoa.

“Predstoje povećanja troškova i očekujemo da će se neka od ovih povećanja troškova odraziti na maloprodaju”, rekao je on novinarima na brifingu za medije 24. januara. “Daćemo sve od sebe da osiguramo da povećanja cena budu postupna i progresivna, kako bismo zaštitili kupce što je više moguće [ali] nažalost, inflacija nastavlja rasti .”

Frito-Lay cene su porasle u Kanadi za 10%

Snack div Frito-Lay je među onima koji povećavaju pritisak. Američka kompanija, koja je u vlasništvu Pepsija, podigla je cene svojih proizvoda u Kanadi za 10 posto, prema kanadskoj federaciji nezavisnih trgovaca.

Predstavnik Gary Sands rekao je za CBC News u izjavi da, iako ne govori za velike lance kao što su Metro, Loblaws i Sobey’s, skoro 7.000 malih preduzeća koje grupa predstavlja, nije u poziciji da proguta povećanje troškova.

“Ako ste nezavisni trgovac mešovitom robom s vrlo malim maržama, oko dva posto, i dobijete dvocifrena povećanja za bilo koji proizvod, nemate izbora nego da to prenesete dalje”, rekao je.

Kupci poput Palaash Tiwari jako dobro znaju da cene stalno rastu. Kupujući hranu u Torontu u sredu, Tiwari je rekao za CBC News da je poslednjih meseci napravio velike promene u svojoj ishrani, poput kupovine jeftinijih vrsta mesa, pokušavajući da uštedi novac gde god može. Takođe je prestao da izlazi u restorane zbog previsokih troškova.

“Ljudi moraju da biraju šta žele da konzumiraju”, rekao je on. “Ljudi moraju pronaći sopstvenu alternativu.”

Zašto su sveži proizvodi tako skupi

Naravno, ne poskupljuje svaka vrsta hrane istim tempom.

Podaci kanadske statističke agencije objavljeni ove sedmice, pokazuju da je niz namirnica zabeležio dvocifren rast cena, što je iznad normalnosti tokom zimskih meseci. Maloprodajna cena paradajza porasla je sa 4,57 dolara po kilogramu u oktobru na 6,99 dolara u decembru, što je rast od više od 52 posto u samo dva meseca. 

Celer i grožđe su skoro jednako poskupeli, sa poskupljenjem od 49, odnosno 46 odsto za samo dva meseca. A namirnice poput jabuka, brokule i iceberg salate ne zaostaju mnogo.

Većina najvećih povećanja trenutno vidimo kod svežeg voća i povrća, a za to postoji vrlo dobar razlog, smatra Mike von Massow, ekonomista za hranu na Univerzitetu Guelph.

“Ako pogledate kroz prozor, na zemlji ima snega [tako da] mi ne proizvodimo … voće i povrće u značajnoj meri.”

Mnogi smatraju Loblaws javno objavljeno zamrzavanje cena tokom sezone praznika kao samo reklamni trik. ( Ivanoh Demers/CBC)

Gotovo svi sveži proizvodi koje Kanađani konzumiraju zimi dolaze direktno ili indirektno preko SAD-a, tako da su podložni višim troškovima u celom lancu dostave. Sami troškovi transporta su značajni, ali ove godine je došlo do velikih poskupljenja za stvari poput paradajza i zelene salate zbog onoga što se dešava u dolini Salinas u Kaliforniji.

Veći deo salate dolazi iz regije, koju je u novembru pogodio virus. Rekordna  suša u ovoj oblasti u jesen je potom bila praćena poplavama prošlog meseca , koje su ugrozile snabdevanje svim vrstama vodeno intenzivnih useva poput celera, brokule i grožđa.

“Ono što se sada dešava je skoro savršena oluja, koja stvara pritisak na gotovo sve”, rekao je von Massow.

Olakšanje na proleće?

Možda je to teško videti dok pregledate lokalne trgovine, ali von Massow očekuje olakšanje koje dolazi tek dolazi za neka, od tih nemilosrdnih povećanja cena.

