19.8 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 486

Recept nedelje: Koh sa jagodama

0
two food strawberries

Snažna solarna oluja pogodila Zemlju, može izazvati poremećaj komunikacija i severna svetla

0
a snow covered field with trees and a green aurora light

Evrovizija 2024: Svi mediji iz Holandije povukli se sa Evrovizije nakon diskvalifikacije te zemlje, a promenjen je i redosled nastupa

0
photo of male band performing on stadium

Cene kirija porasle za 9,3% širom Kanade, samo Ontario beleži pad

0

U najnovijem izveštaju se navodi da je prosečna tražena renta za nekretnine u Kanadi u aprilu porasla za 9,3 posto u odnosu na pre godinu dana, dok je blagi rast u odnosu na prethodni mesec, takođe zabeležen prvi put od januara.

Izveštaj Urbanation and Rentals.ca, koji analizira mesečne liste iz ove mreže, kaže da je prosečna tražena renta za sve tipove kuća bila 2.188 dolara prošlog meseca.

Godišnja stopa rente porasla 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Zakupnine su porasle za 0,3 posto u odnosu na prethodni mesec.

Na osnovu izveštaja, prosečna tražena cena zakupa jednosobnog stana u Kanadi iznosila je 1.915 dolara u aprilu, 11,6 posto više nego pre godinu dana, dok je prosečna tražena cena za stan sa dve spavaće sobe bila 2.295 dolara, što je 11 posto više od aprila 2023.

Sveukupno gledano, tražene kirije za iznajmljivanje u aprilu su porasle za 13,1 posto u poređenju sa godinom ranije i dostigle prosek od 2.124 dolara. Renta stanova u kondominijumima iznosi je u proseku 2.331 dolara, što je povećanje od 3,8 posto.

Sve provincije su zabeležile mesečno i godišnje povećanje traženih zakupnina, osim Ontarija gde su kirije pale 0,3 posto u odnosu na prethodni mesec i 0,7 posto u odnosu na proslu godinu na 2.404 dolara.

SERBIANNEWS/CANADA

KANAĐANIN NAVEO 3 RAZLOGA ZAŠTO SU ZA NJEGA SRPKINJE BOLJE OD KANAĐANKI: Ne napijaju se, ne izlaze u pidžami, a ovo je ključno!

0

Žene u Srbiji imaju stila, ne napijaju se do besvesti i poštuju svog muškarca za razliku od žena koje žive u Kanadi, naveo je jedan Kanađanin koji već neko vreme živi u našoj zemlji.

“Brate, žene u Srbiji uopšte nisu bolje od žena u Kanadi, samo ih ti ne poznaješ dovoljno dobro”, bio je komentar jednog Aleksandra na koji je Kanađanin, koji se na Tik Toku predstavlja kao Andre in Serbia, rešio da odgovori.

– Hajde da popričamo o ovome. U Kanadi sam živeo veći deo svog života i mogu da kažem da postoji ogromna razlika između žena, ovde, u Srbiji i žena u Kanadi. Pod jedan – žene u Srbiji se i dalje oblače sa stilom. U Srbiji još nisam video ženu koja u javnost izlazi u pidžami, i to u tangama koje vire. Takođe, ovde nisam video, kao u Kanadi, da žene svih uzrasta, ne samo mlade, već i starije – u tridesetim, četrdesetim i pedesetim godinama, izlaze u barove i restorane i opijaju se do besvesti. Ovde nisam video žene kako na ulicama padaju jedna preko druge i ponašaju se kao da imaju 12, 13 godina – priča Andre.

Razlog zašto se tako ne ponašaju je, kako kaže Andre, to što žene u Srbiji imaju poštovanja prema svojoj porodici. One znaju da takvo ponašanje ne utiče samo na njih već i na celu porodicu.

