13.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 673

Drastičan pad prodaje računara u svetu

0

Globalne isporuke računara pale su za 29 odsto u prvom kvartalu 2023. godine zbog slabe potražnje, viška zaliha i pogoršanja makroekonomske klime, pri čemu je „Epl” pretrpeo najveći udar, saopštila je kompanija za istraživanje tržišta IDC. U nedavno objavljenom izveštaju, Međunarodna korporacija za podatke (IDC) navodi da je globalna isporuka računara iznosila 56,9 miliona u prvom kvartalu ove godine, što je pad sa 80,2 miliona u istom periodu prošle godine.

Od pet najvećih računarskih kompanija analiziranih u izveštaju, isporuke „Epla” u prvom kvartalu zabeležile su najveći pad od 40,5 odsto u odnosu na isti period 2022. godine, dok je „Del” na drugom mestu sa padom od 31 procenta. Sa ovim problemom suočavaju se i „Lenovo”, „Asustek”, HP, saopštio je IDC.

U februaru, „Epl” je već izvestio da je prodaja njegovih „mak” računara, koja je doživela procvat tokom talasa rada od kuće tokom pandemije, smanjena za 29 odsto u odnosu na isti period prethodne godine na 7,7 milijardi dolara u poslednjem kvartalu.

– Preliminarni rezultati su takođe predstavljali šifru za eru potražnje vođene pandemijom i barem privremeni povratak na obrasce pre zdravstvene krize. Obim isporuke u prvom kvartalu 2023. bio je primetno manji od 59,2 miliona jedinica isporučenih u prvom kvartalu 2019. i 60,6 miliona u prvom kvartalu 2018, navodi IDC.

Pauza u rastu i potražnji takođe daje lancu snabdevanja malo prostora da izvrši promene jer mnoge fabrike počinju da istražuju mogućnosti proizvodnje van Kine.

Zabrinutost zbog usporavanja u velikim ekonomijama i dalje je prisutna, a tome doprinose i nestabilne prilike u bankarskom sektoru.

Ako ekonomija bude u uzlaznom trendu do 2024. godine, „očekujemo značajan rast tržišta jer potrošači žele da se ponove, škole žele da zamene dotrajale kompjutere, a kompanije prelaze na nove sisteme”, rekao je Lin Huang, potpredsednik istraživačkog odeljenja za uređaje i ekrane u IDC.

Izveštaj je objavljen samo nekoliko dana pošto je saopšteno da je i kompanija „Samsung” ostvarila najmanji profit u poslednjih 14 godina, zbog čega je taj tehnološki gigant primoran da smanji proizvodnju čipova. Na ovo je uticalo smanjenje tražnje na globalnom tržištu poluprovodnika, preneo je Bi-Bi-Si.

Kako je saopšteno, tražnja za memorijom je naglo opala, zbog makroekonomske situacije i usporavanja zainteresovanosti kupaca. Značajno će biti umanjena proizvodnja memorijskih čipova kojih ima dovoljno na zalihama.

Bliski susret ruskog i nemačkog borbenog aviona u vazdušnom prostoru iznad Baltičkog mora

0
Printscreen

Ruski borbeni avion Su-27 danas je ispratio nemački izviđački avion iz vazdušnog prostora iznad Baltičkog mora, nakon što se približio ruskoj granici, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.

„Posada ruskog borbenog aviona identifikovala je vazdušnu metu u vidu patrolnog aviona nemačke mornarice P-3C Orion”, navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.

Dodaje se da nemački avion nije ušao u vazdušni prostor Rusije, ali da je ruski lovac podignut kako bi sprečio narušavanje državne granice.

„Piloti nisu dozvolili da se naruši ruska granica. Nemački avion se okrenuo, nakon čega se Su-27 vratio u bazu”, piše u saopštenju ruskog ministarstva spoljnih poslova.

Napominje se da je posada zadatak izvršila u skladu sa međunarodnim pravilima za korišćenje vazdušnog prostora iznad neutralnih voda.

Kanadi treba 30.000 novih farmera do 2033.godine

0

Kanadi je potrebno 30.000 novih farmera do 2033. godine da bi održala svoj poljoprivredni sektor, pokazala je studija.

