24.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 647

Nikola Topić potpisao ugovor sa Crvenom zvezdom

0

Nikola, sin nekadašnjeg proslavljenog igrača i trenera Crvene zvezde Milenka Topića, potpisao je četvorogodišnji ugovor sa Crvenom zvezdom.

Nikola je rođen u Novom Sadu 10.08.2005.godine,a prve košarkaške korake napravio je u novosadskom klubu “Difense” pre nego što se kao 14-godišnjak preselio u mlađe selekcije Crvene zvezde gde je nastavio da se igrački razvija.

“Mali Top” je svoj talent pokazao i briljantnim partijama na kvalifikacionom turniru u Beogradu Adidas Next Generation gde je ubacivao i po 49 poena uz rekordan indeks 65, a sa sjajnim igrama u juniorskom timu nastavio je i na završnom turniru u Kaunasu.

Bio je član selekcije Srbije do 16 godina, i aktuelni je član mlade reprezentacije Srbije igrači do 19 godina.

Za prvi tim Crvene zvezde debitovao je sa 16 godina protiv ekipe Krke, dok je debi u Evroligi imao u Minhenu protiv Bajerna takođe sa 16 godina.

Završena „Kosidba na Rajcu“, Aleksandar Banjac proglašen za pobednika

0
Ljig, 16. jula 2023 - Planina Rajac bila je, po 54. put domaæin takmièenja u kosidbi, na kome je umeæe i brzinu pokazalo 24 takmièara. Ova manifestacija ima i meðunarodni karakter jer na njoj svake godine uèešæe uzimaju, pored kosaèa iz Srbije, kosci iz okolnih ali i evropskih zemalja. Prvo mesto i nagradu Zlatnu kosu zauzeo je Aleksandar Banjac iz Bosanskog Petrovca. FOTO TANJUG/ JOVAN NIKOLIÆ/bs

U konkurenciji 23 kosača iz Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore na ovogodišnjoj turističkoj manifestaciji “Kosidba na Rajcu“, koja je proteklog vikenda održana na padinama planine Rajac, “Zlatnu kosu” osvojio je Aleksandar Banjac (24) iz Bosanskog Petrovca. Drugi je petostruki pobednik Rajca Mirko Kecman, takođe iz Bosanskog Petrovca, a treći Nebojša Spasojević iz Kadine Luke kod Ljiga.

U ekipnom nadmetanju u ručnom košenju trave, prva je Slovenija, ispred Mrkonjić Grada i Han Pijeska. Mladen Tomić iz Mrkonjić Grada najbolje je pokosio livadu.

U nedelju, tačno u podne, počelo je revijalno košenje trave, za merak i dušu, uz pesmu, podvriskivanje, trubače, vodonoše, ručkonoše, zdravičare.

Sem najboljeg kosača, po brzini, širini, kvalitetu i ujednačenosti otkosa, izabran je i đidija, kosač najlepše odeven, najbolji pevač i miljenik žena. Za djidiju ove godine proglašen je Slobodan Živanović iz Velike Krsne kod Mladenovca i on će biti domaćin sledeće kosidbe.

Kosačku gozbu na livadi pripremile su i poslužile domaćice iz udruženja „Zlatne ruke“. Milka Savić iz ovog udruženja već 40 godina svojim đakonijama ukrašava trpezu među otkosima na Rajcu.

Na tragu davnih moba, koje su se na Rajcu održavale još od 1892, kada je izgrađena česma kao centar okupljanja Slavkovčana i njihovih gostiju, nastala je turistička priredba Kosidba na Rajcu, koja je prvi put održana 1970. godine.

Kosidba je vremenom postajala sve prepoznatljivija i dobila je međunarodni karakter. Kosidba na Rajcu je 2007. proglašena za najuspešniju manifestaciju u Srbiji.

Putin: Pripremamo odgovor za napad na Krimski most

0

Majka i otac poginuli su na Krimskom mostu, a njihova ćerka je povređena. Moskva optužuje Kijev za napad i navodi da je “odluka doneta uz direktno učešće američkih i britanskih službi”. Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija održaće danas sastanak o situaciji u Ukrajini. Danas je istekao rok za produženje sporazuma o izvozu žita preko crnomorskih luka, a Kremlj je saopštio da obustavlja učešće u tom sporazumu.

