14.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 699

Vučić se sastao sa šeikom Bin Zajedom

0
Printscreen

ABU DABI – Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas sa predsednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata šeikom Muhamedom bin Zajedom el Nahjanom, u okviru radne posete Abu Dabiju.

Vučić u radnoj posetu Emiratima, boravi upravo na poziv šeika Bin Zajeda, a njih dvojica razgovaraće o brojnim temama koje se odnose na unapređenje odnosa Srbije i UAE.

Od 2012. godine do danas, dva lidera sastala su se više od 20 puta, a njihov poslednji susret bio je u oktobru prošle godine u Beogradu.

„Šeik Muhamed je veliki, iskreni prijatelj države Srbije i nadam se da će češće dolaziti u našu zemlju”, rekao je predsednik Vučić prilikom posete šeika Bin Zajeda Beogradu.

Tokom prošle godine, prilikom posete predsednika Vučića Abu Dabiju u septembru, dve zemlje potpisale su deset sporazuma, između ostalog sporazum o strateškom partnerstvu dve zemlje, kao i dokumente o saradnji u oblasti pravosuđa, kulture, sajber-bezbednosti, borbe protiv trgovine ljudima, saradnji diplomatskih akademija.

Najvažniji sporazum koji je tada potpisan odnosio se na finansijsku podršku UAE, tačnije sporazum o kreditu od milijardu dolara po povoljnoj kamatnoj stopi od tri odsto.

Emirati su do sada Srbiji više puta pomogli, a dve zemlje imaju i važne zajedničke projekte.

Svetski mediji svrstavaju Bin Zajeda u najmoćnijeg čoveka na svetu, zahvaljujući mudroj politici koju vodi, kao i energetskim potencijalima kojima raspolaže. UAE su sedmi na svetu po naftnim rezervama, odnosno poseduju skoro šest posto svetskih rezervi.

Švedski obaveštajci tvrde da evropski poredak kakav smo poznavali više ne postoji

0

Rusija predstavlja jasnu vojnu pretnju u neposrednom okruženju Švedske, ali su njene snage u velikoj meri vezane ratom protiv Ukrajine, saopštila je švedska vojna obaveštajna i bezbednosna služba (MUST).

„Evropski bezbednosni poredak kakav smo poznavali prestao je da postoji, a time su se povećali i rizici za švedsku sigurnost”, rekla je na konferenciji za novinare šefica MUST-a Lena Halin.

Halin je rekla da očekuje da će Rusija ojačati svoje vojne kapacitete u neposrednom susedstvu Švedske kada to bude moguće, kao odgovor na podnošenje zahteva Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, prenosi Hina.

Šefica švedske obaveštajne službe je ocenila da Rusija želi da izbegne situaciju u kojoj bi trenutne napetosti eskalirale u vojni sukob protiv NATO-a.

„Međutim, postoji neizvesnost koja se tiče spremnosti ruskog vođstva da preuzme velike rizike”, kazala je Halin dodajući da zbog visokog nivoa napetosti postoji i veća mogućnost da neka slučajnost ili pogrešna procena na kraju dovodu do sukoba.

Upozoravajuće pismo ambasadorima Kvinte i međunarodnim misijama: Otimaju nam imovinu za izgradnju vojnih i policijskih baza

0

ZUBIN POTOK – Bivši predsednik opštine Zubin Potok Srđan Vulović uputio je pismo ambasadorima zemalja Kvinte, šefovima misija EU, UNMIK, OEBS, Euleksa i komandantu Kfora zbog odluke Prištine o eksproprijaciji zemljišta čiji su vlasnici Srbi, a na kojima se planira izgradnja vojnih i policijskih baza, saznaje Tanjug u opštini Zubin Potok.

„Verujem da vam je poznato da se na teritoriji opštine Zubin Potok sprovodi nasilno i protivpravno otimanje nepokretne imovine na sedam različitih lokacija koje se većinom nalazi u privatnom vlasništvu, od centralnih vlasti u Prištini sa ciljem da se na njima izgrade vojne i policijske baze, od kojih su neke već izgrađene u mestima Gornji Jasenovik i Banje. Sve se to sprovodi uz golu silu i bez poštovanja Zakona o eksproprijaciji, Ustava, ali i Konvencije o ljudskim pravima sa protokolom 1 koji se koristi uz konvenciju”, naveo je Vulović.