Više od 40 posto kanadskih poljoprivrednika će se penzionisati u roku od 10 godina, navodi se u studiji provedenoj u saradnji sa Univerzitetom Guelph, Boston Consulting Group i Royal Bank of Canada.

U istom periodu, očekuje se da će se pojaviti manjak od 24.000 radnika na farmama, rasadnicima i staklenicima, a Kanada bi se suočila s glađu ako se praznina ne popuni, istaknuto je u studiji.

„Kako bi nadoknadili kratkoročnu krizu, moraćemo prihvatiti 30.000 imigranata u narednoj deceniji da osnuju vlastite farme i staklenike ili preuzmu postojeće”, navedeno je.

Pola miliona novih stanovnika

Dok je broj poljoprivrednika u Kanadi, koji je 2001. godine iznosio 346.000, pao na 262.000 za 20 godina, poljoprivredna zemljišta se takođe smanjuju, objavljeno je u najnovijoj studiji. Ukazali su i na to da će kanadski poljoprivredni sektor morati proizvoditi znatno više hrane za rastuću svetsku populaciju.

Kanada je u 2022. primila rekordnih 430.000 novih stanovnika koji će ispuniti “osnovnu ulogu” u popunjavanju manjka radne snage. Kanada ima za cilj da u 2023. primi 465.000 imigranata.

Kanadske vlasti nastoje do 2025. godine prime 500.000 novih stanovnika koji imaju odgovarajuće radne veštine i iskustvo za ulazak na kanadsko tržište rada.

Vlada predviđa da će do 2036. godine imigranti činiti 30 posto stanovništva Kanade, koje je u 2022. iznosilo 38 miliona.

SERBIANNEWS/CANADA

Macklem ne isključuje buduće povećanje kamatne stope kako bi se dosegla ciljna inflacija od 2%.

0

Guverner Banke Kanade Tiff Macklem kaže da je centralna banka spremna još više podići referentnu stopu, dok pokušava da vrati inflaciju na 2 %, 2024. godine.

Banka je u danas zadržala referentnu kamatnu stopu na 4,5 posto, uz uverenje da će inflacija nastaviti da opada sa 5,2 posto u februaru na 3 posto do sredine ove godine. Međutim, Banka je priznala da će vraćanje inflacije na cilj od 2 posto u 2024. biti izazovnije.

„Vraćanje inflacije do 2 posto moglo bi se pokazati težim, jer se inflatorna očekivanja polako smanjuju, inflacija cena usluga i rast plata ostaju povišeni, a korporativno ponašanje cena tek treba da se normaluje“, stoji u objavljenom saopštenju u sredu.

Banka je naznačila da je spremna dodatno povećati referentnu kamatnu stopu ako bude potrebno.

“Ako monetarna politika nije dovoljno restriktivna da nas vrati do cilja od 2 posto, spremni smo dodatno povećati referentnu stopu da bismo tamo stigli”, rekao je Macklem na konferenciji za novinare u Otavi u sredu.

Stalni troškovi usluga u kanadskoj ekonomiji i dalje su pokretački faktor inflacije, sa zategnutim tržištem rada i rastom plata koji ostaje oko 4 do 5 posto. Statistički zavod Kanade izvestio je o 205.000 neto novih radnih mesta u prva tri meseca ove godine, što je premašilo očekivanja, a stopa nezaposlenosti je i dalje na istorijski najnižem nivou od 5 posto.

Macklem je rekao da centralna banka koristi pauzu, kako bi procenila da li je učinila dovoljno i razmatra da li kamatne stope moraju duže ostati ovako visoke. 

Ekonomski rast kanadske privrede početkom 2023. bio je nešto veći od prvobitno projektovanog, s rastom BDP-a od 2 posto u prvom tromesečju. Očekuje se da će rast u ostatku godine u proseku biti manji od 1 posto, uz mogućnost i negativnog rasta.

Upitan da li isključuje recesiju ove godine, Macklem je rekao da banka ne predviđa veliki pad ili veliki porast nezaposlenosti.

