19.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 661

Branko Ružić podneo ostavku

0

Branko Ružić podneo je danas popodne neopozivu ostavku na mestu ministra prosvete.

Ostavku je podneo nekoliko dana nakon tragedije koja se desila u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ na Vračaru.

Aleksa Avramović uspešno operisan

0

Bek Partizana Aleksa Avramović saopštio je da je operacija leve šake prošla kako treba.

Avramović, koji se povredio u trećoj utakmici plej-of serije sa Real Madridom, operisao se u glavnom gradu Španije.

„Hvala svima na rečima podrške. Operacija je obavljena juče i sve je prošlo u najboljem mogućem redu“, napisao je Avramović i dodao:

„Hvala doktorima Partizana, hvala doktoru Rodžeru Ignasiju de Onji koji je izveo operaciju! Nadam se da će i kompletan oporavak proteći glatko! Momci, čekam vas u Madridu“.

U Evroligi je ove sezone Avramović prosečno beležio 6,3 poena, 1,6 skokova i 1,9 asistencija.

Majstorica između Partizana i Reala na programu je u Madridu, u sredu od 21.00, uz direktni prenos na Sport klubu 1.

Građani Sarajeva odaju počast žrtvama u Srbiji

0
Printscreen

Građana Sarajeva su ispred zgrade Ambasade Srbije u Sarajevu odali počast žrtvama dva masakra u Beogradu i Mladenovcu, ostavljajući cveće i sveće.

U Ambasadi Srbije otvorena je knjiga žalosti kako bi se odala počast nevino stradalim u masakru koji se prije dva dana dogodio u Beogradu.

Nakon toga,  građani su zapalili sveće i položili cveće. U Bosni u Hercegovini je, odlukom Saveta ministara, danas proglašen dan žalosti.

U dva napada koji su se dogodila u protekla dva dana u Srbiji je ubijeno 17 osoba.

Porodila se Ana Ivanović

0
Ana Ivanovic

Nekadašnja srpska teniserka Ana Ivanović porodila se u subotu prepodne i na svet donela dečaka.

Srpkinji je ovo treći sin iz braka sa bivšim nemačkim fudbalerom Bastijanom Švajnštajgerom, piše „Blic“.

Dva sina, Luka i Leon, liče na Nemca, a još uvek se ne zna ime trećeg deteta.

Nekadašnja srpska teniserka je u braku sa Švajnštajgerom od 2016. godine i zajedno su više puta posećivali Beograd.

Mo­že li pa­pi­na „taj­na mi­si­ja” da do­ne­se mir Ukra­ji­ni

0

Iako Mo­skva i Ki­jev ne­gi­ra­ju po­sre­do­va­nje Sve­te sto­li­ce, dr­žav­ni se­kre­tar Va­ti­ka­na Pje­tro Pa­ro­lin po­tvr­đu­je po­sto­ja­nje ini­ci­ja­ti­ve da se za­u­sta­vi rat.

Po­sto­ja­nje „taj­ne mi­si­je” Sve­te sto­li­ce za po­sti­za­nje mi­ra iz­me­đu Ru­si­je i Ukra­ji­ne, o ko­joj je na­tuk­nuo pa­pa Fra­nja, iz­gle­da da je ve­li­ka taj­na, jer i Mo­skva i Ki­jev jav­no tvr­de da o to­me ni­šta ne zna­ju.

Iz Kre­mlja su od­mah sa­op­šti­li da ne­ma­ju poj­ma o če­mu to po­gla­var Ri­mo­ka­to­lič­ke cr­kve go­vo­ri.

„Ukra­ji­na ne zna za po­sta­ja­nje ta­kve ini­ci­ja­ti­ve”, na­do­ve­zao se ukra­jin­ski am­ba­sa­dor pri Sve­toj sto­li­ci An­drij Ju­raš do­da­ju­ći da će o to­me pi­ta­ti pa­pi­nog še­fa di­plo­ma­ti­je nad­bi­sku­pa Po­la Ga­la­ge­ra.

