Iskupljenje u Bolonji
Posle poraza u Milanu Crvena zvezda na popravnom ispitu večeras (20.30 časova) protiv Virtusa. – Na treneru Sferopulosu težak zadatak da u kratkom roku razdrma ekipu
Imali su košarkaši Crvene zvezde dosta uspeha ranijih godina na gostovanju u Milanu. Učinkom od pet pebeda na sedam mečeva u čuvenom „Forumu” malo se ko može pohvaliti. Međutim, u sredu veče „crveno-beli“ nisu imali ni promil šanse za trijumf u prestonici mode i umetnosti. Od samog početka utakmice bili su u „minusu“, bez dovoljno energije, ali i želje da stignu i prestignu raspoložene košarkaše Armanija, koji su odigrali jednu od boljih utakmica ove sezone i zasluženo pobedili sa 101:85.
Ekipa koja primi 53 poena za poluvreme, ukupno 101 poen do kraja utakmice nema šta da traži na bilo kom gostovanju u Evroligi. Sam pogled na konačan rezultat jasno govori da je najveći problem bila Zvezdina igra u odbrani. „Udarne igle” Nikola Mirotić i Zek Ledej bili su na svom očekivanom proseku ove sezone i to je nešto šta se moglo preživeti, ali „crveno-bele“ su torpedovali Niko Menion i Fabijan Kozer koji su ubacili 10 „trojki” iz 13 uglavnom otvorenih šuteva.
– Neki naši igrači nisu bili spremni da igraju dobru odbranu. Nismo imali dobre ideje u napadu. Imali smo retke momente kad smo bili dobri, ali kad igraš protiv ovako talentovanog tima, ne možeš ništa više da uradiš – istakao je trener Crvene zvezde Janis Sferopulos ne želeći m da upire prstom u krivce za poraz u Milanu.
Usledilo je i dodatno objašnjenje, zašto je u odbrani „crveno-belih” duvalo na sve strane:
– Znali smo da je Olimpija u dobroj formi, imali su tri uzastopne pobede i igraju jako dobro u poslednje vreme. Bilo nam je bitno da se borimo u odbrani, da pokušamo da ih sprečimo. Želeli smo da budemo jako fokusirani defanzivno, to nije bilo dovoljno, neki igrači nisu bili koncentrisani i primali smo lake poene. Olimpija je bila dosta bolja, nismo mogli da ih zaustavimo. Bili smo dosta spori u napadu, očekujem da će ubuduće igrači biti više spremni da igraju ovakav tip utakmica – zaključio je grčki stručnjak.
Samokritičan prema sebi, ali i saigračima bio je i iskusni Nikola Kalinić.
– Loše smo počeli utakmicu, nismo bili dovoljni agresivni. Nisu oni ništa novo pokazali, igraju tako već nekoliko prethodnih utakmica. Jednostavno nismo pronalazili dobre opcije u napadu, ali nisu nas iznenadili. To je uticalo da prestanemo da igramo odbranu što je uglavnom recept za katastrofu.
Vremena za veliku analizu nema previše. Košarkaše Crvene zvezde već večeras od 20.30 časova u 14. kolu Evrolige čeka duel sa Virtusom u Bolonji. Na treneru Sferopulosu je zadatak da u kratkom roku razdrma i motiviše ekipu koja će popraviti utisak iz Milana.
– Sigurno je da nas je poraz u Milanu pogodio, ali on treba da nam bude motivacija za nastavak. Ne smemo da upadamo u letargiju, želimo da se izdignemo iznad ove situacije, nema boljeg podsticaja od ovako teškog poraza. Imamo priliku da popravimo sliku protiv Virtusa. Moramo da ostavimo iza sebe prošlu utakmicu i pokažemo svima da možemo da se uzdignemo iz teških trenutaka – istakao je Zvezdin krilni centar Majk Daum.
Virtus smenio trenera
Posle poraza od Albe na svom terenu u prošlom kolu rastali su se Luka Banki i Virtus. Tim iz Bolonje je poslednji na tabeli sa samo dve pobede posle 13 kola i rastanak sa iskusnim trenerom bio je neminovan.
