16 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 50

Trendovi uređenja doma za 2026: Kako ćemo živeti i oblikovati svoj prostor

0
A living room with a white couch and a table

JYSK

Nadolazeća sezona donosi želju za osveženjem prostora, ali i potrebu za osećajem ravnoteže i zadovoljstva. Uređenje doma se sve manje okreće oko trendova, a sve više oko emocija koje prostor pruža – topline, mira i energije. Upravo na tom spoju emocije i funkcionalnosti oblikuju se dva nova smera koji će obeležiti 2026. godinu: Raw Beauty i Renewing.

Oba trenda polaze od iste ideje – da dom treba biti prostor koji se razvija zajedno sa nama. Inspiraciju pronalaze u prirodi, ali i u potrebi za obnovom prostora, elana i svakodnevnih rituala.

Raw Beauty: povratak prirodi i jednostavnosti

Raw Beauty polazi od ideje da se lepota često krije u nesavršenosti. Organski oblici, prirodni materijali i naglašene teksture stvaraju enterijere koji deluju smirujuće, iskreno i nenametljivo.

Inspira dolazi iz prirodnih elemenata, zemlje, mora i neba, što se reflektuje kroz taktilne površine i dizajn koji pokreće osećaj povezanosti sa okruženjem. To se vidi u detaljima poput vaza nepravilnih oblikaposuda i salveta, koji prostoru dodaju toplinu bez vizualne težine.

Boje enterijera za 2026: smireni tonovi sa karakterom

Paleta boja unutar trenda Raw Beauty obuhvata zagasite plave i petrol nijanse, kao i tople, zemljane tonove. Reč je o bojama koje ne dominiraju prostorom, već ga suptilno dopunjuju i stvaraju osećaj ravnoteže.

U kombinaciji sa mekanim tekstilima i prirodnim materijalima, ove nijanse posebno dobro funkcionišu na detaljima poput dekorativnih jastuka ili stolnjaka, čineći dnevne boravke i spavaće sobe mirnim i prijatnim mestima za opuštanje.

Renewing: novi pogled na poznate oblike

Dok Raw Beauty umiruje, Renewing donosi energiju i optimizam. On reinterpretira klasične elemente uređenja doma kroz sveže boje, razigrane linije i praktična rešenja.

Naglasak je na fleksibilnosti – komadima koji se lako prilagođavaju prostoru i svakodnevnim potrebama – poput pomoćnih stolića, ili polica koja istovremeno imaju funkcionalnu i estetsku ulogu.

Uređenje doma sa naglaskom na detalje i kontraste

Boje inspirisane prirodom, poput zelenih i tamno ljubičastih tonova, kombinuju se sa metalnim i sjajnim elementima koji prostoru daju savremeni, urbani karakter. To se posebno ističe kroz detalje poput metalnih svećnjaka i  taburea, te manjih komada nameštaja sa reflektujućim površinama.

Trend Renewing pokazuje kako i male promene – poput zamene lampe ili postavljanja novog ogledala – mogu imati snažan vizualni efekat bez potpunog redizajna prostora.

Od Indije do Arabije, kroz kap parfema: Topaz oduševio goste u Belodore-u

0
three green and pink bottles on black textile

Topaz

DP Lux grupa je u ekskluzivnom ambijentu Belodore flagship radnje u TC Galerija, sinoć, 24. februara, organizovala posebno veče posvećeno predstavljanju novog parfema Topaz prestižnog brenda Kajal, koji slavi kulturnu harmoniju, duhovnost i emociju kroz jedinstven spoj indijskog i arapskog nasleđa.

Brend Kajal, inspirisan vrednostima skromnosti, uzdržanosti i plemenitog odnosa prema drugima, kroz svoj naziv i filozofiju nosi snažnu simboliku izraza „Khajal”, koji predstavlja dostojanstvo, poštovanje i duboku povezanost među ljudima. U tom duhu, novi parfem Topaz simbolično slavi snagu povezanosti i toplinu prijateljstva, evocirajući priče drevnih carstava koja su obožavala topaz verujući da njegov sjaj odražava snagu sunca i pruža zaštitničku toplinu onome ko ga nosi.

Poseban pečat večeri dala je pažljivo osmišljena scenografija Belodore radnje, koja je za ovu priliku bila dekorisana u potpunosti u duhu topaza. Topli zlatni i medni tonovi, svetlosni refleksi i suptilni kristalni detalji stvarali su utisak blistavog dragog kamena, dok su vitrine i izlozi diskretno naglašavali luksuznu estetiku brenda Kajal. Celokupan prostor bio je prožet sofisticiranom atmosferom koja je podsećala na sjaj i toplinu topaz kamena, čineći da svaki detalj – od osvetljenja do dekorativnih elemenata – odiše elegancijom, svetlošću i osećajem intimne povezanosti.

Tokom večeri, gosti su imali jedinstvenu priliku da personalizuju svoje parfemske bočice mirisa Topaz graviranjem njima značajnih imena ili reči, čime je dodatno istaknuta simbolika parfema kao uspomene na dragocene odnose i inspirativne trenutke koje delimo sa drugima.