Kon­fu­zi­ju ko­ja je na­sta­la po­vo­dom to­ga da li se uz pa­pi­no po­sre­do­va­nje ne­što taj­no pre­go­va­ra u tro­u­glu Va­ti­kan–Mo­skva–Ki­jev po­ku­šao je da raz­ja­sni dru­gi čo­vek Va­ti­ka­na. Dr­žav­ni se­kre­tar kar­di­nal Pje­tro Pa­ro­lin iz­ja­vio je sre­di­nom ne­de­lje da po­sto­ji mi­rov­na mi­si­ja či­ji je cilj da se okon­ča rat u Ukra­ji­ni. Šef va­ti­kan­ske ad­mi­ni­stra­ci­je is­ti­če da je iz­ne­na­đen što zva­nič­ni­ci Ru­si­je i Ukra­ji­ne tvr­de da ne zna­ju za ini­ci­ja­ti­vu Sve­te sto­li­ce: „Znam da su obe stra­ne bi­le oba­ve­šte­ne o mi­rov­noj mi­si­ji. Mo­žda je zbog bi­ro­kra­ti­je za­ka­za­lo u ko­mu­ni­ka­ci­ji”, pre­no­si „Va­ti­kan njuz”.

To­kom pa­sto­ral­ne po­se­te Ma­đar­skoj pro­šlog vi­ken­da pa­pa se pri­vat­no sa­stao s ma­đar­skim pre­mi­je­rom Vik­to­rom Or­ba­nom i bu­dim­pe­štan­skim mi­tro­po­li­tom Ru­ske pra­vo­slav­ne cr­kve Ila­ri­o­nom (Al­fe­je­vim). Kad su no­vi­na­ri u avi­o­nu na po­vrat­ku za Rim pi­ta­li pon­ti­fa da li sma­tra da bi Or­ban, ko­ji je na­klo­njen Kre­mlju, i vla­di­ka Ila­ri­on mo­gli da po­mog­nu da se uz po­sre­do­va­nje Va­ti­ka­na po­stig­ne mir, Fra­nja je po­ru­čio da je spre­man da uči­ni sve da se za­vr­ši rat.

„U to­ku je mi­si­ja, ali ona još ni­je jav­na. Kad bu­de jav­na go­vo­ri­ću o to­me”, iz­ja­vio je za­go­net­no pa­pa.

Vi­še ni­je mo­glo ni da se sa­zna od va­ti­kan­skog mi­ni­stra spolj­nih po­slo­va: Kan­ce­la­ri­ja Po­la Ga­la­ge­ra po­ru­či­la je da, po­što se „stvar još raz­ma­tra”, za sa­da ne mo­že da se pru­ži vi­še in­for­ma­ci­ja, ali da će nad­bi­skup to uči­ni­ti u bli­skoj bu­duć­no­sti.

Da se ipak ne­što do­ga­đa po­tvr­đu­je i do­la­zak mi­tro­po­li­ta An­to­ni­ja, pred­sed­ni­ka ode­lje­nja za spolj­ne cr­kve­ne ve­ze Mo­skov­ske pa­tri­jar­ši­je u Va­ti­kan u sre­du. Skep­tič­ni po­sma­tra­či va­ti­kan­skih pri­li­ka ni­su pre­vi­še po­ve­ro­va­li u iz­ja­vu „še­fa di­plo­ma­ti­je” ru­ske cr­kve An­to­ni­ja da s pa­pom ni­je raz­go­va­rao o mi­rov­nom pla­nu.

Mno­gi na Za­pa­du bri­nu da bi, u že­lji da od­i­gra kon­struk­tiv­nu ulo­gu u za­vr­šet­ku ra­ta, pa­pa Fra­nja mo­gao da bu­de is­ko­ri­šćen kao „pi­on” u ru­ka­ma Vla­di­mi­ra Pu­ti­na i Ru­ske pra­vo­slav­ne cr­kve, ko­ja na­sto­ji da da ver­ski le­gi­ti­mi­tet in­va­zi­ji na Ukra­ji­nu.

„Pa­pa je van igre. Ka­ko ka­to­lič­ki po­gla­var mo­že da bu­de po­sred­nik u pra­vo­slav­nom okru­že­nju. Fra­nja i nje­go­va cr­kva ne­ma­ju ni­ka­kav zna­čaj u ova­kvoj vr­sti ra­ta”, ka­že za „Nju­jork tajms” Lu­sio Ka­ra­čo­lo, ured­nik ita­li­jan­skog ča­so­pi­sa za spolj­ne po­slo­ve „Li­mes”, ko­ji po­zi­va na sa­zi­va­nje Evrop­ske mi­rov­ne kon­fe­ren­ci­je za okon­ča­nje ra­ta u Ukra­ji­ni.