Vatrogasac stradao, Kanada traži pomoć iz inostranstva

0

Kanadski premijer Džastin Trudo odao je danas poštu vatrogascu koji je nastradao dok se borio protiv šumskog požara u pokrajini Britanska Kolumbija.

Britanska Kolumbija zatražila je dodatnih 1.000 vatrogasaca iz inostranstva, a Generalni sindikat BC objavio je vest o smrti vatrogasca u četvrtak uveče.

U pitanju je ženska osoba, ali njeno ime nije objavljeno.

Ona se borila sa vatrenom stihijom ispred grada Revelstouk, na oko 500 kilometara severoistočno od Vankuvera, preneo je Rojters.

Kod tog grada su aktivna tri požara, na oko 50 kilometara udaljenosti, a dva su van kontrole.

“Vest iz Britanske Kolumbije, da je jedan vatrogasac, koji se hrabro borio protiv požara, izgubio život, slama srce. Ovo je teško vreme, upućujem najdublje saučešće njenoj porodici, prijateljima i kolegama-vatrogascima”, naveo je Trudo na Tviteru.

Oko 2.000 vatrogasaca se bori protiv više od 350 požara širom Britanske Kolumbije, a vlasti su u četvrtak zatražile dodatnih 1.000 vatrogasaca iz inostranstva da se zaustavi vatra koja je progutala1,2 miliona hektara šume.

SERBIANNEWS/CANADA

U Kanadi izgorelo 10 miliona hektara šume tokom ove godine

0

Više od 10 miliona hektara šumskog zemljišta je izgorelo ove godine u Kanadi što je najviše do sada u toj zemlji, saopštile su vlasti koje procenjuju da će šumski požari trajati nedeljama.

Pre ove godine, najviše šume je izgorelo 1989. godine – 7,3 miliona hektara, naveo je Kanadski međuagencijski centar za šumske požare.

U Kanadi je ove godine bilo 4.088 požara, od koji su mnogi zahvatili stotine hiljada hektara.

Zbog pžara je bilo raseljeno više od 150.000 ljudi.

Razmere požara i njihovo mnoštvo su takvi da vlasti ne mogu da intervenišu i zato puste većinu požara da gori do kraja. Uglavnom gore šume daleko od naseljenih mesta, izazivajući teške posledice po životnu sredinu.

„Brojke su ove godine gore od naših najpesimističnijih scenarija“, rekao je za AFP istraživač kanadskog Ministarstva prirodnih resursa Jan Bulanže (Yan Boulanger) i dodao da od početka maja „nema predaha“.

U Kanadi je danas aktivno 906 požara, uključujući 570 koji su van kontrole. Nijedna pokrajina nije pošteđena.

Kanada koja se zbog svog geografskog položaja zagreva brže od drugiih delova planete, poslednjih godina se suočava sa ekstremnim vremenskim pojavama čiji su intenzitet i učestalost povećani klimatskim promenama.

SERBIANNEWS/CANADA

„Sabor Srbije ” iz Vankuvera donirao opremu pedijatriji Opšte bonice

0

Odeljenje pedijatrije Opšte bolnice u Leskovcu dobilo je medicinsku opremu kao poklon od udruženja Srba „Sabor Srbije“ iz Vankuvera u Kanadi.

Dobijena su dva pacijent monitora, dva pulsna oksimetra sa pedijatrijskim klipom i klipom za odrasle, profesionalni aspirator, dve profesionalne digitalne vage za odojčad i veću decu, terapijska stolica, dve transportne torbe, spirometar, 10 pedijatrijskih slušalica i dve lampe za pregled.

Na poklonu je zahvalila dr Miljana Cvetanović koja je rekla da će ova donacija pomoći lakšoj dijagnostici i lečenju najmlađih pacijenata. Vrednost donacije je 14.000 evra i ovo je prvi put da ovo udruženje upućuje donaciju pedijatriji leskovačke Opšte bolnice.

SERBIANNEWS/CANADA

Vimbldon spreman za nedeljni spektakl – Đoković igra za osmu, Alkaraz za prvu titulu

0
RTS

Najbolji srpski teniser Novak Đoković će u nedelju, 16. jula, igrati protiv Španca Karlosa Alkaraza 136. vimbldonsko finale. Meč će početi u 15.00.

Srpski teniser će igrati deveto finale u karijeri na Vimbldonu, dok će mladom španskom igraču biti prvo na londonskoj travi.

Đoković će se boriti za ukupno osmi trofej, ali i peti uzastopni čime bi izjednačio Federerov rekord koji je za sada najuspešniji na Vimbldonu u muškoj konkurenciji.