On je ukazao da Konvencija o ljudskim pravima, odnosno njen protokol 1 koji se koristi uz konvenciju, u svom prvom članu govori da svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine.

„Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i to pod uslovima predviđenom zakonom i opštim načelima međunarodnog prava. Pored toga, ustavom je grantovano pravo na imovinu, kao i da se niko ne može arbitrarno lišiti lične imovine ukoliko to nije u skladu sa zakonom. Međutim, očigledno da ova prava ne važe jednako za sve na Kosovu, već isključivo zavise od samovolje trenutne vlade. Kao i u slučaju imovine manastira Dečani, tako i u pogledu privatne imovine u opštinama na severu Kosova”, istakao je Vulović.

On je podsetio da je izgradnja baze u Gornjem Jasenoviku otpočela krajem avgusta prošle godine, a da je odlukom 2. februara “vlada odobrila dalje razmatranje zahteva na sopstvenu inicijativu za eksproprijaciju nepokretnosti” na kojoj već postoji pomenuta baza specijalne policije u okviru ”realizacije infrastrukturnih projekata od javnog interesa”.

„Iako se vlada sve vreme trudi da po svaku cenu prikrije koji su to projekti od javnog interesa, nigde se jasnije i očiglednije ne vidi namera i cilj svih eksproprijacija u opštinama Zubin Potok i Leposavić, nego u slučaju Gornjeg Jasenovika, odnosno da je reč o potpunoj militarizaciji severnog Kosova”, naglasio je Vulović.

On je poručio da „nasilničkim ponašanjem, odnosno potpunim nepoštovanjem domaćeg zakonodavstva, ali i međunarodnih dokumenta, ova vlada je dovela u pitanje vladavinu prava, kao jednog od ključnih preduslova”.

„Protivpravnim oduzimanjem imovine licima koja su srpske nacionalnosti želi se napraviti dvostruki standard, i to jedan, koji je utvrđen na poštovanju zakona i međunarodnog prava koji je rezervisan za stanovništvo albanske nacionalnosti, i onaj drugi, koji se primenjuje isključivo upotrebom sile i dugih cevi prema imovini i stanovništvu srpske nacionalnosti. Ogoljeno licemerje ove vlade se ogleda i u tome da ni u jednoj odredbi Zakona o eksproprijaciji ne postoji mogućnost da se eksproprijacija nepokretne imovine može izvršiti za izgradnju vojnih i policijskih baza, zbog čega izbegavaju da u odlukama navedu šta je javni cilj eksproprijacije”, napomenuo je on.

Bivši predsednik opštine ističe da je postupak eksproprijacije složen i obuhvata razne faze koje su predviđene pod strogim pravilima, između ostalog, da se zaštiti interes vlasnika.

„Međutim, stanje na terenu govori nešto sasvim suprotno, a to je da je vlada prvo uzurpirala nepokretnosti vlasnika i na njima izgradila baze specijalne policije, koje se već uveliko koriste, a onda je to pokušala da opravda kroz pravne procedure. Opravdano je pitanje šta je razlog za donošenje retroaktivnih odluka kojim se odobrava postupak eksproprijacije nekoliko meseci nakon što su izvedeni svi radovi na izgradnji policijske baze u Gornjem Jasenoviku? Da li se time želi ispuniti puka forma ili je cilj legalizacija nasilja?”, upitao je Vulović.

On je pojasnio da se zakonom o eksproprijaciji utvrđuje postupak, pravila i uslovi pod kojim vlada može sprovesti postupak eksproprijacije.

„Kršeći odredbe Zakona o ekspropijaciji vlada očigledno ima za cilj diskriminaciju stanovništva koje živi na teritoriji opštine Zubin Potok, jer se iz odluke ne može utvrditi šta je javni cilj, ali se sa terena svakako može zaključiti da se eksproprijacija ne sprovodi sa ciljem ekonomskog blagostanja građana, za izgradnju puteva, obrazovnih ustanova ili socijalne zaštite.