 Žene ovde znaju i da poštuju svog muškarca. U Kanadi, ako neki momak da komentar: “Ne bi trebalo to da nosiš” ili “Ovo izgleda bolje” odmah je potpuni kreten. Dok će žene u Srbiji i dalje, uglavnom, slušati svog muškarca. E sad, ima li loših jabuka, odnosno izuzetaka, ovde u Srbiji? Siguran sam da ima, kao i u svakoj državi… Međutim, u Kanadi je daleko češće to da sretnete žene koje se ponašaju kao izrodi i koje nemaju samopoštovanja. Svaka razmišlja: “Ja sam šef, i ne treba mi nijedan muškarac, mogu da nosim i da radim šta hoću”. Naravno, i u Srbiji ste slobodni to da radite, ali se to ipak ne radi.

Većina Srba i Srpkinja se u komentarima ispod videa složila sa Andreom i zahvalila mu se na lepim rečima.

– Potpuno si u pravu. Kao žena od 49 godina mogu reći da mi je porodica sve na svetu.

Međutim, bilo je i onih koji se nisu složili i koji nemaju baš lepo mišljenje o našim ženama kao ovaj Kanađanin.

– Dobro, ali činjenično stanje je da kod nas, u Beogradu, svaka druga sad uradi usta i izgleda nakaradno. U Evropi nije toliko naglašena ta iskompleksiranost, žene su mnogo opuštenije – istakao je jedan sugrađanin svoje ne baš lepo mišljenje o našim damama.

SERBIANNEWS/CANADA

Alonso: Zasluženo smo u finalu, znao sam da može da bude problema sa Romom

0

LEVERKUZEN – Trener fudbalera Bajera Ćabi Alonso izjavio je da je klub iz Leverkuzena zasluženo izborio plasman u finale Lige Evrope, prenose nemački mediji.

Bajer je sinoć odigrao 2:2 sa Romom u Leverkuzenu u revanšu polufinala LE. Nemački klub je izborio finale LE, pošto je u prvoj utakmici polufinala odigranoj prošle nedelje u Rimu pobedio 2:0.

„Znao sam da može da bude problema u revanšu protiv Rome. Gubili smo 2:0, primili dva gola iz situacija koje smo lako dozvolili kada smo skrivili penal, ali ne smemo da zaboravimo da smo sve vreme stvarali šanse. Dopala mi se reakcija posle 0:2 i zaslužili smo da igramo u finalu LE. Prošle sezone smo bili blizu, sada smo tu”, rekao je Alonso, javlja Tanjug.

Bajer će 22. maja u finalu LE u Dablinu igrati sa Atalantom.

„Srećni smo što smo izborili finale LE. Igraćemo dva finala za sedam dana. Još imamo šansu da osvojimo trofej, a moji momci zaslužuju sva tri trofeja. Atalanta je sa Gasperinijem već godinama veoma organizovan tim. Biće pravi izazov i pravo finale”, istakao je Alonso.

Bajer Leverkuzen je već obezbedio titulu u Bundesligi, a 25. maja u finalu Kupa Nemačke igraće sa Kajzerslauternom.

Dominik Tim na kraju sezone završava igračku karijeru

0
white and blue tennis racket

BEČ – Austrijski teniser Dominik Tim potvrdio je danas da će na kraju sezone da završi igračku karijeru.

Tim je danas na svom Instagram nalogu objavio da na kraju sezone odlazi u penziju.

„Mogu da potvrdim da će ova sezona da bude moja poslednja u karijeri. Ima više razloga za to. Pre svega, moj zglob nije onakav kakav bi trebalo da bude i kakav sam želeo. Drugi razlog je moj unutrašnji osećaj. Dugo sam razmišljao o tome, o celom putovanju u tenisu koje sam imao koje je bilo neverovatno. Imao sam uspehe i osvojio sam turnire koje nisam ni sanjao. Putovanje je bilo neverovatno”, naveo je Tim.

„Međutim, došao sam do zaključka da je odluka da na kraju sezone završim karijeru ispravna. Zadovoljan sam odlukom, koju sam doneo i uzbuđen sam zbog onoga što dolazi”, dodao je austrijski teniser, javlja Tanjug.