“Verovatno ćemo početi da viđamo olakšanje na proleće kada stignemo do kanadske proizvodne sezone”, rekao je on. “Nećemo biti toliko podložni uvozu koji je podložan kursu i drugim stvarima.”

Do tada, kupci poput Ethene Dennie u Torontu nastaviće raditi ono što su radili, kupovati po povoljnijim cenama i menjati svoje uobičajene proizvode, jeftinijim alternativama gde je to moguće.

“Zelena salata je tako skupa”, rekla je za CBC News, stojeći ispred svoje lokalne trgovine u sredu. “Doktor mi nije rekao da jedem zelenu salatu, ali je ne mogu da je kupujem, pa sam je ostavila.

“Cena raste [ali] moja plata ne raste. Ostaje na istom nivou.”

SERBIANNEWS/CANADA

Kanađani će plaćati visok iznos za kamatu na ime državnog i provincijskih dugova

0

Kanađani će ove godine potrošiti oko $ 68,6 milijardi za kamate, na ime kombinovanog duga od 2100 milijardi dolara, savezne i pokrajinskih vlada, što je više od troškova velikih socijalnih programa i javnih servisa, prema studiji Instituta Fraser.

Savezni udeo od 34,7 milijardi dolara, iznosi 7,8% svih federalnih prihoda, i više je nego što Trudoova vlada planira da potroši na nacionalni program brige o deci (29,4 milijarde dolara) ili naknade za osiguranje zaposlenih (24,8 milijardi dolara).

Ukupna kamata pokrajinskih dugova od 33,9 milijardi dolara ove, premašuje troškove mnogih programa i usluga pokrajinske vlade.

U izveštaju “Federalni i pokrajinski troškovi kamata na dug u Kanadi, u 2023.”, čiji je autor ekonomista Jake Fuss, kaže se da trošak po glavi stanovnika zavisi od provincije u kojima žive.

Stanovnici Newfoundlanda i Labradora platiće najveće troškove kamate po glavi stanovnika ove godine od $ 2.727, a sledi ih Kvebek ( $ 2.110 ); Ontario ($1790); PEI ($1.736); Manitoba ($ 1.690); New Brunswick ($1.635 ); Saskatchewan ($1.581); Nova Škotska ($1.553); Alberta ($1.482 ) i BC ($1.398 ).

27 milijardi dolara koje će stanovnici Ontarija kombinovano platiti za kamate na savezni i pokrajinski dug ove godine, je skoro isto koliko će pokrajina potrošiti na zdravstveni sistem.

Plaćanje kamate samo na pokrajinski dug Ontarija — 13,6 milijardi dolara — koštaće više od onoga što pokrajina plaća za visoko obrazovanje ($ 10,8 milijardi).

Stanovnici Kvebeka od 18,3 milijarde dolara koje će ove godine platiti kao kamatu na kombinovani savezni i pokrajinski dug u njihovoj provinciji je skoro isto koliko i ( $ 19,1 milijardu) koje će pokrajina potrošiti na obrazovanje.

Stanovnici Kvebeka od 10,5 milijardi dolara će platiti kao kamatu samo za pokrajinski dug, što je više od iznosa koji pokrajina potroši plaćajući lekare.

U BC, stanovnici će platiti 7,4 milijarde dolara kamate na svoj kombinovani savezni i pokrajinski dug, što je skoro isto koliko će pokrajina potrošiti na socijalne usluge.

Stanovnici BC će platiti 2,7 milijardi dolara kamatu, samo na ime duga svoje provincije, što košta više od $ 2,4 milijardi koliko provincija potroši na prevoz.

2,7 milijardi dolara koje će stanovnici Alberte platiti samo na ime duga svoje provincije, skoro je duplo više od $1,5 milijardi, koliko će provincija potrošiti na svoj pravosudni sistem.

Studija navodi da je rast državnog duga bio činioc ekonomije već godinama.

U 2019. godini, godinu pre izbijanja pandemije, Kanađani su plaćali 54,8 milijardi dolara kamate na ukupan savezni i pokrajinski dug.

