15.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 412

Zlatno doba odnosa Srbije i Turske: Šta je sve potpisano tokom posete

0

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan boravio je u zvaničnoj poseti Srbiji i tada razgovarao sa predsednikom Aleksandrom Vučićem o situaciji na Balkanu i važnim geopolitičkim temama, ali pre svega o potencijalu za unapređenje saradnje i to sa fokusom na ekonomiju.

U poslednje dve godine trgovinska razmena između Srbije i Turske dostigla je dve milijarde dolara, a investicije iz Turske premašuju 400 miliona dolara, dok uz to Turci zapošljavaju približno 96.000 ljudi.

Turska je četvrti uvozni partner Srbije i 14. izvozni partner, prema podacima RZS.

U okviru dvodnevne posete Srbiji organizovan je poslovni forum od strane Privredne komore Srbije i Odbora za ekonomske odnose sa inostranstvom Turske.

„Biznis forumu Srbija-Turska u Beogradu prisustvuju predstavnici 300 kompanija iz obe zemlje koji će dogovarati nove poslove“, rekao je predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež i istakao je važnost trgovine među zemljama, izdvojivši podatak da je „izvoz robe iz Srbije u Tursku u avgustu bio rekordan, a očekuju se još bolji rezultati do kraja ove godine“.

Oba predsednika su saglasna oko toga da žele da podignu saradnju na jedan viši nivo, kao i da upravo od ovog foruma imaju velika očekivanja u domenu jačanja međusobnih veza i privrede.

Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, izjavio je kako Turska i Srbija imaju dugu istoriju saradnje, a upravo ovakvi susreti pružaju priliku za produbljivanje tih veza, posebno u oblasti bezbednosti i ekonomije.

„Turska je jedan od najvažnijih investitora u Srbiji, a razgovaraćemo o novim projektima i ulaganjima, infrastrukturnim projektima, energetici i trgovinskoj razmeni, što je od ogromnog značaja za našu zemlju, posebno u ovim teškim globalnim ekonomskim prilikama“, naveo je predsednik Srbije.

Tokom obraćanja, on je istakao da poseta turskog predsednika predstavlja značajan korak ka jačanju bilateralnih veza dveju zemalja u izazovnim vremenima, jačajući platformu za budući dijalog i saradnju, kao ključnih faktora za mir i stabilnost na Balkanu.

Predsednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je da su tokom bilateralnih razgovora postavili put za budućnost odnosa dve zemlje, i naglasio da postoji veliki prostor za njihovo unapređenje, navodi se u saopštenju.

„Naš odnos sa Srbijom je takav da mogu da kažem da je to zlatno doba između dve zemlje“, naveo je turski predsednik, dodajući da su dve zemlje u poziciji da zajedno idu napred i da rade na očuvanju mira, te da je potrebno da se razvije saradnja Srbije i Turske u domenu namenske industrije.

Takođe, predsednik Turske je preneo da su razgovarali o mogućnostima koje turska industrija ima u domenu odbrane i vazdušnih sredstava, odnosno dronova, koji bi mogli da budu osnova saradnje namenskih industrija Srbije i Turske i da postoji mogućnost da dve zemlje nešto i zajedno razvijaju.

Tokom zvanične posete predsednika Turske, potpisano je 11 različitih sporazuma i memoranduma o međusobnoj saradnji:

  • Memorandum o razumevanju između Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova Turske – Agencije za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama u oblasti upravljanja katastrofama i vanrednim situacijama;

  • Memorandum o razumevanju o saradnji u oblastima rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti između Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije i Ministarstva za rad i socijalnu sigurnost Turske;

  • Memorandum o razumevanju između Ministarstva privrede Srbije i Ministarstva industrije i tehnologije Turske;

  • Memorandum o razumevanju između Ministarstva rudarstva i energetike Srbije i Ministarstva energetike i prirodnih resursa Turske u oblasti energetske tranzicije;

  • Odluka broj 1/2024 Zajedničkog komiteta ustanovljenog Sporazumom o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske o izmeni Sporazuma o slobodnoj trgovini između Srbije i Turske zamenom Protokola 2 o definiciji pojma „proizvodi sa poreklom“ i metodama administrativne saradnje;

  • Memorandum o razumevanju između Ministarstva sporta Srbije i Ministarstva omladine i sporta Turska u oblasti sporta;

  • Memorandum o razumevanju u oblasti omladine između Ministarstva omladine i turizma Srbije i Ministarstva omladine i sporta Turske;

  • Memorandum o razumevanju u oblasti medija i informisanja između Ministarstva informisanja i telekomunikacija Srbije i Direktorata za komunikacije predsedništva Turske;

  • Protokol o saradnji između grada Beograda, Srbija i gradske opštine Gaziantep, Turska;

  • Protokol o saradnji između Državnog arhiva Srbije i Direktorata Državnih arhiva Predsedništva Turske;

  • Akademski memorandum o razumevanju između Istorijskog instituta Beograd i Ataturkovog vrhovnog saveta za kulturu, jezik i istoriju Turskog istorijskog društva Republike Turske.