Tim (30) je u karijeri osvojio 17 ATP titula. On je 2020. osvojio Ju-Es open, dva puta je poražen u finalima Rolan Garosa (2018. i 2019. godine) i jednom u finalu Australijan opena (2020).

Najbolji plasman u karijeri imao je u martu 2020. kada je bio treći teniser sveta, dok je trenutno 117. igrač na ATP listi.

A gde su im zlatne kvake na vratima

0
city view during nighttime photography

Kada sam se pred put u Kanadu pozdravljao sa prijateljem Miškom u Vraniću kod Beograda, on mi reče njegov stav Zapadu: ,,Mislim da su tamo i kvake na vratima zlatne”.

(Пиксабеј)

Kada su mi rekli da ću iz Budimpešte putovati u Kanadu preko Amsterdama, odmah mi je na pameti bila čuvena pesma Bore Čorbe Amsterdam:  ,,Neko mi je ukrao biciklo, jer ga nisam dobro vezo lancom, na biciklo ovde sam naviklo, da se ne bi osećalo strancom. Kučići po ulicama kaku, cipelu sam umazo govancom, oće da me grickaju u mraku, da se ne bi osećalo strancom…”

Mislio sam da ću konačno videti taj nadaleko čuveni grad gde ,,kurave u izlozi sedu, ćutu, puše, prolaznike gledu…”

Ali ništa od toga. Sleteli smo na amsterdamski aerodrom i tu su nam rekli da čekamo avion kojim ćemo odleteti u obećanu zemlju koju Kanadom zovu.

Da li zbog one kokoške koju sam smazao na budimpeštanskom aerodromu ili zbog neke neopisive treme što se već nalazim u velikom, belom svetu stomak me terao tamo ,,gde i car ide peške”.

(EPA EFE – R.V.L.)

U obilju ponude aerodromske nekako sam uspeo da pogodim gde se nalazi mesto na koje me terao stomak, inače umalo da se obrukam na mom prvom velikom putovanju u nedođiju.

U prvi mah, iako sam jasno video slike na ulaznim vratima da sam na pravom putu, pomislio sam da sam zalutao u nečiji stan. Kakav divan toalet, sve u belom, ali nisam imao vremena baš sve da razgledam nego sam hitno radio ono zbog čega sam i kročio u ovo do sada neviđeno carstvo.

Kada sam se pred put u Kanadu pozdravljao sa prijateljem Miškom u Vraniću kod Beograda, on mi je sasvim ozbiljno rekao svoj stav o Zapadu: ,,Mislim da su tamo i kvake na vratima zlatne”.

(Piksabej)

Dobri moj Miško smejao sam se tada ali kada sam video sjaj toalet apartmana na amsterdamskom aerodromu pomislio sam isto, kvake su im zlatne ako im je ovako sjajan nužnik.

Tek kasnije, ali prekasno, shvatio sam u čemu je kvaka. Zlatna kvaka. Pa mi idemo u veliki beli svet da im održavamo ove hale da izgledaju  ovako sjajno.

Iznenađenje je tek usledilo, probao sam da pustim vodu onako rutinski kako sam to radio do sada. Ali gospodo draga, nigde nikakve ručke, nikakvog dugmeta, ničega što bi ličilo na neku ,,kvaku”.

Gledam oko sebe, već se pomalo i znojim, šta da radim, obrukah i državu iz koje dolazim, obrukah i familiju, obrukah rodno selo…

Šta ako neko uđe nakon mene u ovu sjajnu odaju, šta će pomisliti o autoru ovog nedela. Trajalo je to bogami podugo, ili se to meni samo činilo, a onda sam čuo spasonosni huk vode. Kao da mi je pao kamen sa srca.

