13 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 668

Krempita

0

Sastojci:

– 200 g šećera

– 1 lisnato testo

– 2 pudinga od vanile

– 6 jaja

– 4 kašike brašna

– 1,4 l mleka

– šećer u prahu

Priprema:

Prvo odvojite žumanca od belanaca, zatim odvojena žumanca pomešajte sa 150 g šećera, pudingom, brašnom i 4 dl mleka. Smesu prokuvajte u litri ključalog mleka kao puding.

Umutite belanca i pomešajte ih sa preostalim šećerom u čvrstu smesu, zatim je laganim mešanjem spojite sa prethodno napravljenim kremom.

Lisnato testo tanko razvucite, izbockajte viljuškom i pecite na 180 stepeni, oko 10 do 15 mnuta.

Gotovo lisnato testo prepolovite i jednu poloviu namažite gotovom smesom, a drugu isecite na kvadratiće i poređajte po kremu.

U zavisnosti od ukusa, možete posuti šećer u prahu preko krempita i uživati u slasnom dezertu.

Sve je veći broj ljudi koji smatra da veš treba prati što ređe ili ga uopšte ne prati

0

Sve je veći broj ljudi koji smatra da veš treba prati što ređe ili ga uopšte ne prati.Već četiri godine postoji inicijativa Indigo Invitational u kojoj se učesnici takmiče u tome čije farmerke će izbledeti na što prirodniji način i zbog toga ih uglavnom ne peru najmanje godinu dana. U ovom takmičenju učestvuju skoro svi članovi kluba koji se zalažu da se veš ne pere, pa čak i izvršni direktori kompanije Levis, piše BBC, a prenosi RTS.

Devet od 10 učesnika u ovom takmičenju odlaže prvo pranje pantalona dok ih ne obuku 150 ili 200 puta. Pojedini se čak pridržavaju filozofije da džins nikada ne treba prati.

Umesto da farmerke ubace u mašinu za pranje veša, oni koji nose sirovi teksas preporučuju druge načine za održavanje higijene, kao što je izlaganje UV zracima ili jednostavno provetravanje preko noći, a može i tako što će se farmerke ostaviti da prenoće u zamrzivaču.

Članovi ovog kluba i zastupnici ovih stavova u pogledu pranja farmerki nisu jedini koji smanjuju učestalost pranja veša. Godine 2019, modna kreatorka Stela Makartni izazvala je pravu buru pošto je opisala svoje navike u pranju odeće u intervjuu za Gardijan.

„U suštini, u životu važi pravilo: ako ne morate apsolutno ništa da čistite, nemojte to čistiti. Ja ne menjam grudnjak svaki dan i ne bacam stvari samo tako u mašinu za pranje veša jer su nošene. Vrlo sam uredna, ali nisam ljubitelj hemijskog čišćenja ili bilo kakvog čišćenja, zaista“, rekla je.

Haljina koja se nosi 100 dana bez pranja
Drugi pak preispituju svoje navike pranja veša zbog brige za životnu sredinu ili zbog rastućih troškova električne energije.

Mek Bišop, osnivač kompanije za odeću „Wool & Prince“, odlučio je da pažnju usmeri na „udobnost i minimalizam”, što je dobro odjeknulo posebno kod muških potrošača – „posebno onih koji već ionako nisu voleli da peru veš“ – kada je počeo da promoviše svoj ženski brend Wool&.

Podvrgnute vekovima seksističkog reklamiranja pranja veša, žene bi teže prihvatile ideju da ne peru svoju odeću, razmišljao je Bišop, a istraživanja su ga podržala, jer pokazuju da je kod žena zaštita životne sredine bio efikasniji argument za odustajanje od pranja.

Danas Bišopov brend Wool& prodaje haljine od merino vune uz „izazov“ da kupci nose istu haljinu svaki dan tokom 100 dana.

Uobičajeni stav onih koji prihvataju ovaj izazov je „smanjenje količine veša za pranje ako svakodnevno nose merino“, kaže Rebeka Ebi iz Wool&a.

