15.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 632

Madona otpuštena iz bolnice nakon ozbiljne bakterijske infekcije

0

Pop pevačica Madona otpuštena je iz bolnice nakon ozbiljne bakterijske infekcije, kod kuće je i oseća se bolje, saznaje Bi-Bi-Si.

Šesdesetčetvorogodišnja pop zvezda trebalo je 15. jula da počne sedmomesečnu svetsku turneju, ali je morala da je odloži.

Madona je privatnim kolima hitne pomoći prevezena u svoju kuću u Njujorku, rekao je izvor Si-En-En-a.

Nije poznato šta je izazvalo infekciju, ali lekari su rekli da je ona bila izuzetno ozbiljna i da je zahtevala lečenje na intenzivnoj nezi.

Madona je u subotu hitno prebačena u bolnicu nakon što je pronađena bez svesti, a zatim je intubirana na intenzivnoj nezi najmanje jednu noć pre nego što je cev uklonjena, saopštio je njen menadžer.

Bilo je planirano da Madonina svetska turneja u trajanju od 84 dana počne 15. jula u Rogers Areni u Vankuveru, ali je saopšteno da je odložena zbog zabrinosti za zdravlje pevačice.

Vlada Srbije proglasila planinu Cer predelom izuzetnih odlika

0
Wikipedia

Vlada Srbije danas je usvojila više uredbi, uključujući i o proglašenju predela izuzetnih odlika „Planine Cer”, saopšteno je posle sednice vlade.

Na toj planini je zabeleženo 413 biljnih taksona, od kojih 131 vrsta imaju nacionalni i međunarodni značaj, kao i 29 vrsta drveća, od čega je 12 sa spiska reliktnih, endemičnih, retkih i ugroženih, piše u saopštenju.

Zabeležno je i sedam vrsta vodozemaca, od kojih je šest vrsta strogo zaštićeno i osam vrsta gmizavaca od kojih su četiri vrste strogo zaštićene na osnovu nacionalnog zakonodavstva.

Usvojena je Uredba o postupku pripreme nacrta plana razvoja Srbije, piše u saopštenju.

Njom se propisuje uspostavljanje institucionalnog okvira i organizacione strukture koju čine: upravljačko telo, stručna grupa i posebne stručne grupe.

Usvojen je i Predlog zakona o potvrđivanju sporazuma o filmskoj koprodukciji vlada Srbije i Italije koji definiše pojam kinematografskog i koprodukcionog dela.

Njime se definiše i učešća partnera na planu umetničkog doprinosa i na planu finansija, prava i obaveza, vlasništva i korišćenja filmova proizvedenih u koprodukciji.

Tim zakonskim predlogom su definisani i mehanizmi odabira projekata i osnivanja Zajedničke komisije koja bi nadgledala sprovođenje ovog sporazuma.

„Ovaj dokument ima izuzetan značaj jer će domaći autori biti vidljiviji na evropskoj, ali i svetskoj sceni”, piše u saopštenju, prenosi Beta.

Tim sporazumom se pruža mogućnost za intenzivniju koprodukcionu saradnju Srbije i Italije, s tim da bi, kako je navedeno, akcenat bio i na novim mehanizmima i podsticajima koje pruža Srbija za privlačenje investitora.

U cilju sprečavanja većih poremećaja i očuvanja životnog standarda stanovništva, usvojena je i Uredba o izmeni uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte koja će važiti do 31. jula 2023.

Kristofer Hil: SAD i Srbija kao dva prijatelja koja su ponovo zajedno nakon razilaženja

0

Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil izjavio je danas da su SAD i Srbija kao dva prijatelja koja su ponovo zajedno nakon što su se ranije razišli i koja imaju kompleksne odnose.

Na prijemu povodom Dana nezavisnosti SAD, 4. jula, kojem je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, Hil je na srpskom jeziku rekao da ponekad jedan prijatelj želi da razgovara o prošlosti a drugi o budućnosti ali da je važno da se priča i da u tom duhu mogu dalje napred.

„Odnosi između Srbije i SAD su kompleksni ali oni idu nabolje. Ti odnosi su jako bitni za nas i neophodni za postizanje mira, sigurnosti i za budućnost. Kada ih izgradimo tako da budu snažni, oni će pomoći da zemlje zaborave prošlost i krenu napred”, rekao je Hil.