Vulović je rekao da se od međunarodnih partnera očekuje da se zakon ne može selektivno primenjivati prema srpskoj zajednici na severu KiM.

„Pored toga, obaveza vlade prema međunarodnim partnerima je da odluke koje donosi budu u skladu sa zakonom i da imaju za cilj ekonomski napredak i opštu dobrobit za sve, a ne militarizaciju severnog Kosova i vršenje pritiska na preostalo srpsko stanovništvo. Pravo svojine u vašim državama je apsolutno i neprikosnoveno, stoga očekujemo da zahtevate da se započeti radovi pod hitno obustave, a do sada nezakonito izgrađeno ukloni, a imovina vrati na slobodno korišćenje vlasnicima”, istakao je Vulović.

Asistiranje prilikom samoubistva u Kanadi širi se i na maloletnike

0

Specijalni komitet poslanika i senatora, koji je bio zadužen za razmatranje takozvanog programa “medicinske pomoći u umiranju” (MAiD) u Otavi, izdao je ove sedmice niz preporuka Parlamentu Kanade.

Izveštajem se poziva Vlada da izmeni zakon o potpomognutom samoubistvu kako bi usluga bila dostupna maloletnicima za koje se proceni da imaju “potreban kapacitet za donošenje odluka”.

Potpomognuto samoubistvo trebalo bi da bude dostupno samo “zrelim maloletnicima” čija je “prirodna smrt razumno predvidljiva”, navodi komitet.

Vlada bi morala da uspostavi standarde za procenu sposobnosti mladih da donesu takvu odluku, dodaje se u izveštaju, ali zakonodavci nisu ponudili nikakve detalje o tome koliko bi smrt neke osobe morala biti neizbežna da bi Vlada pomogla da se okonča njihov život. Komitet je takođe predložio da se roditelji ili staratelji konsultuju o odluci o samoubistvu njihovog deteta “gde je to prikladno”.

“VEĆ SE TO RADI”
KOMITET je objavio izveštaj nakon što je saslušao skoro 150 svedoka, izvestio je u četvrtak kanadski “Global njuz”. Mnogi od svedoka su tvrdili da je maloletnicima već dozvoljeno da donose odluke o uskraćivanju lečenja, ubrzavanju njihove smrti u nekim slučajevima, a nivo patnje koju trpe zbog neizlečive bolesti nije stvar starosti.

Međutim, Otava takođe treba da zahteva da “prioritet ima volja maloletnika za koga se utvrdi da ima potrebnu sposobnost za donošenje odluka”, navodi se u izveštaju. Druga preporuka je da Vlada “preduzme konsultacije sa maloletnicima na temu MAiD-a, uključujući maloletnike sa terminalnim bolestima, maloletnike sa invaliditetom, maloletnike u sistemu zaštite dece i maloletnike starosedeoce”.

Više od 30.000 Kanađana umrlo je u asistiranom samoubistvu otkako je 2016. legalizovano za osobe sa terminalnim bolestima.

Program je proširen 2021. na odrasle osobe sa ozbiljnim i hroničnim zdravstvenim stanjima, čak i ako njihova bolest nije opasna po život. Zakonodavci su ove godine postavljeni da razmotre proširenje uslova za MAiD na ljude koji pate isključivo od mentalnih bolesti.

SERBIANNEWS/CANADA

Novi rekord „Simpsonovih”

0

Obnovom za 35. i 36. sezonu, američka animirana serija preći će 800 epizoda i nastaviti da bude na vrhu liste najdugovečnijih programa
Јунаци „Симпсонових”: Хомер, Барт, Меги, Марџ и Лиса (Фото промо)
Dugovečna američka animirana serija „Simpsonovi” nastavlja da se druži sa milionima gledalaca. To će činiti barem još dve godine. Kako su nedavno preneli američki mediji, serija autora Meta Grejninga obnovljena je za 35. i 36. sezonu, čime postiže novi rekord. Do sredine 2025. godine, biće prikazano novih 50 epizoda, što u zbiru sa 750 već postojećih čini brojku od 800 epizoda!

