18.2 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 476

Zašto nemamo vremena i koliko nas to košta: Pandemija usamljenosti i izgaranja na poslu kao posledica društvenog ubrzanja

0
person walking holding brown leather bag

Zašto nam se čini da imamo sve manje vremena uprkos sve bržoj tehnologiji koja ga štedi i kako ekonomski rast podstiče psihopatološka ponašanja? Istraživanja pokazuju da je društveno ubrzanje uzrok prenaprezanja ljudskog tela i psihe i pojave sve težih oblika oboljenja. Jedno od njih je pokazalo da se četiri petine zaposlenih u 26 zemalja oseća „na granicama kapaciteta ili izvan njih“, dok je na osnovu drugog istraživanja, sprovedenog nad 15.000 ljudi u petnaest zemalja, konkretno „izgaranje na poslu“ (burnout) otkriveno kod četvrtine zaposlenih. Ovo se događa u uslovima oporavka od pandemije, rastuće inflacije i nejednakosti zbog kojih se zadužujemo, radimo duže a spavamo kraće. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, svaka osma osoba pati od nekog mentalnog poremećaja. Preko milijardu ljudi.

“Burnout”

„Samodestrukcija, sindrom izgaranja na poslu…“ Tako je nedavno u Beogradu na pitanje koje će se psihopatologije omasoviti u budućnosti odgovorila psihološkinja i sociološkinja Renata Salecl. Samodestruktivnim ponašanjem pokušavamo da se izborimo sa frustracijom i pritiscima, dok „izgaranje na poslu“ (burnout) Svetska zdravstvena organizacija definiše kao stanje hroničnog stresa na radnom mestu kojim se ne upravlja dobro.

Problem je sve zapaženiji: jedno istraživanje je pokazalo da se četiri petine zaposlenih u 26 zemalja oseća „na granicama kapaciteta ili izvan njih“, dok je na osnovu drugog istraživanja, sprovedenog nad 15.000 ljudi u petnaest zemalja, konkretno „izgaranje na poslu“ otkriveno kod četvrtine zaposlenih. Ovo se događa u uslovima oporavka od pandemije, rastuće inflacije i nejednakosti zbog kojih se zadužujemo, radimo duže a spavamo kraće. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, svaka osma osoba pati od nekog mentalnog poremećaja. Preko milijardu ljudi.

Valjda zato kao treći problem Salecl vidi eskapizam – želju za izmeštanjem iz stvarnosti na koju nemamo uticaj: „Kada želite da živite u nekoj kućici, sa psom, daleko od svega“. Pojam eskapizam potiče od glagola pobeći, i znači žudnju za nekom mirnijom i lepšom stvarnošću. Taj osećaj nedostatka često prati nekliničko stanje „otupljenosti“ (languishing) – apatije, bezvoljnosti, pasivnosti.

Рената СалецлRenata Salecl

Šta nas tera da se prejedamo i opijamo? Otkud stres na poslu, pa i samonametnut? Zašto imamo sve manje vremena? Zašto sve manje očekujemo od ljudi i sve više kupujemo pse, što je postalo globalni trend?

Vrste društvenog ubrzanja

Da nas kapitalizam strukturno predodređuje pisao je još Maks Veber, nazvavši ga „najsudbonosnijom snagom modernog života“. Ona se danas ispoljava sve jačim osećajem nedostatka vremena. Naučnici sugerišu da se ne radi samo o osećaju. Možda najdalje je otišao sociolog Hartmut Roza, povezavši ga sa sve snažnijim iskustvom ubrzanja društva, kulture pa i samog vremena. U knjizi „Odnosi prema svetu u doba ubrzanja“ Roza polazi od ideje da je sam proces modernizacije zapravo – proces ubrzanja.

Najpre je tehničko ubrzanje proizvodnje i transporta dovelo do „sužavanja prostora“, čije je prevazilaženje postajalo sve lakše. Pošto je iskustvo letenja avionom sve dostupnije, sve više ga želimo, što radikalno menja naš odnos prema prostoru.

Хартмут РозаHartmut Roza

Tu je zatim sve brža komunikacija: od pronalaska radija krajem 19. veka do njegovog širenja u broju od 50 miliona prijemnika prošlo je 38 godina. Televiziji je za isti rast trebalo 13 godina, dok je od prvog do pedesetomilionitog internet-priključka prošlo samo četiri. Što brže čujemo i saznajemo, brže se menjaju naši odnosi, pravila i značenja koja im pripisujemo, što dovodi do ubrzanja društvenih promenaDobar primer je uloga Fejsbuka u brzoj organizaciji protestanata tokom Arapskog proleća 2011. godine. Aktuelnosti se smenjuju, a ono što danas znamo sve brže postaje nevažno. Ovo „sužavanje sadašnjosti“, kako Roza piše, otežava stabilizaciju identiteta.

Brze promene traže da se ostane u toku, što se može samo ubrzanjem tempa života – povećavanjem broja doživljaja po jedinici vremena. To radimo ubrzavanjem aktivnosti (žurba), skraćivanjem pauza između njih ili preklapanjem aktivnosti (tzv. multitasking). Ovo je paradoksalno, budući da tehničko ubrzanje štedi vreme, što bi trebalo da uspori tempo života. Stvar je u tome što tehničko ubrzanje ne može da isprati našu potrebu da postignemo više. Ako možemo imejl poslati dva puta brže nego pismo – a poželimo da ih pošaljemo tri, četiri ili pet puta više nego što smo slali pisama – javiće se nedostatak vremena. Slično je sa korišćenjem automobila, odlascima u nabavku i sl. Tada se pozivamo na novo tehničko ubrzanje: instant poruke, brža kola, automatske kase u prodavnicama. Ova prisila na ubrzanje je stresna, a pojačava je kultura u kojoj je gubljenje vremena smrtni greh („vreme je novac“).