Prisutnima se najpre obratio domaćin večeri, gospodin Miloš Milutinović, CEO DP Lux grupe, koji je poželeo dobrodošlicu zvanicama i istakao značaj brenda Kajal na savremenoj parfemskoj sceni. Nakon njega, događaj je uveličao i poseban gost – suvlasnik, direktor i kreativni direktor brenda Kajal, gospodin Moe Khalaf.

U formi ekskluzivnog masterclassa, Moe Khalaf je, u razgovoru sa poznatim novinarom Ivanom Radojčićem, predstavio filozofiju brenda, kreativni proces nastanka mirisa Topaz i inspiraciju koja stoji iza ove mirisne kompozicije.

Parfemska kompozicija Topaza podseća da su najvredniji trenuci oni koje delimo sa ljudima koji nas inspirišu i unose svetlost u naš svet – poruka koja je snažno odjeknula tokom cele večeri, prožete toplinom, elegancijom i autentičnim duhom brenda Kajal.

Topaz

Ključne note mirisa

Glava: Crni limun, Zova, Rum, Cvet narandže

Srce: Kedar, CO2 ekstrakt crne ribizle, Kandirani limun, Apsolut ruže

Baza: Amber, Ambroxan, Mošus, Dravo kašmira

O DP Lux grupi:

DP Lux grupa je vodeći evropski distributer brendova parfema i skin care kozmetike sa prisustvom na 15 tržišta. DP Lux mreža se brzo razvija zahvaljujući uspešnim saradnjama sa prestižnim brendovima, a sa svojim stručnim timom i posvećenošću, postali su najveća distributivna mreža u ovom delu Evrope. Takođe, DP Lux grupa je vlasnik tri maloprodajna lanca parfimerija (Belodore, Plaza, Almara), koje posluju u 7 zemalja.

Belodore – The art of fragrance. The science of beauty.

Od svog osnivanja 2020. godine, Belodore je sinonim za luksuz i jedinstvenost. Međunarodni lanac niche parfimerija trenutno posluje u 7 zemalja: Bugarskoj, BiH, Hrvatskoj, Mađarskoj, Severnoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Belodore trenutno upravlja sa 17 parfimerija sa stručnim profesionalcima koji znanjem doprinose iskustvu upoznavanja sa luksuznim mirisima. U Belodore radnjama pažljivo su odabrani brendovi iz Londona, Milana, Pariza i Njujorka: kao što je Xerjoff, Creed, Tiziana Terenzi, Edition de Parfums Frederic Malle, Kilian Paris, Etat Libre d’Orange, Byredo, Juliette Has a Gun, Caron, Nishane, Dr. Barbara Sturm, Swiss Perfection i mnogi drugi.

Belodore je prisutan i online sa 4 web prodavnice na 4 različita tržišta: Mađarska, Hrvatska, Srbija i Crna Gora.

Izbor parfema u Belodore parfimerijama zaista je više od obične kupovine: to je jedinstvena prilika da sa sobom ponesete deo istorije, umetnosti i inspiracije. Sa izborom najfinijih mirisa i visokokvalitetnih kozmetičkih proizvoda iz više od 70 vodećih niche brendova, ovde možete doživeti zašto se parfemi definišu kao ‘’čista umetnost’’.

Sve je spremno za 33. Kopaonik biznis forum

0

KBF

Najznačajniji ekonomski događaj u regionu, 33. Kopaonik biznis forum, biće održan od 1. do 4. marta 2026. godine u hotelu Grand na Kopaoniku. Forum će i ove godine okupiti veliki broj učesnika iz poslovne zajednice, akademskog sektora, državnih institucija i međunarodnih organizacija.

Centralna tema ovogodišnjeg Foruma posvećena je industrijskoj politici kao osnovi dugoročnog privrednog rasta, uz fokus na konkurentnost, investicije, tržište rada, digitalnu transformaciju i održivi razvoj u uslovima promenjenog globalnog ekonomskog okruženja. Tokom četiri dana biće održan veliki broj panel diskusija, plenarnih sesija i posebnih razgovora sa istaknutim domaćim i međunarodnim učesnicima.

„Kopaonik biznis forum već više od tri decenije predstavlja centralno mesto dijaloga  privrede, države i akademske zajednice. Cilj ovogodišnjeg Foruma je da se kroz argumentovanu raspravu sagledaju ključni izazovi sa kojima se suočava srpska i regionalna ekonomija, kao i da se identifikuju održivi pravci razvoja u uslovima globalnih promena. Verujemo da će razmena iskustava i različitih perspektiva doprineti formulisanju konkretnih preporuka za unapređenje poslovnog ambijenta i formulisanju konkretnih mera dugoročnog rasta“, istakao je Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije.