Potrošnja domaćinstava u Kanadi nastavlja usporavati u 2023., uglavnom uzrokovana povećanim dugom i troškovima njegovog servisiranja. Centralna banka očekuje da će udeo prihoda potrošenog na otplatu kamata nastaviti da raste i ove godine, kako domaćinstva obnavljaju svoje hipoteke.

“Ipak, već duže vreme govorimo o tome da je visok nivo duga domaćinstava ranjivost i to je nešto na što moramo gledati kako se ekonomija prilagođava višim kamatnim stopama”, rekla je zamenica guvernera Carolyn Rogers. 

Izveštaj o monetarnoj politici (MPR) koji je banka objavila u sredu ističe da su kamatne stope porasle za velikih 133 milijarde dolara, što je povećanje od 45 posto u odnosu na prošlu godinu.

Rast u 2024. je ispod predviđenog, a kanadska ekonomija će rasti za 1,3 posto, pre nego što se vrati na 2,5 posto 2025. godine.

Predviđa se da će globalna ekonomija rasti za 2,6 posto ove godine i 2,1 posto u 2024. Globalni BDP je revidiran naniže sledeće godine zbog daljeg pooštravanja monetarne politike u naprednim ekonomijama.

Centralna banka je takođe istakla nedavni stres u bankarskom sektoru Sjedinjenih Država, koji je uzrokovao pooštravanje kreditnih uslova koji će uticati na globalni rast i potražnju SAD za kanadskim izvozom.

“Troškovi finansiranja američkih banaka su porasli, a postoji zabrinutost da bi se uslovi mogli dalje pogoršati”, piše MPR.

Sledeće objavljivanje o referentnoj kamatnoj stopi očekuje se 7. juna 2023.

SERBIANNEWS/CANADA

SK: Navijači hteli prekid, igrači Partizana napustili teren

0
Foto: FK PARTIZAN

Utakmica Čukarički – Partizan prekinuta je posle odluke igrača Partizana da napuste teren, nezvanično saznaje Sport klub.

Službena lica i fudbaleri domaće ekipe hteli su da nastave utakmicu, međutim, iz crno-belog tabora stigao je negativan odgovor.

Kako saznajemo, prvotimci Partizana dobili su jasnu naredbu, od dela navijača, da ne izlaze na teren.

Iako je istočna tribina ispražnjena, istovremeno i službena lica ocenila da ima uslova za nastavak meča, iz crno-belog tabora stiglo je decidno „ne“.

Praćeni aplauzima navijača sa zapadne tribine, fudbaleri Partizana napustili su stadion. Sa tribina izbačene pristalice crno-belih posmatrale su ishod „pregovora“ sa obližnjeg brda, pored stadiona Čukaričkog.

Sledi burno treće poluvreme i veliki znak pitanja da li će meč u sredu biti i nastavljen. Iz tabora Čukaričkog stižu informacije, takođe nezvanične, da neće u sredu izaći na teren.

Presudni će biti izveštaji sudije Milana Mitića i delegata Vladana Dinića.

Otac poginulog radnika nezadovoljan presudom: Život mog sina vredi tri godine

0
N1 Beograd Printscreen

Milovan Milivojević, otac stradalog radnika Milomira Milivojevića, ocenio je da kazna koju je sud u Ivanjici izrekao rukovodiocima “MB Namenske” u Lučanima nije adekvatna.

„Ova presuda je toliko preblaga – da ne kažem mizerna, minorna. Da li je moguće da život mog sina, momka koji je tek trebalo da živi, pun snage i energije, od 25
godina i Milojka Ignjatovića bude tri godine“, upitao je Milovan Milivojević.

Da je kazna preblaga smatra i Borivoje Borović, advokat porodice Milivojević.

„Radi se o smrti dvojice ljudi i sud je to mogao da procenjuje da neki malo drugačiji način imajući u vidu i činjenicu koliko je propatila rodbina, a imajući u vidu i činjenicu da su ovi ljudi radili u istoj firmi u kojoj je do sada živote izgubilo 20 zaposlenih“, rekao je Borović posle izricanja presude, kojom je završen prvostepeni postupak.