Serija o stanovnicima Springfilda ne samo što će nastaviti da bude najdugovečnija animirana saga, kao i najdugovečnija komedija, već će ostati na čelu liste serija sa najdužim emitovanjem američkoj televizijskoj istoriji i ona koja ima najveći broj prikazanih epizoda. Iako su od prve epizode emitovane 17. decembra 1989. „Simpsonovi” predvideli mnoge stvari – od Trampa na čelu Amerike do napada na Kule bliznakinje – sopstveni rekord, ipak, nisu.

Na listi najdugovečnijih američkih serija, odmah iz „Simpsonovih”, je krimi drama „Red i zakon: Odeljenje za specijalne žrtve”. Serija sa Mariškom Hargitej u roli detektivke Olivije Benson, uskoro završava 24. sezonu emitovanja sa do sada prikazanih više od 530 epizoda. Sledi serija „Red i zakon” (22 sezone i 480 epizoda), anmimirana komedija „Porodičan čovek” (21 sezona i više od 400 epizoda) i vestern drama „Miris baruta” iz 1955. sa dvadeset emitovanih sezona i 635 epizoda.

Među deset serija su i „Mornarički istražitelji” (20 sezona i više od 450 epizoda), „Lesi” iz 1954. (19 sezona i 591 epizodom), „Uvod u anatomiju” (19 sezona i više od 406 epizoda), kao i animirana serija „Američki tata” (19 sezona i više od 344 epizode) i krimi serija „Zločinački umovi” (16 sezona i 334 epizode).

Od ovih deset serija čak osam se još uvek emituju na malom ekranu. „Miris baruta” i „Lesi” jedine su koje su otišle u istoriju.

Zorana Arunović osvojila srebro na Svetskom kupu u Kairu

0

Srpska takmičarka Zorana Arunović osvojila je danas u Kairu srebrnu medalju na Svetskom kupu u streljaštvu u disciplini vazdušni pištolj.

Arunović je prvu fazu završila sa 252,2 kruga, dok je prva bila Mađarica Veronika Major. U meču za zlato slavila je Majorova sa 16:6.

Srpski strelac Damir Mikec osvojio je danas 11. mesto u kvalifikacijama u disciplini vazdušni pištolj sa 579 krugova, a od finala ga je delio samo jedan krug.

Drugog dana na Svetskom kupu u Kairu na programu su takmičenja miks parova, prenosi Tanjug.

Mercedes najavio otkup sopstvenih akcija

0
yellow Mercedes-Benz coupe on asphalt road near concrete building

Nemački proizvođač automobila, Mercedes-Benz, saopštio je da je prošle godine ostvario rekordan profit koji je bio iznad očekivanja tržišta i najavio otkup sopstvenih akcija.

Mercedes je u prošloj godini imao rast prihoda od 12 odsto na 150 milijardi evra. Operativni profit je porastao 28 odsto i iznosio je 20,5 milijardi evra, prenosi Rojters.

Nemački proizvođač automobila planira da podeli 5,6 milijardi evra akcionarima pošto su prihodi i neto dobit izrazito povećani u četvrtom kvartalu prošle godine. Kompanija je predložila dividendu iz prošlogodišnje dobiti od 5,2 evra po akciji, sa prinosom od sedam odsto.

Takođe, uprava kompanije ja najavila program otkupa sopstvenih akcija vredan četiri milijarde evra, što jeoko pet odsto tržišne kapitalizacije u naredne dve godine i počeće u martu.

Prodaja najprofitabilnijih modela automobile , koja je u prošloj godini je pomogla da se kompanija dobro nosi sa rastućim troškovima i očekuje se da blago poraste u tekućoj godini.Prodaja e-vozila prošle godine je dostigla 333 hiljade autmobila što je povećanje za 23 odsto, dok je samo u četvrtom tromesečju taj rast iznosio 67 procenata.

U Vašingtonu miting protiv uplitanja SAD u sukob u Ukrajini

0
Twitter

U centru Vašingtona održan je miting libertarijanskih aktivista koji se protive ulozi Sjedinjenih Američkih Država u sukobu u Ukrajini.

Organizatori kažu da bi SAD trebalo da smanje finansiranje vojne pomoći Kijevu i da pomognu u sprečavanju moguće nuklearne eskalacije, a pozivaju i na mirovne pregovore i raspuštanje NATO-a.