Pored toga, Novak bi trijumfom stigao i do 24. grend slem titule i time bi izjednačio rekord koji već pola veka drži Margaret Kort.

Perspektivni španski teniser, trenutno najbolji na ATP listi, do sada je osvojio 11 trofeja, među kojima je i jedna grend slem titula na Ju-Es openu prošle godine.

Đoković i Alkaraz su odigrali dva međusobna duela i rezultat je nerešen. Poslednji meč odigrali su u polufinalu ovogodišnjeg Rolan Garosa, u kome je srpski teniser izašao kao pobednik.

Ulog u finalu je veliki, igraće ga prvi i drugi teniser sveta, a pobednik će sem trofeja i novčane nagrade ući u pobednički deo istorije Vimbldona.

Finale će početi u nedelju u 15.00, direktan prenos je na Prvom programu RTS-a, a tok duela i najzanimljivije detalje možete pratiti na našem portalu.

Sarajevska hajka na studentkinje iz RS zbog objava na „Instagramu”

0

Zbog slike sa podignuta tri prsta i fotografije Ratka Mladića stižu im brojne pretnje, Dodik im nudi da pređu na studije u Srpskoj

Istočno Sarajevo – Valentina Vujičić i Slađana Todić iz Republike Srpske, koje studiraju na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu izložene su poslednjih dana brutalnom linču, što od sarajevskih medija, što od  njihovih kolega s fakulteta. Stigle su im i stižu brojne pretnje, a sve zbog njihove objave na društvenim mrežama  jedne slike sa podignuta tri prsta, fotografije generala Ratka Mladića i prepiske  sa  kolegom u vezi proteranih sarajevskih Srba.

U harangu iz Sarajeva uključilo se i Tužilaštvo BiH iz koga je, kako prenose federalni  mediji, potvrđeno da se „ovaj slučaj kvalifikuje kao krivično delo izazvanja nacionalne, rasne i verske mržnje, razdora i netrpeljivosti” i da će biti „formiran predmet” protiv dve studentkinje.

Sarajevu smeta istina o prognanim Srbima
Istovremeno, devojkama izloženim javnom progonu, pa čak i pretnjama smrću, stiže masovna podrška iz Srpske. Predsednik Milorad Dodik poručio im je da mogu, ako žele, nastaviti studiranje na nakom od fakulteta u Srpskoj. I ministar bezbednosti u Savetu ministara BiH Nenad Nešić izjavio je da će učiniti sve i zaštititi progonjene dvadesetogodišnjakinje.

U objavi na Tviteru predsednik Srpske naveo je da smo ovih dana „svedoci orgijanja ratnim muslimanskim zastavama s kojim su došli u Republiku Srpsku, čije institucije su uradile sve da te provokacije prođu bez incidenata”. U isto vreme u Sarajevu se, dodao je Dodik, pokazuje netrpeljivost prema dve devojke koje su izrazile svoj stav, što pokazuje da taj grad nije multietičan, već se samo tako lažno prikazuje.

Valentina Vujičić kaže da oseća  veliki strah i da ne može da  veruje da postoji tolika količina mržnje koja isijava iz  poruka koje joj neprekidno stižu. Studiranje u Sarajevu za nju je, kaže, završena priča.

„Ne pada mi na pamet da se vraćam. Dekan je sa nama razgovarao i obećao da će on uraditi sve  da nas dve budemo potpuno bezbedne na fakultetu. A šta kad dolazimo i odlazimo kući? Ko nam posle svega što smo doživele, pretnji pogotovo, može garantovati da nećemo biti napadnute na ulici”, kaže Vujičićeva za naš list, istakavši da ima pravo da na svom privatnom profilu na društvenoj mreži objavljuje šta hoće.

Studenti sa sarajevskog Fakulteta za kriminalistiku organizovali su čak i protest sa koga su tražili da njihove dve koleginice zbog objava na „Instagramu” budu izbačene sa studija. Ministar bezbednosti BiH u svemu što trenutno doživljavaju Valentina i Slađana i što vraća sećanje na izbacivanje mladih srpskih novinarki iz Javnog radioetelevizijskog servisa u Sarajevu, prepoznaje  još jedan primer koji dokazuje šta Srbi mogu da očekuju u tom gradu iz koga je i on proteran.

„Očigledno je  da je to ta multietnička, građanska BiH, koja nema ništa od građanske zemlje”, kaže ministar Nešić.