Utakmicu protiv Crvene zvezde vodiće Bankijevi pomoćnici Nenad Jakovljević i Danijele Parente, a kao trajno rešenje pominju se srpski stručnjaci Aleksandar Đorđević koji je već bio na klupi Virtusa i Saša Obradović, kao i Crnogorac Duško Ivanović.
Teodosić isključen na jubileju
Miloš Teodosić je protiv Armanija odigrao 300. utakmicu u Evroligi. Vredan jubilej neće pamtiti po dobru ne samo zbog poraza Crvene zvezde, već i sopstvenog isključenja zbog rasprave sa sudijama u finišu meča.
Iskusni plejmejker debitovao je u Evroligi još 2007. u dresu Olimpijakosa. Igrao je je pored Crvene zvezde još za CSKA i Virtus.
Rekorder po broju nastupa u Evroligi je Kajl Hajnc sa čak 425 odigranih utakmica.
U subotu otkrivanje spomenika Dragoslavu Šekularcu na stadionu Crvene zvezde
Spomenik legendarnom fudbaleru Crvene zvezde Dragoslavu Šekularcu svečano će biti otkriven u subotu pred prvenstvenu utakmicu sa Tekstilcem, saopštio je danas beogradski klub.
Drugoj „Zvezdinoj zvezdi” spomenik će biti otkriven u subotu od 15.45, dok je utakmica 18. kola Superlige Srbije između Zvezde i Tekstilca na programu od 17.00 na stadionu „Rajko Mitić”.
„Posle postavljanja spomenika prvoj ‘Zvezdinoj zvezdi’ – Rajku Mitiću, sedam godina kasnije u čast izuzetne ličnosti, fudbalskog majstora svetske klase, biće svečano otkriven spomenik i drugoj ‘Zvezdinoj zvezdi’ – Dragoslavu Šekularcu. Spomenik će biti postavljen na zapadnoj strani Marakane, u neposrednoj blizini Red Star šopa”, navodi se u saopštenju kluba, prenosi Beta.
Iz Zvezde su dodali da je spomenik izradila Livnica Jeremić, a da je delo akademskog vajara Toma Komatine.
Šekularac, koji je poznat i pod nadimkom „kralj driblinga”, rođen je u Štipu 8. novembra 1937. godine, a umro je u Beogradu 5. januara 2019. godine.
Za Zvezdu je nastupao na 369 utakmica i postigao 115 golova. Sa crveno-belima je osvojio pet titula prvaka Jugoslavije i tri titule u Kupu. Kao trener je sa Zvezdom u sezoni 1989/90 osvojio „duplu krunu”, napravivši tim koji je sledeće godine osvojio titule prvaka Evrope i sveta.
Sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio je srebrne medalje na Olimpijskim igrama 1956. godine u Melburnu i na Evropskom prvenstvu u Francuskoj četiri godine kasnije.
Jokić: O rekordima ćemo pričati kad završim karijeru, svakako da je to lepa stvar
KLIVLEND – Srpski košarkaš i član Denvera Nikola Jokić izjavio je danas povodom 139. tripl-dabla u NBA ligi da će o rekordima pričati kada završi karijeru, kao i da je to jedna veoma lepa stvar.
Košarkaši Denvera poraženi su jutros od Klivlenda rezultatom 126:114, a Jokić je na tom meču došao do 139. tripl-dabla i tako izbio na treće mesto večne liste igrača sa najviše ovakvih učinaka u istoriji NBA lige. On je pretekao Medžika Džonsona i sada se ispred njega nalaze Oskar Robertson sa 181 i Rasel Vestbruk sa 200 tripl-dablova.
„To je nešto o čemu ćemo pričati kad završim karijeru, sada ni ne razmišljam o tome. Svakako je to sjajno i jedna veoma lepa stvar”, rekao je Jokić posle meča, prenose američki mediji.
On je naveo da je Oklahoma relativno lako došla do pobede i dodao da Denver još uvek traži svoju igru.
„Pogodili su mnogo trojki, u tome su dobri, najbolji su u NBA ligi. Nismo mogli da nađemo otvorene šuteve, svaki koš koji smo dali, dali smo ga teško. Oni su imali otvorene šuteve, mi nismo. Ne znam zašto sam promašivao neke lake šuteve, možda sam samo forsirao. Posle 20 utakmica bi trebalo da znamo ko smo i šta treba da radimo. Nekad izgledamo dobro, a nekad samo prestanemo da igramo kako treba i izgledamo loše”, dodao je Jokić, prenosi Tanjug.