Sve što ne miriše neprijatno i nema fleke, nije za pranje
„Jedna od najgorih stvari koje možete da uradite odevnom predmetu, u smislu njegove izdržljivosti, jeste da ga operete“, kaže Mark Samner, predavač održive mode na Univerzitetu u Lidsu.

Tokom pranja, kaže on, odeća može da se pocepa, skupi i izgubi boju. Sa svojim kolegom Markom Tejlorom, Samner proučava kako mikrovlakna iz našeg veša završavaju u morskim životinjama. Ali iako kaže da je smanjenje učestalosti pranja veša pravi izbor za životnu sredinu, on ne zagovara potpuni moratorijum na veš mašine.

„Ne želimo da ljudi misle da ne mogu da peru stvari jer… uništavaju planetu“, kaže Samner za BBC.

„Radi se o pokušaju da se postigne pravi balans. Pranje odeće je važno iz medicinskih i higijenskih razloga“, naglašava profesor.

„Na primer za ljude koji pate od ekcema koji pokušavaju da izbegnu iritaciju koja nastaje kada se naše prirodne kožne bakterije razmnožavaju u našoj odeći. Takođe je važno za samopoštovanje ljudi da se ne stide zbog svoje odeće zato što je prljava ili smrdljiva“.

Nema pravila koliko često treba prati veš
Ako ste planirali da se obratite drugima da biste utvrdili koliko često treba da punite mašinu za pranje veša, razmislite ponovo. Kada su u pitanju navike pranja veša, kažu Samner i Tejlor, prosek ne postoji: svi koristimo različite temperature pranja, cikluse pranja i kombinacije boja i tkanina. I sami naučnici se suočavaju sa istim zagonetkama kao i mi obični ljudi.

„Mislim da se bavim tekstilom već 30 godina“, kaže Samner.

„I trebalo bi da znam da treba da odvajam pamuk od sintetike, a belo od šarenog veša… Ali iskreno, nemam vremena.“

Čini se da je najbolji pristup biti fleksibilan.

„Ako vaša odeća ne miriše, nemojte je prati“, savetuje Samner.

„A kada ćete ih prati, budite jasni šta treba da uradite da bi odeća bila čista, ali na najefikasniji način. Perite stvari na nižim temperaturama, predlaže on, ili uradite zaista kratak ciklus osvežavanja bez ikakvog deterdženta za pranje“.

Evroposlanik: EP već usvojio deo zahteva građana, ključna uloga predsednika

0
Foto: VLADA REPUBLIKE SRBIJE

Član Delegacije Odbora EP za stabilizaciju i pridruživanje Matjaž Nemec rekao je za RTS, govoreći o protestima građana, da je “EP već usvojio u Rezoluciji veliki deo zahteva građana”.

Govoreći o zahtevima koje opozicija i građani iznose na protestima i odgovarajući na pitanje ‘može li se do dogovora’, Nemec je rekao da je „ključna uloga predsednika“.

„Kada smo razgovarali sa opozicijom, shvatili smo da je EP već usvojio u Rezoluciji veliki deo zahteva građana ovde u Srbiji. Morate da imate snagu da shvatite kako da različite delove društva približite. Ima stvari koje su neprihvatljive. Predsednik Republike mora u punoj meri da se angažuje da se dijalog nastavi na najvišem nivou. Ključna je uloga predsednika Republike“, kaže Nemec.

Osvrnuo se i na situaciju na severu KiM.

„Suočeni smo sa novom situacijom, moje mišljenje je da moramo da imamo nove izbore na severu Kosova, potrebno je da se obe strane angažuju, to su važna pitanja za ceo region“, rekao je on.

Srbi i danas ispred zgrade Opštine u Zvečanu, prvi konvoj turskih specijalaca stigao na KiM

0
RTS PRINTSCREEN

Miran dan na severu Kosova i Metohije. Srbi se i dalje okupljaju u blizini zgrada lokalnih samouprava, u kojima im je onemogućen rad od kada su ih zauzele specijalne jedinice kosovske policije. Oni su na bodljikavu žicu okačili vence Svete Trojice. Kfor se i dalje nalazi u neposrednoj blizini opštinske zgrade i na svim prilazima Zvečanu. Prvi konvoj turskih specijalaca stigao je na Kosovo i Metohiju, saopštilo je tursko Ministarstvo odbrane.