Bivši član Predstavničkog doma Ron Pol pozvao je građane da učestvuju u ovoj akciji. Prema njegovim rečima, ljudi različitih interesovanja i stavova će se sastati da „osude ludački potez Vašingtona koji vodi ka trećem svetskom ratu”, prenose RIA Novosti.

Pre nego što je počeo „Marš besa protiv ratne mašinerije” Libertarijanske partije, nekoliko stotina ljudi se okupilo kod Linkolnovog memorijala. Demonstranti nose transparente protiv podrške nacistima u Ukrajini kao i ruske zastave.

Jedan od demonstranata drži poster sa tekstom koji je inspirisan člankom novinara Simora Herša pod nazivom „Bajden je razneo Severni tok”.

Okupljeni građani se bune zbog finansijske podrške Ukrajini dok Amerikance pritiska kriza, a jedan od govornika je spominjao i to da bi se sa novcem koji se šalje Ukrajini mogli zbrinuti beskućnici u SAD, ali i obezbediti zdravstveno osiguranje za građane Amerike.

Učesnici protesta u Vašingtonu protiv podrške Ukrajini poručili su da Rusija nije neprijatelj SAD.

Autorka, glumica, bivša pomoćnica u Senatu Tara Rid rekla je za RIA Novosti da je radila u američkoj prestonici, pa čak i za aktuelnog predsednika SAD Džozefa Bajdena , ali nije očekivala da će odnosi sa Ruskom Federacijom postati toliko konfliktni nakon njegovog dolaska na vlast.

„Rusija nije neprijatelj, Kina nije neprijatelj. Neprijatelj je vojno-industrijski kompleks i korumpirani Bajdenov režim”, istakla je Rid.

Ona je navela da postupci američke vlade često bivaju apsurdni.

„Džulijan Asanž je razotkrio američke ratne zločine, gonjen je, drže ga u zatvoru, izručuju ga. A on čak nije ni američki državljanin, on je Australijanac, ovo je apsurdno”, rekla je ona.

Penzionisani pukovnik i diplomata Ana Rajt rekla je za RIA Novosti da ju je posvećenost SAD sukobima primorala da napusti državnu službu.

„Napustila sam posao u vladi zbog rata u Iraku”, rekla je ona i dodala da je došla na Linkolnov memorijal da protestuje protiv još jednog sukoba.

„Ovde sam da zamolim Amerikance da izvrše pritisak na svoje kongresmene da prekinu podršku oružja i započnu pregovore”, zaključila je ona.

Posle mitinga kod spomen obeležja Abrahamu Linkolnu usledila je šetnja do Bele kuće, navode RIA Novosti.

Poreska sezona 2023: Promene za vlasnike nekretnina, za medicinske troškove i još mnogo toga

0

Zvanično, poreska sezona počinje u ponedeljak, 20. februara ove godine, kada kanadska agencija za prihode (CRA) otvara svoj portal za podnošenje poreskih prijava.

Pre nego što pozovete svog računovođu ili sami rešite da popunjavate poresku prijavu, postoji nekoliko promena koje biste trebali znati za poresku 2022. godinu.

Bruce Ball, potpredsednik CPA Canada, kaže za Global News da to nije bila uspešna godina za promene oko poreskog zakonodavstva.

“Postoje neke nove stvari koje treba imati na umu, ali možda i nije bilo velikih promena kao u drugim godinama,” kaže on.

Za Kanađane s medicinskim troškovima, oni koji su primili beneficije za COVID-19 i neke vlasnike nekretnina, za 2022 godinu postoje neke proširene beneficije i druge promene u podnošenju prijava koje bi vas mogle uputiti prema povraćaju poreza na kraju procesa.

Evo na šta stručnjaci poput Ball-a upozoravaju svoje klijente o podnošenju poreske prijave za 2022.

 

Kada je krajnji rok za prijavu poreza?

U normalnoj godini, rok za većinu Kanađana da prijavi porez je 30. april – ali ove godine taj datum pada na nedelju.

Kao rezultat toga, imaćete vremena do 1. maja 2023. da podnesete svoju poresku prijavu za 2022. godinu.Postoji kasniji rok do 15. juna 2023. za one koji imaju prihode od samostalne delatnosti.