Španska pita – recept za brz, sočan i ukusan doručak koji svi vole

0
person holding brown wooden rolling pin

španska pita

Španska pita je naziv za jelo koje najviše podseća na projaru, s tim što je obogaćeno raznim šarenim dodacima kao što su: šunka, sir, crvena paprika i krastavčići, što mu daje ne samo divan ukus, već i vrlo dekorativan izgled.

Ovo jelo sprema se vrlo brzo i jednostavno, od sastojaka koje gotovo uvek imamo u kući, može se jesti i toplo i hladno, te je zahvaljujući tome odličan izbor za nutritivno bogat doručak, užinu ili večeru. Zvog svog atraktivnog izgleda, rado ga jedu i deca, pa ako vam je ponestalo inspiracije na temu zanimljivih dečjih obroka, španska pita je sjajna ideja! Recept sledi u nastavku:

Španska pita

Sastojci:

  • 4 jajeta

  • 400 ml mleka

  • 200 ml ulja

  • 200 g pšeničnog brašna (oštrog)

  • 200 g kukuruznog brašna

  • 1-1,5 kašičica soli

  • 1 prašak za pecivo

  • 200 g trapist sira

  • 200 g šunke

  • kiseli krastavčići (po ukusu)

  • kisele crvene paprike (po ukusu)

Španska pita - recept za brz, sočan i ukusan doručak koji svi vole

  1. Kisele krastavčiće, paprike i šunku iseckajte na sitne kockice (kao za rusku salatu), a trapist narendajte.

  2. Pleh za pečenje podmažite i pospite brašnom (da se ne bi zalepilo) ili prekrijte papirom za pečenje.

  3. U dubljoj posudi mikserom umutite jaja, pa dodajte ulje i mleko, a zatim i so po ukusu. U drugoj posudi sjedinite obe vrste brašna sa praškom za pecivo, promešajte i dodajte u prvu posudu sa jajima, pa sve dobro izmešajte mikserom.

  4. Na kraju dodajte i seckane krastavčiće, papriku, šunku i rendani trapist, pa sve dobro izmešajte (najbolje ručno varjačom ili kašikom).

  5. Smesu izlijte u pleh i pecite u prethodno zagrejanoj pećnici na 180 stepeni oko 45 minuta ili dok pita ne postane zlatnosmeđa.

  6. Sačekajte malo da se ohladi da biste mogli lepo da je isečete, poslužite uz jogurt ili kiselu pavlaku i uživajte. Prijatno!

„Period od punog zdravlja do potpune slomljenosti može da traje samo sat, dva“: Epidemiolog o virusu gripa koji je zvanično potvrđen u Srbiji

0
peoples walking on pedestrian lane

"Period od punog zdravlja do potpune slomljenosti može da traje samo sat, dva": Epidemiolog o virusu gripa koji je zvanično potvrđen u Srbiji 1

Sezona gripa u Srbiji zvanično je „otvorena“ u sredu, kada je Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” saopštio da je potvrđen prvi slučaj te infekcije virusom gripa tipa AH1(pdm09) na teritoriji Šumadijskog okruga.

U ovom času niko ne može da kaže kakva će ova sezona biti i koliko će ljudi u državi biti inficirano, ali može informacije o tipu virusa, koji je „rođak“ onog takozvanog svinjskog gripa čija je pandemija bila pre 15 godina.

„Pun naziv sada izolovanog virusa je A(H1N1)pdm09. H1 i N1 su belančevine na površini virusa, a pdm09 znači da je to pandemijska varijanta iz 2009. godine. Dakle, to je virus koji već 15 godina šeta između dve zemljine polulopte. Sezona gripa se na jugu privodi kraju, a nama uskoro predstoji“, objašnjava za Danas epidemiolog Zoran Radovanović.

Relativno dobroćudan

Dodaje da je taj virus bio relativno dobroćudan čak i kada se pojavio i nema nikakvih naznaka da se njegov potomak koga očekujemo ove zime (Viktorija 2019) u međuvremenu prozlio.

„Za tu pandemiju je 2009/2010. godine bilo karakteristično da broj umrlih nije bio povećan, ali 80 odsto njenih žrtava, uključujući 10 trudnica, bili su mlađi od 60 godina. To je inverzija u odnosu na uobičajeni odnos mladih i starih jer po pravilu je samo 20 odsto ili manje umrlih od gripa mlađe od 60 godina“, kaže Radovanović.