Va­ti­kan se do sa­da ak­tiv­no an­ga­žo­vao s obe za­ra­će­ne stra­ne, ra­de­ći na oslo­ba­đa­nju za­tvo­re­ni­ka i obe­ća­va­ju­ći Ukra­jin­ci­ma da će uči­ni­ti sve što mo­že da po­mog­ne u po­vrat­ku de­ce iz Ru­si­je. Je­dan biv­ši zva­nič­nik Va­ti­ka­na za ita­li­jan­ske me­di­je je re­kao da na­vod­no po­sto­ji mi­rov­ni plan od se­dam ta­ča­ka. Ali, u Ki­je­vu i na Za­pa­du iz­gle­da još ne mo­gu da za­bo­ra­ve pa­pi­no okle­va­nje da od­mah na po­čet­ku in­ter­ven­ci­je u fe­bru­a­ru pro­šle go­di­ne ja­sno osu­di agre­so­ra – Ru­si­ju. Fra­nja je vi­še pu­ta pod­se­ćao da je već pr­vog da­na ra­ta po­zvao Vo­lo­di­mi­ra Ze­len­skog. A on­da je oti­šao na no­ge ru­skom am­ba­sa­do­ru pri Va­ti­ka­nu Alek­san­dru Av­de­je­vu, što u Ukra­ji­ni ne mo­gu da mu opro­ste.

U ma­ju pro­šle go­di­ne Fra­nja se u in­ter­vjuu za „Ko­ri­je­re de­la se­ra” za­pi­tao da li „NA­TO la­je na vra­ti­ma Ru­si­je”. Tom pri­li­kom stao je u od­bra­nu po­gla­va­ra ru­ske cr­kve re­kav­ši da se pa­tri­jarh Ki­ril ne mo­že tran­sfor­mi­sa­ti u „Pu­ti­no­vog ol­tar­ni­ka”.

Upr­kos iz­ja­va­ma da bi oti­šao u Mo­skvu, ako mo­že da is­po­slu­je mir, pa­pa je ipak jav­no osu­dio Ru­si­ju kao agre­so­ra, a po­na­ša­nje ru­ske voj­ske u Ukra­ji­ni upo­re­dio sa Sta­lji­no­vim ma­sa­kri­ma. Ni­je ma­lo pa­pi­nih pri­sta­li­ca ko­ji mi­sle da Fra­nja ipak ni­je do­ra­stao ova­kvoj ozbilj­noj „ge­o­po­li­tič­koj igri”, či­ji će is­hod tra­si­ra­ti no­vi me­đu­na­rod­ni po­re­dak.

Pripadnici MUP-a reagovali hitro, uhapsili muškarca koji je pretio da će poubijati “celu Rumu”

0

U Beogradu je danas uhapšen D. J. (41) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda, tako što je u objavi na jednoj društvenoj mreži pretio da će uzeti pušku i ubiti sve stanovnike Rume, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Hapšenje su izveli pripadnici MUP-a, Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala pri Upravi za tehniku i Jedinice za obezbeđenje određenih ličnosti i objekata, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, Posebnim tužilaštvom za borbu protiv visokotehnološkog kriminala. Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden nadležnom tužilaštvu.

Kako pričati s decom koja su preživela traumu: Psiholog o tragediji u školi

0

Nakon strašnog incidenta koji se dogodio u osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar” psiholog Radmila Vulić Bojović je za portal N1 ispričala na koji način sada roditelji treba da se postave prema deci koja su preživela traumu.

Pucnjava koja se dogodila u osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ nakon čega je poginulo osam učenika i čuvar pokrenula je mnoga pitanja.

Roditelji, kako dece koja pohađaju pomenutu školu tako i oni drugi pitaju se na koji način razgovarati s decom o ovom strašnom incidentu.

Kako kaže naša sagovornica, psiholog Radmila Vulić Bojović najugroženija su deca iz razreda u kojoj se ova ogromna nesreća dogodila. Ona je za portal N1 objasnila na koji način roditelji treba da se postave u odnosu s decom nakon suočavanja sa najtežim situacijama.

„Čini mi se kao da ćemo meriti vreme od i do 3. maja  2023. godine. Ovo je jedan ozbiljan incident, ozbiljna trauma za svakoga ko je i na direktan i na indirektan način uključen, a to znači za celo društvo. Činjenica da jedna maloletna osoba može da ugrozi živote ovolikog broja ljudi je zaista nešto nezamislivo“, kaže naša sagovornica.