Studija napominje da su otplate kamata na dug do sada bile ublažene istorijski niskim kamatnim stopama, koje su dramatično porasle u borbi protiv inflacije za manje od godinu dana.

Više kamatne stope znače da vlade moraju da plaćaju više za novac koji pozajmljuju.

Studija upozorava da veće kamate na državno zaduživanje dovode do viših poreza i smanjenja javnih usluga, jer se novac mora uzeti od njih da bi se platile kamate.

SERBIANNEWS/CANADA

Predrasude o proširenim venama

0

Proširene vene nisu nešto o čemu se priča, sve dok ne nastane problem. Neke od najčešćih predrasuda su da visoke štikle, prekrštene noge ili godine starosti utiču na razvoj ove bolesti. Po rečima stručnjaka ništa od toga nije tačno, jer je glavni uzrok u najvećem broju slučajeva nasledni faktor. Ako je jedan roditelj imao proširene vene, šanse su oko 50 odsto da i dete nasledi, a ako su oba roditelja imala, šanse rastu na 80 odsto.

Loša venska cirkulacija
Ako imate otok na kraju dana ili posle dužeg stajanja koji nestaje tokom noći ili podizanjem ekstremiteta, vrelinu, peckanje, bol i noćne grčeve, nema sumnje da je u pitanju loša venska cirkulacija.
Prema rečima dr Daria Jocića, vaskularnog hirurga, u ono malo stvari koje možete da uradite za sebe spadaju promena loših životnih navika, više kretanja, manje soli u ishrani, preventivno nošenje kompresivnih čarapa i uzimanje dovoljno tečnosti. „Pod tečnošću se ovde, naravno, ne podrazumevaju kafa, alkohol i sokovi s puno šećera, jer su upravo te vrste tečnosti ono što ubrzava bolest proširenih vena” naglasio je dr Jocić.

„Ljudsko telo sadrži krvne sudove čija je ukupna dužina dovoljna da se čak dva puta „opaše” planeta Zemlja
„I posle više od 20 godina bavljenja krvnim sudovima, ne prestaje da me zadivljuje kompleksnost našeg tela i koliko ga svi mi, zapravo, uzimamo zdravo za gotovo, sve dok se nešto ne desi”, navodi dr Jocić i dodaje:

„Ljudsko telo sadrži krvne sudove čija je ukupna dužina dovoljna da se čak dva puta „opaše” planeta Zemlja, a vene nose u sebi i do 70 odsto celokupnih zaliha krvi vašeg tela i odgovorne za vraćanje krvi u srce. Ukoliko zalisci koji se nalaze s unutrašnje strane zidova vena pravilno rade svoj posao, smatra se da su vene zdrave. Problem nastaje kad ti zalisci počnu da „popuštaju”. Krv krene da se zadržava u nogama, formirajući otoke, i izazivajući bol, grčeve i osećaj težine, a, ako se ne leče, i mnogo ozbiljnije posledice po ukupno zdravlje. Uprkos predrasudama, ovo stanje ne zavisi od godina starosti, jer se popuštanje zalistaka javlja i kod mlađih osoba, pa čak i tinejdžera.”

Kada je reč o lečenju, proširene vene se mogu tretirati tokom cele godine, ali postoji više razloga zbog kojih se ljudi odlučuju da ovu bolest reše u zimskom periodu.

Proširene vene su prvo paučinaste
Proširene vene se prvo vide kao sitne, paučinaste, a vremenom se šire i postaju vrećaste, izvijugane. Dolazi i do promene okolne kože – pigmentacija, ekcem, pojave rana koje teško zarastaju. Najteža komplikacija je tromboza dubokih vena nogu koja može nastati kao posledica nelečenih površinskih proširenih vena.
„Kod minimalno invazivnih metoda, kao što su tretman laserom ili medicinskim lepkom, najčešće nuspojave su otok ili modrice tretiranog područja. Zimska garderoba omogućava lakše prikrivanje mesta koje je operisano, ali i prikrivanje kompresivnih čarapa koje se nose nakon samog tretmana. Pored toga, još jednu prednost lečenja u hladnim mesecima predstavlja manji rizik od komplikacija koje dolaze kao posledica izlaganja lečenog mesta suncu, odnosno UV zracima” objasnio je dr Jocić.