Ovaj tip gripa, međutim, nije jedini koji je sada u Srbiji, jer kako navodi naš sagovornik, pored sada izolovanog virusa gripa A(H1N1) kod žene iz Kragujevca, prošlog meseca je izolovan i predstavnik podgrupe A(H3N2) kod godinu dana stare devojčice iz Novog Sada.

gripFoto: ddisq / Shutterstock.com

„To ne znači da sada kreće epidemijski talas, jer su za to potrebni dodatni uslovi, pre svega niska temperatura i niska vlažnost. Kada je lapavica, nakvasi se obuća i čovek može da počne da kija, ali za porast učestalosti gripa potreban je suv i hladan vazduh. Ukoliko se virus zadržava na gornjim disajnim putevima, grip liči na ostale slične bolesti. Od nazeba, prehlade i sličnih infekcija se razlikuje po težini kliničke slike, a od kovida 19 po dramatičnom početku. Nazeb protiče bez temperature ili ona samo malo prelazi 37 stepeni, a kovid 19 se razvija postepeno. Kod gripa period od punog zdravlja do potpune slomljenosti može da traje samo sat-dva. Uz glavobolju, gušobolju, kijavicu i kašalj slede visoka temperatura, jaki bolovi u mišićima i zglobovima, kao i izrazita malaksalost. Zabluda je da se od gripa često boluje. Čoveka u klinički ispoljenom obliku pogodi prosečno jednom u desetak godina, ali to dobro zapamti“, napominje taj stručnjak.

Dva podtipa virusa gripa u Srbiji

Kada je reč o kliničkoj slici, Radovanović napomnje da obično podtip A(H3N2) daje težu kliničku sliku od podtipa A(H1N1).

„Međutim, postoje razlike u odnosu na uzrast, a posebno na takozvani prvobitni antigenski greh. Naime, čovek lakše podnosi zaražavanje tipom i podtipom virusa gripa sa kojim se prvi put sreo, obično kao dete. Jedina prevencija je vakcinacija. Ona je prava mera zaštite, ako se izuzme odlazak u Australiju ili – na ovoj geografskoj širini – beg iz civilizacije. To nije idealna vakcina. Čak i ako vakcina sadrži sojeve virusa gripa koji će cirkulisati u populaciji tokom hladne sezone, zaštita ne prelazi 60 odsto. Međutim, to je mnogo spasenih života, jer je značaj gripa u masovnosti obolevanja“, ističe naš sagovornik.

Kaže da zaštita brzo opada, pa za oko 200 dana skoro sasvim iščili, a kratkotrajnost efekta posebno se odnosi na stare ljude, pa je dobro da ne žure u ambulantu pre novemnbra.

Gripfoto FoNet Milica Vučković

„Vakcine sadrže sojeve podtipova A(H1N1) i A(H3N2) koji su ovog leta cirkulisali ispod polutara. Označeni su kao Viktorija 2019 i Darvin 2021. Pored toga, tu je i podtip B/Viktorija. U stranim vakcinama je sadržan i soj B/Yamagata, ali za njim nema potrebe, jer je prestao da postoji tokom pandemije kovida 19. Dakle, u pogledu zaštite podjednako su pouzdane strane vakcine sa četiri komponente, kao i vakcina Instituta „Torlak“ sa tri komponente. Jedina razlika je što su strane vakcine registrovane za uzrast iznad šest meseci, a „Torlakova“ – iznad 18 godina. Bilo je perioda kada smo manje-više opravdano sumnjali u kvalitet domaćih vakcina. Ove jeseni dobio sam uveravanja od profesorke Darije Kisić, v.d. direktorke Instituta „Torlak“ da je dostignut potreban kvalitet njihove vakcine. Verujem u to i, kada bude vreme, za mesec dana, zavrnuću rukav da primim domaću TorVaxFlu, „Torlakovu“ vakcinu protiv gripa. Domaće proizvođače treba podržati kada god to zasluže, a sada su se za to – bar što se tiče Instituta „Torlak“ – stekli potrebni uslovi“, ocenjuje Radovanović.

Upitan za širenje virusa među populacijom, on kaže da „deset bolesnika zarazi između 12 i manje od 20 osetljivih osoba“ i dodaje:

Kratka inkubacija, u proseku dva dana

„Međutim, na brzinu i lakoću rasejavanja uzročnika utiču dva činioca. Prvi je kratka inkubacija, u proseku dva dana. Drugi je česta pojava besimptomno zaraženih osoba, koja se penje i do 50 posto. Takve osobe ne znaju da su opasnost za bližnje, pa ih nesvesno zaražavaju, utoliko pre što im kretanje nije ograničeno“.

Grip
Foto: EPA-EFE/CAROLINE BREHMAN

Infektolog Žarko Ranković dodaje da nam su nam se respiratorne infekcije, uključujući i grip, pojavile grip u uobičajeno vreme – posle polaska dece u školu i povratka zaposlenih u kolektive nakon godišnjih odmora.

„Savet je da se povede računa o zdravoj ishrani, boravku na svežem vazduhu, provetravanje prostorija u kolektivima. Apelujem da se vakcinišu stariji od 65 godina, trudnice, hronični bolesnici, ali oboleli od malignih bolesti. Ukoliko se simptomi gripa pojave, ne ide se na posao i u školu, trebalo bi se javiti izabranom lekaru i nikako se ne uzimaju antibiotici na svoju ruku“, ističe on dodajući da je najučestalija komplikacija gripa upala plića, a mogu biti zahvaćeni i drugi organi, opisane su infekcije CNS, moždanica, promene na srcu i srčanom mišiću.

