Vidovdan – praznik u kome se prepliću istorija i običaji
Danas je Vidovdan, dan pomena knezu Lazaru i srpskim ratnicima poginulim u Bici na Kosovu. Zbog bezbednosne situacije, Eparhija raško-prizrenska odlučila je da vidovdanski parastos bude služen na Gazimestanu, a liturgija u manastiru Gračanica.
Danas je Vidovdan – državni, verski i istorijski praznik. Slavi se u znak sećanja na Kosovski boj 1389. godine, kada se srpska vojska suprostavila turskom prodiranju na Balkan.
Među Srbima praznik ima poseban etički i moralni karakter, a reči kneza Lazara pred Kosovski boj prenose se generacijama.
Vidovdan se proslavlja dostojanstveno, mirno, bez veselja. U svim pravoslavnim hramovima služi se parastos našim vojnicima palim na bojnom polju, i svim do danas postradalim mučenicima koji su na razne načine život dali za pravoslavnu veru.
Prema narodnom verovanju, važno je šta će se na ovaj dan videti, jer će se kasnije baš u tome imati uspeha.
Ponegde, izlazi se do podneva na groblja i donosi hrana, riba obavezno.
Vidovdanska trpeza ove godine je posna, jer pada u vreme Petrovskog posta.
Tradicionalno, podelom đačkih knjižica, na Vidovdan se i zvanično završava školska godina.
Proslavlja se i kao dan grada Kruševca. Baš tu nalazi se crkva – Lazarica, u kojoj se pričestila srpska vojska pred odlazak u Boj na Kosovu.
Deo vojske se, kažu pričestio i u crkvi brvnari u Prolomu, u čijem dvorištu raste šest šljiva uvijenih stabala.
Prema jednoj od legendi, šljive se uvijaju od žalosti za knezom Lazarom i njegovim vojnicima koji su pošli u smrt, prolazeći pored stabala.
Sav ugljen-dioksid od sagorevanja fosilnih goriva bi mogli da zauvek upumpamo u morsko dno
Rešenje za emisije štetnih gasova i klimatske promene moglo bi da leži na dnu okeana. Širom planete, bazaltne stene na morskom dnu imaju potencijal da zarobe ugljen-dioksid i odstrane ga iz atmosfere.
Zbog toga tim naučnika želi da napravi ploveće platforme na strateškim lokacijama. Umesto da izvlače naftu ili gas iz morskog dna, te bušotine bi upumpavale ugljen-dioksid.
Područje kod obale Kanade gde će se prvo pokušati sa upumpavanjem ugljen-dioksida
Napajane energijom iz sopstvenih vetro-turbina, ploveće stanice bi isisavale ugljen-dioksid iz vazduha (pa čak i morske vode) i upumpavale ga u rupe u morskom dnu.
Naučnici su nazvali projekat “Solid Carbon”, a ako uspe, ugljen-dioksid koji se upumpa u stene ostaće u njima zauvek zarobljen.
„Zbog toga je ovakav vid skladištenja ugljen-dioksida veoma trajan i bezbedan“, kaže za Biznis insajder Martin Šervat, geofizičar koji radi na projektu.
Za razliku od drugih vrsta skladištenja ugljen-dioksida, ne bismo morali da brinemo o vraćanju gasa u atmosferu. Ipak, pre svega ovoga, naučnicima je potrebno 60 miliona dolara kako bi testirali prototip na moru.
Kako morsko dno moće da služi kao špajz
Naučnici procenjuju da bi širom sveta bazaltne stene mogle da zauvek upiju više ugljen-dioksida nego što bi se emitovalo sagorevanjem svog fosilnog goriva. Na mapi ispod označene su bazaltne stene u svim okeanima i morima.
Bazaltne stene (označene žutom bojom) na morskom dnu
To ne znači da bismo mogli da nekontrolisano nastavimo da sagorevamo fosilna goriva. Osim toga, strategija upumpavanja ugljen-dioksida (čak iako se pokaže uspešnom) neće biti ni tehnološki ni ekonomski moguća za izvesti na svim lokacijama.
Stručnjaci, međutim, navode da bi čak i nekoliko platformi moglo da napravi veliku promeni. U basenu Kaskadija kod zapadne obale Kanade, blizu ostrva Vankuver, ima dovoljno mesta da se u stenama uskladišti oko 20 godina ukupnih svetskih emisija ugljen-dioksida. Tu će biti sproveden i prvi test.
„Razlog zbog kog je ova lokacija tako primamljiva jeste što je od svih potencijalnih lokacija najviše istražena i imamo najviše znanja o njoj“, objašnjava Dejvid Goldberg, geofizičar i profesor klimatskih nauka i upravljanja ugljen-dioksidom na Univerzitetu Kolumbija.
