15.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 535

TEJLOR FRIC IMA 15 ŽIVOTA I ĐOKOVIĆ MU JE UZEO SVAKI

0

Maestralan meč u četvrtfinalu Australijan opena i pobeda srpskog asa od 7:6 (3), 4:6, 6:2, 6:3

Jeste to četvrtfinale grend slema, ali toliko smo već puta gledali Novaka Đokovića u sličnim situacijama da smo se već uljuljkali u njegovoj nadmoći i nekako nesvesno počeli da razmišljamo samo o završnim borbama. Uostalom, Tejlora Frica je dobio na svih osam dosadašnjih mečeva i to prilično uverljivo, a nije bilo realno da 196 centimetara visoki Amerikanac samo servisom parira najboljem na svetu.

Tako smo mislili i – grdno smo se prevarili. Fric je odigrao možda i najbolji meč života, odbijao da umre i kada se kapcima držao za ivicu ambisa, samo u prva dva seta spasao čak 15 brejk lopti Đokovića, ali je na kraju morao da prizna – Novak je ipak kralj tenisa. U četvrtfinalu Australijan opena mukom izvojevana pobeda desetostrukog osvajača melburnške krune od 7:6 (3), 4:6, 6:2, 6:3 posle tri sata i 45 minuta apsolutno isrcpljujuće borbe na 30 stepeni Celzijusa.

Đoković: A, sad kokice i sa Kirjosom na sofu... Popni se na drvo ako hoćeš da osvojiš grend slem

Možda se isprva činilo da je ishod već unapred poznat i da je samo pitanje vreman kada će Fric ostati bez snage u kolenima i prepustiti se tehnički superiornijem rivalu, ali Amerikanac se svojski potrudio da nas uveri da on nije samo svetionik koji šalje servise sa visine sa koje se oni ne brane. Ima u njemu zaista dobrog, elegantnog tenisa. Ima vala i karaktera, hrabrosti da se porva sa jačim ili boljim od sebe.

Odlagao je Fric kapitulaciju koliko je mogao, viteški se borio u prva dva seta. U prvom je spasio osam brejk lopti, istina potom prokockao i dve set lopte, da bi na kraju poklekao tek u taj brejku u kome ga je jedan promašen smeč izbacio iz ravnoteže.

Samo privremeno. Već u prvom gemu drugog seta prvi brejk pravi Fric, dok u Novakovoj igri polako počinje da se oseća frustracija zbog nemogućnosti da materijalizuje bolju igru. U uvodnom setu se patio sa prvim servisom, u drugom sa tim brejk šansama koje su u Fricu budile najbolje. Bilo je trenutaka kada je Đoković imao i po dva vezane brejk lopte, Amerikanac je tada po pravilu slao savršene servise, pogađao linije i na kraju – moramo da priznamo sasvim zasluženo – stigao do izjednačenja od 1:1.

Međutim, tenis na grend slemovima nije sprint, to je maraton, to je psihološki rat, sa protivnikom, pa i samim sobom. A, niko na tom bojnom polju nije jači od Đokovića. Kad je u drugom gemu trećeg seta Novak konačno oduzeo servis rivalu, počeo je da se hrani njegovim sumnjama, dok je strah od poraza počeo da Frica steže sve čvršće, dah je bio sve kraći, udarci sve nemirniji…

I vrlo brzo je na semaforu pisalo 6:2. Đoković je poveo sa 2:1.

Samo što se tada u njegovim očima rasplamsao onaj ubilački instinkt. Onaj koji govori da što možeš odmah ne treba da ostavljaš za poslednji set. Posebno kada se to odnosi na priliku da se uguši neočekivano snažan bunt u srcu protivnika. Nije više bilo pristojnog „bravo“ kada bi Fric osvojio težak poen, to je ostavljeno u prvom setu. U četvrtom je bilo vriske na sebe, zbog svakle propuštene šanse da se rivalu zada smrtonosni udarac.

Previše je dugo Fric preživljavao u današnjem okršaju i nije želeo Đoković da mu dozvoli da se preko njega upiše u besmrtne. U šestom gemu konačno je ugledao priliku i ustremio se na plen. Na drugi brejk loptu i vođstvo od 4:2. Pa i kada je Fric ekspresno uzvratio, Đoković je osetio da je to samo poslednji trzaj, da u Fricu nema više životne energije. Opet ga je “brejknuo” i na kraju slavio sa 6:3 za plasman u polufinale Australijan Opena, turnira na kome je poslednji meč izgubio još 2018. godine.