Tradicionalni partner Kopaonik biznis foruma je globalna tehnološka kompanija Mastercard, a tim povodom se Jelena Sretenović, direktorka Mastercard-a za tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine, i Crne Gore,  osvrnula na značaj strateške saradnje: „Tradicionalno, već 11. godinu zaredom sa ponosom podržavamo Kopaonik biznis forum, najznačajnije okupljanje privredne zajednice u regionu i platformu koja povezuje donosioce odluka, lidere industrije i stručnu javnost. Kontinuitet ovog partnerstva potvrđuje našu dugoročnu posvećenost razvoju inovativnog, digitalno naprednog i konkurentnog poslovnog okruženja, kao i jačanju poverenja i saradnje između privrede, javnog sektora i međunarodne zajednice. Tokom godina, Forum je izrastao u prostor ključnih ekonomskih razgovora i oblikovanja pravaca održivog rasta. Ove godine, poseban fokus za nas predstavlja Mastercard panel „Budućnost lojalnosti: Od podataka do poverenja“, kroz koji želimo da doprinesemo dijalogu o tome kako se dugoročna vrednost gradi na poverenju, inovacijama i partnerstvima, uz relevantna i personalizovana iskustva koja definišu savremenu lojalnost. Saradnju sa Savezom ekonomista Srbije nastavljamo i kroz podršku XXI Svetskom kongresu ekonomista, koji će se u junu održati u Beogradu i okupiti nobelovce i istaknute svetske profesore, uz učešće Natalije Lehmanove, glavne ekonomistkinje za Evropu u okviru Mastercard Ekonomskog instituta. Time dodatno potvrđujemo našu posvećenost razmeni znanja, globalnim perspektivama i unapređenju stručnog dijaloga u regionu.“

Program Foruma započinje u nedelju, 1. marta, uvodnim izlaganjima i panelima posvećenim savremenim ekonomskim kretanjima, globalnim trendovima i izazovima razvoja. Tokom narednih dana biće razmatrane teme industrijske politike, konkurentnosti privrede, investicione perspektive Srbije, razvoja finansijskog sektora, veštačke inteligencije, digitalizacije i primene novih tehnologija, kao i pitanja tržišta rada i održivog razvoja.

Na Forumu se očekuje učešće brojnih istaknutih domaćih i međunarodnih govornika, među kojima su predstavnici najvažnijih finansijskih institucija, kompanija i državnih organa. Učesnicima će se obratiti guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković i ministar finansija Siniša Mali, dok će u panel diskusijama učestvovati predstavnici Svetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske banke za obnovu i razvoj, kao i lideri vodećih regionalnih kompanija i međunarodnih organizacija.

Poseban doprinos međunarodnoj dimenziji Foruma daće i učešće uglednih stranih eksperata, među kojima su Omar Licandro, profesor Univerziteta u Notingemu i član Upravnog odbora Svetske organizacije ekonomista, Guillaume Lehallier, direktor kompanije Affinity Europe Marsh, kao i profesor David Reibstein sa Univerziteta Pensilvanija. U razgovorima sa njima biće otvorena pitanja konkurentnosti nacionalnih ekonomija u globalnom kontekstu, upravljanja rizicima i otpornosti ekonomskih sistema, kao i značaja reputacije i poverenja za privlačenje investicija i dugoročno pozicioniranje na međunarodnom tržištu.

Među specijalnim gostima Foruma biće i Paul Sangeet Choudary, jedan od najuticajnijih globalnih autora i stratega u oblasti digitalnih platformi i poslovnih ekosistema, čiji rad se fokusira na uticaj tehnologije i veštačke inteligencije na tržišta, konkurentnost i nove razvojne modele.

Kopaonik biznis forum kao 33. izdanje najdugovečnijeg i najznačajnijeg ekonomskog skupa u regionu nastavlja tradiciju okupljanja relevantnih aktera i otvaranja ključnih pitanja ekonomskog razvoja Srbije i Zapadnog Balkana.

Za sve dodatne informacije o agendi, učesnicima i sponzorima, posetite zvanični sajt:
www.kopaonikbusinessforum.rs

EFES BEZ LARKINA NA CRVENU ZVEZDU

0

Šejn Larkin (Foto: Starsport)

Turski klub je saopštio da iskusnog pleja i dalje muči povreda prepone

Predugo čekaju u Aanadolu Efesu na povratak Šejna Larkina. Iskusni organizator igre je došao u Beograd na megdan Crvenoj zvezdi (20.30), međutim, neće biti na raspolaganju Pablu Lasu ni za ovaj okršaj.

Naime, Larkin i dalje ima problema sa povredom prepone, te tako večeras neće biti u sastavu dvostrukog evropskog prvaka, saopštio je turski klub.

20.30: (1,45) Crvena zvezda (15,00) Anadolu Efes (3,60)

Ovo je svakako olakšavajuća okolnost za Crvenu zvezdu, dok timu iz Istanbula zadaje dodatno glavobolju. Efes će na utakmici u Beogradskoj areni biti takođe bez Rolandsa Šmica Jorgosa Papajanisa, koji se povredio i pre početka sezone, dok će određenu ulogu imati roviti Rodrig Bobza i Nik Vajler Beb.