Plan leži u hemijskoj reakciji koja se prirodno dešava. Bazaltne stene su visoko reaktivne, pune metala koji se brzo vezuju za ugljen-dioksid i zajedno stvaraju karbonatne minerale.
Bazalt je takođe veoma porozan pa ima dosta mesta za skladištenje ugljen-dioksida i posledično formiranje karbonatnih minerala.
Na Islandu projekat „CarbFix“ dokazao je ovaj proces na maloj skali, rastapajući ugljen-dioksid u vodi i onda ga upumpavajući u podzemnu naslagu bazalta. U naredne dve godine, ugljen-dioksid se mineralizovao i postao deo podzemne stene.
Vimbldon: Đoković stratuje protiv Koprive
Na Vimbldonu je obavljeno žrijebanje za treći Grend slem sezone koji se igra od 1. do 14. jula.
Sedmistruki osvajač ovog prestižnog turnira Novak Đoković na startu igra protiv kvalifikanta iz Češke, Vita Koprive.
U drugom kolu Đokovića očekuje mogući duel sa boljim iz okršaja Ferli/Moro Kanas, a u trećem najvjerovatnije Argentinac Tomas Martin Ečeveri.
Đoković bi u osmini finala mogao da ide na Holgera Runea iz Danske ili Karena Hačanova iz Rusije, u četvrtfinalu na Huberta Hurkača, Aleksa de Minora ili Feliksa Ožea-Alijasima.
U polufinalu vrebaju Aleksander Zverev, Andrej Rubljov ili Stefanos Cicipas, a u finalu Јanik Siner ili Karlos Alkaras.
U svakom slučaju, kako komentarišu poznavaoci tenisa, na travnatom terenu će se naći zanimljivi parovi.
Dodik: Kako objasniti bošnjačkim političarima da BiH nikome nije važna, osim ljudima koji u njoj žive
Ne znam kako su bošnjački političari ušli u pogrešan film da svi svjetski lideri ujutru kada se probude prvo pomisle na BiH, da niko na ovom bijelom svijetu nema preča posla, već samo da se bavi BiH, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
– Vremenom sam spoznao da je uzaludno očekivati od ljudi koji su pošli od pogrešne premise da donesu ispravan zaključak. Tako je jednoj supersili Rusiji važno da BiH bude blokirana, drugoj, Americi, da ide naprijed, trećoj, Kini, da bude po strani – ističe Dodik u objavi na Iksu.
Ističe da se ponašaju da kao da je BiH nadsila, kao da je planeta.
– Koji je genijalan um smislio da Rusija hoće da blokira EU preko BiH, koja joj je daleko hiljadu i po kilometara, a ne preko Moldavije, koja joj je u dvorištu? Kako neko misli da proda priču da sam ja jači od ruskih trupa, budući da Rusija u Moldaviji ima svoju enklavu i stacioniranu svoju vojsku? – rekao je Dodik.
Kako su bošnjački političari ušli u pogrešan film da svi treba da odlučuju o BiH, samo da ne bismo odlučivali mi koji u njoj živimo?, upitao je Dodik.
– Kažu, kada uđete u pogrešan voz, sve stanice su pogrešne – izjavio je Dodik.
Upitao je da li ima neko da bošnjačke političare izvede iz tog voza?
– Da im se više ne pričinjavaju špijuni, spoljni i unutrašnji neprijatelji. Da li ima neko da im objasni da Bono Voks i “U2” nikada više neće besplatno svirati u Sarajevu, a CNN prenositi koncert? Da vijest o rezoluciji o Srebrenici nije objavljena ni u jednom svjetskom mediju. Da BiH nikome nije važna, osim ljudima koji u njoj žive. Da napadi na jedne i dodvoravanje drugima neće ništa donijeti, sem poniženja. Da se u Evropu ne može tako što instrumentalizujete pravosuđe, kršite Ustav, zakone, propise, jer EU je skup pravila i propisa koji se poštuju – dodao je Dodik,
Kaže da dvadeset godina pokušava da im objasni.
– Pokušaću i na sastanku u Mostaru. Čuda se događaju, ponegdje, ali BiH je zemlja bez logike, kako to tačno kaže Ivo Andrić – zaključio je Dodik.
Ekološke posledice šumskih požara u Kanadi: U vazduh upumpano više ugljen-dioksida nego što sagori cela Indija
Katastrofalni kanadski šumski požari prošle godine upumpali su u vazduh više ugljen-dioksida koji je zadržao toplotu, nego što je to uradila Indija sagorevanjem fosilnih goriva, pokazalo je novo istraživanje.
Naučnici sa Instituta za svetske resurse i Univerziteta Merilend izračunali su koliko su bili razorni uticaji višemesečnih požara u Kanadi 2023. godine koji su zagadili vazduh širom sveta, preneo je AP.