Denver se nalazi na osmom mestu na tabeli Zapadne konferencije NBA lige sa 11 pobeda i devet poraza.
Bitkoin u usponu: Prva kriptovaluta probila granicu od 100.000 dolara
Bitkoin je danas po prvi put probio magičnu granicu od 100.000 dolara, a tržišna kapitalizacija samo ove kriptovalute preskočila je dva biliona (dve hiljade milijardi) dolara.
Na novi bum kriptovaluta uticale su prema mišljenju stručnjaka političke prilike, ali i institucionalno prihvatanje kriptovaluta.
Marko Bogdanović, marketing menadžer prve kriptomenjačnice u Srbiji ECD, kaže da su do ovakvog skoka od 68.000 do preko 102.000 dolara za mesec dana dovela globalna dešavanja na političkoj sceni.
„Možemo reći da je ovaj rast do nove najviše istorijske cene kulminacija brojnih događaja u proteklom periodu, ali i potvrda njegove vrednosti. Iako možemo da se vratimo u prošlost i da pogledamo godine u kojima je promena bila više od 1.300 odsto kao 2017, dovoljno je pogledati dešavanja iz ove godine. U SAD su odobreni bitkoin ETF-ovi (exchange-traded fund) za institucionalne investitore. Videli smo halving, odnosno prepolovljavanje nagrade za bitkoin rudare. Cena bitkoina se u martu prvi put vratila na do tada najvišu istorijsku vrednost nakon 2021. Naravno, tu je i izbor Donalda Trampa za predsednika SAD. On je nastupio kao veliki pobornik kriptovaluta i izneo brojna obećanja koja idu na ruku svima koji poseduju ili planiraju da ulažu u bitkoin. S druge strane, i stav Rusije, odnosno Vladimira Putina, prema kriptu takođe je smekšao“, kaže Bogdanović.
Ranije ove nedelje, 2. decembra, razvojna firma MicroStrategy najavila je još jednu kupovinu 15.400 bitkoina za 1,5 milijardi dolara po ceni od 95.976 dolara po BTC-u.
Istog dana, firma koja se bavi kopanjem bitkoina MARA Holdings, koja je kotirana na berzi, objavila je predloženu privatnu ponudu konvertibilnih novčanica od 850 miliona dolara. Prikupljena sredstva će se koristiti za kupovinu dodatnih bitkoina.
Krajem novembra, legendarni finansijski analitičar i suosnivač kompanije za finansijska istraživanja Fundstrat, Tomas Li, izjavio je da veruje u mogućnost da u narednih 12 meseci bitkoin dostigne cenu od 250.000 dolara, preneo je U.Today, portal specijalizovan za kripto valute i blokčejn tehnologiju.
Isti izvor je ranije ove godine objavio da je Li procenio da do kraja ove godine cena bitkoina ima potencijal da pređe 100.000 dolara.
Što se tiče budućih projekcija kretanja kriptovaluta, Bogdanović ističe da cena bitkoina oscilira i promene na dnevnom nivou su nešto na šta se većina vlasnika već navikla.
„Važno je naglasiti da ako pogledamo istorijsku vrednost, kad god da ste kupili Bitkoin bilo je pravo vreme, odnosno svi vlasnici su sada u plusu, bez obzira na to kada su počeli da ulažu. Nezahvalno je davati konkretne prognoze, ali mnogi analitičari očekuju nastavak rasta na duže staze, gde se milion dolara posmatra kao dugoročni cilj. Kratkoročno, mnogi će posmatrati dešavanja u SAD i dalji razvoj situacije nakon što Donald Tramp zvanično postane novi predsednik“, smatra on.
Najvažniji faktor kod određivanja cene je, prema rečima Bogdanovića, kao i kod druge imovine, ponuda i tražnja.