Olga Danilović u finalu turnira u Španiji

0

Olga Danilović u finalu turnira u Španiji 1

Srpska teniserka Olga Danilović plasirala se danas u finale turnira u Kornelji de Ljobrigatu, u Španiji, pošto je pobedila 126. teniserku sveta Ruskinju Polinu Kudermetovu posle dva seta, 6:4, 6:4.

Danilovićeva, 103. teniserka sveta, uzela je servis ruskoj teniserki četiri puta, dok je Kudermetova osvojila dva brejka.

Danilovićeva će u finalu igrati protiv 81. teniserke sveta Holanđanke Aranče Rus, koja je pobedila 130. teniserku sveta Amerikanku En Li posle tri seta, 6:7, 6:1, 6:3.

Đoković nakon pobede nad Fricom: Imao sam probleme, ali sam uspeo da ih prebrodim

0

Novak Đoković izneo je utiske posle pobede nad Amerikancem Tejlorom Fricom u polufinalu ATP 1000 turnira u Šangaju.

– Bilo je poprilično iscrpljujuće, oduzima energiju, ali uliva samopouzdanje. Ovakve bitke, pogotovo pred kraj turnira u ovoj fazi karijere. Imao sam probleme, ali sam uspeo da ih prebrodim. Drago mi je što sam meč završio u dva, nisam hteo da ide u treći set – naglasio je Srbin.

O rivalu, sedmom igraču sveta, imao je reči hvale.

– Igrao je finale gren slema. Dobar je, sjajan na ovoj podlozi – podsetio je 37-godišnjak da je Fric ovog leta stigao do finala u Njujorku.

Poznat je Đokovićev odnos sa kineskom publikom.

– Došao sam u Šangaj posle pet godina. Ovo mi je mesto uspeha – i Šangaj i Peking. Podrška koju ovde dobijam je fenomenalna, zahvalan sam. Iz nje crpim energiju – nije Novak krio da voli da igra u Kini.

Za kraj je bilo reči o finalu protiv Italijana…

– Okrećem se sutrašnjem meču protiv (Janika) Sinera, koji je trenutno najbolji na svetu – podvukao je Đoković, piše Sport Klub.

Stopa nezaposlenosti u septembru pala na 6,5%. Da li to budi nadu za smanjenje stope

0

Kanadska ekonomija je u septembru otvorila oko 47.000 radnih mesta, što je dovoljno da smanji stopu nezaposlenosti po prvi put od početka 2024.

Statistički zavod Kanade saopštio je u petak da je povećanje broja radnih mesta usmereno na rad s punim radnim vremenom i u privatnom sektoru, nadoknađeno gubicima na poslovima sa skraćenim radnim vremenom i javnim zapošljavanjem.

To je dovelo do smanjenja stope nezaposlenosti na 6,5 ​​posto, što je StatCan rekao da je prvi pad od januara. Stopa nezaposlenosti je u avgustu iznosila 6,6 posto, što je tada bilo najviše sedam godina izvan godina pandemije.

Sektor informacija, kulture i rekreacije, maloprodaja i trgovina na veliko i industrija profesionalnih, naučnih i tehničkih usluga doprineli su otvaranju više od 20.000 radnih mesta u septembru.

StatCan je primetio da je zapošljavanje mladih pomoglo da se preokrene ono što je bio trend slabljenja na tržištu rada za tu najmlađu demografsku skupinu radnika. Mladi od 15 do 24 godine dodali su 33.000 radnih mesta prošlog meseca, čime je stopa nezaposlenosti u starosnoj grupi smanjena za celi procentni poen na 13,5 posto.

Posebno teško tržište rada za mlade i novopridošlice u Kanadi navodi se kao glavni faktor koji utiče na povećanje stope nezaposlenosti poslednjih meseci.

Stopa učešća — onih koji rade ili aktivno traže posao — takođe je opala za 0,2 procentna poena u septembru. StatCan je rekao da stopa učešća mladih posebno opada od februara 2023. i ima tendenciju pada u periodima visoke nezaposlenosti jer mlađi ljudi provode duže u školi ili na drugi način odlažu ulazak na tržište rada.

Prosečna plata po satu u Kanadi porasla je za 4,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, ublažavajući godišnji porast od 5,0 posto u avgustu.

Šanse za veće smanjenje stope slabe

S obzirom da se inflacija vratila na cilj Banke Kanade od dva posto u avgustu, centralna banka se sve više fokusira na rizike za tržište rada i širu ekonomiju u pokušaju da spreči da pritisci cena padnu previše ispod tih nivoa. Banka Kanade snizila je referentnu kamatnu stopu tri puta od juna u pokušaju da ublaži pritisak na ekonomiju.

Dok se još jedno smanjenje kamatne stope očekuje u sledećoj odluci centralne banke 23. oktobra, ekonomisti su u poslednje vreme raspravljali o tome da li se očekuje strmiji pad od 50 baznih poena u poređenju sa tipičnim korakom od 25 poena.

Međutim, septembarski izveštaj o zapošljavanju bio je jači nego što su mnogi ekonomisti očekivali, sugerišući da se kanadska ekonomija dobro drži pod restriktivnijim kamatnim stopama.