Oni su pretpostavili da je zbog požara izbačeno 3,28 milijardi tona ugljen-dioksida koji zadržava toplotu u vazduhu, prema ažuriranoj studiji koju je objavio Global čejndž biolodži.
Požari su izbacili skoro četiri puta više emisija ugljenika nego avioni za godinu dana, naveli su autori studije.
Reč je o istoj količini ugljen-dioksida koju je 647 miliona automobila izbacilo u vazduh za godinu dana, prema podacima američke Agencije za zaštitu životne sredine.
Šume uklanjaju mnogo ugljenika iz atmosfere i to se skladišti u njihovim granama, stablima, lišću iu zemlji.
Kada gore šume, sav ugljenik koji je uskladišten u njima, vraća se u atmosferu, rekao je Džejms Mekarti, koji je predvodio studiju.
SERBIANNEWS/CANADA
Možete BESPLATNO posetiti bilo koji nacionalni park u zemlji na dan Kanade
Ako želite da svoj Dan Kanade učinite posebnim i uživate u prekrasnim pogledima, možete BESPLATNO posetiti bilo koji nacionalni park u zemlji kako biste proslavili rođendan zemlje.
Tako je, 1. jula ne samo Kanađani već i međunarodni posetioci mogu besplatno posetiti sva nacionalna istorijska mesta, nacionalne parkove i nacionalna područja zaštite mora.
“Nadam se da ćete ovaj dan provesti s porodicom i prijateljima stvarajući vlastite priče u pozadini inspirativnih nacionalnih istorijskih mesta ili nacionalnih parkova koji oduzimaju dah i nacionalnih zaštićenih područja mora”, rekao je Steven Guilbeault, ministar okoline i klimatskih promena i ministar odgovoran za parkove Kanada, u saopštenju za javnost .
Parks Canada brine o širokoj mreži kulturnih i prirodnih baština koja uključuje 171 nacionalnu istorijsku lokaciju, 47 nacionalnih parkova, pet nacionalnih područja zaštite mora i jedan nacionalni urbani park.
SERBIANNEWS/CANADA
Dečiji dodatak u Kanadi se povećava na skoro $ 7.800 dolara po detetu sledeće sedmice
Dobre vesti za kanadske roditelje: Kanadski dečji dodatak (CCB) se povećava i uskoro ćete dobiti veći iznos nego što trenutno primate.
Godisnji krug beneficija uvek počinje 1. jula i završava se 30. juna sledeće godine.
Vlada je od 2018. indeksirala iznose CCB-a za bolju podršku roditeljima kako se menjaju troškovi života.
„Ova indeksacija znači da se maksimalni iznosi beneficija i pragovi prihoda na kojima se beneficije počinju smanjivati svake godine povećavaju, kako bi se išlo u korak s rastućim troškovima života, dajući roditeljima svaki mesec veću podršku kako bi im pomogli da zbrinu svoju decu“, navodi se u saopštenju zavoda za zapošljavanje i portparola za socijalni razvoj (ESDC) u mejlu za Daily Hive.
Vitalii Vodolazskyi
„ I maksimalne beneficije i pragovi prihoda indeksiraju se godišnje na osnovu indeksa potrošačkih cena (CPI).“
Prošle godine vlada je povećala maksimalnu godišnju isplatu kanadskog dečjeg dodatka po detetu mlađem od šest godina na 7.437 dolara.
Iznos po detetu uzrasta od šest do 17 godina takođe se povećao sa 5.903 dolara na 6.275 dolara – dodatnih 372 dolara godišnje.
Roditelji koji ispunjavaju uslove mogu očekivati još više od jula 2024. Uplate se obično šalju 20. dana svakog meseca, ali 20. jul ove godine pada na subotu. Uplata će stići na vaš račun 19. jula.
ESDC je za Daily Hive rekao da vlada planira povećati plaćanje dodatka za decu za 4,7%. To znači da će se maksimalna naknada za dete mlađe od šest godina povećati za 350 dolara, sa 7.437 dolara na 7.787 dolara. Za decu uzrasta od šest do 17 godina povećaće se za 295 dolara, sa 6.275 na 6.570 dolara.
Ovaj iznos je oslobođen poreza.
Ovde uradite test kako biste utvrdili da li vaša porodica ispunjava uslove za ažurirani CCB.
Ako ispunjavate uslove, evo i datuma na koje možete očekivati da ćete primiti uplatu decijeg dodatka tokom 2024. godine.
SERBIANNEWS/CANADA
Trudo kaže da čuje “zabrinutost i frustraciju” Kanađana nakon dramatičnog poraza na izborima
OTAVA — Premijer Džastin Trudo izjavio je u utorak da neočekivani poraz svoje stranke na dopunskim izborima u Torontu u ponedeljak shvata kao, jasan znak frustracije birača, ali je insistirao da neće napustiti lidersku poziciju.