Arcade Fire: We Used to Wait

Od tržišne privrede do tržišnog društva

Nakon pobede neoliberalizma osamdesetih i internet-revolucije devedesetih godina, ubrzale su se ekonomsko-finansijske transakcije, tehnološke inovacije i zaoštrila konkurencija na tržištu. Nužda da se stvori profit sabija vremenske okvire firmi i zaposlenih, koji moraju da rade duže i napornije, dok bolovanje postaje rad od kuće. Upravo tako sociolog Alan Erenberg tumači povećanu učestalost dijagnoza depresije i izgaranja na poslu – kao reakciju na vremensku preopterećenost koju nameće savremeno društvo. Kako je pisao u knjizi „Iznurenost sopstva“ (The Weariness of the Self), depresija nije zavera farmaceutske industrije već posledica društvenih normi koje veličaju uspeh, lični izbor i autonomiju.

Srž neoliberalizma je u tome što nekadašnje opšte vrednosti (pravdu, jednakost ili slobodu) zamenjuje tržišnim principom nadmetanja. Ovo je problem, jer su nadmetanje i ubrzanje povezani pojmom „produktivnost“ – učinkom po jedinici vremena. Pošto se društveno priznanje stiče prema načelu nadmetanja, brzina postaje vrlina. Što si produktivniji, više zarađuješ. Što više zarađuješ, više vrediš. Sledi da produktivnost određuje vrednost.

Nije oduvek bilo tako. U srednjovekovnom društvu, borba za priznanje bila je višegeneracijska i moguća samo protiv društvenih struktura, zbog čega je teško mogla da bude svakodnevna preokupacija pojedinca. U modernom društvu, priznanje postaje izborivo tokom karijere, višegodišnjom borbom za pozicije. U postmodernom, neoliberalnom društvu, preovlađuje svakodnevna borba za učinak. Ona nije samo statusna već i egzistencijalna: „Čak su i čistačice sada zaposlene na određeno vreme i plaćene prema učinku“, piše Roza.

Књига Хартмута Розе и слика Џ.М.В. Тарнера Knjiga Hartmuta Roze i slika Dž.M.V. Tarnera “Kiša, para i brzina – Velika zapadna železnica” (1844)

Ova je logika obuhvatila i slobodno vreme. Neprestani privredni rast – rast proizvodnje po jedinici vremena – preplavljuje nas robom i uslugama. Tu nastupa marketing, čija je svrha da suvišnu proizvodnju plasira i opravda. To podstiče potrebu da sebe posmatramo kao autentični „projekat“ koji treba brendirati, što povećava prisilu kupovine i dokazivanja u pogledu planiranja aktivnosti, društvenih kontakata ili godišnjeg odmora. Tako mora, jer je slobodnog vremena sve manje.  U ovome je klopka, jer što je izbor pred nama veći, veća je i odgovornost za odabir. Tada rastu očekivanja, koja često ostanu neispunjena pa osećamo krivicu. Ovo je stresno, pa sagorevanje na poslu postaje sagorevanje van posla.

Ubrzani i otuđeni

Sve ovo dovodi do višestrukih otuđenja. Zbog brzine i „sužavanja prostora“ razdvajaju se fizička i društvena bliskost: ljudi, stvari ili dešavanja oko nas tiču nas se sve manje. Možemo se dopisivati sa osobom u Argentini, a ćutke sedeti pored poznanika u prevozu.

Sa tehnološki posredovanom komunikacijom raste prezasićenost kontaktima i dostupnim informacijama, a opada privlačnost kontakta uživo. Razgovor postaje sve naporniji jer ga, za razliku od dopisivanja, nije lako kontrolisati. Ovo je za Šeri Terkl, direktora Instituta za proučavanje odnosa tehnologije i identiteta na MIT-u, loše jer razgovori postaju sve prostiji. Kako zaključuje u knjizi „Obnovimo razgovor“, anksioznost oko spontanosti znači da nestaju najpre neplanirani, a onda razgovori puni digresija koji otkrivaju nešto novo. Ovo je gotovo nužno, jer porast interakcija smanjuje našu posvećenost svakoj od njih. Rezultat su usamljenost, emotivno povlačenje i otuđenje od neposrednog okruženja. Romanopisac Stiven Marš je napisao: „Istorija naše upotrebe tehnologije je istorija žudnje za izolacijom i dolaženja do nje.“

Шери ТерклŠeri Terkl

Sa druge strane, sve brža proizvodnja čini da noviji uređaji na tržištu postaju toliko složeni da ih sve teže koristimo (po dva daljinska za televiziju, frižideri sa ekranom). Ovo je najvidljivije kod telefona, sa čijim komponentama i funkcijama smo sve manje upoznati. Gubimo praktična umeća jer ih inovacije sve brže obezvređuju. To dovodi do neispravnog rukovanja, nemara i bržeg odbacivanja. Tako se otuđujemo i od sveta stvari, kojima ne pružamo priliku da ostvare svoj potencijal.