Tursko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je prvi konvoj turskih specijalaca stigao na Kosovo i Metohiju.

“Prvi konvoj komandosa našeg bataljona 65. mehanizovane pešadijske brigade, koji će služiti na Kosovu, završio je prebacivanje na Kosovo. Želimo dobre i uspešne misije našim herojskim vojnicima na Kosovu, za očuvanje mira i spokoja”, navedeno je u saopštenju turskog ministarstva na Tviteru.

U subotu je najavljeno da će Turska, na zahtev NATO-a, u naredna dva dana poslati specijalce na Kosovo i Metohiju, koji će biti stacionirani u kasarni u Prizrenu.

Basketaši Srbije šesti put prvaci sveta

0
PRINTSCREEN SK

Reprezentacija Srbije u basketu “tri na tri” savladali su SAD 21:19 u finalu Svetskog prvenstva u Beču.

Naša reprezentacija je odbranila titulu i šesti put došla do svetskog trona. Vratili su se iz zostatka 19:15, zahvaljujući dvojkama Dejana “Meastra” Majstorovića i Strahinje Stojačića, izborivši egal. Najbolji igrač Amerikanaca Džimer Fredet je promašio dva otvorena šuta za dva, koji bi im doneli pobedu.

Majstorovićev težak pokušaj za dva je uhvatio Stojačić i vratio u koš za 20:19. Odbrana Srbije se pokazala najbolja u najvažnijim trenucima pošto su udvojili Medoksa na liniji za dva i presekli dodavanje otvorenom Fredetu. Usledio je lagan koš usamljenog Vasića za šesto zlato.

Treba da se istakne ogromna podrška srpske dijaspore, koja je popunila tribine i iz sveg glasa bodrila “orlove”, čak su se čule srpske popularne pesme sa rasglasa.

Dejan Majstorović je u finalu posetigao sedam poena, od čega tri dvojke, MVP prvenstva Strahinja Stojačić i Mihailo Vasić su postigli po šest, marko Branković je završio sa dva poena.

Kod Amerikanaca je Fredet završio sa 10, šutiravši 4/9 za dva.

Letonija je bronzana posle pobede 22:12 nad Brazilom.

U ženskoj konkurenciji Amerikanke su došle do zlata pobedom nad Francuskom 16:12.

Besplatni opioidi su dobri a cigarete su loše. Kakvo mišljenje vlada unutar Health Canada

0

Ove sedmice, Health Canada je objavila da će Kanada postati prva zemlja na svetu koja će štampati zdravstvena upozorenja na svakoj pojedinačnoj cigareti. U isto vreme, kritičari su primetili da se Kanada takođe predstavlja kao pionir u strategiji „sigurne nabavke“ ogromnih doza moćnih opioida, korisnicima droga pod pretpostavkom da će ih to odvratiti od otrovnih opioida na crnom tržištu (iako postoje uverljivi dokazi, da korisnici jednostavno prodaju te iste opioide za keš,koje im je nabavila vlada).

U  rubrici Dragi dnevniče , National Post satirično zamišlja sedmicu u životu novinara. Ove sedmice, Tristin Hopper kreće na putovanje unutar zamisli koje ima Health Canada.

Ponedeljak

Pre stotinu godina, kanadski lekar Frederick Banting predstavio je novi tretman za dijabetes koji je doslovno podigao na hiljade ozbiljnih pacijenata sa samrtne postelje.

I sada je Kanada ponovo napravila čudo medicinske nauke. Legije pušača koje ranije nisu razuverili visoki porezi, zabranjivanje reklama, propisi o kvalitetu vazduha i ambalaža cigareta ukrašena slikama medicinskog užasa, sada neće imati drugog izbora nego da jednom zauvek napuste tu naviku.