Imaće to na umu i pobednik meča Janika Sinera i Andreja Rubljova, četvtog i petog nosioca u Melburnu, jer upravo će taj megdan dati sledećeg protivnika ĐokovićuSiner izgleda zaista odlično i u dosadašnjem toku turnira nije izgubio još nijedan set, ali…

… u Melburnu traje Novakova strahovlada.

Bitkoin pao za 4,87 odsto na 35.830 evra

0
gold and black round coin

PARIZ – Bitkoin je danas u 15.00 časova na najvećoj svetskoj berzi kriptovaluta Bajnens u poslednja 24 sata pao za 4,87 odsto na 35.830,25 evra. Ukupan obim trgovine bitkoinima u poslednja 24 sata je bio 29,27 milijardi evra.

Na tržištu je zabeležen značajan pad većine glavnih kripto valuta. Vrednost kriptovalute itirijum (ETH) je pala za 7,74 odsto na 2.024,37 evra, a vrednost bajnens koina (BNB) za 6,70 odsto na 270,05 evra. Na tržištu se danas najviše trguje bitkoinom (BTC), itirijumom (ETH) i solanom (SOL).

Najveći rast danas trenutno beleže kriptovalute MULTI, OAX i UMA.

Šta je “burnout” i kako ga prepoznati kod sebe?

0
woman sitting leaning forehead on knee

Često osećate da vam ponestaje energije? Bezvoljni ste i umorni? Prepoznajte na vreme simptome “burnout” sindroma i naučite da „bukirate“ vreme za sebe

Praznici su prošli, a vi ste i ovog puta većinu neradnih dana proveli radno – kupujući poklone u zadnji čas, pored šporeta, raspremajući kuću pre gostiju i posle gostiju… Prvog radnog dana probudili ste se umorni i nervozni zbog obaveza koje vas čekaju, sa željom da uopšte ne izlazite iz kreveta. Istina, svima se dešava da se ponekad ovako osećaju, ali ako bezvoljnost i umor traju duže vreme, verovatno je u pitanju sindrom modernog doba – “burnout” ili „sagorevanje”.

Po klasifikaciji Svetske zdravstvene organizacije, u pitanju je hronični stres u vezi s poslom koji se ne tretira na odgovarajući način. Nezavisno od posla kojim se neko bavi, bilo da je direktor koji provodi 12 sati u kancelariji ili neko ko se bavi domaćinstvom, suština je u osećaju mentalne, emocionalne i fizičke iscrpljenosti koji je prouzrokovan dugotrajnim, intenzivnim stresom.

Statistika govori da češće pogađa žene, na čijim je leđima višestruki teret. Tu su i svakodnevni kućni poslovi, kao i briga o deci i starijim članovima familije. I taman kad pomisle da su pronašle idealnu multitasking formulu za uspešno žongliranje svim obavezama, može im se desiti da „pregore”.

Kako prepoznati simptome?

„Sagorevanje“ se ne dešava iznenada, ono se polako prikrada, što ga čini mnogo težim za prepoznavanje. Ipak, naše telo nam šalje određene signale kao upozorenje. Najčešći simptomi su problemi sa spavanjem i hronični umor, a javljaju se i problemi sa imunitetom, glavobolje, bolovi u mišićima, kao i oslabljen apetit ili traženje utehe u hrani.

Karakterističan je i osećaj preplavljenosti aktivnostima, obavezama, što je praćeno i osećajem besmisla. Dolazi do pada produktivnosti kako na poslu tako i u privatnom životu.

Moguće je da se osećate bespomoćno, bezvoljno i potpuno iscrpljeno jer “burnout” zaista crpi energiju. Za razliku od umora koji nestaje nakon adekvatnog odmora, kod sindroma izgaranja to nije slučaj. Može se desiti da vikend ili praznike provedete u krevetu, a prvog radnog dana se opet osećate bespomoćno i ne vidite perspektivu da će se bilo šta promeniti na bolje.

Šta možete da preduzmete?