Sve je više situacija u kojima ne želimo zaista ono što radimo, iako to radimo po svojoj volji. Ovo nije tek banalan refleks, kao kada u radu nesvesno napravimo predah „skrolovanjem“ Fejsbuka ili „motanjem“ kanala. U svetu rada, kako liste zadataka postaju sve duže, sve češće se žalimo da nemamo vremena za osnovni posao (lekari za pacijente, nastavnici za decu) jer ga istiskuje papirološki (popunjavanje obrazaca, izveštaja). Osećaj da ne radimo ono što zaista želimo jeste oblik otuđenja od sopstvenih aktivnosti, na poslu ali i van njega.

Владимир Величковић: ТркачиVladimir Veličković: Trkači

Posledica je da, iako nam mogućnosti za potrošnju rastu, sve teže ih realizujemo. Brz tempo života istiskuje zadovoljenja do kojih dolazi dugoročnom potrošnjom (čitanjem Rata i mira) a racionalizuje ona brža, ostvariva kupovinom (npr. karte za istoimenu predstavu). Ovde se razdvajaju kupovina, koja se može proizvoljno ubrzavati, i potrošnja koja to ne može, jer zahteva vreme koje nemamo. Zato nedostatak stvarne potrošnje nadoknađujemo čestim kupovinama knjiga, kućne elektronike i sličnih uređaja, u nadi da ćemo uskoro (kada „prođe gužva“) uživati u potrošnji. Međutim, iskustvo pokazuje da zadovoljstvo izmeštamo u budućnost („kada odem na godišnji odmor“) pa i onu daleku („kada odem u penziju“).

Opisani i drugi trendovi na kraju mogu dovesti do teških oblika samootuđenja i mentalnih poremećaja, što Roza povezuje sa društvenim ubrzanjem i nadmetanjem čije se granice ne naziru.

Ekonomski rast – za čije babe zdravlja?

„Ne možemo više ovako“, požalio se 2010. godine Bernar Akuje, predsednik francuskog parlamenta, na prečeste zahteve vlade da se zakoni usvajaju po hitnom postupku, „ne ukoliko želimo dobre zakone i demokratsku debatu“. Ovim je ukazao na to da politika, za razliku od ekonomije, ima prag ubrzanja. „Dobar zakon traži vreme za razmišljanje“, rekao je on.

“A million Times”, izložba švedskog umetničkog studija “Humans since 1982” (2016)

Ovo osvetljava još jednu opasnu implikaciju ubrzanja – da politika, ukoliko želi da održi korak sa kapitalizmom, mora da se odrekne demokratije. Šta je odabrala, pokazali su Occupy Wallstreet, „Siriza“, „Podemos“, „žuti prsluci“ i desetine drugih protesta protiv politika štednje, uništavanja životne sredine ili antikovid mera. Ipak, koliko god bio sporan, suština nije u samom kapitalizmu. Niti je rešenje u socijalizmu jer je patio od iste opsesije – za brzim rastom proizvodnje.

Iako decenijama vlada konsenzus da je rast preduslov za blagostanje, istina je da se preko određenog nivoa dohotka po stanovniku – koji su bogate zemlje odavno premašile – veza između ekonomskog rasta i ljudske dobrobiti prekida.

Olga Danilović posle velikog preokreta u osmini finala Rolan Garosa

0
tennis ball on tennis court

Srpska teniserka Olga Danilović napravila je najveći uspeh u karijeri pošto se pobedom nad Donom Vekić sa 2:1, po setovima 0:6, 7:5, 7:6 (10:8) plasirala u četvrto kolo Rolan Garosa.

Srpska teniserka trijumfovala je protiv Hrvatice posle tri sata i 11 minuta iscrpljujuće igre.

Nije sve izgledalo bajno posle 27 minuta igre. Toliko je vremena trebalo Doni Vekić da osvoji prvi set sa ubedljivih 6:0.

U drugom setu, stvari su polako počele da se menjaju. Danilovićeva je zaigrala dosta sigurnije, pravila manje grešaka i preciznim udarcima terala rivalku na ishitrene udarce.

Posle niza sigurnih gemova na obe strane usledio je 10. gem u kojem je Olga propustila dve set-lopte, posle kojih je rezultat bio 5:5. Nije ipak čekala dugo da kruniše svoju dobru igru. Uspela je da iskoristi četvrtu priliku i osvoji drugi period sa 7:5.

Treći set bio je najuzbudljiviji. Ponovo nije dobro počelo po Danilovićevu, pošto je Vekićeva napravila rani brejk i povela sa 1:0. Srpska teniserka je potom u svakom narednom gemu imala priliku da uzvrati brejkom, ali je morala da čeka do šestog gema, kada rivalki nije dozvolila nijedan poen.

Već u narednom gemu uspela je da odbrani šest brejk lopti i potvrdi oduzet servis. Najzanimljivije je bilo u finišu seta. Od 4:4, rivalke su napravile po dva brejka, pa je meč ušao u taj-brejk.

Danilovićeva je zaostajala 6:2 u taj-brejku, ali je uz seriju dobrih udaraca naterala rivalku da greši, pa je ponovo preokrenula, povela sa 9:8, i iskoristila prvu meč-loptu za najbolji rezultat u karijeri.

Olga Danilović će u osmini finala igrati protiv Čehinje Markete Vondroušove koja je ekiminisala Francuskinju Kloe Pake posle sat i po vremena igre sa 2:0, po setovima 6:1, 6:3 .

Reporterka The Mirror-a opisuje susednu zemlju kao neotkrivenu: Ovo je „unapređena“ destinacija

0
a city with a tower and a body of water in the background

Crna Gora

Na samo tri sata direktnog leta iz Velike Britanije nalazi se ‘unapređena’ destinacija za odmor sa visokim planinama, prelepim plažama, čistim morem i čudesnim gradovima. Posetioci su ostali zapanjeni ponudom zemlje.