Rukovodioci fabrike „MB Namenska“ iz Lučana Vladimir Lončarević i Tomo Stojić osuđeni su danas u Osnovnom sudu u Ivanjici na po tri godine zatvora zbog odgovornosti za smrt radnika Milomira Milivojevića i Milojka Ignjatovića na radnim mestima u eksploziji 2017. godine.

U sudu navode da su prilikom izricanja presude posebno imali u vidu da su stradala dva radnika i da je ta okolnost uticala na visinu izrečene kazne.

Postupak je obustavljen protiv prvooptuženog Radoša Milovanovića, nekadašnjeg generalnog direktora „MB Namenske“, koji je umro u aprilu prošle godine.

U eksploziji u pogonu fabrike u Lučanima 14. jula 2017. godine radnik Milojko Ignjatović preminuo je na licu mesta. Njegov kolega Milomir Milivojević zadobio je teške povrede, od kojih je preminuo na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu dvadesetak dana posle eksplozije.

Kosovska policija priznala umešanost u ranjavanje Srbina, suspendovani policajci

0
Tanjug printscreen

Kosovska policija suspendovala je četvoricu policajaca zbog umešanosti u ranjavanje Srbina Milana Jovanovića u ponedeljak uveče kod Bistričkog mosta na severu Kosova.

Kosovska policija je saopštila da je istragom utvrđeno da postoji sumnja u moguću umešanost jednog policajca u pucnjavu koja je dovela do ranjavanja.

„Na osnovu informacija i prukupljenih dokaza, policajac je suspendovan jer nije prijavio slučaj i njegovu umešanost u isti, zbog čega je Policija Kosova izdala saopštenje da njeni pripadnici nisu umešani u razmenu vatre“, saopštila je kosovska policija.

U saopštenju se dodaje da su mere suspenzije preduzete protiv još trojice policajaca zbog moguće umešanosti u slučaj.

Kosovska policija navodi da je o ovome obavestila policijski inspektorat i nadležno tužilaštvo.

Milan Jovanović iz Žerovnice koji je u ponedeljak uveče ranjen u pucnjavi kod Bistričkog mosta na severu Kosova, gde se nalazi punkt specijalnih jedinica, rekao je da ne može da bude siguran ko je na njega pucao, ali da u toj bazi, sem vojske i policije, ne veruje da ima nekog drugog.

„Sinoć po povratku iz Leposavića dole u Bistrici gde je njihova baza, nakon prolaska kroz punkt samo sam začuo pucanj i bol u ramenu“, ispričao je Jovanović za Kosovo-online.

Srpska lista navela je u saopštenju da „najoštrije osuđuje pokušaj ubistva Srbina Milana Jovanovića od strane Kurtijevih specijalaca na Bistričkom mostu, na putu Kosovska Mitrovica – Leposavić“.

Subotica: Upravljala automobilom sa 3,27 promila alkohola u organizmu

0
person sitting in the driver seat

Pripadnici saobraćajne policije u Subotici su danas, oko 16 časova, isključili iz saobraćaja ženu (45) koja je u mestu Šupljak, kako je utvrđeno alkotestiranjem, upravljala automobilom sa 3,27 promila alkohola u organizmu.

Određeno joj je zadržavanje do 12 sati i protiv nje će biti podneta prekršajna prijava zbog nasilničke vožnje.

Saobraćajna policija apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i da odgovornim ponašanjem doprinesu unapređenju bezbednosti saobraćaja na putevima.

U zemlji u kojoj bi i Hipokrat bio demagog, „problem“ su niški kardiohirurzi koji vikendom rade besplatno

0

Birokratija ima sve vreme sveta, a naši pacijenti ga nemaju. Oni čekajući umiru, a mi kao lekari ne smemo da budemo saučesnici, rekao je direktor niške Klinike za kardiohirurgiju dr Dragan Milić početkom ove godine, kada su započele operacije pacijenata vikendom, bez finansijske nadoknade, a i odobrenja resornog ministarstva.

Nakon 12 uzastopnih radnih vikenda uspeli su da potpuno eliminišu liste čekanja, što je bio cilj ovakvog “volonterizma”.