A ovo je samo početak. Do 2030. predviđamo i program u kome će pre svake kupovine cigareta, kupac morati da se prijavi sa aplikacijom, koja će koristiti AI tehnologiju da njih prikaže kao leš, koji je izrešetan rakom. Kako se tehnologija bude poboljšavala, od korisnika će se tražiti da postavljaju na svoj račun i, fotografije članova porodice, kako bismo ih mogli prikazati kao ožalošćene ljude koji okružuju leš. Nauka je skoncentrisana na opasnosti upotrebe duvana. Kada ljudi odbiju da obrate pažnju na ovu informaciju, kao zdravstveni radnici moramo zaključiti da su potpuno motivisani neznanjem, indolentnošću ili oboje.

Utorak  

E kada bi samo duvan bio naša jedina nacionalna kriza od zavisnosti. Ali, nažalost, suočavamo se i sa razarajućim problemom smrti od toksičnosti droga. Zbog toga su Health Canada i njene partnerske agencije takođe pioniri u najsveobuhvatnijem svetskom programu smanjenja smrtnosti.

Ovo nije razmena “čiste igle”. Govorimo o sveobuhvatnom katalogu besplatnih, na zahtev, neograničenih pribora za drogu: slamke za šmrkanje, crack lule, met kuvala. Do sledećeg oktobra, nadamo se da ćemo lansirati liniju vrećica, iz kojih se može bezbedno udisati miris lepka ili drugih opijata bez straha od infekcije.

I ostanite sa nama za naš pilot projekat obaveznosti naloksonskih kompleta i obuke kao uslova za pristup javnom prevozu ili drugim javnim uslugama. Prosečni Kanađanin uskoro će naloksonske komplete videti kao uvek prisutan dodatak koji se ne razlikuje od novčanika ili ključeva, a čin hemijskog vraćanja korisnika droge s ruba smrti, kao svakodnevno građansko očekivanje, ne treba da se razlikuje od pomoći starici prekoputa.

Bilo je neprosvećeno vreme kada je ova zemlja na upotrebu droge gledala kao na kriminalno pitanje, ili u najmanju ruku kao moralni neuspeh. Sada znamo da je zavisnost čisto zdravstveno pitanje, nad kojim žrtva nema nikakvu kontrolu. Zbog toga zašto ne biste rekli bolesnom detetu da „prestane da boluje od leukemije?

Sreda

Čak i ako svaka kanadska cigareta nosi pisano upozorenje o njenoj smrtonosnoj snazi, etikete neće sprečiti ove stvari za respiratorno uništavanje, da svakodnevno izazivaju pustoš nad nevinim.

Baš sam neki dan video čoveka kako zapali cigaretu na vlastitom balkonu na trećem spratu, naizgled nesvestan da je školsko dvorište puno dece udaljeno samo 800 metara. Dok sam gledao oblak za oblakom nevidljivih kancerogenih čestica kako se spuštaju na decu, to je samo produbilo moju odlučnost da pojačam već veoma opuštena kanadska pravila u vezi sa određenim prostorima za pušenje.

Kroz intenzivne konsultacije s našim opštinskim predstavnicima, do 2035. godine agencija predviđa da će svako pušenje u kanadskim urbanim područjima biti moguće isključivo kroz federalno regulisanu mrežu, hermetički zatvorenih uličnih kioska. Kiosci će se finansirati samostalno: za početak $ 5 za 10 minuta, a porašće na 20 dolara do 2045. Svaka upotreba duvana van kioska će naravno dovesti do visokih kazni, dugih zatvorskih kazni i tretmana za prisilni prestanak pušenja.

Četvrtak

Iskreno, jutros sam se tresla od besa kada sam saznala za još jedan slučaj privatnog biznisa koji stigmatizuje nečiju medicinsku potrebu da konzumira droge u sigurnom okruženju.

Ove priče o zgražavanju su nagomilane. Kafići izbacuju mušterije koji zapale zdelu kreka na njihovoj terasi. Big box prodavnice osvetljavaju svoje toalete plavom bojom, kako bi odvratile upotrebu droge u njima. Menadžeri prodavnica zovu policiju samo zato, jer je korisnik droge negativno reagovao na seriju metamfetamina i počeo da lomi izlog.