„Kako sve više velikih investitora ulazi u svet kriptovaluta, a pomenuta nagrada za rudarenje se smanjuje, ponuda će biti sve manja što utiče na rast cene. Takođe, institucionalno prihvatanje i podrška koju bitkoin dobija u međunarodnoj zajednici takođe pozitivno utiču na tržište. S druge strane, nepovoljna dešavanja poput zabrana u nekim državama ili bankrot određenih kripto kompanija izazivaju nepoverenje kod nekih korisnika i negativno utiču na reputaciju bitkoina“, zaključuje on.
Nikada ne sipajte kafu u ključalu vodu – izbegnite grešku koju svi prave
Mnogi ne mogu da zamisle jutro bez kafe, neki je piju samo zbog „doze kofeina“, dok drugi više vole da izdvoje vreme i uživaju u njoj.
Britanski list Daily Mail konsultovao je nekoliko stručnjaka kako bi otkrio najbolji način pripreme crne kafe za maksimalno uživanje.
Iako se metode pripreme kafe razlikuju, većina ljudi prati jednostavan postupak. Međutim u želji da se što brže razbude uz pomoć ovog magičnog napitka, često prave greške birajući najbrži način pripreme.
Najveća greška koju ljudi često prave jeste dodavanje kafe čim voda proključa. Istina je da ključala voda može delimično „spržiti“ kafu, što utiče na njen ukus. Kada voda proključa, idealno je sačekati 30 do 60 sekundi, a tek potom dodati kafu.
Takođe je važno znati da kvalitet vode iz slavine varira u zavisnosti od lokacije, što može uticati na ukus kafe.
Stručnjaci preporučuju pripremu kafe sa filtriranom vodom. Ključan je i odnos između kafe i vode – optimalno je koristiti 70 g kafe na litar vode.
“Posetio sam grad živih zombija”: Jezivi prizori snimljeni na američkim ulicama
„Verovatno najbizarnija i najkontroverznija stvar koju sam video u životu bila je upravo ovde, u Kensingtonu, predgrađu Filadelfije, glavnom gradu savezne države Pensilvanije“, počinje svoj putopis o gradu živih zombija u Americi, pisac Roberta Dacešin.
„Istražujući Ameriku, naišao sam na ovu temu, ali nisam mogao ni da sanjam da će biti još gore i traumatičnije doživeti uživo. U nekim trenucima sam se pitao da li je uopšte bilo pametno doći ovde i videti sve ovo. Tužno je doći ovamo i shvatiti kolika je pomoć ovim ljudima zapravo potrebna i koliko su propatili država nema snage, kapaciteta ni mogućnosti da reguliše ovu situaciju jer se na ulicama Kensingtona redovno pojavljuju novi zavisnici. idu u sigurnu smrt, piše Punkufer.
50 puta jači od heroina
Lek koji se ovde koristi je fentanil, 50 puta jači od heroina i namenjen za smirenje velikih životinja kao što su konji. Zbog toga ljudi imaju karakterističan savijen položaj tela kada uzimaju dozu, jer lek preuzima kontrolu nad njihovim mišićima, što dovodi do nevoljnog savijanja tela prema tlu, koje se postepeno smiruje kako lek nestaje iz tela.
Nažalost, tada je zavisnicima potrebna nova doza i začarani krug se samo beznadežno nastavlja. Ako se pitate kako ovi ljudi dolaze do droge i odakle im novac, dovoljno je reći da jedna doza leka košta samo pet dolara. A kako dolaze do tog novca i na koje načine nabavljaju opijate, saznaćete u videu“, otkriva Robert Dacešin.
Droga je stigla u predgrađe Filadelfije 1970-ih i postepeno dovela do velikih profita, ali i nasilja, i pretvorila to područje u jedno od najopasnijih u zemlji.
Ali broj smrtnih slučajeva od oružja u Filadelfiji znatno je manji od broja predoziranja. U početku su ljudi umirali od heroina, a poslednjih godina sve su traženije destruktivne sintetičke droge poput fentanila i ksilazina.
Gradske vlasti dugi niz godina najavljuju promene, a da li će se situacija u Kensingtonu ikada promeniti, može se nagađati.
Smenjeni selektori i muške i ženske reprezentacije Srbije
Selektori muške i ženske rukometne reprezentacije Srbije Boris Rojević i Uroš Bregar su smenjeni sa tih pozicija.