Najveća greška je kriviti sebe da niste dovoljno snažni i efikasni u ispunjavanju onoga što se od vas očekuje, jer su uzroci na drugoj strani: nerazumni rokovi, previše obaveza, loš menadžment, slaba komunikacija i podrška. Ako prepoznate simptome kojim vam telo jasno poručuje „ovako više ne može“, vreme je da preispitate ciljeve i razvijete sledeće navike koje će vaš život učiniti kvalitetnijim.

– Pronađite vreme za sebe: „Bukirajte“ vreme u rasporedu za ono što vama prija, baš kao što biste to učinili za bilo koju drugu obavezu. Popijte na miru šoljicu omiljene kafe, pročitajte nešto što vam prija, slušajte muziku, vežbajte.

– Delegirajte zadatke i postavite granice: Shvatite da ne možete i ne morate sve sami. Delegirajte zadatke kad god je to moguće i postavite jasne granice kako biste zaštitili svoje lično vreme.

– Uspostavite sistem podrške: Okružite se mrežom prijatelja, porodice ili kolega koji vas razumeju i podržavaju. Podelite s njima osećanja i brige.

– Razvijajte zdrave navike: Sve je više recepata za zdrave i brze obroke, zato prošetajte do najbliže pijace, odaberite neke od omiljenih namirnica i pripremite hranu kod kuće. Budite aktivni, bilo da se radi o kratkoj šetnji tokom dana, jogi, trčanju, važno je da odvojite bar pola sata za fizičku aktivnost. Ne odričite se slobodnih dana, vikenda, ni godišnjeg odmora.

Na kraju, imajte na umu da oporavak traje i zato dajte sebi vremena. Ukoliko se pored svega što ste preduzeli i dalje bude osećali kao hrčak u točku koji nikako ne stiže do cilja, ne oklevajte da potražite psihološku podršku. Osluškujte svoje telo čak i ako radite posao koji volite, jer “burnout” može biti intenzivniji kod takvih osoba. Možda zaboravite na vreme dok radite nešto u čemu uživate, ali nemojte dozvoliti da „pregorite“.

Openhajmer predvodi trku za Oskare sa 13 nominacija

0
a person sitting in a red chair in front of a red curtain

Trinaest nominacija za Oskare pokupio je „Openhajmer“, biografski spektakl Kristofera Nolana, a prati ga drama „Jadna stvorenja“ sa 11. „Ubice pod cvetnim mesecom“ odneo je 10 nominacija, uključujući i rekordnu desetu za Martina Skorsezea. Letnji blokbaster „Barbi“ nominovan je osam puta.

Sa čak 13 nominacija, Nolanovom filmu o ocu atomske bombe bila je potrebna još samo jedna da se izjednači sa rekorderima – TitanikomSve o Evi i La La lendom. Dodela Oskara ove godine biće održana 10. marta (11. ujutru u Srbiji).

U glavnoj kategoriji za najbolji film nominovani su Američka fikcija, Anatomija pada, Barbi, The Holdovers, Ubice pod cvetnim mesecom, Maestro, Openhajmer, Prošli životi, Jadna stvorenja i Zona interesa.

Novi rekord postavljen je u nominacijama za režiju – Martin Skorseze ih sada ima čak 10. Osim njega, nominovani su i Žastin Trit (Anatomija pada), Kristofer Nolan (Openhajmer), Jorgos Lantimos (Jadna stvorenja) i Džonatan Glejzer (Zona interesa).

Za najbolju glumicu nominovane su Anet Bening (Nyad), Lili Gledston (Ubice pod cvetnim mesecom), Sandra Haler (Anatomija pada), Keri Maligan (Maestro) i Ema Stoun (Jadna stvorenja). Pomalo iznenađujuće je izostala nominacija za Margo Robi (Barbi).

Bredli Kuper (Maestro) i Kilijan Marfi (Openhajmer) predvode nominovane za najboljeg glumca, a zajedno sa njima u trci su Kolman Domingo (Rustin), Pol Džijamati (The Holdovers) i Džefri Rajt (Američka fikcija).

U konkurenciji za najbolju sporednu glumicu su Emili Blant (Openhajmer), Danijel Bruks (Ljubičasta boja), America Ferera (Barbi), Džodi Foster (Nyad) i Davin Džoj Randolf (The Holdovers).

Za najboljeg sporednog glumca nominovani su Sterling Kej Braun (Američka fikcija), Robert de Niro (Ubice pod cvetnim mesecom), Robert Dauni Džunior (Openhajmer), Rajan Gosling (Barbi) i Mark Rafalo (Jadna stvorenja).