I ne moram detaljno opisivati ​​epidemiju štetnih dezinformacija tvrdeći da su lokacije za sigurnu korištenje ili skloništa za narkomane, na neki način središta kriminala.

Potrebno je da se smanji šteta i spasu životi. I to ne možemo učiniti sve dok svaka osoba koja se drogira (PWDD) u ovoj velikoj zemlji, ne bude sigurna u nestigmatizirajuće okruženje gde će morati da koristi drogu: u javnom prevozu, u svlačionici YWCA, u biblioteci ili čak i samo na igralištu oko podneva.

Petak

Čini se da svaka sedmica donosi neku novu pretnju javnom zdravlju koja zahteva sveobuhvatan odgovor vlade. Evo samo uzorka našeg dnevnog reda za naredne mesece…

  • Velika konzumacija slatkih pića uzrokuje porast gojaznosti među kanadskom omladinom . Stoga preporučujemo visoke poreze na gazirane napitke, zabranu prodaje gaziranih pića u područjima visokog rizika i kampanju javnog informisanja koja ima za cilj da osramoti entuzijaste gaziranih pića da usvoje zdravije navike.
  • Nova droga, “tranq”, izaziva teške uslove jedenja-nestajanja mesa kod korisnika . Namenjen kao sredstvo za smirenje konja, kada se koristi rekreativno, može uzrokovati otvorene rane koje prodiru duboko u kosti. Dakle, zalažemo se za federalno administriranu zalihu „sigurnijeg leka za smirenje“ koja će jesti samo epidermalno tkivo, a ne i mišićno tkivo.
  • Konzumacija govedine bi, u nekim okolnostima, mogla biti štetna po zdravlje. Oznake upozorenja na govedini, program prekvalifikacije od 250 miliona dolara za stočare i marketinška kampanja od obale do obale „Govedina je loša“.
  • Korisnici opioida koji imaju epizode mentalnog zdravlja stalno guraju ljude ispred voza . Rezultat: Zabraniti vozove.

Najzaslužniji deo svega ovoga je saznanje da su naše odluke u potpunosti vođene naukom. U javnom zdravstvu nema mesta ideologiji.

SERBIANNEWS/CANADA

Pecali na obali reke, kad ih je odnela plima. Četvoro dece preminulo: Tragedija u Kanadi

0

Četvoro dece pronađen je bez znakova života na obali Sen Loren reke u Portnof-sir-Mer, na severu kanadske pokrajine Kvebek.

Deca, starija od 10 godina, bila su u grupi od 11 ljudi koji su pecali na obali reke, kada ih je plima odnela, preneo je kanadski CBS.

Šestoro je spašeno, međutim, petoro, uključujući i decu, se vodilo kao nestalo oko 14 sati u subotu po lokalnom vremenu. Za petom osobom se traga, u pitanju je muškarac star oko 30 godina.

Portparolka policije Katrin Bernar je rekla da deca nisu davala znake života kada su izvučena na obalu. Oni su prebačeni u lokalni zdravstveni centar, gde ih je lekar proglasio mrtvim.

Pokrajinska policija Kvebeka i dalje traga za nestalim muškarcem, u potragu je uključen i helikopter, a očekuje se da se priključe ronioci i kanadska vojska.

“Kada je oseka, možete pecati malo dalje od obale. Ali, u nekom trenutku naiđe plima, i žrtve su bile ‘spuštenog garda’ kada je nivo vode počeo da raste”, rekla je Bernar.

Ministar za javnu bezbednost Kvebeka Fransoa Bonardel nazvao je situaciju “neizrecivom katastrofom” i tragedijom, u intervjuu za Radio Kanada.

SERBIANNEWS/CANADA

Bukte šumski požari u Kanadi: Evakuisano oko 10.000 ljudi u Kvebeku, uvedeno vanredno stanje

0

Oko 10.000 stanovnika provincije Kvebek u Kanadi bilo je prinuđeno da se evakuiše iz kuća zbog požara, a ova sezona šumskih požara je jedna od najgorih u toj zemlji.