Zvanično: Svi telefoni će morati da imaju zamenljive baterije do 2027. godine

0

Pre tačno mesec dana, Evropski parlament je izglasao da će pametni telefoni budućnosti morati da imaju zamenljive baterije, a ta odluka je ove nedelje postala zvanična, jer je novi zakon podržao i Evropski savet.
Preostalo je samo da ova dva tela EU potpišu novi zakon, kao i da se on objavi u službenom glasniku, što je u ovoj fazi gotovo stvar formalnosti, nakon čega sat počinje da otkucava za proizvođače.

Preciznije, proizvođačima će biti dat rok od 3,5 godine, što je prema EU dovoljno vremena da redizajniraju svoje proizvode i da se povinuju novom zakonu. U suprotnom, svoje uređaje neće moći da prodaju na tržištu Evropske unije. Izglasana i odobrena pravila glase da se korisnicima mora omogućiti da baterije menjaju bez ekspertize i alata, što znači da će proizvođači iz korena morati da promene način na koji dizajniraju svoje telefone.

Ovaj zakon se takođe odnosi na tablete, laptopove, električne automobile, električne trotinete, ali i sve drugo što u sebi sadrži punjivu bateriju. Međutim, laka zamena baterija je samo jedno od pravila koje je Evropski savet upravo odobrio. Zapravo, zakon postoji kako bi naterao proizvođače da pređu na cirkularnu ekonomiju baterija, a ovo su neka od ostalih pravila kojima će morati da se povinuju:

Minimumi reciklaže: Industrijske, automobilske i baterije električnih vozila će morati da budu izrađene određenog procenta recikliranog materijala. U početku, taj broj je 6% za litijum, 6% za nikl, 16% za kobalt i 85% za olovo
Efikasnost recikliranje: Do kraja 2025. godine, Ni-Ca baterije moraju da imaju efikasnost reciklaže od 80%, dok sve ostale baterije moraju da ispune efikasnost od 50%
Ekstrakcija sirovina iz otpada: Ekstrakcija litijuma iz odbačenih baterija mora da bude na 50% do 2027, odnosno na 80% do 2031. godine
Prikupljanje otpada: Proizvođači će do kraja 2027. godine morati da prikupe 63% odbačenih baterija koje bi inače završile na deponijama, a taj broj do kraja 2030. godine mora da bude na 73%
Zakon o baterijama je samo još jedan u nizu zakona zbog kojih proizvođači moraju da vode računa šta izbacuju na tržište. Podsetimo, EU je već donela zakone zbog kojih će prodaja benzinaca i dizelaša biti zabranjena, svi uređaji morati da pređu na isti punjač, kao i zbog kojih će Apple konačno morati da otvori svoj operativni sistem.

Putin: Prigožin odbio da se pridruži ruskoj vojsci

0

Šef ruske plaćeničke oružane grupe “Vagner” Jevgenij Prigožin odbio je ponudu da se njegovi borci pridruže ruskoj vojsci, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin.

Putin je rekao da je veliki broj komandanata ruske vojske podržao plan da tim ljudstvom komanduje Prigožin što je predloženoo na ; zajedničkom sastanku u Moskvi 29. juna, piše Bi-Bi-Si.
Međutim Prigožin je na predlog odgovorio da se „njegovi momci ne slažu s takvom odlukom“, iako Putin navodi da su „mnogi Vagnerovi oficiri klimali glavom“ dok je na sastanku govorio o predlogu.
Pripadnici „Vagnera“ sada obučavaju vojnike u Belorusiji, gde su od okončanja pobune protiv ruskih snaga 24. juna, saopštilo je danas u Minsku Ministarstvo odbrane, prenosi Rojters.

Ministarstvo je objavilo video koji navodno prikazuje „Vagnerovce“ kako obučavaju beloruske vojnike na vojnom poligonu u blizini grada Osipoviči, 90 kilometara jugoistočno od glavnog grada Minska.
Tokom junske pobune, trupe „Vagnera“ su na nekoliko sati zauzele ruski vojni štab u južnoj Rusiji i putovale nekoliko stotina kilometara ka Moskvi. Pobuna je okončana sporazumom koji je predviđao odlazak Prigožina u Belorusiju.
Njegovim borcima je Putin ponudio ili da se pridruže redovnim ruskim trupama, ili da odu u Belorusiju ili da se demobilišu.