Prema navodima dr Milića, na početku godine postojala je lista čekanja na kojoj su se nalazila 149 bolesnika, a na operacije se prošle godine čekalo tri do četiri, a ponekad i šest meseci. Sada postoji samo lista zakazivanja na kojoj se nalaze 42 pacijenta, i klinika se vraća na redovan režim rada, koji podrazumeva da nijedan pacijent koji prođe anesteziološku ambulantu ne čeka duže od pet do 15 dana.

Ministarstvo zdravlja nije dalo saglasnost na ovakav besplatni dopunski rad vikendom, dok su iz RFZO kazali da skraćenje listi čekanja jeste prioritet, ali da svako angažovanje van radnog vremena treba da bude plaćeno u skladu sa zakonom. Javna podrška inicijativi nije stigla ni iz uprave niškog Univerzitetskog kliničkog centra, a primer nije sledila nijedna druga zdravstvena ustanova “bremenita” listama čekanja.

Sa niške Kardiohirurgije su i ranije stizali “nesvakidašnji” predlozi. Jedan od njih je da se ukine pravo zdravstvenih radnika da istovremeno rade u državnom i privatnom sektoru, kako bi se na prvo mesto stavili pacijent i struka, a ne lični i partikularni interesi. Te da se formira niški Institut za kardiovaskularne bolesti, kako kardiološki pacijenti nje bi “lutali” po razlitim klinikama, gubeći dragoceno vreme, već na jednom mestu dobili sve – od dijagnostike do komplikovanih operacije. Pa da Niš dobije Opštu bolnicu, jer je jedini veći grad u Srbiji koji nema sekundarni vid zdravstvene zaštite.

Za sada na sve te inicijative nema bilo kakvih odgovora “države”, a uz one koji na sva usta hvale poslednji poduhvat niških lekara, nije malo onih koji tvrde da je reč o pukom populizmu i marketingu, iza kojih se kriju lični interesi.

U zemlji u kojoj je zdravstveni sistem urušen, a direktori medicinskih ustanova postavljeni partijski, lekari sa sumnjivim diplomama zaposleni na vezu, korupcija postala isto što i “dobar dan”, pacijenti po važnosti ostali daleko iza lekarskih sinekura i projekta, i gde para vrti gde burgija neće – čak i Hipokrat bi se lako mogao proglasiti demagogom.

“Problem” je samo što populizam i demagogija jedne klinike iz Niša spašavaju živote, bukvalno.

Vučićev advokat poručio sudiji da „više neće ni sekunde postupati u ovom predmetu“

0
Screenshot

Danas je u Prvom osnovnom sudu u Beogradu održano ročište po tužbi autorki serijala „Junaci doba zlog“ Jovane Polić i Sanje Lončar protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog narušavanja ugleda, časti i straha. Vučić se na ovom ročištu nije pojavio zbog, kako je navedeno – važnih državničkih obaveza.

Danas je u Prvom osnovnom sudu u Beogradu održano ročište po tužbi autorki serijala „Junaci doba zlog“ Jovane Polić i Sanje Lončar protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića zbog narušavanja ugleda, časti i straha. Vučić se na ovom ročištu nije pojavio zbog, kako je navedeno – važnih državničkih obaveza.

U zapisniku sa ovog ročišta, u koji je N1 imao uvid, vidi se da se advokat Aleksandra Vučića Dragan Palibrk na ovom ročištu ponašao oholo prema sudiji i advokatu tužilja, kao i da ih je često prekidao.

Zbog tog prekidanja i neprijatnog ponašanja, sudija mu je izrekao dve opomene.

U Zapisniku se navodi da nakon što je sud Palibrku objasnio da je dužan da poštuje disciplinu, advokat Vučića je zatražio izuzeće sudije i poručio mu da „više neće ni sekunde postupati u ovom predmetu“.

Međutim, predsednik suda je odlučio da nema razloga za izuzeće i odbio je zahtev .

Inače, ova tužba je podneta zbog izjava predsednika Srbije Aleksandra Vučića nakon serijala „Vladalac“ koji je emitovan na N1.