Nagradi Američke filmske akademije za najbolji scenario konkurišu Anatomija pada, The Holdovers, Maestro, Maj decembar i Prošli životi. Za najbolju muziku u trci su Američka fikcija, Indijana Džons i artefakt sudbine, Ubice pod cvetnim mesecom, Openhajmer i Jadna stvorenja.

Dodik: Institucije Srpske nastaviće da pomažu obnovu i gradnju svetinja

0

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik posjetio je danas manastir Miloševac gdje se sastao sa episkopom banjalučkim Јefremom i episkopom marčanskim Savom.

Obilazak Manastira Miloševac u Prijedoru - Foto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja

Obilazak Manastira Miloševac u PrijedoruFoto: predsjednikrs.rs/Borislav Zdrinja

– Danas sam posjetio manastir Miloševac, gdje sam se susreo s Njegovim preosveštenstvom episkopom banjalučkim Јefremom i Njegovim preosveštenstvom episkopom marčanskim Savom – napisao je predsjednik Srpske na svom nalogu Iks.

Dodik je naveo da je manastir Miloševac jedna je od najljepših svetinja u Eparhiji banjalučkoj i simbol duhovne i graditeljske obnove potkozarskog kraja.

– Tokom razgovora, vladika Sava, nastojatelj manastira, upoznao me je o razvoju duhovnog života u ovoj svetinji, kao i o radovima na završetku unutrašnjosti manastira – istakao je Dodik.

Naveo je da će kao i do sada, institucije Republike Srpske nastaviti da pomažu i ulažu u obnovu i gradnju svetinja.

– Nadam se da će na radost mještana Prijedora, Srpske pravoslavne crkve i Republike Srpske ova svetinja što prije zasijati u punom sjaju, jer je uloga Crkve u očuvanju identiteta bila nemjerljiva kroz vijekove, a tako će biti i u budućnosti – rekao je Dodik.

Svetosavska nedjelja u Zvorniku

0

U Domu omladine u Zvorniku večeras je počela Svetosavska nedjelja, posvećena prvom srpskom arhiepiskopu, svetitelju, prosvjetitelju i utemeljivaču srpske crkve i države Svetom Savi.

Svetosavski nedjelju otvorio je gradonačelnik Zvornika Bojan Ivanović, ističući da ova duhovna manifestacija čuva kulturu, vjeru, običaje, istoriju i tradiciju srpskog naroda.

Ivanović je rekao da je program Svetosavske nedjelje sadržajno bogat raznim događajima i da će posjetioci u ovih osam dana moći da vide koncerte izvorne muzike, izložbe, izbor sportiste godine, pozorišne predstave i druge sadržaje koji će biti prikazani u okviru ove manifestacije.

On je dodao da će publika moći da vidi i domaće umjetnike koji će, u okviru ove manifestacije, imati šta da ponude svom gradu.

– Ovu manifestaciju treba njegovati, razvijati, obogaćivati i čuvati uz zahvalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Srpskom prosvjetnom i kulturnom društvu Prosvjeta i drugim subjektima koji daju doprinos na očuvanju tradicije i njegovanje svetosavskih vrijednosti – rekao je Ivanović.

Predsjednik Prosvjete Rade Perić rekao je da u Zvorniku 32 put obilježavaju Svetosavsku nedjelju, istakavši da je Sveti Sava jedan od najomiljenijih srpskih svetaca i da upravo zahvaljujući njemu srpski narod čuva svoju kulturu, identitet, školstvo.

Na otvaranju Svetosavske nedjelje nastupili su učenici i profesori Tehničkog školskog centra Zvornik i Osnovne muzičke škole “Vojin Komadina”, a otvorena je i izložba “Šah cara Dušana” vajara Darka Јuroševića iz Milića.

Koncert duhovne muzike Prvog zvorničkog pjevačkog društva Izvornik biće održan sutra, a svetosavski koncert Kulturno-umjetničkog društva “Sveti Sava” u srijedu, 24. januara.

Svetosavsko predavanje profesora doktora Rastka Јovića, redovnog profesora Bogoslovskog fakulteta u Beogradu biće održano u četvrtak, 25. januara, a Svetosavska akademija na u petak, 26. januara.

Školska slava Sveti Sava biće obilježena na sam praznik, 27. januara, u svim osnovnim i srednjim školama.