Ovako britanski list The Mirror opisuje Bokokotorski zaliv u Crnoj Gori, prenoseći priču svoje reporterke.

Ona je opisala evropski skriveni dragulj kao „najlepše mesto na svetu“ nakon što je bila zapanjena onim što je pronašla na nedavnom putovanju.

Otprilike tri sata leta od Velike Britanije je zadivljujuće mesto za planinarenje, istraživanje neobičnih gradova, divljenje prekrasnim plažama i planinama – sve ćete ih naći u Crnoj Gori. Prelepo mesto je zapravo prilično nova država – koja je postala nezavisna 2006. – ali turisti kažu da je „podcenjena“ i svakako lokacija na kojoj vredi provesti svoj odmor. Ako ne znate gde se nalazi, zemlja je stisnuta između Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Albanije.

Crna Gora

Kotor, Zaliv, Crna Gora (Unsplash)

Nakon što je proveli neko vreme u Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori, reporterka The Mirrora Suzana Galton opisala je to mesto kao „očaravajuće i relativno neotkriveno“ mesto koje ih je nateralo da se vrate.

Zemlja je puna hotela dobre kategorije, kao i „The Splendid Conference and Spa Resort“ u Bečićima – nazvanog po filmu o Džejmsu Bondu.

Takođe za one koji vole glamur i luksuz, u Tivtu je „Porto Montenegro“ – marina od više miliona funti u Bokokotorskom zalivu u kojoj bogati ruski turisti i evropski ljubitelji jahti pokazuju svoje super-brodove.

Visoke planine i čisto plavo nebo

Jedna mlada žena po imenu Džesika podelila je svoje iskustvo na TikTok-u nakon nedavne posete. Veliki deo svog vremena provodila je pored vode – jela u restoranima na obali i divila se pogledu. Uživala je u brojnim kafama, svežem hlebu, kao i u Aperol Spritz-u. Neka od najpopularnijih mesta su Bokokotorski zaliv, Tivat, Kotor, Bar, Ulcinj i Stari Bar.

Osim toga, ona se vozila čamcem na blistavoj i čistoj vodi Jadranskog mora, dok se divila visokim planinama na čistom plavom nebu. Za Crnogorce poput Janka, planine su ono što njihovu zemlju čini posebnom, piše The Mirror.

Crna Gora, plaže, crnogorski turizam

Crna Gora, plaže (Pixabay)

Imala je izvanredan pogled iz svog Airbnb-a i opisala je to mesto kao neverovatno. Takođe je provela neko vreme u čudesnim malim gradovima, diveći se impresivnim arhitektonskim zgradama.

Britanski list u tekstu takođe navodi i načine na koje britanski turisti mogu da dođu do Crne Gore, preporučujući aerodrome u Podgorici i Dubrovniku.

Često, ova druga opcija može biti lakša jer ima više redovnih letova, sa niza britanskih aerodroma, do i iz Dubrovnika.

Gitara Džona Lenona prodata na aukciji za rekordnih 2,67 miliona evra

0
person playing guitar

Gitara člana “Bitlsa” Džona Lenona prodata je na telefonskoj aukciji u Njujorku za rekordnih 2,67 miliona evra, čime je postala najskuplji instrument te grupe ikada prodat na aukciji.

Gitara Džona Lenona prodata na aukciji za rekordnih 2,67 miliona evra (FOTO)

Prema navodima kompanije, to je najskuplja gitara Bitlsa ikada prodata na aukciji.

Prethodnu rekordnu prodaju zabeležila je Lenonova akustična gitara koja je prodata za 2,21 milion evra na aukciji u Kaliforniji 2015. godine, preneo je Bi-Bi-Si.

Lenonova gitara, koja je bila izgubljena više od 50 gadina, prodata je u sredu na telefonskoj aukciji u baru “Hard Rok Kafe” u Njujorku.

Lenon je svirao na toj gitari od 12 žica tokom snimanja albuma “Help!” iz 1965. godine, a pronađena je na tavanu kuće u Velikoj Britaniji kada su se vlasnici spremali za selidbu, prenosi Rojters.

“Potpuno smo oduševljeni i počastvovani što smo postavili novi svetski rekord prodajom izgubljene gitare Džona Lenona,” rekao je izvršni direktor Džulijen’s Aukšns, Dejvid Gudman. “Ova gitara nije samo deo muzičke istorije već i simbol trajnog nasleđa Džona Lenona.”

Gudman je rekordnu prodaju nazvao “svedočanstvom o vanvremenskoj privlačnosti i poštovanju prema muzici Bitlsa i Džonu Lenonu.”

Aukcijska kuća saopštila je da je ovaj instrument među pet najskupljih gitara ikada prodatih na jednoj aukciji.

Šta će se jesti na Olimpijskim igrama: Više od polovine jela će biti bazirano na biljnoj ishrani

0
the olympic rings in front of the eiffel tower

Oko 40.000 obroka i 500 recepata biće posluženo sportistima na Letnjim oipijskim igrama. Iako Francuska ima reputaciju jedne od najboljih kuhinja na svetu, ali za vegetarijance je izbor često ograničen. Izgleda da će situacija drastično da se promeni u narednom periodu, pošto će ova država, koja je inače domaćin Olimpijskih igara 2024. godine, služiti 60 odsto biljnih obroka na prestižnoj sportskoj manifestaciji. Suvišno je reći da se ovakav izbor mnogima baš i ne dopada.