Glavni ekonomista BMO-a Doug Porter rekao je u izjavi klijentima u petak ujutro da septembarsko izdanje šalje “snažan glas” za još jedno smanjenje od četvrtine poena kasnije ovog meseca. Jedan od najjačih argumenata za smanjenje od pola boda bila je mekoća na tržištu rada, rekao je, koje se, čini se, nešto ojačalo prošlog meseca.

Viši ekonomist TD Bank Leslie Preston takođe je primetio da podaci o radnim mestima mogu biti promenjivi, a mesec jačih rezultata sam po sebi ne menja sliku tržišta rada koji omekšava.

Ona se složila s Porterom da će smanjenje od 50 baznih poena verovatno biti u petku, ali je dodala da se „podaci retko kreću pravolinijskim i da ćemo morati videti još nekoliko dobrih meseci pre nego što proglasimo trend poboljšanja.”

Finansijska tržišta u potpunosti određuju cene u još jednom smanjenju stope od 25 baznih poena u oktobru, prema Reutersu, a izgledi za smanjenje od 50 baznih poena su pali na 36 posto nakon podataka o radnim mestima sa 53 posto ranije.

Međutim, pomoćnik glavnog ekonomiste RBC-a Nathan Janzen rekao je da i dalje poziva na smanjenje od 50 baznih poena u obe predstojeće odluke Banke Kanade u oktobru i decembru.

Predimenzionirani koraci „i dalje bi imali smisla“ nakon najnovijih brojki, tvrdi Janzen u izjavi. Oštar pad broja otvorenih radnih mesta ukazuje na to da potražnja za zapošljavanjem i dalje opada, a smanjenje radnih sati pokazuje da se u trećem tromesečju očekuje veća mekoća privrede, rekao je on.

Rizici su i dalje “nagnuti” ka inflaciji koja pada ispod dva procenta, rekao je Janzen, dajući Banci Kanade dosta piste za smanjenje brže od tempa svog ciklusa do sada.

SERBIANNEWS/CANADA

Skrivena kamera i interni dopis otkriva kako nekvalifikovani vozači kamiona ulaze na kanadske puteve

0

Sistem za testiranje vozača kamiona u Ontariju kompromitovan je mitom, falsifikovanim dokumentima i nameštenim testiranjem, kaže se u dopisu koji je na CBC Marketplace doturio insajder iz te industrije.

Naknadna istraga skrivenih kamera od strane Marketplace-a otkriva da obuka koju studenti dobiju pre testa je jednako problematična.

DriveTest centrima u Ontariju upravlja kompanija pod nazivom Serco, koja nadgleda operacije i logistiku za različite organizacije, počevši od kontrole vazdušnog saobraćaja za kanadske oružane snage do službi za zapošljavanje savezne vlade.

Interni dopis koji je procureo, koji je podeljen sa Marketplace-om nakon istrage o autoškolama , upućen je svim ispitivačima vožnje u Ontariju. Otkriva se da je “određeni broj radnika ili dao otkaz ili je otpušten prošle godine zbog istraga koje smo završili u vezi navoda o neprikladnom i nezakonitom ponašanju.”

Ovo ponašanje se kreće od toga da instruktori “primaju mito za izdavanje propusnica za testiranje na putu, do manipulacije sertifikatima automatskog u odnosu na ručni menjač, ​​do dodavanja lažnog vozačkog iskustva u evidenciju vozača”, navodi se u dopisu.

Memorandum od novembra 2023. potpisao je Gary Cook, potpredsednik operacija kompanije Serco.

Sa Marketplace-om ga je podelila Kiera Dubois, instruktor DriveTest-a zadužena za testiranje ljudi koji žele da dobiju licencu za komercijalni transport.

“[Ja] u osnovi stavljam svoj posao na kocku”, rekla je za Marketplace. Za CBC je pristala promeniti ime i sakriti svoj identitet jer se boji da će izgubiti posao zbog toga što je progovorila.

Dubois nije bila šokirana dopisom. Godinama je slušala o podmićivanju, a ljudi su čak i naveli da je podmite za propusnicu.

“Ovi ljudi [koji su] uzimali mito dali su dozvole za oružje kojim je izvršeno ubistvo… u bilo kojoj nesreći transportnog [kamiona] u odnosu na automobil, više nego verovatno da osoba u tom automobilu neće otići.”

Nakon skoro dve decenije rada za Serco, ona smatra da kompanija ceni metriku učinka i korisničku uslugu umesto osiguravanja da adekvatno obučeni vozači dobiju dozvolu.

“U našem društvu postoje trenuci kada osećamo da neko ne bi trebao prolaziti i moramo ga proći… Ruke su nam vezane.”

Marketplace je zatražio intervju sa Sercom, što je kompanija odbila. U izjavi e-poštom , predstavnik Alan Hill je napisao da “Serco posluje u skladu sa strogim standardima testiranja koje je postavilo Ministarstvo saobraćaja. Naš cilj je da pružimo potpunu i poštenu procenu veština svakog vozača, istovremeno osiguravajući da test na putu odražava ukupni aplikantovu kompetenciju.”