Ali Jamie Golombek, izvršni direktor poreskog i imovinskog planiranja u CIBC Private Wealth, napominje da postoji upozorenje. Ako dugujete novac za svoje poreze, rok za to je još uvek 1. maj.

Poslednja napomena o datumima: Ako planirate uplatiti novac u planiranu registrovanu penzionu štednju (RRSP) kako biste smanjili oporezivi prihod za 2022., vaš rok je 1. mart 2023. godine.

 

Promene u otplati beneficija za COVID-19

Ball kaže da postoji novi obrazac koji treba popuniti za sve koji su primili podršku za COVID-19, kao što je kanadska naknada za hitne slučajeve (CERB) ili Canada Recovery Benefit (CRB).

Ako ste otplatili ove beneficije 2022. godine, obrazac T1B bi vam omogućio da izmenite prethodne prijave kako biste podneli otplatu u godini u kojoj ste stvarno primili početnu podršku, bilo da je to za 2020. ili 2021.

“U suštini, CRA će se vratiti i prilagoditi prethodnu godinu ako odaberete da je zatražite u godini u kojoj ste je primili, a ne u godini u kojoj ste je otplatili”, objašnjava Ball.

Ovo će automatski primeniti odgovarajući odbitak na prijavu iz prethodne godine, potencijalno uticati na poresu prijavu iz prethodne godine.

 

Poreske promene za vlasnike nekretnina

Dve velike pogodnosti za vlasnike kuća su udvostručene za poresku 2022.

Poreski kredit za kupca koji je prvi put kupio kuću sada iznosi 10.000 dolara za one koji su kupili nekretninu nakon 2021. godine, u odnosu na prethodnih $ 5.000.

Godišnje ograničenje troškova za poreski kredit za pristupačnost nekretnina, koji omogućava starijim osobama i vlasnicima kuća sa invaliditetom da nadoknade troškove uložene da bi njihova rezidencija postala pristupačnija, takođe je sada udvostručena na 20.000 dolara.

Kliknite za reprodukciju videa: 'Više Kanađana koji žive s više generacija u najbrže rastućem stambenom uređenju'

Jedna od velikih promjena u poreskom zakonu je novi porez protiv moguće prevare za vlasnike kuća koji prodaju svoje domove, a u njima nisu živeli više od godinu dana.

Golombek napominje da, iako je ovaj novi zakon stupio na snagu 1. januara 2023., neće se primenjivati ​​na kuće prodate 2022. godine. nova pravila trebate imati na umu ako budu prodavali tokom 2023. godine.

On kaže da nova pravila znače da će svako ko želi da proda svoj dom nakon manje od godinu dana života u njemu, videće svoju neto dobit u potpunosti oporezovanu kao da je to profesionalni prihod. Oslobođenje od primarnog boravka, koje omogućava zadržavanje poreza kada prodajete svoj dom, neće važiti, kaže on.

“Drugim rečima, na njega ćete biti oporezovani kao na 100 % poslovnog prihoda, čak ne ni kao da ste ostvarili kapitalni dobitak, koji je oporeziv 50 posto.”

Ball napominje da postoje neke “dobre vesti” za Kanađane koji se zateknu da imaju iznenadnu promenu stambene situacije iz objašnjivog razloga, kao što je iznenadna smrt u porodici ili preseljenje zbog karijere, koja vas odvodi iz vašeg grada.

Vlada će uzeti u obzir ova objašnjenja i ipak bi mogla dozvoliti primenu izuzeća, ako dokažete svoje okolnosti, kaže on.

 

Određeni medicinski troškovi su sada prihvatljivi

Neki Kanađani koji plaćaju određene medicinske troškove iz svog džepa moći će ih tražiti na svoje poreze zahvaljujući nekoliko novih promena, navodi se na web stranici CRA .

Što se tiče plodnosti, sada se mogu potraživati ​​neki troškovi vezani za surogat majčinstvo ili dobijanje jajnih ćelija.

Dijabetičari tipa 1 takođe sada imaju pravo na priznavanje njihovog stanja za naknadu po osnovu poreskog kredita za invalidnost. Ova promena se primenjuje retroaktivno na poreznu godinu 2021. i kasnije.