Trudoovi liberali izgubili su dopunske izbore u ponedeljak u Torontu—St-Paul’s, okrug u kome su udobno pobeđivali više od 30 godina.
Na događaju u Vancouveru, Trudo je čestitao novom poslaniku u Torontu—St. Paul, konzervativcu Don Stewart, i pohvalio je svoju liberalsku kandidatkinju Leslie Churcha za vođenje “snažne, pozitivne kampanje”
“Ovo očigledno nije rezultat koji smo želeli, ali želim da bude jasno da čujem zabrinutost i frustracije ljudi. Ovo nisu laka vremena i jasno je da ja i celi moj tim liberala imamo mnogo puno posla dpk postignemo opipljiv, stvarni napredak”, rekao je.
“Kanađani širom zemlje mogu videti i osetiti da nikada nećemo prestati raditi i boriti se da ljudi imaju ono što im je potrebno da prođu kroz ova teška vremena. Moj fokus je na vašem uspehu, i tu će on ostati”, dodao je.
Zamenicu premijera Chrystiu Freeland novinari su nekoliko puta pitali na ranijoj konferenciji za novinare u Torontu u utorak, da li Trudo može ostati na mestu lidera uprkos tome što je izgubio jedno od najsigurnijih mesta u zemlji. Rekla je “da, on to svakako može.”
Zastupnica veterana liberala Judy Sgro vodila je kampanju u ovom okrugu. U utorak se osvrnula i rekla da bi pobeda u Torontu—St. Paul-u bi bilo „ništa drugo do čudo“ s obzirom na ono što je čula na kućnim pragovima. Ali ona je takođe rekla da bi Trudo trebao ostati na mestu lidera, verujući da je on još uvek najbolja prilika koju liberali imaju.
„Za mene će biti šok ako pobedimo“, rekla je Sgro u intervjuu u utorak, dodajući da su mnoge njene kolege iz poslaničke grupe koje su, poput nje, kucale na vrata i razgovarale sa biračima, imale „istu zabrinutost. ” Međutim, nekoliko poslanika liberala je izrazilo uverenje da će pobediti na dopunskim izborima.
SERBIANNEWS/CANADA
Kako da vaš brak “preživi” Evropsko prvenstvo u fudbalu?
“Imaš vremena za sport, ne za mene, tebi su važniji drugari i utakmica nego da popraviš nešto u kući…” su rečenice koje mušakrci često čuju tokom svađe sa ženom u ovom periodu. Evropsko prvenstvo traje već deset dana, nastavlja se Vimbldon, pa nas čekaju i Olimpijske igre. Dok su ovo događaji koji spajaju svet, mogu da budu povod za svađe, pa čak i razdvajanje nekih parova. Kako vaša veza/brak može da “preživi” velike sportske događaje i da li su oni zaista razlog za pojačane sukobe s partnerom?

Kada govorimo o sportu, u većini slučajeva je muškarac taj koji je više zainteresovan, pogotovo za fudbal (koji je verovatno globalno najpopularniji sport).
Ovi događaji su nekima omiljeni period u godini, dok neki (uglavnom žene) jedva čekaju da se završi. Dame se često osećaju kao da im sport “krade” partnera, što može da preraste u konflikt.
“Postoji i ta posebna euforija koja se javlja tokom ovih događaja, posebno ako, na primer, učestvuje nacionalni tim. Što duže traje ta euforija, njen intenzitet postaje sve jači, ali samim tim se produžava i ogorčenost i distanca koju emotivni partner oseća,” objašnjava za RT Balkan bračni terapeut Nebojša Savić.
“Ako je dobar odnos već narušen, nije potrebno mnogo da dođe do neke nove tenzije, tako da čak i neke lepe stvari, kao što je sport, mogu da ugroze bliskost dvoje ljudi, jer onda oni gledaju na sport kao nešto što ih razdvaja i ugrožava vezu.”
Obe strane mogu da budu nezadovoljne
Nisu žene jedine koje ne osećaju spokoj u vezi tokom velikih turnira, već oba partnera mogu da osete da nemaju podršku.
“Fudbal je za muškarce neka vrsta terapije, da posle stresnog dana mogu tako da se opuste, da neke emocije izbace iz sebe. Koren svega je što muškarci u toj situaciji kažu: Žena me ne razume, ona ne shvata da to ja volim, da mi je to odmor… Muškarci se žale na nerazumevanje, a za ženu je to zanemarivanje – osećaju se kao da ih muškarci tada zapostavljaju,” objašnjava terapeut.
Sagovornik dodaje da u dobrom braku ovo uglavnom nema veliki značaj. “Ali kada je brak loš, kada ima puno nerazjašnjenih konflikta, kada je velika tenzija, onda ovo samo pojačava taj doživljaj, zato što osnovne potrebe nisu ispunjene, pa ovo postaje još jedna velika prepreka u odnosu.”