Predviđeno je da u ponedjeljak, 29. januara bude održan izbor sportiste grada Zvornika.

Tokom Svetosavske nedjelje publika će moći da odgledaju pozorišne predstave i filmske projekcije.

Svetosavske svečanosti u Zvorniku održavaju se u organizaciji Prosvjeta, Gradske uprave i Srpske pravoslavne crkve u Zvorniku.

Partizan se ubedljivom pobedom nad Megom oprostio od Milojevića

0
KK Partizan

Košarkaši Partizana pobedili su večeras kao domaćini Megu sa 112:80 (25:26, 34:13, 26:23, 27:18), u utakmici 17. kola regionalne ABA lige, koja je bila posvećena prerarno preminulom Dejanu Milojeviću. Pred početak meča, navijači Partizana su se, u prepunoj Štark areni, višeminutnim aplauzom i skandiranjem imena oprostila od nekadašnjeg kapitena Partizana Dejana Milojevića.

U prvim redovim Arene, od Milojevića su se u suzama oprostili i njegovi bivši saigrači, a na zlatnoj stolici prvog reda Arene stajao je dres Milojevića i bela ruža.

Milojević je preminuo u četvrtak od posledica srčanog udara u 47. godini života, javlja Beta.

Partizan je do pobede predvodio Džejms Naneli sa 24 poena, a dvocifreni su bili i Frenk Kaminski sa 14 i Uroš Trifunović sa 10 poena. Po devet poena postigli su Zek Ledej, Aleksa Avramović, Alen Smailagić, Pi Džej Doužer i Mateuš Ponjitka.

Kod Mege bolji od ostalih bio je Uroš Plavšić sa 26 poena, a pratili su ga Andrija Jelavić i Omerčan Iljasoglu sa po 16 i Nikola Đurišić sa 13 poena.

Partizan je drugi na tabeli sa 13 pobeda i četiri poraza, a Mega je na sedmom mestu sa devet pobeda i osam poraza.

U narednom kolu, Partizan će gostovati Crvenoj zvezdi, dok će Mega dočekati Budućnost.

Prvi rezultati popisa: Većina građana Crne Gore zbori srpskim jezikom

0

Prema prvim i nezvaničnim rezultatima popisa stanovništva većina građana Crne gore govori srpskim jezikom.

Crnogorska uprava za statistiku najavila je da će 25. januara saopštiti preliminarne rezultate popisa stanovništva koji je obavljen od 3. do 28. decembra 2023. godine.

Direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović saopštio je ranije da je u Crnoj Gori popisano 627.340 osoba, 201.935 domaćinstava i 365.139 stanova.

Nezvanični rezultati, na koje se pozivaju pojedini mediji u Crnoj Gori, pokazuju da se više od 36 odsto građana izjasnilo na popisu kao Srbi.

Povodom popisa u Crnoj Gori, istoričar Aleksandar Raković nedavno je izjavio da „prema pouzdanim saznanjima” Srba ima između 37 i 38 odsto a da srpski jezik kao maternji govori oko 52 odsto građana Crne Gore.

To je značajno veći procenat u odnosu na popis stanovništva koji je održan 2011. godine.

S druge strane to sugeriše da će i broj onih koji se izjašnjavaju kao Crnogorci opasti u odnosu na podatke iz 2011. godine kada se 43 odsto građana izjasnio kao pripadnici crnogorske nacije.

Najznamenitiji Srbin u 21. veku? Novak: Ne znam šta bih rekao…

0
epa10955339 Novak Djokovic of Serbia reacts after winning his round of 16 match against Tallon Griekspoor of the Netherlands at the Rolex Paris Masters tennis tournament in Paris, France, 02 November 2023. EPA-EFE/CHRISTOPHE PETIT TESSON

Srpski teniser Novak Đoković verovatno je najznamenitija ličnost naše države u 21. veku.

Osvajač 24 Grend slem titule i najbolji u istoriji svog sporta je svakako bio najveći ambasador Srbije u novom milenijumu.

Srpski novinari u Melburnu su ga pitali posle pobede nad Adrijanom Manarinom kako se oseća povodom toga.