Pivari su bez najiskusnijeg igrača još od sredine novembra, kada je Larkin zadobio pomenutu povredu prepone. Mučio se Efes u njegovom odsustvu, gubio utakmice što u turskom šampionatu, što u Evroligi, a onda je Amerikanac bio uz ekipu na Kupu. Stizali su pozitivni signali, da je iskusni plej spreman da zaigra u Beogradu, međutim, od toga nema ništa.

Crvena zvezda ima priliku da protiv tima iz Istanbula prekine mini niz od dva poraza, dok je Efes u poslednje tri utakmice slavio isto toliko puta i nalazi se u grupi ekipa koje su u dosadašnjem toku takmičenja upisale devet trijumfa.

DEJAN STANKOVIĆ: NE LANSIRAM RAKETE NA MESEC, OD MARAKANE OČEKUJEM STRPLJENJE

0

Foto: Star Sport

Euforija je upaljena, ali unutar Crvene zvezde znaju da ih sutra (18.45) čeka jako jako zahtevan zadatak, i da će Lil pokušati da uradi ono što je Zvezda u severnoj Flamaniji

Ne veruj Francuzima, ni kada dolaze pognute glave… Staru maksimu, još iz antičkog doba, ljudi iz Crvene zvezde mogu da preimenuju u rečenicu s početka teksta. Mnogo su predstavnici Lige 1 napravili jada Crvenoj zvezdi od 1991. godine, pa na ovamo. Bilo je tu i povremenih ponižavanja, čak i kada je bila konkuretna Zvezda je lila suze posle Bordoa, Strazbura, Monaka proleća 2022. godine.

Sve dok Dejan Stanković i njegov tim nisu okrenuli točak istorije taktičkim prikazom na stadionu Pjer Moroa pre sedam dana, ali daleko od toga da je posao završen. Bez obzira što Crvena zvezda deluje dobro, čak toliko dobro da se pojedini optimisti oko najvećeg srpskog stadiona plaše.

Euforija je upaljena, ali unutar Crvene zvezde znaju da ih sutra (18.45) čeka jako jako zahtevan zadatak, i da će Lil pokušati da uradi ono što je Zvezda u severnoj Flamaniji.

Da odigra na maksimumu, bude svoj i naplati ozbiljan individualni kvalitet i fizičku moć. Doge su prekinule crni niz u prvenstvu, savladale su za vikend Brest, ali Crvena zvezda ulazi u jedan od mečeva godine sa vetrom iz večitog derbija. I uz pomoć potencijalno punog stadiona Rajko Mitić.

Vreme za pisanje istorije…
“Meni ne bi bilo iznenađenje da sutra Lil bude mnogo direktniji i ofanzivniji. Oni su odigrali kod kuće imali su xg 0,08. To je neverovatno. Imaju strašnu ekipu, ali mi smo odgovorili, nismo išli na ekskurziju. Bili smo adaptirani na sve njihove varijante. Sutra nas očekuje nešto sasvim drugačije. Želeo bih da vidim stadion i navijače koji imaju strpljenje. Da li ćemo povremeno patiti? Hoćemo. Da li ćemo grešiti i braniti se? Budite sigurni da i to hoćemo. E, u tim trenucima će nam biti potrebno i strpljenje i podrška. Igramo dvomeč, prolaz je u igri”, poručio je Dejan Stanković.

Zvezda igra dobro, čak iznenađujuće dobro, ali vešto je Zvezdin šef stručnog štaba izbegao direktno pitanje o tome šta se promenilo u odnosu na period Vladana Milojevića.
“Znate moje mišljenje o Vladi, velikom čoveku i zvezdašu. Ne želim da se uporešujem sa njim, jer je on napravio ovde takve stvari da svi treba da ustanemo kada pričamo o njemu. Šta se promenilo? Što bi rekao Alegri, dođite na trening, videćete da ja ne ispljajujem rakete u svemir. Mogu ja da imam plan, ideju, ali ako nemam tim i grupu, sve je džaba… Miloje mi je omogućio da na miru spremim dve utakmice. Servirao mi je prolaz, dao mi je luksuz. Spremali smo se za Lil, imao sam momke koje su verovali u ono što smo radili. Da smo izgubili dobio bih 105 pitanja, ovako samo pet. Ali dobro – ni to nije loše”.

Mirko Ivanić još nije u kombinaciji za tim, ali veruje Dejan Stanković da će crveno-beli zaokružiti sjajan niz sutrašnjom predstavom.
“To što igramo nedelja – četvrtak- nedelja. Nemoj da se žalimo, i pričamo kako nam je teško. Kao klub smo želeli da dođemo do ovog stadijuma. Radili smo uz brojne poteškoće prethodnih 10 ili 12 godina. Sada so zajedno proširili roster, ne bismo sa 11 igrača izdržali sve ovo”.

Lil nikada nije prošao u Evropi kada je izgubio prvi meč kod kuče.
“Ne znam za to, ne čitam… Statistike su tu da se menjaju, ne daj Bože. Moje je da radim i čekam”.