On je dodao da Amerika investira u Srbiju a posebno u njene mlade ljude i da je saradnja dve države u sferi tehnologije predstavlja zajedničku budućnost.

„Ovde su neke od naših najvećih tehnoloških kompanija, na primer En-si-ar , ili Orakl centar informacija u Kragujevcu. To je naša zajednička budućnost, mi smo sada najveći partner Srbije kada je reč o tim uslugama”, rekao je Hil, prenosi Beta.

Google će ukloniti linkove za vesti u Kanadi, kao odgovor na zakon C-18

0

Google je u četvrtak rekao da će ukloniti kanadske vesti iz svojih pretraživača, nakon stupanja na snagu novog zakona po kome treba da se plate nadoknade medijskim kućama.

Potez da se izvuku vesti iz najpopularnijeg svetskog pretraživača mogao bi imati razoran uticaj na kanadske medije, koji često zavise od trećih strana poput Googlea, kako bi donele sadržaj u ruke čitatoca.

Odluka dolazi nakon što je sporni vladin zakon o C-18 prošao u parlamentu prošle sedmice. Nacrt su kritikovali tehnološki divovi poput Mete i Googlea koji kažu da je nepravedno nametati porez.

Neki manji mediji i eksperti su napali ovaj režim, jer tvrde da će najveći deo finansijske koristi pripasti nekolicini velikih medijskih igrača.

“Razočarani smo što je došlo do ovoga. Ne shvatamo olako ovu odluku ili njene uticaje i verujemo da je važno da budemo transparentni sa kanadskim izdavačima i našim korisnicima što je ranije moguće”, rekao je Kent Voker, predsednik za globalne poslove na Google i Alphabet.

“Odluka bez presedana da se stavi porez na linkove, stvara neizvesnost za naše proizvode i izlaže nas neograničenoj finansijskoj odgovornosti samo zato što Kanađanima olakšamo pristup kanadskim vestima .”

Vlada i veće medijske kuće, uključujući novinsku lobi grupu i emitere poput CBC-a i CTV-a, rekli su da bi kompanije trebalo da nadoknade novinskim kućama za korištenje njihovog sadržaja.

Jučer je premijer Džastin Trudo rekao da je vlada uverena da će Google poštovati zakon.

“Reći ću da su razgovori s Google-om u toku. Važno je da pronađemo način da osiguramo da Kanađani mogu nastaviti pristupati sadržaju na sve vrste načina, ali i da zaštitimo rigorozno nezavisno novinarstvo koje ima temeljnu ulogu u našim demokratijama, ” on je rekao.

“Znamo da demokratije rade samo sa jakim nezavisnim različitim medijima i mi ćemo nastaviti da radimo na tome.”

Kompanija Meta je već rekla da će blokirati kanadske vesti na popularnim platformama poput Facebooka i Instagrama.

Trudo je nazvao Metinu odluku “izuzetno razočaravajućom”.

“Fejsbuk nastavlja da odbija da prihvati svoju odgovornost prema našoj demokratiji odbijajući da plati pravičan deo”, rekao je Trudo.

Zakon je predstavljen kao način da se novinske kuće održe solventnima nakon što se oglašavanje masovno preselilo na digitalne platforme, praktično izbrisavši glavni tok prihoda za novinarstvo.

Dominacija nad oglašavanjem koju su nekada uživali nasleđeni mediji je gotova. Google i Facebook imaju kombinovani udeo od 80 % svih prihoda od online oglasa u Kanadi i zarađuju oko 9,7 milijardi dolara godišnje, prema vladinim podacima.

Prema vladinim podacima, više od 450 novinskih kuća u Kanadi zatvoreno je od 2008. godine, a najmanje jedna trećina kanadskih novinarskih poslova je nestala u istom vremenskom periodu.

Preduzeća za štampane i digitalne vesti borila su se da zarade novac od svog sadržaja nakon što su izgubila glavne izvore prihoda, kao što su mali oglasi i pretplate.

U eri presecanja kablova, neki privatni i javni emiteri takođe nisu uspeli adekvatno unovčiti svoj eter da bi plaćali lokalne, regionalne i nacionalne radio i TV vesti.