“Ne znam šta bih rekao. Za početak, možda, hvala na tim lepim rečima. Ako me ljudi gledaju na taj način, to je velika čast. Osećam istinsku privilegiju da predstavljam u svetu svoj narod i svoju zemlju u globalnom sportu koji je popularan i igra se širom sveta. Tokom čitave karijere trudio sam se da predstavim Srbiju u dobrom svetlu. I tradiciju i kulturu i jezik i običaje. U tom kontekstu sam u jako lepoj poziciji – da uživam poverenje i podršku naroda i na tome sam veoma zahvalan. Kroz sport i humanitarni rad sam to najviše ‘koristio’, zajedno sa svojom suprugom i porodicom. Nastojimo da podignemo svest o ranom razvoju, za to smo se odlučili i vezali već petnaestak godina u Fondaciji – da što više dece ima pristup predškolskom obrazovanju i da se ljudi više pozabave tom temom. Kod nas možda ne postoji razvijena svest koliko je važno konstruktivno raditi sa decom u tom uzrastu”, rekao je Đoković.

“Breme da li osećam… Pa, ne nešto posebno… Jedino možda kada želim da iskusim neke momente normalnog života, npr. da prošetam svojim gradom, što ne pamtim kada sam uradio. Da malo uživam u običnim trenucima koji meni znače, da gledam zalazak sunca sa Kalemegdanske tvrđave, pored Pobednika. To su stvari koje mi nedostaju i koje ne mogu da doživim trenutno zbog prirode posla i prepoznatljivosti”, objašnjava Novak i dodaje:

“S druge strane, naravno, imam mnogo beneficija i prednosti koje pokušavam da upotrebim na pravi način, za opštu korist. Kao zemlja prolazimo kroz teške trenutke, i u poslednjih nekoliko decenija – ratovi, sankcije, svi koji su živeli devedesetih znaju o čemu se radi. I dalje se oporavljamo od svega toga. Nadam se da će doći bolje vreme za društvo, ne deluje mi da su ljudi preterano zadovoljni opštim stanjem i to je zabrinjavajuće – mladi odlaze, a mladi ljudi su budućnost svake zemlje. Ako ja kroz svoje oblasti mogu da doprinesem, uvek se stavljam na raspolaganje i trudim se da budem neko na koga ljudi mogu da se oslone u tom kontekstu – da širim prave vrednosti i načela sa kojima sam odrastao.”

Đoković u utorak nastavlja svoj put ka tituli na Australijan openu. Rival u četvrtfinalu je Tejlor Fric ne pre 4.30 po srpskom vremenu na “Rod Lejver Areni”.

Savezna vlada najavljuje dvogodišnje ograničenje studentskih dozvola

0

Sa željenim ciljanjem na ” loše institucionalne igrače”, usred zabrinutosti zbog uticaja koji sve veći broj međunarodnih studenata ima na tržište stanovanja – ministar imigracije Marc Miller najavio je danas, da će savezna vlada ograničiti broj studentskih dozvola u sledeće dve godine.

Vlada kaže da će odobriti približno 360.000 dozvola za osnovne studije za 2024. – što je smanjenje od 35 % u odnosu na 2023. godinu.

Svakoj pokrajini i teritoriji će biti dodeljen deo ukupnog broja, prema broju stanovnika. Savezna vlada kaže da će to rezultirati ” značajnijim smanjenjem u provincijama u kojima je populacija međunarodnih studenata doživela neodrživi rast”.

U nekim će provincijama, rekao je Miller, ukupno smanjenje dozvola biti oko 50 %.

Pokrajinama i teritorijama će biti ostavljeno da odlučuju o tome kako će se dozvole distribuirati među univerzitetima i koledžima u njihovim jurisdikcijama. Ograničenje će biti na snazi ​​dve godine; broj viza koje će se izdati 2025. godine biće ponovo procenjen krajem ove godine.

Miller je rekao da uvođenjem ograničenja savezna vlada preduzima mere protiv nekih malih privatnih koledža.

“Neprihvatljivo je da su neke privatne institucije iskoristile prednosti međunarodnih studenata tako što su upravljale kampusima s nedostatkom resursa, bez podrške studentima i naplaćivanjem visokih školarina istovremeno značajno povećavajući prijem međunarodnih studenata”, rekao je Miller.

Pored gornje granice, savezna vlada će takođe zahtevati da međunarodni studenti koji se prijave za dozvolu dostave potvrdno pismo iz provincije ili teritorije. 