Poručio je Dejan Stanković da razmišlja o sitnicama.
“Da, razmišlja se i o penalima. Svaka sitnica je bitna kod ovakvih mečeva. Imamo mnogo jakog rivala, i vi znate protiv koga igramo. Treba da se veruje, treba da ima pozitive, ali moramo da budemo realni”.

ČETVRTAK, 18.45: (2,80) CRVENA ZVEZDA (3,45) LIL (2,65)

Pitaće se Crvena zvezda, ali nešto i Lil.
“Adaptirali smo se u prvom meču. Očekujem da će promeniti formaciju, način ulasku u igru, akcije u ofanzivi. Ubeđen sam da će Žiru da igra, a to menja neke stvati. Moći će da izađu dugom loptom, u prvom meču sa Rodrigaom smo sve to iskontrolisali. Ali drugačije je sve kada Žiru počne. Svašta je moguće u fudbalu. Atletiko je juče dobio Briž, iako je 90 posto vremena proveo ispred svojih 16. Bodo Glimt se ništa nije pitao, neverovatno da su dobili. To je fudbal”.

Enem ili Arnautović?
“Šalio sam se sa Makrom, onom izjavom da bolje daje golove iz težih situacija. Po prirodi je bio vinger, slobodna desetka. Nije bio pravišpic. To je naša interna šala. Ali sutra nemam dilemu ko će igrati”.

Čaj u pivnici i zimske čarolije u Montrealu

0
a snowy street lined with buildings and lights

Sneg koji je padao na naše ispružene jezike brzo se topio, skrivena deca u nama vole takve igrariji sa snegom. Žamor se vrteo oko nas sve dok nismo ušli u hotel, a možda smo i zaspali sa njim

Čaj u pivnici i zimske čarolije u Montrealu

Ne znam, kako je na susednim ulicama. Onima sa imenima svetaca, što se zovu: Saint Catherine, pa Saint John, pa tako redom—Paul, Denis, Hubet i Jacques, Vicent, Marc, Amable.

Moram da pomenem i Saint Timothee, da se ne naljute oni sveci ucrtani na mapi grada i okoline, a koje nisam pomenuo. Ali od svih pomenutih svetaca, samo je na bulevaru Sent Laurier je počelo da sneži.

Kroz izlog bi se reklo da je neki pab. Primamljiv. U polumraku je kako I treba da bude. Iznad vrata je reklama. Mislimo da je neki pab, ali piše, „Brasserie Dieu DuCiel”. Znači, pivnica je. Svejedno nam je šta piše.

Da uđemo? Da uđemo — složio se ostatak društva. Čim smo ušli, prilazi nam neki čovek. Zaposlen u pivnici? Ne znamo to. Liči nam pre na nekog gosta. Pozdravlja nas. Kažemo da nam treba sto za četvoro.

(Piksabej)

Klima glavom, onako kada je u glavi neka sumnja. Rekao je samo onako, više za sebe — Hm. Sačekajte. Prazan sto u ovo doba? Kakva bi ovo bila pivnica da ima praznih stolova.

Odlazi u drugi deo pivnice da proveri. Ima jedan. Ali visok, sa barskim stolicama. Pritom gleda u najstarijeg od nas. U mene, da pojasnim. Ma, može. Naravno. Nemamo izbora. Na stolu su već flaša vode i četiri čaše. Da nije nosio tacnu sa pićem, ništa na njemu nije odavalo da je konobar.

Na glavi mu je crvena bejzbol kapa. Naopako okrenuta. Ima male brčiće, crne a ispod usne koje su razvučene u osmeh. Pitamo koje bi nam pivo preporučio. Pogledao je u nas, jednim pogledom: „Vi ste novi, a?” Verujemo da poznaje svakog gosta u glavu.

Piše tamo na zidu. A na zidu, ispisano dvadeset četiri vrste piva, na francuskom. Ali, mogu da vam preporučim. Klimamo glavama. Može, može. Tri piva i za mladu damu – čaj.

Čaj? Kao da je iznenađen. Rekoste minta? Videću da li ima. Malo je komplikovano naći čaj u pivnici. Sa pivom donosi i čaj. Kaže — Ça min ami, c’est une — Za mog prijatelja jedno.

Baš tako se zove ovo pivo — Za mog prijatelja jedno. Ostavljamo kapute. Kuke za vešanje kaputa su na čudnom mestu. Ispod stola. Posle nekoliko minuta se vraća i kaže da je našao pravi sto, tamo uz veliku klupu. Stavlja čaše sa pivom i čaj na tacnu. Ide ispred nas. Kada smo se smestili, donosi i novu bocu sa vodom i čaše. U polumraku vidimo da su zaista svi stolovi puni.

Okrugli, drveni, kao i stolice. Samo za tri stola su neki mlađi parovi. Mislim, na one prave parove, žensko-muške. Za ostalim stolovima je muško društvo, u različitom dobu starosti.