Nakon godina gubitka novca, CTV u vlasništvu Bell Media nedavno je najavio duboke rezove, u suštini zatvarajući strane urede kompanije i smanjujući njihov otisak u Ottawi i Washingtonu, DC

U pokušaju da preokrene pad prihoda, vladin novi regulatorni režim zahtevaće od kompanija poput Googlea i Facebooka u vlasništvu Meta – i drugih velikih internet platformi koje reprodukuju ili olakšavaju pristup sadržaju vesti – da ili plate za postavljanje sadržaja ili prođu kroz obavezujući arbitražni proces koji vodi nezavisni regulator, kanadska komisija za radio-televiziju i telekomunikacije (CRTC).

Agencija će se smatrati prihvatljivim informativnim poslom ako redovno zapošljava dva ili više novinara u Kanadi, posluje uglavnom u Kanadi i proizvodi sadržaj koji je uređen i dizajniran u ovoj zemlji.

Google i Meta su signalizirali da bi radije napustili posao objavljivanja vesti umesto da se bave ovim procesom.

U odvojenoj izjavi, predstavnik Google Canada je rekao da će vladin zakon “otežati Kanađanima da pronađu online vesti, otežati novinarima da dođu do svoje publike i smanjiti vredan besplatni web promet kanadskim izdavačima.”

Ali Google je signalizirao da bi mogao promeniti kurs ako vlada odgovori na neke od svojih zabrinutosti.

“Nadamo se da će vlada biti u stanju da zacrta održiv put napred”, rekao je predstavnik Google-a Shay Pardy.

CBC/Radio-Canada bi mogao biti korisnik ovog novog federalnog programa jer upravlja jednim od najvećih sajtova za vesti u zemlji i linkovi na njegov sadržaj se redovno dele na drugim platformama.

“Svi zavisimo od otvorenog Interneta. Bilo bi nesretno kada bi digitalne platforme iskoristile svoju dominaciju da uskrate Kanađanima pristup vestima i informacijama. Podstičemo Kanađane da za svoje vesti idu direktno na web stranice i aplikacije kojima veruju”, rekao je Leon Mar , predstavnik CBC/Radio Canada.

OpenMedia, zagovaračka grupa koja je u prošlosti napadala zakon, rekla je u četvrtak da je Googleova odluka “upravo ono na šta smo upozorili ministra [Pabla] Rodrigueza”.

“Nažalost, način na koji je napisan ovaj zakon učinio je blokiranje vesti neizbežnim”, rekao je Matt Hatfield, direktor kampanja grupe.

“Umjesto izgradnje preko potrebnog modela održivog finansiranja koji bi podržao kvalitetne i raznolike vesti, neuspesi C-18 će Kanađanima još više otežati pristup vestima.”

Michael Geist je kanadski istraživač za internet i zakon o e-trgovini na Univerzitetu Ottawa i žestoki kritičar zakona.

On je rekao da Rodriguez, ministar koji je proveravao ovaj zakon kroz parlament, “nije ozbiljno shvatio rizik pogrešnog zakona C-18”.

Geist je rekao da je ministar “u potpunosti kriv” za Googleovu odluku, koja rizikuje da ugrozi ionako krhku industriju.

“Ne može se proceniti šteta od ovoga: sektor vesti gubi stotine miliona, Kanađani se suočavaju sa degradiranim rezultatima pretraživanja, a uočljivost izvora niskog kvaliteta raste”, napisao je Geist na Tviteru.

SERBIANNEWS/CANADA

“Orlići” deklasirali Južnu Koreju za četvrtfinale Svetskog prvenstva

0
FIBA

Juniorska selekcija Srbije plasirala se u četvrtfinale Svetskog prvenstva u Mađarskoj pobedom nad Južnom Korejom 115:83. Naredni rival “Orlića” je Francuska.

Srpska reprezentacija nastavila je pobednički niz na prvenstvu i opravdala ulogu favorita protiv Južne Koreje.

Od starta su pokazali nadmoć i obezbedili nedostižnu prednost, koja je vodila do lagane pobede.

Najefikasniji u našoj reprezentaciji bio je Filip Borovićanin sa 26 poena, uz 11 skokova. Lazar Đoković je upisao 18 poena, sedam asistencija i sedam skoka.Đorđe Ćučić je dodao 13 poena. Kod Korejaca je prvi strelac bio Jujeon Mun sa 20 pena.