“Da budemo potpuno jasni, ove mere nisu protiv uopšteno međunarodnih studenata”, rekao je Miller. „Ono treba da osigura da budući studenti stižu u Kanadu, dobiju kvalitet obrazovanja za koji su se prijavili.“

Miller je najavio i promene u programu postdiplomskih radnih dozvola.

Počevši od septembra, međunarodni studenti koji započinju program koji je deo aranžmana za licenciranje nastavnog plana i programa (onog gde je privatni koledž licenciran za izvođenje nastavnog plana i programa sličnog javnog koledža) više neće imati pravo na radnu dozvolu nakon diplomiranja.

Diplomci master studija i drugih “kratkih diplomskih programa” “uskoro” će moći da apliciraju za trogodišnju radnu dozvolu, kažu u Vladi. Otvorene radne dozvole biće dostupne i supružnicima međunarodnih studenata na master i doktorskim programima.

Promene koje su najavljene u ponedeljak dolaze nešto više od mesec dana nakon što je Miller prvi put najavio mere usmerene na ono što je ministar opisao kao ” odgovor na sumnjive diplome”.

“Imamo dve godine da zapravo dovedemo brod u red”, rekao je Miller u ponedeljak. “Malo je u neredu i vreme je da ga obuzdamo.” 

Miller je sugerisao da bi savezna vlada više volela da pokrajinske vlade preduzmu mere – obrazovanje nakon srednje škole je pokrajinska odgovornost u Kanadi. I dok bi nova savezna pravila mogla prvenstveno biti usmerena na neke privatne fakultete, promene bi takođe mogle obnoviti zabrinutost oko nivoa javnog finansiranja koje pokrajinske vlade obezbeđuju univerzitetima i fakultetima.

Ali druga briga koja visi nad najavom od ponedeljka je dostupnost pristupačnog stanovanja.

Šta će to značiti za tržište nekretnina?

“Ovo se trebalo dogoditi pre nekog vremena”, rekao je Mike Moffatt, docent na poslovnoj školi Ivey na Univerzitetu Western, kratko pre Millerove objave.

“Pokrajine su prve trebale delovati… Ali dobro je videti da savezna vlada vraća racionalni broj međunarodnih studenata.”

Moffatt, takođe viši direktor na Smart Prosperity Institute, bio je u Montrealu kako bi informisao ministre o stambenom panelu; on je takođe pozvan da se obrati vladi prošle jeseni. On je rekao novinarima da uticaj rasta broja međunarodnih studenata varira na različitim stambenim tržištima, ali u nekim gradovima čini “ogromnu razliku”.

„Što se tiče iznajmljivanja, imate mnogo rentera s niskim primanjima, koji se bore jedni protiv drugih za mali broj mesta“, rekao je Moffatt. „A što se tiče vlasništva, ono što vidimo jeste da investitori kupuju velike količine porodičnih kuća i pretvaraju ih u “studentski dom”, čineći gotovo nemogućim kupcima koji prvi put kupuju kuću da nađu mesto za život.“

Nedavna ispitivanja javnog mnjenja ukazuju na značajan rast zabrinutosti javnosti o uticaju nivoa imigracije na stanovanje.

Govoreći kasnije danas, ministar stanovanja Sean Fraser rekao je novinarima da njegov primarni fokus ostaje na povećanju stope stambene izgradnje u Kanadi, ali je rekao i da očekuje da će se “izvesni pritisak” “ublažiti” u zajednicama koje primaju posebno veliki broj studenata.

Fraser, koji je prethodio Mileru kao ministar imigracije, rekao je da su neki od koraka koje je Miller preduzeo bili u razmatranju kada je bio zadužen za portfelj. U to vreme, rekao je Fraser, savezna vlada je pokušavala ohrabriti pokrajine i institucije da deluju.

Lider konzervativaca Pierre Poilievre rekao je da drugi nivoi vlasti ne bi trebali biti krivi za “ovu katastrofu”. On je rekao da je krivica u potpunosti na premijeru Džastinu Trudou i nazvao premijera “nesposobnim”.

“On je taj koji je dozvolio izdavanje studentskih dozvola. To je savezna odgovornost”, rekao je Poilievre.

Jenny Kwan, NDP kritičarka zadužena za stanovanje i imigraciju, na sličan je način okrivila Trudoovo “loše upravljanje”. Takođe je upozorila da bi nova okvir “mogao da kazni talentovane studente koji žele da izgrade bolji život”.

SERBIANNEWS/CANADA