U odgovoru na dopis koji je procurio, Hill je napisao da kompanija ozbiljno shvata optužbe i odmah je pokrenula istragu koja je rezultirala ukidanjem onih koji su bili uključeni u bilo kakvo lažno ili nezakonito ponašanje.

Šta je MELT?

Pre nego što steknu pravo na ispit na putu u Ontariju, budući kamiondžije moraju završiti “obaveznu početnu obuku” ili MELT. Obuka je uvedena u Ontariju 2017. godine i od tada je uvedena u većini drugih provincija u Kanadi, plus na severozapadnim teritorijama.

U Ontariju, MELT se sastoji od najmanje 103,5 sati obuke, uključujući 32 sata na putu, 18 sati prateće obuke, 17 sati treninga u dvorištu i 36,5 sati teorije u učionici.

Dubois je jedan od ispitivača odgovornih za testiranje ljudi koji pokušavaju da dobiju AZ dozvolu, što im omogućava da voze komercijalnu traktorsku prikolicu preko 5 tona sa vazdušnim kočnicama.

Ona kaže da izgleda da nisu svi koje je testirala završili MELT program, što je navelo Marketplace da dublje kopa u ono što se dešava u školama za obuku kamiona.

Stotine privatnih auto škola nude MELT obuku, s posebnim procvatom nakon pandemije COVID-19.

Na državnim fakultetima kao što su Fanshawe College i Humber u Ontariju, MELT može koštati više od 10.000 dolara. Ali Marketplace je otkrio da mnogi privatni koledži za karijeru, nude obuku za 3.500-5.000 dolara.

Cena je ono što je privuklo Ibrahima Manisha u Smart Truck Training Academy.

“Kada se gleda unazad, očigledno je da je to bila prilično velika greška”, rekao je on. CBC je pristao da mu promeni ime jer se boji da će ga izgovaranje koštati mogućnosti zapošljavanja.

“Mogu samo na jednu ruku da izbrojim koliko sam puta bio izveden na put”, rekao je.

Za svoje časove na parkingu, Manish kaže da se morao osloniti na YouTube video zapise i beleške drugih učenika kako bi naučio kako pregledati kamion kako bi se uverio da je siguran na putu.

U nekoliko sati koliko je stigao na put, Manish je rekao da je često bio i drugi učenik u kamionu zajedno s njim i instruktorom, koji je sedio na sklopivoj stolici bez pojasa.

“Pomislio sam, kako je to dozvoljeno? Kao, kako je to legalno?”

Na početku njegovog programa, Smart Truck Training Academy se iznenada zatvorila, ostavljajući instruktore neplaćene, a studente ostavljene. Uprkos činjenici da Manish nije završio svojih 103,5 sati obuke, menadžer iz Smart Truck Training Academy pristao je da kaže Ministarstvu saobraćaja da jeste, čime je stekao pravo na ispit na putu.

Marketplace je više puta pokušao doći do vlasnika Smart Truck Training Academy, ali nije dobio odgovor i saznao je da su napustili Kanadu.

Manish je na kraju platio hiljade dolara za dodatnu obuku u drugim školama, kao i da je koristio njihove kamione da položi ispit na putu. Nakon više pokušaja, sada je potpuni vlasnik AZ licence. Kaže da traži svoj prvi posao u kompaniji koja nudi dodatnu obuku za novozaposlene.

Skrivena kamera snima škole koje mućkaju

Novinar CBC-a, koji se predstavljao kao budući student, ušao je u pet škola za obuku kamiona sa skrivenim kamerama da dokumentuje šta bi instruktori rekli budućim studentima.

U jednoj školi, instruktor podrazumeva da učenici mogu polagati svoj putni ispit pre nego što se završi obaveznih 103,5 sati. “Sati nisu bitni”, rekao je. “Naša je odgovornost da vas pripremimo za ispit na putu. Možda ćete biti spremni za 90 sati ili 30 do 40 sati.”

U drugim školama, Marketplace je razgovarao sa učenicima koji nisu završili nijednu lekciju u razredu i nisu imali pojma da moraju. Instruktori su potvrdili tajnom novinaru da im časovi u nastavi neće biti potrebni.

Drugi instruktori su rekli da će svu teoriju predavati na parkingu, uprkos MELT pravilima koja kažu da se mora predavati u učionici.

Škola za Marketplace je takođe rekla da će učenici biti obučeni u skladu sa onim što svaka DriveTest lokacija obično traži tokom testa na putu. Ovo je velika crvena zastava, kaže Matt Richardson, potpredsednik KRTS Transportation Specialists Inc, jedne od najstarijih škola za obuku kamiona u Ontariju.

Jedna škola je to raščlanila po gradovima: “Pretpostavimo da imate test u Peterboroughu. Oni rade S-leđa”, rekao je radnik, misleći na tehniku ​​koja se koristi za zaustavljanje kamiona u doku. “Ako imate test u Orilli ili Newmarketu, oni rade C-back.”

U izveštaju iz 2023. godine, glavni revizor Ontarija je upozorio da autoškole ne koriste ovu praksu, napisavši “to može narušiti integritet procesa vozačkog ispita”.