Naredni rival Srbiji je ekipa Francuske, koja je deklasirala Madagaskar sa 119:56. Pobednik se u polufinalu ukršta sa parom SAD-Japan.

Šest medalja za matematičare iz Srbije na Balkanijadi u Tirani

0
RTS

Na juniorskoj Balkanskoj matematičkoj olimpijadi učenici iz Srbije osvojili su dve srebrne i četiri bronzane medalje.

Srebro je pripalo Nini Šušić i Anji Tešević. Bronzanu medalju su osvojili Vanja Jelovac, Jovan Stojadinović, Luka Preković i Mija Zelić.

Šest medalja za matematičare iz Srbije na Balkanijadi u Tirani
Ekipu su činili učenici Matematičke gimnazije i osnovne škole “Vuk Karadžić” iz Beograda.

Na Balkanijadi u Tirani takmičili su se učenici 19 zemalja

Vidovdan obeležen u Gračanici; Patrijarh Porfirije: Kosovo i Metohija su naš dom i naše nebo

0

Srbi na Kosovu i Metohiji obeležili su Vidovdan uz poruku da ne odustaju od tradicije i svog identitetane. Uprkos novoj krizi koja je zahvatila severne delove KiM, centralni događaj obeležavanja Vidovdana organizovan je u Gračanici u srednjovekovnom manastiru, odakle je patrijarh Porfirije poručio da su Kosovo i Metohija naš dom i naše nebo. I u Kruševcu tradicionalno obeležen Vidovdan.

Gomilaju se milijarde evra duga Kinezima, a država planira da se zaduži još

0

Država je nedavno pokušala da dogovori reprogram svojih obaveza prema kineskim kreditorima, ali partneri iz Pekinga nisu bili zainteresovani za bilo kakve ustupke, objavio je Demostat. I dok ministar finansija Siniša Mali demantuje te navode, stručnjaci upozoravaju da se Srbija i previše zadužila kod Kineza.

Kad god je zvanični Beograd tražio novac, Peking ga je davao i možda je i rekao sjesje, a sad kad se moli za reprogram duga, Daleki istok jasno odgovara – ne hvala.

„Prema podacima Uprave za javni dug, Srbija trenutno ima obaveze od ukupno 2,26 milijardi evra prema Export Import Bank of China, instituciji preko koje idu skoro svi krediti koje uzimamo iz ove zemlje. Kako Demostat saznaje, nakon što su Kinezi odbili da odlože deo srpskih obaveza, Vlada se okrenula partnerima iz Evropske unije u pokušaju da obezbedi povoljnije refinansiranje“, piše Demostat.

Demostat piše da će državu najavljeni paket povećanja plata i penzija i podele novca deci do 16 godina koštati 550 miliona evra i da je to razlog zašto se od Kineza traži da malo sačekaju na isplatu. Mada ministar Mali uverava javnost da Srbija novca ima.

„Republika Srbija nije, niti ima potrebe ni razloga da traži reprogram kredita kineskoj banci ‘Export Import Bank of China’, kako je, pozivajući se na neimenovane izvore, danas netačno i neprovereno objavio portal demostat.rs. Javne finansije naše zemlje su stabilne, sve svoje obaveze otplaćujemo bez teškoća i na vreme, sredstva su blagovremeno obezbeđena, čak i za sve kreditne obaveze koje tek pristižu“, naveo je Mali.

„Pa dobro, oni su nas demantovali da će poskupeti struja ili nešto drugo, ali pokazalo se da smo za mnoge stvari bili u pravu, ali dobro, vreme će pokazati. Ljubav za ljubav, sir za pare – to vredi u svakim odnosima pa i ovim“, kaže programski direktor Demostata Zoran Panović.

Na osnovu podataka iz budžeta, ove godine 128 miliona evra, samo za otplatu glavnice, plus kamata, dok od naredne godine Srbiju čeka otplata kineskih kredita vrednih više od 700 miliona evra.

„Mi nećemo moći to da finansiramo i onda će neko da nam pokuca na vrata i kaže dajte nam EPS, dajte nam Telekom, dajte nam rudno bogatstvo, zemljište… To je situacija u koju ćemo ući i moguće je da smo već ušli jer smo prinuđeni da sada tražimo reprogram od Kine“, rekao je ekonomista i član SSP-a Dušan Nikezić.