(Piksabej)

U jedino osvetljenom delu pivnice je dugačak šank, a za šankom žena grli nekog muškarca. Samo su njih dvoje na barskim stolicama. Muškarac se ne opire. A i zašto bi? Pretpostavljamo da nije pogrešila. On je u ozbiljnijim godinama. Suviše je osvetljeno da bi pogrešila. Mislimo da mu prija zagrljaj. Njišu se u ritmu neke muzike, džeza koji jedva dopire do njih zbog žamora. I do nas, jer ne čujemo sami sebe. Zato se smejemo. Uz „body language”.

Lupkamo prstima po stolu u nekom ritmu žagora, ili muzike. Ugodno nam je ovde. Prepoznajemo konobara koji prolazi pored nas. Ne, nije naš, naš ima crvenu kapu. Da, naš je, ima brkove. Pokazujemo mu kažiprstom na naše prazne čaše. To je dovoljno za konobara sa iskustvom. Čini nam se da je samo pomerio brk. Ulevo. Za koji minut nam donosi nove.

„Čaj nisam doneo. U redu je, gestikulišemo. Njišemo se u ritmu neke muzike. Imitiramo onaj par za šankom, bezbrižno kao i oni. U očima nam odnekle odblesak lampe. Ili su takve posle tri popijena „Ça min ami, c’est une”.

Sneg ne prestaje da veje. Ne znam kako su saznali da smo u Montrealu, ali priredili su nam nebeski doček sa snežnom vejavicom. Kroz izlog se vidi park, Centre Des Musiciens Du Monde.

Istovaraju novogodišnje jelke, na improvizovanoj pijaci, na čijem ulazu piše „Noel dans le parc?”. Božić u parku. Zimske čarolije u Montrealu. Pijaca je ograđena mrežastom ogradom. Na njoj svetluca niz raznobojnih svetiljki.

Izlazimo, a konobar nam poručuje: „Dođite sutra uveče, drugo  veče — drugo pivo”. Kada smo otvorili vrata, žamor je sa nama izašao na ulicu. Usput smo svi nešto pevušili. Sem mlade dame, valjda je to tako zbog čaja, nemotivisano.

Sneg, koji je padao na naše ispružene jezike, brzo se topio. Ona skrivena deca u nama vole takvu vrstu igrarija sa snegom. Ostatak snega je škripao pod nogama. Žamor se vrteo oko nas sve dok nismo ušli u hotel. Možda smo i zaspali sa njim. Samo je neko od nas, u gluvo doba noći, povikao u snu — dogodine na pivarski čaj.

Usvojeno aklamacijom.

Miodrag Topić, Toronto, Kanada

Da li je istina da kosa raste brže kada se ošiša?

0
woman in white scoop neck shirt

Jednom u tri meseca treba osvežiti krajeve šišanjem, savet je frizera

Da li je istina da kosa raste brže kada se ošiša?

San o dugoj, gustoj i sjajnoj kosi nije nedostižan, ali nije ni pitanje magije. Iako ne postoji čudotvorna formula koja će preko noći produžiti vlasi za nekoliko centimetara, nauka jasno pokazuje šta ubrzava rast kose, a šta ga usporava.

Prosečna kosa raste oko 1 do 1,5 centimetara mesečno, ali na tu brzinu utiču genetika, hormoni, ishrana, stres i nega. Šišanje tu ništa posebno ne pomaže.

 „Nije istina da će vam kosa brže rasti ako se češće šišate”, kaže za Gardijan Dezmond Tobin, profesor dermatoloških nauka na Univerzitetskom koledžu u Dablinu.

Kosa, prema njegovim rečima, raste iz folikula, sitnih struktura u koži glave koje se nalaze do četiri milimetra ispod kože. Unutar svakog folikula, vlakna dlake se formiraju mnogo pre nego što postanu vidljiva na površini kože glave. Do trenutka kada se pojave, dlaka koju sečete je mrtvo, očvrslo tkivo.

„Šišanje onoga što je iznad površine nema uticaja na ono što se dešava u folikulu ispod”, kaže Tobin dodajući da je brzina rasta određena genetikom i ne može se ubrzati makazama.

Ono što se menja je koliko dugo kosa izgleda raste. Termičko oblikovanje i agresivni hemijski tretmani mogu oštetiti spoljašnje stablo, čineći ga krhkim i sklonim krzanju. Kada kosa brže lomi nego što raste, čini se da nikada neće ni porasti.

Pa otkud onda taj mit? Zamislite orezivanje neposlušne žive ograde. Tobin kaže da kada je dobro ošišate, može ostaviti utisak da je gušća, ali niste promenili šta se dešava u njenom žbunu. Kosa se ponaša na sličan način. Pojedinačni pramenovi se sužavaju kako se udaljavaju od kože glave, pa ih kraće šišanje čini gušćim. Uklanjanje isprekidanih, istrošenih krajeva takođe može učiniti da kosa izgleda punije i zdravije.

Ako pokušavate da vam kosa raste, kaže Tobin, prioritet nije često šišanje, već skraćivanje rascvetalih krajeva.

Takođe, bez dovoljnog unosa proteina, telo će „štedeti” na kosi. Namirnice poput jaja, ribe, piletine, mahunarki i orašastih plodova ključne su za snažan rast. Nedostatak gvožđa takođe je čest uzrok pojačanog opadanja kose, posebno kod žena.