Dubois veruje da tako neki neadekvatno obučeni studenti polažu ispit na putu.

Takođe, Dubois kaže da joj je rečeno da pusti neke prekršaje tokom testova na putu, čak i ako krše saobraćajne zakone. Na primer, ako učenik prođe kroz znak za zaustavljanje ili ubrza, neće dobiti nikakve ocene osim ako se to ne dogodi drugi put tokom testa.

Marketplace je pregledao internu dokumentaciju dostavljenu ispitivačima putnog ispita koja potvrđuje da, ako učenik završi stajanje, ispitivač treba izdati usmeno upozorenje, a ne označiti pojavu u zapisniku.

Serco je rekao da su greške dozvoljene, pod uslovom da “ne akumuliraju više od definisanog praga za ‘prolaz’ i da nisu izvedeni nikakvi ilegalni ili opasni manevri.”

Dubois veruje da je deo ove popustljivosti posledica pritiska. Imajući tu misao u pozadini, kaže Dubois, moglo bi ohrabriti kolege da mimoiđu ljude koje ne bi trebali.

Serco je napisao da prate stope prolaznosti i neuspeha kako bi pružili dosledno i pošteno testiranje za sve ispitivače vozača.

Ministarstvo se slaže da MELT nije efikasan

U 2019., glavni revizor Ontarija objavio je izveštaj u kojem poziva Ministarstvo saobraćaja da preispita MELT program i poveća primenu za komercijalna vozila.

U naknadnom izveštaju za 2022., Ministarstvo saobraćaja Ontarija odgovorilo je glavnom revizoru, rekavši da MELT “nije efikasan program” i da je bilo “malo dokaza o koristima za sigurnost na putevima koje su rezultat MELT programa iz jula 2017.”

Dok MELT programom upravlja Ministarstvo saobraćaja, privatne auto škole, koji nude većinu škola za obuku kamiona, reguliše Ministarstvo koledža i univerziteta.

Samo nekoliko inspektora je odgovorno za inspekciju i reviziju svih privatnih auto škola. Ovo uključuje više od 200 škola za obuku kamiona, plus 400 drugih privatnih škola i koledža, na kojima se podučava sve od frizera do vodoinstalatera. Od inspektora se očekuje da budu stručnjaci za sve programe.

Marketplace je pitao Ministarstvo koledža i univerziteta zašto je tako malo resursa posvećeno istraživanju sve većeg broja škola za obuku kamiona. Oni su odbili da razgovaraju direktno sa CBC-om, ali su poslali saopštenje u kojem se navodi da je ministarstvo “preduzelo mere protiv loših aktera kako bi osiguralo da se sva obuka obavi bezbedno i po standardima”.

Dodaje se da se “svi fakulteti redovno proveravaju”.

Ministar saobraćaja Prabmeet Sarkaria stoji na podijumu.

Ministar saobraćaja Ontarija Prabmeet Sarkaria više puta je odbio intervju za Marketplace. (CBC)

Ministar saobraćaja Ontarija Prabmeet Sarkaria više puta je odbio zahtev za intervju za Marketplace . Ranije ove sedmice na konferenciji za novinare rekao je da Ontario ima neke od najsigurnijih puteva u Severnoj Americi.

Vlada često ponavlja ovu tvrdnju. Međutim, izveštaj glavnog revizora pokrajine iz 2021. navodi da je Ontario, gledajući samo komercijalna vozila, imao veću stopu ozleda i smrtnih slučajeva od ostatka Kanade.

Izveštaj kanadskog biroa za osiguranje iz 2024. sugeriša da je stopa nezgoda u porastu za komercijalna vozila.

Na pitanje o Serco memorandumu, Sarkaria je rekao da je njegovo ministarstvo prosledilo sve potrebne informacije vlastima.

Što se tiče škola za obuku kamiona i nalaza istrage Marketplace-a , on je priznao da ima “nekih loših aktera” i da njegovo ministarstvo neće “štedeti ” da sprovede MELT program.

Dok čeka da vlada preduzme dodatne mere, Dubois kaže da će dati sve od sebe da spreči loše vozače da idu na kanadske puteve.

Uprkos tome, još uvek je nervozna. “Izbegavam vožnju autoputem koliko god je to moguće. Ako mogu ići drugim putevima, hoću.”

SERBIANNEWS/CANADA

“Srbi za Srbe” organizovali književno veče sa srpskim piscem Nenadom Milkićem

0
low angle photography of pile of books

U Prijedoru je, u organizaciji Humanitarne organizacije “Srbi za Srbe”, održano književno veče sa srpskim piscem Nenadom Milkićem.

Književno veče Nenad Milkić - Foto: RTRS

Književno veče Nenad MilkićFoto: RTRS

Nenad Milkić objavio je osam romana i dvije knjige poezije.

Najviše se bavi patriotskim temama. Napisao je trilogiju o Bici na Košarama i dva romana iz tetralogije o stradanju Srba tokom 90-tih godina prošlog vijeka.