Šta će se jesti na Olimpijskim igrama: Više od polovine jela će biti bazirano na biljnoj ishrani

Prestonica Francuske biće domaćin Letnjih olimpijskih igara i mnogi sa nestarpljenjem očekuju prestižan sportski događaj. Organizovati igre nije jednostavno, treba da se vodi računa o smešaju, bezbednosti, transportu, ali i hrani učesnika. Kako je najavljeno, u Parizu za vreme manifestacije će biti servirana hrana koja je bazirana na voću, povrću i začinima.

“Ljudi su bili definitivno iznenađeni kada smo prvi put predložili da meni čini 60 odsto namirnica biljnog porekla. Francuska zaostaje za drugim evropskim zemljama u pogledu količine vegetarijanske hrane koja se konzumira. Međutim, pošto je Pariz svetska prestonica ugostiteljstva, kada trend u ishrani postane popularan negde drugde, on se razvija i ovde”, kaže Filip Virc, šef sektora za hranu i piće na igrama.

Odbor za planiranje Olimpijskih igara imao je cilj da smanji emisiju ugljenika za 50 odsto, a to se “delimično može postići smanjenjem transporta hrane i korišćenjem crvenog mesa”.

Očekuje se da će oko 40 hiljada obroka biti servirano svakog dana tokom takmičenja za više od 15 hiljada sportista iz 200 različitih zemalja smeštenih u Olimpijskom selu, prenosi AP.

Istaknuto je da će 80 odsto hrane koja se servira na igrama, kako sportistima, tako i gledaocima, dolaziti iz Francuske. Šef je naglasio da žele da budu uzor svojim primerom: “Ako najveći sportski događaj na planeti može da se obaveže na posluživanje 60 odsto biljne hrane, bilo koji drugi događaj takođe može”, kaže, a piše Fud and Vajn.

Najavljeno je da je do sada je planirano oko 500 recepata za Olimpijske igre.

“Postoji ogromna količina recepata baziranih na biljkama koji će biti dostupni široj javnosti i nadamo se, da će im se dopasti”, rekao je Virc.

Sportisti će takođe imati pristup štandovima za hranu “uzmi i kreni”, uključujući i onaj posvećen isključivo francuskoj kuhinji.

Urbani park Place de la Concorde, u centru Pariza, ponudiće posetiocima 100 odsto vegetarijansku hranu – prvi put u istoriji igara. Mesto će biti pozornica za najsavremenije sportske discipline Pariz 2024 kao što su skejtbord, brejkdens i drugih.

Stari Egipćani pokušavali da leče rak operacijom

0
a white skull sitting on a black surface

Rak se često smatra bolešću modernog doba. Međutim, medicinski tekstovi iz drevnog Egipta ukazuju na to da su iscelitelji tog vremena bili svesni tog stanja. Novi dokazi iz lobanje stare više od 4.000 godina otkrili su da su drevni egipatski lekari možda pokušali da leče određene vrste raka operacijom.

Stari Egipćani pokušavali da leče rak operacijom

Lobanja je pripadala čoveku koji je imao oko 30 do 35 godina kada je umro, a nalazi se u kolekciji Laboratorije Dakvort na Univerzitetu Kembridž u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Od sredine 19. veka, naučnici su proučavali ožiljke na površini lobanje, uključujući višestruke lezije za koje se smatra da predstavljaju oštećenje kostiju od malignih tumora.

Arheolozi smatraju da je lobanja, označena sa 236 u kolekciji, jedan od najstarijih primera maligniteta u antičkom svetu, koji datira između 2686. pre nove ere i 2345. pre nove ere. Ali kada su istraživači nedavno pažljivije pogledali ožiljke tumora pomoću digitalnog mikroskopa i skeniranja mikro-kompjuterizovanom tomografijom (CT), otkrili su znake posekotina oko tumora, što sugeriše da su za uklanjanje izraslina korišćeni oštri metalni instrumenti, pokazuje studija objavljena u časopisu “Frontirs in Medisin”.

“To je bio prvi put da se čovečanstvo hirurški bavilo onim što danas nazivamo rakom”, rekao je viši autor studije dr Edgard Kamaros, profesor na odeljenju za istoriju na Univerzitetu Santjago de Kompostela u Korunji, u Španiji.

Međutim, nije poznato da li su iscelitelji pokušali da uklone tumore dok je pacijent još bio živ ili su tumori uklonjeni nakon smrti, radi analize, rekao je Kamaros za Si-En-En.

“Ako su te posekotine urađene na osobi dok je bila živa, govorimo o nekoj vrsti lečenja direktno povezanom sa rakom. Ali ako su posekotine napravljene posthumno, to znači da je ovo istraživanje medicinske autopsije u vezi sa tim rakom”, naveo je on.

Medicina u starom Egiptu, koja je opširno dokumentovana u medicinskim tekstovima kao što su Ebersov papirus i Kahun papirus, bila je nesumnjivo sofisticirana, a nova otkrića nude važne, direktne dokaze o ovom znanju, rekao je dr Ibrahem Badr, vanredni profesor na odseku za restauraciju i konzervaciju antikviteta na Univerzitetu za nauku i tehnologiju Misr u Gizi, Egipat.

“Vidimo da se drevna egipatska medicina nije zasnivala samo na biljnim lekovima kao što je to bila medicina u drugim drevnim civilizacijama, već se direktno oslanjala na hirurške prakse”, rekao je Badr, koji nije bio uključen u novo istraživanje.