Radmila Vulić Bojović kaže da su trenutno najugorženija deca koja su bila u blizini toga kada su njihovi drugari poginuli i sam susret sa smrću  je nešto što će biti trauma na duge staze.

„Roditelj u ovoj situaciji treba da pruži utehu, da ne insistira toliko na pričanju. Detetu sada treba sigurnost i stabilnost jer se danas suočilo sa ekstremnom nesigurnošću i sa životnom ugroženošću. Ne toliko mnogo priče, samo da budu prisutni, da budu tu za decu za njihove potrebe, da prate dete. Ima dece kojima treba tišina, kojima treba samo fizičko prisustvo nekog drugoga bez velika interakcije. Pratite svoju decu, čujte šta oni imaju da vam kažu pa ćete vi sami kao roditelj imati prirodni instinkt  kako da im priđete na što bolji način„, objašnjava Radmila Vulić Bojović.

Dalje naša sagovornica objašnjava na koji način ovaj događaj može da ima uticaj na njihov međusobni odnos.

„To je jako teško u ovom trenutku predvideti. Ovo je toliko jedan vanredni događaj da mi nemamo slične u iskustvu. Mi ćemo se sada prvi put suočiti sa tim kako se ovako jedna kolektivna trauma prenosi i među decom i mladima, ali i među odraslima. Ono što je sasvim izvesno je da treba biti sa decom što jasniji, što otvoreniji, reći istinu. Mi ne znamo zašto se ovakve stvari dešavaju, znamo da se dešavaju i znamo da svakako nisu deo normalnog procesa, to ne može da uradi neko ko je u dobrom psiho-fizičkom stanju“, zaključila je Radmila Vulić Bojović.

Psiholog Marina Nedejin, koja se bavi decom rekla je za N1 da su „u ovoj situaciji žrtve i deca koja su izgubila život i deca koja su povređena, njihovi roditelji i nastavnici.

„Roditelji traže što više informacija, uplašani su, ali ne mogu neke stvari brzo da se urade, strpljenje je neophodno da bi se sprečile dalje posledice. Nastao je veliki šok i neverica i u drugim školama.“

Nastavnica istorije je kako se nazvanično saznaje teško povređene kada je pokušala da spreči dečaka da puca po svojim drugarima iz razreda. Međutim, psiholog kaže da  nastavnici i stručni saradnici u školama nažalost nisu obučeni da se suprotstave nekom ko je naoružan.

Što se dece tiče, ona je rekla da je važno da deca u ovoj situaciji ispolje svoje emocije, ko i koliko može i želi, i da se usmere u pravcu kakov takvog smirenja, kaže psiholog, dodajući da su za takve situacije nastavnici i stručni saradnici obučeni, i to se zove prva psihološka pomoć.

„Iznenađujući povratak“: Evo koliko se stambeno tržište zagrejalo u aprilu

0

Najnovija vest na stambenom tržištu u Vancouveru je, da cene ostaju visoke jer je ponuda niska, čak i usred rekordnog povećanja kamata.

Prema novom izveštaju odbora za nekretnine Vancouvera (REBGV), prodaja stambenih kuća u Metro Vancouver regiji, je nedavno “iznenađujuće porasla”.

“Činjenica da vidimo da cene rastu i da se prodaja oporavlja ovog proleća govori nam da se kupci kuća vraćaju sa samopouzdanjem nakon izazovne godine za naše tržište”, rekao je u izveštaju direktor analitike REBGV-a Andrew Lis.

Iako su se kamatne stope gotovo udvostručile, najnoviji podaci pokazuju da su cene nekretnina porasle za oko 5% od početka godine, nadmašujući prognozu REBGV-a.

“Kada smo objavili našu tržišnu prognozu u januaru, bili smo jedna od retkih organizacija, koje su imale stav da će cene verovatno porasti 2023. godine”, rekao je Lis.

“I ono što vidimo kako se odvija do sada ove godine, je u skladu s našim predviđanjem da bi skoro rekordno niski nivoi zaliha stvorili konkurentske uslove u kojima bi se skoro svaki ponovni rast potražnje pretvorio u eskalaciju cena, uprkos povišenih troškova zaduživanja. U srži toga, ostaje premalo raspoložive ponude za preprodaju u odnosu na broj aktivnih kupaca na našem tržištu.”