Osim nege, ređeg feniranja i adekvatne ishrane možete da pojačate i suplementaciju da vam griva lakše i brže poraste. Ključni su vitamin D, cink, gvožđe, vitamini B kompleksa, a dosta pomaže i redovna masaža temena čime se podstiče cirkulacija i bolja ishrana folikula. Studije pokazuju da ova navika može poboljšati gustinu kose nakon nekoliko meseci.

„Gospodar Oluje” – prva autentična koprodukcija Holivuda i Srbije

0
clap board roadside Jakob and Ryan

Režiju i scenario filma potpisuju Zoran Lisinac i Domagoj Mazuran

„Gospodar Oluje” – prva autentična koprodukcija Holivuda i Srbije

Holivudsko-srpski film „Gospodar Oluje“, u kojem uloge tumače istaknute svetske zvezde kao i značajna imena regionalne glumačke scene, počeće da se od 13. marta prikazuje u više od 300 najvećih bioskopa u Americi. Ekskluzivna srpska premijera filma očekuje se neposredno posle američke – u aprilu, nakon čega će se film naći u svim bioskopima širom Srbije u distribuciji Megakom Film.

Režiju i scenario filma potpisuju Zoran Lisinac, ko-reditelj i scenarista rekordnog domaćeg hita „Toma“, i Domagoj Mazuran, kojem je „Gospodar Oluje“ debitantsko dugometražno ostvarenje. Jedan od izvršnih producenata filma je i Miroslav Mogorović, višestruko nagrađivani producent iz Srbije. Film je nastao uz podršku Programa filmskih podsticaja Republike Srbije.

U filmu igraju neke od najistaknutijih međunarodnih glumačkih zvezda kao što su Džejms Kosmo (Igra prestola), Karolin Gudal (Šindlerova lista), Marko Ilso (Vikings) i Sara Sofi Busnina (Djun: Sisterhud). Rame uz rame sa njima, zapažene uloge imaju i značajna imena regionalne glumačke scene, uključujući Gorana Bogdana, Sergeja Trifunovića i Ivanu Dudić.

Film je, pored jadranske obale, sniman i u Beogradu – na Kalemegdanu i u tunelu kod Tašmajdana.

„Gospodar Oluje” je prva autentična koprodukcija Holivuda i Srbije, nastala sa jasnom ambicijom da region predstavi kao ravnopravnog i relevantnog učesnika na svetskoj filmskoj sceni. Ujedno, „Gospodar Oluje” predstavlja istorijski iskorak za region: ovo je prvi film u istoriji regionalnog filma koji će biti prikazivan u više od 300 bioskopa u Sjedinjenim Američkim Državama.

Uspešni biznismen i filmski producent Neb Čupin, koji iza sebe ima niz zapaženih holivudskih produkcija sa zvezdama poput Džona Travolte i Džona Malkoviča, osam godina je predano radio na ovom filmu. U američkim medijima ostvarenje se najavljuje kao akciona naučno-fantastična avantura koja zavređuje posebnu pažnju publike u 2026. godini.

Radnja filma smeštena je tri veka nakon Velikog potopa, svet se rasuo u razbacana ostrva, zauvek izložena pretnji ogromne, beskrajne Oluje. Jedina nada Ostrvljana za bezbednost nalazi se u utvrđenoj gradskoj državi Argos — utočištu do kojeg se može stići samo kroz opasna iskušenja poznata kao Jahanje Oluje. Ipak, među njima tinja prkosna struja onih koji veruju da istinsko spasenje ne leži unutar Argosa, već s one strane same Oluje.

„Gospodar Oluje“ prati odvažno putovanje dvoje mladih buntovnika sa ostrva koji prkose sudbini. Odlučni da probiju zid večite Oluje, zakoračiće u zabranjeno i nepoznato, i razotkriti istinu o poreklu svog sveta – tajnu koju vekovima brižno skrivaju besmrtni gospodari Argosa, tajanstveni Osnivači.

Oko 90 odsto izvoza IT usluga iz Srbije ide u SAD

0
shallow focus photo of Statue of Liberty

U Beogradu je danas održan skup na kojem su prezentovane mogućnosti da domaće IT kompanije prošire poslovanje na tržište SAD

Oko 90 odsto izvoza IT usluga iz Srbije ide u SAD

U Beogradu je danas održan skup na kojem su prezentovane mogućnosti da domaće IT kompanije prošire poslovanje na tržište SAD na koje, kako je istaknuto, ide oko 90 odsto izvoza IT usluga iz Srbije, kao i da su tehnologije jedan od najjačih mostova saradnje između dve zemlje.

Direktor Srpske IT asocijacije (SITA) Marko Vučetić rekao je da skup koji je ta asocijacija organizovala sa Ambasadom SAD i  Privrednom komorom otvara jednu od najvažnijih tema za dalji razvoj domaće tehnološke industrije – kako da srpske IT kompanije uspešno posluju u SAD.