Prema njegovim rečima, tehnologije 21. veka, poput onih koje se koriste u novoj studiji, otkrivaju ranije nepoznate detalje o medicinskoj umetnosti starog Egipta,  prenosi Si-En-En.

Novak uživao na terenu, rutinska pobeda u drugom kolu

0
FOTO: novakdjokovic.com

U drugom kolu Rolan Garosa, Novak Đoković lako savladao Španca Roberta Karbaljesa Baenu – 3:0 (6:4, 6:1, 6:2).

Novak uživao na terenu, rutinska pobeda u drugom kolu

Preskočena je i druga prepreka na putu ka cilju. I ne samo da je preskočena, nego je konačno delovalo da je Novak uživao na terenu.

Nakon trijumfa u tri seta u prvom kolu, protiv Francuza Pjera-Uga Erbera, Novak Đoković je i u drugom kolu proveo na terenu tri seta.

Najbolji teniser sveta je pokazao da podiže formu i da je tempira za krajnji cilj – osvajanje nove grend slem titule.

Karbaljes Busta je savršeno otvorio meč – napravio je brejk.

Ali Novak je odmah uzvratio istom merom, a potom napravio još jedan u ključnom trenutku – za 6:4.

U drugom setu nije bilo uzbuđenja.

Novak je poveo sa 4:0, a onda rutinski priveo kraju ovaj deo igre – 6:1.

Borio se Španac koliko je mogao, ali je Novak bio izuzetno raspoložen.

Sjajno je servirao, odlično udarao lopticu, imao predivne poene i rešenja, a možda i važnije – govor tela i interakcija sa publikom svedočili su tome da Novak zaista uživa na terenu.

Brzo i lako je došao do nova dva brejka, od kojih je drugi bio bez izgubljenog poena.

Poveo je sa 4:1 u trećem setu, a onda mirno priveo meč kraju i plasirao se u narednu rundu takmičenja.

U narednom kolu, Novak će igrati protiv boljeg iz duela Gael Monfis – Lorenco Muzeti.

Kanađani planiraju preseljenje u ove gradove zbog pristupačnijeg stanovanja

0

Suočeni s povišenim cenama stanovanja, polovina Kanađana u najvećim gradovima u zemlji razmišlja o preseljenju u mesta sa pristupačnijim stanovanjem.

Prema novom istraživanju Royal LePage objavljenom u sredu, 50 posto ispitanika u regijama Toronta, Montreala i Vancouvera reklo je da bi razmotrili kupovinu nekretnine u jeftinijim gradovima ako su u mogućnosti da nađu posao ili rade na daljinu.

Od anketiranih iznajmljivača, 60 posto je reklo da bi bili spremni da se presele. U međuvremenu, 45 posto anketiranih vlasnika kuća reklo je da će to razmotriti.

„Priuštivost (stambenog) postala je jedno od glavnih društvenih pitanja našeg vremena“, rekao je Phil Soper, predsednik i izvršni direktor Royal LePagea, u video intervjuu za CTV News Channel. “Pandemija je uvela novu eru mobilnosti, virtuelne tehnologije i poslovne prakse, otvarajući ljudima oči na činjenicu da imamo neke sjajne i mnogo pristupačnije – nazovite to srednje veličine – gradove. Dakle, trendovi se uklapaju. “

Međutim, Soper kaže da se nalazi možda neće pretočiti u stvarne poteze.

“Upozorio bih ljude koji govore ‘Razmotrio bih da se preseljenje’ nisu isto što i ljudi koji se sele”, rekao je. “Znam da smo nakon izbora 2016. imali ogroman porast broja Amerikanaca koji su rekli da će se preseliti u Kanadu, ali stvarni broj onih koji su to učinili je prilično mali.”

Ipak, značajan broj ljudi razmišlja o opcijama.

Sledi postotak Kanađana koji razmišljaju o preseljenju u jeftiniji grad:

  • 51 posto ljudi u širem području Toronta;

  • 54 posto ljudi u širem području Montreala;

  • 45 posto ljudi u širem području Vancouvera.

Za ljude u Montrealu, Quebec City je bio najbolji izbor za potencijalni potez.

Za ljude u Torontu i Vancouveru, Edmonton je bio najprivlačnija nova destinacija.

Najpristupačniji gradovi

Na istočnoj obali, Soper je rekao da je Halifax vremenom poskupeo, “ali Saint John, New Brunswick ostaju mesta u koje se preselio značajan broj ljudi iz centralne Kanade od 2020. od vrha pandemije.”

Evo najpristupačnijih gradova u Kanadi na osnovu procenta prihoda domaćinstva potrebnog za plaćanje mesečne hipoteke, prema istraživanju:

1- Thunder Bay, Ont.: 22,2 posto

2- Saint John, NB: 25,1 posto

3- Red Deer, AB.: 25,7 posto

4- Trois-Rivières, Que: 28,5 posto

5- Edmonton: 28,9 posto

6- Regina: 29,1 posto

7- St. John’s, NL: 30,1 posto

8- Kvebek City: 30,8 posto

9- Sherbrooke, Que.: 30,8 posto

10- Winnipeg: 31,8 posto

Iako bi trend migracije imao koristi za manje zajednice, on je i izazov za urbaniste, rekao je Soper.

“Imamo problema sa nedostatkom stanova ne samo u Torontu i Vankuveru, već i u ovim manjim gradovima”, objasnio je on. “Samo je bazna vrednost osnovnog zemljišta znatno niža nego u našim najvećim urbanim centrima. Dakle, oni počinju na mestu bolje pristupačnosti, ali nisu izbegli problem akutne nestašice stambenog prostora. Dakle, urbanisti su svuda bore sa obezbeđivanjem dovoljno krovova za našu rastuću populaciju.”