Iako je tržište sveukupno palo u odnosu na prošlu godinu, evo kako se oblikovala prodaja kuća u aprilu u Vancouveru.

Prodaja kuća u aprilu

Prema izveštaju, prodaja kuća u aprilu 2023. pala je za 16,3% u odnosu na prošlu godinu, a referentna cena je porasla za 8,8%.

Prodaja townhousa u aprilu

Prodaja townhous-a pala je za 13,5% u odnosu na prošlu godinu, a referentna cena je niža za 6,1%.

Prodaja apartmana u aprilu

Prodaja stanova pala je 16,5% u odnosu na prošlu godinu, a referentna cena od 752.300 dolara je niža za 3,1%.

SERBIANNEWS/CANADA

Na zapadu Kanade besne i požari i poplave, naređena evakuacija

0

U zapadnoj Kanadi na hiljade ljudi je evakuisano zbog požara koji su izbili nakon sedmica rekordno toplog vremena, a brzo topljenje snega izazvalo je poplave širom kanadske Britanske Kolumbije.

Za više od 13.000 ljudi do petka je naređena evakuacija u Alberti, jer je izbilo 78 požara, objavio je Gardijan.

Među najvećima je požar na Foks Lejku na površini od 1.458 hektara koji je zahvatio 20 domova i policijsku stanicu.

U Alberti je ove godine bilo 348 šumskih požara i izgorelo je više od 25.000 hektara, saopštili su lokalni zvaničnici.

Oni su naveli da je to najveći broj požara na tom području za poslednjiih nekoliko godina. U Britanskoj Kolumbiji reke su se izlile iz korita i poplavile kuće i blokirale autoputeve.

U zapadnoj Kanadi je do prošle sedmice bilo hladno proleće, ali je naglo otopljavanje, sa temperaturama na pojedinim mestima višim za 10 do 15 stepeni Celzijusovih iznad proseka za početak maja, izazvalo požare i poplave.

Očekuje se da će se poplave u Britanskoj Kolumbiji pogoršati tokom vikenda, uz prognozu jake kiše na jugu te kanadske provincije.

SERBIANNEWS/CANADA

Kanada je u aprilu otvorila 41.000 radnih mesta, ali skoro sva su part-time

0

Kanadska ekonomija je u aprilu otvorila 41.000 novih radnih mesta, i uglavnom su to bila mesta sa part-time pozicijom.

Statistički zavod Kanade izvestio je u petak, da je stopa nezaposlenosti ostala stabilna tokom meseca na pet posto.

Ontario je dodao 33.000 novih radnih mesta, dok je Princ Edvard ostrvo pridodao 2.200. Manitoba je izgubila 4.000 poslova, a u ostalim provincijama tržište rada se vrlo malo promenilo.

Gotovo svi novi poslovi bili su part-time, sa 47.000 novih radnih mesta. U međuvremenu, radna mesta sa punim radnim vremenom se se umanjila za 6.200.

Među onima koji su tokom meseca radili part time, skoro svaki šesti kaže da bi više voleo posao sa punim radnim vremenom, ali ga nije mogao naći.

Prosečna satnica iznosila je 33,38 dolara tokom meseca. To je povećanje od 1,66 dolara, ili 5,2 posto, u poređenju sa onim što je bilo pre godinu dana, i to je treći mesec zaredom da rast plata nadmašuje stopu inflacije u istom periodu.

Iako je privreda otvorila više radnih mesta nego što se očekivalo, to nije bilo dovoljno da smanji stopu nezaposlenosti, jer je i više ljudi tražilo posao.

Više od 47.000 ljudi ušlo je na tržište rada tokom meseca. To je tema koja se ponavlja poslednjih meseci, ona koju ekonomisti počinju da uzimaju u obzir i koja ih tera da ponovo kalibriraju svoja očekivanja, otkako su nedavni podaci otkrili da je populacija Kanade prošle godine porasla za više od milion ljudi .

“Stalni porast broja stanovnika znači da zapošljavanje ne zaoštrava tržište rada koliko bi inače trebalo”, rekao je Royce Mendes, ekonomista iz Desjardinsa.  Pridošlice u Kanadi i dalje su relativno lako pronalazile posao u aprilu, a privreda je osmi mesec zaredom otvarala nova radna mesta.“

SERBIANNEWS/CANADA