A taj zabrinjavajući zaključak, ako nemaš da vratiš Pekingu novac, uzeće ti ono što imaš, pojedini ekonomisti opravdavaju činjenicom da kineski krediti sa fiksnom i niskom kamatom, kako kažu, trenutno nemaju alternativu na svetskom finansijskom tržištu. Mada se milijarde evra duga prema Dalekom istoku konstantno gomilaju – država planira da se zaduži i za metro i za delove obilaznice oko Beograda i Novog Sada.

Dirljivi snimak: Laboratorijska šimpanza posle 28 godina prvi put ugledala nebo (VIDEO)

0
Printscreen

Snimak od kog se tope i najtvrđa srca prikazuje trenutak kada šimpanza, koja je korišćena za laboratorijska istraživanja, prvi put ugleda nebo.

Šimpanza koja ima 28 godina, po imenu Vanila, provela je duge godine zatočeništva u biomedicinskoj laboratoriji u Njujorku. U tom objektu životinje drže u kavezima i ne izlaze napolje. Dva puta je prebačena u druge ustanove, ali do sada nikada nije bila napolju.

Vanila je konačno smeštena u otvoreno sklonište za životinje na Floridi i sada ima mogućnost da istražuje površinu od tri hektara.

Na snimku je prikazana reakcija šimpanze koja prvi put u životu može da vidi celo, plavo nebo iznad svoje glave.

Mislite da biste mogli položiti ispit za državljanstvo? Anketa pokazuje da bi većina Kanađana pala

0

Srca Kanađana možda su ispunjena ponosom kako se Dan Kanade približava, ali nova anketa pokazuje da njihovi umovi nisu baš puni znanja, potrebnih za polaganje ispita za državljanstvo.

U istraživanju sprovedenom na 1.512 odraslih Kanađana, Leger je otkrio da bi samo 23 % položilo test za državljanstvo, na osnovu njihovih odgovora na 10 nasumično odabranih pitanja.

Ljudi koji žele postati Kanađani treba da odgovore na 20 pitanja o pravima i odgovornostima građana, istoriji Kanade, geografiji, ekonomiji, vladi, zakonima i simbolima.

Moraju postići najmanje 75 % da bi prošli. Prosečna ocenjenost anketiranih Kanađana iznosila je samo 49 %.

Pitanja su se fokusirala na stvari poput poznatih Kanađana (Ko je John Buchan?), istorije (Ko je osnovao prva evropska naselja u Kanadi?) i nacionalnih simbola (čiji je portret na kanadskoj novčanici od 10 dolara?).

Činilo se da su istorijska pitanja najviše saplitala ispitanike. Na primer, samo 24 % je znalo da je Parlament 2006. godine priznao da stanovnici Kvebeka čine zasebnu naciju unutar ujedinjene Kanade.

Samo 29 % znalo je da je Ustavni zakon dodelio zakonodavne skupštine u Kanadi, koje bira narod, a samo 41 % zna da je englesko naseljavanje započelo 1610.

Nešto bolje su prošli kada su u pitanju nacionalni simboli i uticajni ljudi: 49 posto je znalo da je Marjorie Turner-Bailey olimpijka i potomak crnih lojalista, a 42 posto je prepoznalo kanadski moto “Od mora do mora”.

Većina Kanađana je takođe bila svesna glavnih grupa autohtonih naroda u zemlji; 79 posto ih je ispravno identifikovalo.

Kanadska zastava se vijori ispred zgrade sa prozorima u centru Ottawe 21. januara 2022.
Kanadska zastava se vijori na zgradi CD Howe u centru Ottawe 21. januara 2022. U zgradi se nalazi služba za imigraciju, izbeglice i državljanstvo Kanade. (Francis Ferland/CBC)

Ljudi u zapadnoj Kanadi su nešto bolji od ljudi sa istočne obale, sa prosečnim rezultatima u Saskatchewanu, Manitobi i Britanskoj Kolumbiji oko 50 %.

U Atlantskoj Kanadi postignut je najniži rezultat, samo 44 posto.

Čini se da postoji jedno pitanje na koje većina ljudi nije imala problema s odgovorom: 81 % ih je reklo da su ponosni što su Kanađani.

SERBIANNEWS/CANADA