Gradonačelnik Set-Ila, primorskog grada u Kvebeku, uveo je u petak lokalno vanredno stanje zbog šumskih požara. Ministar javne bezbednosti Kvebeka Fransoa Bonardel rekao je da je kontaktirao saveznu vladu i tražio pomoć vojske, preneo je Rojters.

Kanadske oružane snage su raspoređene na zapadu Kanade od početka maja, a trupe su poslate u Novu Škotsku u četvrtak. Pomoć je stigla i iz SAD, Australije, Novog Zelanda i Južne Afrike, a očekuje se veća pomoć sledeće sedmice.

AP/Alberto Saiz

Oko 30.000 ljudi širom Kanade je raseljeno zbog šumskih požara koji su izbili u gotovo svim kanadskim provincijama. Do sada je izgorelo više od 2,7 miliona hektara tokom ove godine širom Kanade, što je 10 puta više od prosečne površine u ovo doba godine tokom protekle decenije.

Prema podacima kanadskog ministarstva za vanredne situacije, trenutno  gori 214 požara, a od toga je 93 van kontrole.

POTOP U NIŠU

0
Foto: Twitter MangupZli

Jak pljusak koji je oko 20 časova časova zahvatio Niš i trajao jedan sat poplavio je veći broj gradskih saobraćajnica, a najdramatičnije je bilo u Zetskoj ulici, od ulaza u Univerzitetski klinički centar do podvožnjaka u Ulici Dušana Popovića.

Foto: Twitter MangupZli

Društvenim mrežama deli se fotografija na kojoj se vidi deo Zetske ulice kod zgrade porodilišta sa vodom koja dostiže najmanje pola metra.

Vozači u Nišu javljaju da su pod vodom brojne ulice u svim delovima grada.

Malinari: Nevreme uništilo oko 15 odsto roda u Srbiji

0

Predsednik Udruženja proizvođača malina u Srbiji Dobrivoje Radović rekao je danas da je nevreme sa gradom proteklih dana uništilo oko 15 odsto roda malina.

On je za Betu rekao da je kiša sa gradom zahvatila deo Užica, Čačka, Ivanjice, Požege i Kosjerića i da je šteta 100 odsto.

“Rod maline je u ovom trenutku manji oko 35 odsto jer je i vegetacija zakasnila, pa se nisu razvili mladi lastari što je smanjilo rod za oko 20 odsto. Neizvesno je da li će se do berbe sačuvati i ostatak roda jer su česte vremenske nepogode”, rekao je Radović.

Ove sezone, kako je rekao, početna otkupna cena malina trebalo bi da bude 350 dinara po kilogramu, a konačna od 400 do 450 dinara, dok je prošle godine bila od 500 do 600 dinara.

Radović je rekao da je država nedavno odobrila vlasnicima malih hladnjača kredit od dve milijarde dinara kako bi isplatili preuzeti rod malina iz prošle godine jer su čekali da cena poraste i zarade dva evra po kilogramu, a desilo se da je cena pala ispod cene po kojoj su ih otkupili, pa nisu prodali voće i platili dug proizvođačima.

On je rekao da je bila pokrenuta inicijativa da se malina proglasi strateškim proizvodom ili proizvodom od strateškog značaja, što bi pomoglo da se domaće tržište zaštititi prelevmanima (zaštitnim uvoznim taksama) od prekomernog uvoza tog voća.

Prošle godine je rod malina u Srbiji, prema njegovim rečima, bio oko 60.000 tona, a na tržištu se našlo još oko 45.000 tona, što znači da je jeftina malina iz Poljske i Ukrajine uvezena i mešana sa domaćom, kvalitetnom, da bi se izvezla i više zaradilo.

“Zbog toga je nastao problem da vlasnici malih hladnjača nisu mogli da prodaju maline, pa je država ponudila kredit da plate dug proizvođačima”, rekao je Radović.