Zanimljive činjenice o venama
Svakog dana prosečno ljudsko srce pumpa preko 6800 litara krvi kroz vene i druge sudove. To znači da dok osoba dostigne 75 godina starosti, njene vene su do tad već „odradile” oko 186,5 miliona litara krvi, što bi bila ukupna zapremina 18 jezera veličine Palićkog jezera kod Subotice!

Vene su odlični toplotni izolatori

Vene su takođe odlični temperaturni regulatori. Kada je vruće na primer, vene se šire, oslobađajući toplotu koja zauzvrat hladi telo. Kada je hladno, vene će se sakupiti, kako bi štedele energiju i toplotu.

Dobijanje na težini dodatno opterećuje krvne sudove

Da li ste znali da za svaki kilogram masti koje dobijemo koristimo krvne sudove vredne dodatnih kilometar i po da pumpamo krv kroz telo? Prirodno, što su vene pod većim opterećenjem, rade lošije. A kad rade lošije, to dodatno napreže srce.

Rusija zatražila sednicu SB UN o Ukrajini

0
Photo by JoshuaWoroniecki on Pixabay

NjUJORK – Rusija je zatražila da se 8. februara održi sednica Saveta bezbednosti UN posvećena Ukrajini, izjavila je danas Vanesa Frejzer stalna predstavnica Malte, zemlje koja u februaru predsedava Savetu bezbednosti.

Prvi zamenik predstavnika Ruske Federacije u UN Dmitrij Poljanski je pojasnio da će sastanak biti posvećen perspektivama mirnog rešavanja ukrajinske krize u kontekstu sve većih isporuka zapadnog naoružanja režimu u Kijevu, prenose RIA Novosti.

„Nećemo propustiti godišnjicu potpisivanja Minskih sporazuma”, dodao je ruski diplomata.

Pored toga Poljanski je nagovestio da će „kijevski režim i njegovi zapadni sponzori” u februaru organizovati događaj na Generalnoj skupštini UN povodom prve godišnjice specijalne vojne operacije, prenosi Tanjug.

U međuvremenu, zamenik portparola generalnog sekretara UN Farhan Hak pozvao je sve strane koje imaju uticaj na Moskvu i Kijev da ih ohrabre da prekinu neprijateljstva

Kolač sa dve vrste čokolade

0

Sastojci:

– 200 g crne čokolade

– 200 g bele čokolade

– 150 g maslaca

– 200 g šećera

– 140 g brašna

– 3 jaja

– kašičica ekstrakta vanile

– voće za ukras

Priprema:

Na pari otopite čokoladu, šećer i maslac. Kad se čokolada otopi, i obe vrste dobro promešaju, odvojite nekoliko kašika čokolade za ukras.

U otopljenu čokoladu dodajte jedno po jedno jaje mešajući mikserom na najmanjoj brzini. Zatim dodajte brašno, takođe lagano mešajući mikserom. Na kraju dodajte ekstrakt vanile.

Pleh obložite papirom za pečenje. Sipajte smesu i pecite oko 25 minuta u rerni zagrejanoj na 170 stepeni.

Isecite na kocke, prelijte čokoladom i ukrasite voćem ili orašastim plodovima po želji.

Prijatno!

Najmanje dvoje stradalih u ruskom napadu na stambenu zgradu u Kramatorsku

0
People work at a site of a residential building destroyed by a Russian missile strike, amid Russia’s attack on Ukraine, in Kramatorsk, Ukraine February 1, 2023. Radio Free Europe/Radio Liberty/Serhii Horbatenko via REUTERS THIS IMAGE HAS BEEN SUPPLIED BY A THIRD PARTY. NO RESALES. NO ARCHIVES

Najmanje dve osobe su poginule kada je ruska raketa pogodila stambenu zgradu u Kramatorsku, na istoku Ukrajine, saopštile su regionalne vlasti.