Izveštaj je koristio online panel za anketiranje 900 stanovnika Kanade, starosti 18 i više godina, koji žive u širem Torontu, Montrealu i Vancouveru. 

SERBIANNEWS/CANADA

“Kratkovida odluka”: Novi Pattullo most sa četiri trake je premali, kaže gradonačelnica Surrey-a

0

Kratkovida je odluka da se most sa četiri trake, zameni mostom sa četiri trake“, kaže gradonačelnica Surrey-a Brenda Locke.

U prilično oštroj izjavi objavljenoj danas u kojoj se isključivo kritikuje tekući projekat zamene Pattullo mosta, Locke kaže da je novi most trebao biti izgrađen s više saobraćajnih traka od samog početka.

Odluka da se gradi most sa četiri trake „doneta je uprkos brzom rastu stanovništva Surreya i povećanim prometnim zahtevima. Pokrajina bi trebalo da ulaže u modernu infrastrukturu koja će podržati [ne samo] potrebe sadašnjosti već i budućnosti. Ovaj nedostatak predviđanja u ulaganjima u infrastrukturu ne samo da će pogoršati zagušenje, već će i zapretiti da uguši ekonomski rast i razvoj Surreya.”

Lockeova izjava dolazi nakon prošlosedmičnog otkrića pokrajinske vlade da je trenutni građevinski projekat za završetak i otvaranje novog mosta dodatno odložen od 2024. do jeseni 2025. godine . Kada je projekat vredan 1,38 milijardi dolara započeo velike građevinske radove u proleće 2021., prvobitno je bilo predviđeno da se otvori krajem 2023. godine.

Od ovog meseca, izgradnja je napredovala do završetka glavnog tornja mosta u reci i ugradnje prvog segmenta mosta sa kablovima za vešanje. Nastavljaju se radovi na završetku prilaza i nadogradnji putne mreže s obe strane reke Fraser.

izgradnja novog patulo mosta maj 2024

Napredak izgradnje novog mosta Pattullo od maja 2024. (Vlada BC)

pattullo bridge

Umjetnički prikaz novog Pattullo mosta. (Fraser Crossing Partners)

„Pokrajinska vlada je dala mandat gradovima da stvore više stambenih objekata, ali pokrajina je daleko u nedostatku u isporuci neophodne infrastrukture da podrži taj rast“, nastavlja se u izjavi gradonačelnice.

„Povrh akutnog nedostatka škola i zdravstvenih ustanova u Surreyu, kontinuirano kašnjenje mosta Pattullo je još jedan primer nedostatka vizije u stambenom planu koji je provincija nametnula opštinama.

Locke kaže da kada je sadašnji most Pattullo sa četiri trake izgrađen 1937. godine, Surrey je imao oko 12.500 stanovnika, dok je New Westminster imao oko 20.000. Surrey sada ima skoro 700.000, a New Westminster se približava 100.000.

Postojeći most Pattullo u proseku prodje 15.300 vozila po traci, što ga čini petim najprometnijim pokrajinskim prelazom. Nasuprot tome, najprometniji prelaz, tunel George Massey, u proseku prodje preko 21.000 vozila po traci. Ukupno, Pattullo most dnevno prodje u proseku 61.000 vozila dnevno.

bijes na cesti

Paluba mosta Pattullo gleda na sjever prema New Westminsteru. (Google mape)

novi patulo most

Umjetnički prikaz konačnog dizajna za novi most Pattullo za 2020. (Vlada BC)

pattullo bridge

Umjetnički prikaz konačnog dizajna za novi most Pattullo za 2020. (Vlada BC)

Odluka da se nastavi sa novim mostom sa četiri trake – po dve trake u svakom smeru – proizilazi iz protivljenja grada New Westminstera pre jedne decenije da bi veći most doveo više regionalnog saobraćaja na njegove ulice. Zbog geografije regije i postavljanja nekoliko kritičnih regionalnih prelaza preko reke Fraser, može se očekivati ​​da će regionalni arterijski saobraćaj gravitirati i prolaziti kroz New Westminster.

U isto vreme, TransLink je vodio napore u projektovanju i planiranju novog mosta zbog starosti postojećeg mosta, pogoršanja stanja i ozbiljne strukturalne ranjivosti na jake vetrove, seizmičke događaje i udare brodova. TransLink upravlja postojećim Pattullo mostom, koji će biti srušen odmah nakon otvaranja novog mosta.

Pokrajinska vlada je 2018. godine preuzela kontrolu nad novim mostom Pattullo, koji će biti isporučen, u vlasništvu i kojim će upravljati isključivo Ministarstvo saobraćaja i infrastrukture BC. U isto vreme, ovaj potez je bio posledica finansijskih pritisaka TransLink-a i boljeg omogućavanja vlasti za javni prevoz da se fokusira na projekte proširenja javnog prevoza.

Pokrajinska vlada je usvojila TransLink-ove principe dizajna za izgradnju mosta sa četiri trake sa širim trakama i betonskom barijerom između smerova traka koji zajedno omogućavaju veći kapacitet sa viših bezbednih ograničenja brzine od postojećeg mosta. Takođe će postojati nova rampa iz smera juga mosta i smera autoputa 17 prema zapadu i široke staze za pešake i bicikliste.

Rani koncepti razmatrani pre deset godina uključivali su most sa šest traka s potpuno novim namenski izgrađenim petljama i putnim vezama u Surreyu i New Westminsteru. Ovo uključuje koncept nadvožnjaka koji povezuje Pattullo most s Bulevarom King George i Scott Road i stvara rampe između mosta i autoputa 17 u pravcu istoka.