(Piksabej)

Prošlo mi je tada kroz ovu moju ludu glavu hiljadu misli i hiljadu sećanja. Setio sam se svih trenutaka, kada sam išao ,,pokraj sebe” od onog seoskog dečačića, pa sve do momčića, pa momčine, pa zrelog čoveka, koji je obišao takoreći ceo svet, ali ovo, kao na amsterdamskom aerodromu još nije video.

Pričao sam o tome kasnije, pa su mi se smejali, otprilike u stilu ,,e baš si seljačina”. Nisam ih pitao, ali bilo bi prikladno da mi objasne a gde ste to mogli videti do sada.

U selu to se radilo gde te zapadne muka, a imali smo i onaj sanduk koji se zvao klozet, hala, ćenifa, s čučavcem naravno, a umesto toalet papira ovi koji su primali besplatno novine koristili su ih u higijenske svrhe a ostali su uglavnom koristili papir od trgovinskih fišeka.

(EPA EFE – F.N.)

Kad sam kročio u grad na železničkoj stanici sam video da za ulazak na to nužno mesto često ti ni čizme nisu dovoljne. Ništa nije bolje bilo ni na Autobuskoj stanici u Sarajevu, Užicu, Beogradu.

Ni Istambul nije daleko odmakao u tom pogledu, Budimpešta takođe, Krakov isto tako. Zato ovaj sjaj amsterdamskog aerodroma, pardon klozeta, zaslužuje da bude zapamćem zasvagda.

U ušima mi odzvanja Borini stihovi  „Kučići po ulicama kaku, cipelu sam umazo govancom…”

Čekajući avion za Montreal razmišljam u polusnu: Šta me čeka u Kanadi?

Zlatne kvake, svakako.

Pacijenti često zanemaruju simptome

0
man covering face with both hands while sitting on bench

Svrab, noćno znojenje, poteškoće sa spavanjem, kao i gubitak koncentracije i nelagodnost u stomaku, samo su neki od simptoma koje imaju pacijenti sa mijeloproliferativnim neoplazmama, retke, maligne bolesti koštane srži. Zbog toga što su znaci oboljenja nespecifični, često se zanemaruju.

Maja Marković, zakonski zastupnik Nacionalnog udruženja pacijenata sa hematološkim malignitetima „Lipa”, ukazala je juče na važnost ranog prepoznavanja simptoma, usled kojih dolazi do ranijeg otkrivanja bolesti i izbegavanja potencijalnih komplikacija. Markovićeva je istakla da je od izuzetnog značaja da se simptomi ne zanemaruju kako bi pacijent započeo lečenje u što ranijoj fazi i time sprečio ozbiljnije zdravstvene komplikacije ili progrediranje bolesti. Kod pacijenata koji nemaju adekvatno lečenje mogu da se jave komplikacije poput infarkta, šloga i tromboze.

– U samom lečenju neophodan je individualni pristup svakom pacijentu, koji zavisi od simptoma i stadijuma bolesti, životne dobi i opšteg stanja pacijenta. Težište je na individualizaciji prema karakteristikama svakog pacijenta, a inovativna personalizovana terapija ima cilj poboljšanje kvaliteta života i sprečavanje razvoja komplikacija – dodala je Markovićeva.

Docent dr Danijela Leković, iz Klinike za hematologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, pojasnila je da oboleli mogu da imaju zadovoljavajući kvalitet života uz odgovarajuću terapiju.

– Pacijenti imaju tegobe koje ne povezuju sa hematološkim malignitetom. Misle da su umorni zbog obaveza koje imaju. Dešava se da imaju akutni svrab koji se pojačava nakon kontakta sa vodom. Obavezno im, uz terapiju, savetujemo prekid pušenja cigareta i adekvatnu hidrataciju – istakla je je dr Leković.

Snežana Morisijuk, iz Udruženja „Lipa”, objasnila je da joj se ova neobična bolest pojavila nakon prvog porođaja, kada je u analizama krvi primetila visok nivo trombocita. Kod nje su znaci bolesti bili umor, bol u zglobovima i nadutost jer je slezina rasla.