„Pre dva sata ruski okupator je ispalio projektil na stambenu zgradu u centru grada“, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko.

Novinari AFP-a videli su dva tela kod ruševina, čije je raščišćavanje u toku.

„Vaše je da pišete prigovore, moje da odbijam“ – Tužilac o napadu na novinara N1

0

Osnovno javno tužilaštvo, ni posle četiri naloga Višeg, nije podiglo optužni predlog protiv radnika niškog Vodovoda, koji su novinara N1 Milana Stojanovića, sprečavali da izveštava iz Njegoševe ulice u Nišu u kojoj je više puta pucala cev, a građani bili bez vode. Skoro godinu dana kasnije, nema sudskog postupka, a ni iz tog javnog preduzeća nisu osudili ponašanje zaposlenih. Da sistem za zaštitu novinara nije zakazao u ovom slučaju, već da i ne postoji, smatraju oni koji prate ovu oblast.

Celog vikenda je krajem februara 2022. godine iz cevi koja je pukla tekla voda niz ulicu. Pijaće vode bilo je po kolovozu, ali su Nišlije bile bez nje.

„U jednom trenutku je situacija zaista delovala kao da će eskalirati, kada stojite i imate petoro, šestoro razjarenih ljudi oko sebe, ne znate čime ste ih isprovocirali dok radite svoj posao“, tako je, pre skoro godinu dana, uživo nastavio da izveštava novinar MIlan Stojanović. Na tom se snimku ne vidi, ali je posao mogao da završi zahvaljujući policijskom obezbeđenju. Policajci su se odazvali pozivu upomoć novinara koga su radnici Vodovoda napali.

Reagovala je tada policija, godinu dana kasnije Osnovno javno tužilaštvo u Nišu ne reaguje, ne pokreće postupak. Tužilac ne podiže optužni predlog protiv radnika Vodovoda. Više tužilaštvo šalje nalog da to uradi, advokat Stojanovića ulaže žalbe… I tako više puta.

„Vaše je da pišete prigovore, a moje je da ih odbijam“, reči su tužioca koje prenosi Stojanović. Pamti i prenosi i ove: „U onom izveštaju u kom se navodi zbog čega osnovni javni tužilac navodi da nema mesta pokretanju ikakvog postpuka je taj što tema kojom smo se bavili – više puta pucanje vodovodnih cevi u jednoj od niških ulica – zapravo i inije neka tema od javnog značaja, a suštinski radnici Vodovoda nisu znali da tako bahato i nasilnički postupaju prema novinaru, jer da su znali, možda i ne bi“.

Takvo ponašanje je protivzakonito, ali to što postupak toliko traje, ili ga u ovom slučaju i nema, za one koji prate situaciju kojoj su izloženi novinari u Srbiji nije iznenađenje.

Ivana Petrović iz Asocijacije nezavisnih elektronskih medija kaže da je to izuzetak koji potvrđuje pravilo. „Imamo situaciju da svako može da radi šta mu je volja, da spreči novinara da obavi svoju dužnost i da računa na jednu neefikasnost sistema i tu jednu igranku dobacivanja loptim – sa više instance na nižu i obrnuto“, navodi.

U ovom slučaju skoro godinu dana. Na potezu je opet Osnovno javno tužilaštvo, jer je iz Višeg po četvrti put stigao nalog da podignu optužni predlog

Gasni interkonektor sa Bugarskom

0

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je početku izgradnje gasnog interkonektora između Srbije i Bugarske na bugarskoj teritoriji u Kostinbrodu u blizini Sofije. Predsednika Vučića dočekao je bugarski predsednik Rumen Radev. Vučić je rekao da je to važan evropski projekat i da će Srbija moći da snabdeva i druge zemlje na Zapadnom Balkanu.

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da će izgradnjom gasnog interkonektora Srbija značajno diverzifikovati gasne izvore, i da ćemo moći da uvozimo više LNG-a.