 

Pripazite na poreze za narednu godinu, kažu stručnjaci

Kanađani koji prelistavaju svoje troškove za prošlu godinu dok pripremaju svoje poreske prijave mogli bi osetiti drugi talas bola, zbog visokog nivoa inflacije koja je pogodila njihove džepove 2022.

Ali budući da su poreski razredi indeksirani prema inflaciji, granične poreske stope iduće godine će rasti po mnogo većoj stopi nego u nekim prethodnim godinama.

Kao rezultat toga, čak i ako je vaš prihod stabilan između 2022 i 2023., na kraju ćete platiti manje poreza na svoje najveće iznose zarade sledeće godine.

 Ali svakako bi u 2023. vaš porez trebao biti manji, čak i ako vam je prihod pao”, kaže on.

Golombek i Ball kažu da osim doprinosa za RRSP i neke moguće podele prihoda sa supružnikom, malo toga možete učiniti u ovom trenutku u godini da biste uticali na vašu poresku prijavu za 2022.

Umesto toga, obojica predlažu da se rano počne s poreskim planiranjem za 2023. godinu.

Ball kaže da je mudro pnaći mesto za uplatu odbitnih troškova kao što su dobrotvorne donacije i medicinski troškovi, kako se pojave kako ne bi bili zaboravljeni kada dođe vreme da ih zatražite sledeće godine.

„Velika stvar je početi rano i kako bi se iznos akumulirao“, kaže on.

Golombek napominje da će za one koji još nisu kupili kuću 2023. godine biti uveden prvi kućni štedni račun bez poreza .

Ovo će omogućiti potencijalnim kupcima kuća da uplate $ 8.000 godišnje – bez poreza, poput RRSP-a ili drugog registrovanog računa – i da taj novac ulože do maksimalno 40.000 dolara po osobi. U svakom trenutku, ova ušteđevina se može povući bez poreza za plaćanje prve nekretnine.

Ovaj račun je “divna prilika” za one koji planiraju svoju strategiju oporezivanja i štednje, dok se probiju na stambeno tržište u godinama koje dolaze, kaže Golombek.

SERBIANNEWS/CANADA

 

Crvena zvezda nadigrala Megu i osvojila treću “Žućkovu levicu“ u nizu

0

Košarkaši Crvene zvezde savladali su Megu sa 96:79 u finalu Kupa Radivoja Koraća u Nišu. Crveno beli su tako vezali tri trofeja u Kupu, a ukupno imaju devet titula u ovom takmičenju.

Košarkaši Crvene zvezde savladali su Megu sa 96:79 u finalu Kupa Radivoja Koraća u Nišu. Crveno beli su tako vezali tri trofeja u Kupi, a ukupno imaju devet titula u ovom takmičenju.Prvo poluvreme obeležio je veliki broj poena. Strelci su bili izuzetno raspoloženi. Zvezda je dominirala pod obručima. Dok je Mega parirala šutem sa distance.

Crveno beli su bili konstantno u prednosti da bi u finiši prvog perioda Mega serijom od 8:0 stigla do minimalne prednosti.

Nastavak je doneo bolju igru crveno-belih. Polako je rasla prednost Zvezde da bi sredinom perioda ona iznosila plus 11. Mega se nije predavala i konstantno je hvatala priključak. Ipak Zvezda uspeva da odoli naletu rivala i na “velikom odmoru” imala je plus od sedam poena – 51:44.

Crvena zvezda je nastavila da dominira i u trećem periodu. Iako je u prvih pet minuta Mega uspela da priđe na minus četiri, crveno-beli su potom pojačali, pogađali sa svih pozicija i prednost je konstanto rasla. Nakon plusa od 15 poena, rival je prišao na 10, ipak u poslednji period se ušlo sa 13 poena razlike za Zvezdu.

Nastavila je Zvezda da kontroliše igru i povećava prednost. Rival nije imao snage da ponovo zapreti. Pred poslednjih pet minuta igre crveno-beli su imali veliki 15 razlike.

Usledilo je odrađivanje posla za konačnih – 96:79.