– U Srbiji ima inovativnih terapija, ali one nisu dostupne o trošku države. Pacijenti žive otežano i zaista bi im značilo da mogu da dobiju moderne lekove – dodala je Morisijukova.

Ovom prilikom predstavljeni su rezultati ankete o kvalitetu života i lečenja pacijenata koja je sprovedena među pacijentima sa mijeloproliferativnim neoplazmama. Kako je naglašeno, 46,9 odsto anketiranih pacijenata ima i neku kardiovaskularnu bolest, 24,5 odsto žali se na tegobe sa vidom, dok 16,3 odsto njih ima strah da će biti na teretu porodice.

Nedovoljna fizička aktivnost vodi u brojne bolesti

0
man in blue and white plaid dress shirt sitting on chair using laptop computer

Naši građani u proseku sede 4,7 sati dnevno, i to najviše stanovnici Beograda (5,8 sati), gradskih naselja, osobe koje imaju više od 75 godina, kao i oni sa visokim i višim obrazovanjem

Zbog fizičke neaktivnosti procenjuje se da se u Evropi dogodi milion smrtnih slučajeva godišnje. Približno 31 odsto osoba starijih od 15 godina nedovoljno je fizički aktivno na Starom kontinentu, a više od polovine stanovnika Evrope nije dovoljno pokretljivo da bi zadovoljilo zdravstvene preporuke.

Prema poslednjim podacima iz istraživanja zdravlja stanovništva Srbije, naši građani u proseku sede 4,7 sati dnevno, i to najviše stanovnici Beograda (5,8 sati), gradskih naselja (5,3 sata), osobe koje imaju više od 75 godina (6,1 sat), kao i oni sa visokim i višim obrazovanjem (5,5 sati). Čak 23 odsto naših građana sedi više od 420 minuta tokom dana, najviše starijih od 75 godina.

Na osnovu Istraživanja ponašanja u vezi sa zdravljem kod dece školskog uzrasta u Republici Srbiji iz 2022. godine, u svim uzrasnim grupama dečaci su fizički aktivniji od devojčica, a sa godinama se zapaža smanjenje broja svakodnevno fizički aktivne dece, što je posebno izraženo kod devojčica pa je samo 16 odsto njih u prvom razredu srednje škole svakodnevno fizički aktivno u skladu sa preporukama. I rezultati poslednjeg istraživanja zdravlja stanovništva Srbije ukazuju na pad fizičke aktivnosti i kod dečaka i kod devojčica u svim uzrasnim grupama, sa 82 odsto u 2013. godina na 68,5 odsto u 2019. godini, navode stručnjaci Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”.

Zbog toga lekari na Međunarodni dan fizičke aktivnosti, koji se danas obeležava u svetu, apeluju na građane da shvate da je svako kretanje važno za očuvanje i unapređenje dobrog zdravlja.

– Redovna fizička aktivnost ima višestruke zdravstvene koristi: održava energetsku ravnotežu i pomaže smanjenju telesne težine, utiče na izgradnju koštanog tkiva, ima zaštitni efekat za pojavu povišenog krvnog pritiska i povišenih vrednosti holesterola u krvi, smanjuje anksioznost i depresiju, doprinosi boljoj koncentraciji i različitim socijalnim ishodima – napominju u „Batutu”.

Svetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 60 minuta svakodnevne umerene fizičke aktivnosti. Preporuke naglašavaju da svakodnevna fizička aktivnost treba da bude većim delom aerobna i da uključi i intenzivne vežbe za jačanje mišića, najmanje tri puta nedeljno. Poslednjih decenija beleži se stalni pad učestalosti redovne fizičke aktivnosti i većina adolescenata nije fizički aktivna u skladu sa preporukama. Od pola i starosti, zdravstvenog stanja, a posebno u odnosu na stanje utreniranosti (kondicije) zavisi i izbor vrste aktivnosti (šetnja, plivanje, trčanje, vežbe), njena učestalost i trajanje.