– Predstavljam sve moje knjige, s tim da je naglasak na posljednjoj knjizi “Bajka o azbuci”, koja je dječiji roman, pisan djeci da bi bi im  vratili ljubav prema ćirilici. U pitanju su priče koje su vezane za naše pismo, da bi ga očuvali od zaborava – naveo je Milkić.

Književno veče bilo je humanitarnog karaktera.

– Projekat “Knjiga iz bloka” izgleda tako da napravimo štand, neki mali sajam knjiga, gdje svako može da donese i kupi knjigu po cijeni koju on odredi. Međutim, izlazimo iz tog okvira, sad i promocija knjiga i sve knjige od autora, koje se prodaju idu kao humanitarni prilog – rekao je Saša Vignjević iz Humanitarane organizacije “Srbi za Srbe”.

Nenad Milkić član je Udruženja književnika u Republici Srpskoj i Srbiji.

Čizma alpiniste sa Mont Everesta pronađeno poslije 100 godina (FOTO)

0
aerial photography of snow covered mountain during day

Čizma za koju se vjeruje da pripada britanskom alpinisti koji je nestao prije 100 godina pronađeno je na Mont Everestu.

Mont Everest (Foto: EPA-EFE/NARENDRA SHRESTHA/ilustracija) -

Mont Everest (Foto: EPA-EFE/NARENDRA SHRESTHA/ilustracija)

Endru Komin “Sendi” Irvin pokušao je sa svojim partnerom DŽordžom Malorijem da se popne na Everest u junu 1924. kada su obojica nestali, objavio je Bi-Bi-Si.

Tijelo njegovog partnera je pronađeno, dok Irvinovo telo nikada nije otkriveno.

Prošlog mjeseca, tim alpinista, koji je snimao dokumentarac za “National Geographic” pronašao je čizma.

Mnogi su se pitali da li je Irvin uspio da postane prva osoba koja je osvojila Everest, 29 godina prije nego što su alpinisti Edmund Hilari i Tenzing Norgaj stigli do vrha.

Britanske vlasti trenutno sprovode potrebna istraživanja kako bi utvrdili da li je u pitanju Irvinovo stopalo.

Filmski tim je uvjeren da čizma pripada Irvinu, jer čarapa koja se nalazi unutar čizme ima izvezen natpis “AC Irvin”.

Podstaknuti mogućim znakom da bi Irvinovo tijelo moglo da bude u blizini, tim je nekoliko dana pretraživao prostor, prije nego što je jedan od njih vidio čizmu kako viri iz leda koji se topi.

Irvin je imao 22 godine kada je nestao i bio je najmlađi član ekspedicije.

Malori i Irvin posljednji put su viđeni živi 8. juna 1924. kada su se uputili na Mont Everest.

Malorijevo tijelo pronađeno je 1999. godine.

Stojković: Daćemo maksimum i pokušaćemo da pobijedimo Švajcarsku

0

Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković rekao je pred meč protiv Švajcarske da će njegova ekipa dati maksimum i da će pokušati da pobijedi Švajcarsku.

Pres u Leskovcu (Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić) -

Pres u Leskovcu (Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić)

– Svaka utakmica je važna kad igra reprezentacija. Važan je pristup meču, ali i rezultat. Ovo su velike i teške provjere za nas, u Ligi nacija igramo sa najjačim evropskim selekcijama. Švajcarska posjeduje i individualni i timski kvalitet. Dobro se poznajemo, izgubili smo dva prethodna meča od njih, nema tajni kad su u pitanju igrači obje ekipe. Daćemo maksimum i pokušaćemo da pobijedimo – rekao je Stojković na današnjoj konferenciji za medije.

Srbija sutra u Leskovcu od 20.45 časova igra protiv Švajcarske meč trećeg kola grupe A4 Lige nacija. Poslije dva odigrana kola, Srbija ima bod na trećem mjestu, dok je Švajcarska posljednja bez boda.

Osvrnuo se selektor i na kadrovsku situaciju pred ovaj meč.

– Veoma sam zadovoljan kako su igrači trenirali prethodnih dana. Nemamo kadrovskih problema, svi koji su se pripremali prethodnih dana su spremni za sutrašnji meč. Radili smo po planu i programu, danas imamo posljednji trening u 17 i 30 na stadionu “Čair” u Nišu – dodao je Stojković.

Ranije je bilo provokacija od strane reprezentativac Švajcarske, a novinari si podsjetili Stojkovića da je kapiten Granit DŽaka često provocirao srpske igrače.

– Rekao sam igračima da budu fokusirani na teren i da ne razmišljaju o tome, DŽaka je veliki igrač i predvodnik ovog tima i vjerujem da neće biti problema na terenu ovog puta – podvukao je Stojković.

Selektor je istakao da će plan utakmice i eventualni debi Andrije Maksimovića ili još nekog fudbalera zavisiti od razvoja utakmice.

– Maksimović je budućnost našeg fudbala. On će debitovati sigurno, da li kao starter ili sa klupe, to ćemo vidjeti. Ne pravim unaprijed plan kad će biti izvršene izmjene, to zavisi od toga šta se na utakmici dešava – zaključio je Stojković.