Na pitanja novinara da li je moguće da sa Azerbejdžanom izgradimo neko gasno postrojenje i da li bi taj gas išao tom konekcijom, Vučić je odgovorio da budući gasovod može da se koristi za to, ali da prethodno moramo da razgovaramo sa Azerbejdžanom, koji traži dugoročne ugovore, kao i sa Rusima, te da sagledamo geopolitičku situaciju.

Naglasio je da nam budući interkonektor sve to omogućava, a da pregovori sa Azerbejdžanom neće biti laki.

Kanađanin imitira srpsku šalterušu i svi delimo njegovu muku

0

Julian Galuco je Kanađanin italijanskog porekla koji već neko vreme živi u Srbiji i često o tome priča na svom TikTok nalogu, a ovih dana mu posebno smetaju redovi i šalteri.

Iako se nije tek doselio, uvek pronalazi nove stvari koje ga iznenađuju i koje bi verovatno zabezeknule ostale Kanađane, a na koje smo mi navikli. Poslednje o čemu je govorio je vreme, spomenuvši kako se redovi kod kasirki i na drugim šalterima brzo pomeraju u Kanadi, dok se u Srbiji taj koncept ne poštuje i svako funkcioniše u sopstvenoj vremenskoj zoni.

Kaže da je jednom zakasnio na autobus jer je neko ispred njega razgovarao sa osobom na šalteru dvadeset minuta.

A kad smo već kod šaltera, moramo se osvrnuti i na njegovu imitaciju šalteruše na srpskom, sa sve čuvenim: „To nije moj posao“.

Iako neke od tema provučene kroz snimke deluju kao kritike, čini se da Julian ipak voli život u Srbiji i da skreće pažnju na sve to s ljubavlju, kao što možemo videti kada su u pitanju rakija, ćevapi, pa čak i promaja.

Kada krema za ruke ima najbolji efekat?

0
the body shop coconut oil

Ako imate suvu kožu, verovatno vas hladno vreme, vetar i stalno pranje ruku dovode “do ludila” – koža ruku nikako da se umiri i dovoljno nahrani, stalno je zategnuta do tačke pucanja.

Čak i oni koji nemaju suvu kožu tokom zimskog perioda, naročito kada duva vetar, moraju da posvete dodatnu pažnju svojoj koži.

Dermatolozi imaju savet za vas. Svako ko ima suvu kožu trebalo bi da poštuje tačan trenutak kada se maže krema, da bi imala najbolje dejstvo.

Najpre, ruke perite blagim sapunom i trljajte dovoljno dugo, da ne biste morali da pribegavate jakim hemijskim sredstvima sa alkoholom koja dodatno isušuju kožu. Kada završite pranje, isperite ih mlakom vodom i onda imate tačno dva minuta za nanošenje kreme.

Zašto baš dva minuta? Dermatolog dr Vitni Bou objasnila je da je to savršeni period kada će koža upiti vlagu od pranja ruku, a zatim će je krema „zarobiti“ i neće dozvoliti da se koža dodatno isuši.

„Ako čekate predugo nakon pranja, propuštate taj zlatni trenutak kada je koža još uvek pod dejstvom vode. Čim voda ispari biće suvlja nego inače. A ako koristite vruću vodu, računajte na još suvlju, iritiranu kožu“, rekla je ona.

Stvar je u tome da iskoristite ta dva minuta da kožu namažete umirujućom, bogatom kremom koja će je dubinski negovati. Pošto hladno vreme i često pranje otklanjaju i zaštitnu barijeru kože, dobre masnoće na njenoj površini, birajte kremu koja sadrži prirodne masnoće. Dubinski će nahraniti kožu i podstaći stvaranje dobrih bakterija na njenoj površini.

Za suvu kožu ruku, pa čak i za ispucale usne može vam poslužit mast sa visokim sadržejem pantenola. Suva koža ruku će brzo upiti mast koju ste namazali, a ako vam baš smeta osećaj „zamašćenih“ ruku, namažite samo nadlanice, koje su ionako najugroženjije.