Vučetić je naveo da Srpska IT asocijacija okuplja više od 40 kompanija i članica koje zajedno ostvaruju promet od više od 800 miliona evra i zapošljavaju više od 10.000 ljudi što, kako je naveo, Asocijaciji daje kredibilitet da bude relevantan sagovornik u oblikovanju daljeg razvoja IT industrije u Srbiji.

“Verujemo da je sledeći korak razvoja našeg ekosistema nije individualan, već zajednički uspeh. Zato smo pokrenuli radnu grupu unutar Asocijacije koja je podstiče sinergiju malih, srednjih i velikih kompanija. Naš cilj je da iskustvima velikih globalnih sistema pomognemo razvoj manjih kompanija i verujemo da upravo takva saradnja omogućava snažniji i širi izlazak na tržište”, rekao je Vučetić na otvaranju skupa.

Istakao je da tržište SAD predstavlja jedan od najvećih tehnoloških ekosistema na svetu, ali i da je tržište koje nagrađuje kvalitet, pouzdanost i dugoročan pristup.

Otpravnik poslova Ambasade SAD u Srbiji Aleksandar Titolo istakao je da je IT sektor najveći drugulj u ekonomiji Srbije i da je ta industrija idejama, kreativnošću i talentom stavila Srbiju na mapu izuzetnih tehnoloških znanja i rešenja.

Ukazao je i da su SAD glavno tržište za svaku kompaniju koja želi da se širi u međunarodnim okvirima.

“Jasno nam je da sama pomisao da svoj biznis proširite u SAD može da vas uplaši, a ministarstvo trgovine je upravo zato i osnovali konferenciju pod nazivom Investicioni samit ‘Select USA’  kao najveći događaj u Americi posvećen promociji stranih direktnih investicija koji pruža kako edukativne tako i mogućnosti za povezivanje”, rekao je Titolo.

Naveo je da su SAD i Srbija započele novu eru međusobnih odnosa i da su od prošlog avgusta održani ”istorijski sastanci” na visokom nivou između američkih i srpskih zvaničnika, kao i da je najavljen novi strateški dijalog između dve zemlje.

“Ovo je takođe godina mogućnosti u kojoj slavimo 250 godina SAD i nadamo se da ćete učestvovati u događajima koje planiramo u okviru ove proslave. Ne pozivamo vas samo da učestvujete, ako verujete, kao što mi verujemo, da je u interesu Srbije da ima bolje odnose sa SAD, onda treba da date i aktivan doprinos. Treba da uradimo najviše što možemo da otvorimo nove mogućnosti kako bismo pokazali narodu da bolji odnosi između SAD i Srbije daju rezultate zbog kojih će bolje živeti”, rekao je Titolo.

Predsednik Upravnog odbora Srpske IT asocijacije i direktor DXC Serbia Mihajlo Poštić istakao je da tržište SAD pruža najveće mogućnosti za kompanije iz celog sveta, pa i za firme koje dolaze iz Srbije, kao i da oko 90 odsto izvoza IT usluga iz Srbije ide za američko tržište.

Istakao je dobru saradnju sa Privrednom sekcijom Ambasade SAD koja, kako je naveo, pomaže kompanijama iz Srbije da plasiraju svoje tehnologije na američko tržište.

“Pre godinu-dve smo napravili taj veliki ‘shift’, kako da se odavde nešto izvezemo u Ameriku i pomogne našim firmama da više rade i mislim da saradnja u tom smislu nikada nije bila bolja nego prethodnih nekoliko kvartala”, rekao je Poštić.

Skup u Ložionici organizovala je Privredna sekcija (Foreign Commercial Service FCS) Ambasade SAD u Beogradu, u saradnji sa Srpskom IT asocijacijom (SITA) i Privrednom komorom Srbije – Centrom za digitalnu transformaciju (CDT), prenosi Tanjug.

Pritvor osumnjičenima da su planiralirali ubistvo predsednika Srbije

0

Pritvor im je određen da ne bi ponovili krivično delo ili dovršili pokušano

​Pritvor osumnjičenima da su planiralirali ubistvo predsednika Srbije

Viši sud u Kraljevu odredio je pritvor do 30 dana D.R. (50) i M.R. (42) osumnjičenima da su planirali ubistvo predsednika Srbije i članova njegove porodice, potvrđeno je za Tan‌jug u tom sudu.

Pritvor im je određen da ne bi ponovili krivično delo ili dovršili pokušano ili učinili krivično delo kojim prete.

Oni su osumnjičeni za izvršenje krivičnog dela pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije, u vezi sa krivičnim delom napad na ustavno uređenje.

Sumnja se da su oni, kako je MUP saopštio, od decembra prošle do februara ove godine dogovarali nasilnu promenu ustavnog uređenja Srbije i svrgavanje najviših državnih organa.

Oni su, kako se sumnja, dogovarali nabavku oružja i napad na život i telo predsednika Srbije, njegove supruge i dece, na taj način što bi ih lišili života, kao i napad na pripadnike MUP-a Republike Srbije, na taj način što bi pripadnicima MUP-a naneli telesne povrede, prenosi Tanjug.