Prethodni rani koncept za ambicioznije putnu mrežu na kraju Surreyja novog mosta Pattullo:

Pattullo Bridge TransLink rano

Rani plan za opsežna poboljšanja putne veze u Surreyu za novi Pattullo most. (TransLink)

Konačni koncept dizajna za putne veze mosta Pattullo u Surreyu:

Finale Pattullo mosta

Konačni plan smanjenih putnih veza za most Pattullo u Surreyu. (Vlada BC)

Tokom godina, i TransLink, a kasnije i pokrajinska vlada, tvrdili su da se novi most sa četiri trake može proširiti kao most sa šest traka u budućnosti po želji. To bi se postiglo proširenjem konzolne palube kako bi se premestile pešačke i biciklističke staze i sužavanjem širine četiri trake.

Kao rezultat toga, sadašnji projekat prvenstveno se bavi sigurnosnim nedostacima postojećeg mosta umesto značajnog povećanja transportnog kapaciteta.

“Ministarstvo saobraćaja tvrdi da će ‘most biti izgrađen kako bi se omogućilo moguće buduće proširenje na šest traka.’ Pa, budućnost je sada, a nama je danas potreban Pattullo most sa šest traka“, navodi Lock.

Tokom godina, grad Surrey je više puta pozivao na otvaranje mosta Pattullo sa šest traka.

SERBIANNEWS/CANADA

Poredili smo cene ovih 10 namirnica u Walmartu, Loblaws i Sobeys

0

Walmart, Loblaws i Sobeys su među najčešćim prodavnicama prehrambenih proizvoda u Kanadi, pa smo odlučili videti porediti njihove cene.

Prva prodavnica u  Kanadi otvorena je 1994. godine , a Walmart trenutno ima preko 400 trgovina i distributivnih centara. Loblaw Companies Ltd . ima preko 2.400 trgovina, uključujući Loblaws, Zehrs, No Frills, Real Canadian Superstore, Shoppers Drugmart i još mnogo toga. S druge strane, Sobeys Inc. , poseduje Sobeys, IGA, Fresh Co, Foodland i druge, i ima preko 1.500 trgovina širom zemlje.

Stoga smo proverili trgovine Walmart, Loblaws i Sobeys da vidimo koliko koštaju 10 proizvoda. Takođe smo se držali iste marke i veličine koliko je to bilo moguće. Vidite koja trgovina ima niže cene.

Mleko

Photoongraphy/Shutterstock

Walmart : Sealtest 2% delimično obrano (4L) —  6,08

Loblaws : Neilson 2% delimično obrano (4L) —  6,09

Sobeys: Sealtest 2% delimično obrano (4L) — 6,09

Jaja

Dmitrij Melnikov/Shutterstock

Walmart: Velika jaja  (12 komada) — 3,97

Loblaws: No Name velika jaja razred A (12 komada) — 3,88

Sobeys: Velika bela jaja (12 komada) — 3,99

Žitarice

P Maxwell Photography/Shutterstock

Walmart: Kellogg’s Special K crvenih bobica žitarica (320 g) — 5,97

Loblaws: Kellogg’s Special K crvenih bobica žitarica (320 g) — 6,99

Sobeys: Kellogg’s Special K crvene bobice žitarice (320 g) — 4,99

Pasta

gowithstock/Shutterstock

Walmart: Barilla pasta rotini (410 g) — 1,97

Loblaws: Barilla pasta rotini (410 g) — 2,99

Sobeys: Barilla pasta rotini (410 g) — 3,49

Pirinač

Narsil/Shutterstock

Walmart: Tilda čisti originalni basmati pirinač (907 g) — 6,97 dolara

Loblaws: Tilda čisti originalni basmati pirinač (907 g) — 6,99

Sobeys: Tilda čisti originalni basmati pirinač (907 g) — 8,79

Hleb

Timmary/Shutterstock

Walmart: Dempster beli rezani hleb (570 g) — 3,67

Loblaws: Dempster beli rezani hleb (675 g) — 3,79

Sobeys: Dempster beli rezani hleb (675 g) — 3,99

Mlevena junetina

KucherAV/Shutterstock

Walmart: Sveža nemasna mlevena govedina (450 g) — 7,48 dolara

Loblaws: Nemasna mlevena govedina (450 g) — 8

Sobeys: Nemasna mlevena govedina (454 g) — 6,29

Pileća prsa

Elena Veselova/Shutterstock

Walmart: Pileća prsa bez kostiju i bez kože (tri komada) – 15 dolara

Loblaws: PC Blue Menu pileća prsa i bez kostiju i kože — 13 dolara

Sobeys: Pileća prsa bez kostiju i bez kože (tri komada) — 14 dolara

Pasulj

WS-Studio/Shutterstock

Walmart: Crni pasulj (540 g) — 1,47

Loblaws: PC Blue Menu crni pasulj (540 g) — 1,89

Sobeys: Compliments konzerva crnog pasulja (540 g) — 2,29

Čips

Melica/Shutterstock

Walmart: Lay’s klasični čips od krompira (415 g) — 4,97

Loblaws: Lay’s klasični čips (415 g) — 5,99

Sobeys: Lay’s klasični čips od krompira (415 g) — 5,99

Ispostavilo se da je sedam od 10 artikala bilo jeftinije u Walmartu! Šta mislite o razlici u cenama? 

SERBIANNEWS/CANADA