Upravni odbor Rukometnog saveza Srbije na elektronskoj sednici održanoj ovog četvrtka smenio je ne samo selektore, već i kompletne stručne štabove muške i ženske seniorske reprezentacije, kao i člana Takmičarske komisije RSS Darka Grbića.
Rojević je za selektora Orlova postavljen 29. februara ove godine posle rastanka sa Tonijem Đeronom, dok je Bregar bio na klupi ženskog tima od 3. aprila 2021. godine.
O odlasku Bregara je posle debakla na EP-u bio mnogo priče, a Rojevića je vest o smeni na klupi reprezentacije sačekala dva dana pred veliki rukometni derbi između Partizana i njegove Vojvodine (subota, 18 časova).
Rukometaši pod Rojevićevim vođstvom nisu uspeli da se plasiraju na Svetsko prvenstvo 2025. u Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj, tako da ovaj stručnjak nije doživeo da vodi nacionalni tim na velikom takmičenju. Nasledio je reprezentaciju posle debakla na Evropskom prvenstvu u Nemačkoj prošlog januara.
Bregar jeste vodio Srbiju na velikoj sceni. Ima 12. mesto na Svetskom prvenstvu u Španiji 2021. i 21. u Danskoj, Norveškoj i Švedskoj 2023. godine (četiri pobede, pa jedna pobeda), kao i 15. pozicijzu na Evropskom prvenstvu u Sloveniji, Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori 2022, odnosno 22. poziciju na tekućem Evropskom u Austriji, Mađarskoj i Švajcarskoj.
Devojke na ta dva turnira nisu ostvarile nijednu pobedu.
Evroliga žestoko kaznila Partizan zbog incidenta sa trenerom Olimpijakosa Barcokasom
Evroliga je žestoko kaznila KK Partizan zbog događaja za vreme i posle utakmice sa Olimpijakosom, kada je jedan od navijača iz prvih redova kraj terena ušao u fizički kontakt sa trenerom gostiju Jorgosom Barcokasom.
Posle pobede Partizana nad Olimpijakosom prošle nedelje bilo je dosta burno na parketu, trener gostiju Barcokas ušao je u sukob sa pomoćnim trenerom crno-belih Vladom Androićem, nakon čega je jedan od navijača pokušao da se obračuna sa trenerom Olimpijakosa i zbog toga je sada usledila žestoka kazna.
– Zbog problema u organizaciji utakmice protiv Olimpijakosa, kao i nekolicine incidenata, uključujući uvrede sa tribina, ubacivanje predmeta u teren, ulazak gledalaca u teren i kontakta gledaoca sa protivničkim trenerom, KK Partizan je od strane Evrolige kažnjen sa ukupno 50.000 evra. Ovim putem, Klub još jednom apeluje na navijače da fer i sportski podržavaju crno-bele i da ne rade ništa što bi Partizanu moglo naneti reputacionu i finansijsku štetu – piše u saopštenju Partizana na društvenoj mreži X.
Računajući i novčane kazne iz prethodnog dela sezone, Partizan je u kasu Evrolige za sada uplatio 60.000 evra.
Počinje izgradnja TransLinkovog novog depoa u južnom Vancouveru za 300 autobusa na baterije
Veliki građevinski projekat kompanije TransLink je sada u toku u industrijskoj zoni reke Fraser u južnom Vancouveru, odmah iza ulice Cambie i zapadno od mosta North Arm Bridge na SkyTrain Canada Line.
Portparol TransLink-a je rekao da je za Daily Hive Urbanizovana izgradnja sada u toku na potpuno novom autobuskom depou Marpole Transit Center .
Ovo nije obična autobuska stanica, jer će to biti TransLink-ova prva potpuno nova, namenski izgrađena autobuska stanica posvećena budućoj velikoj floti autobusa na baterije .
Trenutni početni radovi na praznoj lokaciji – koja se nalazi južno od kanadske pacifičke teretne železnice – uključuje radove na pripremi lokacije, uključujući postavljanje temelja.
Prema zahtevu za izdavanje građevinske dozvole koji je odobrio grad Vancouver , cela lokacija će biti podignuta na platformi na oko 4,6 metara nadmorske visine kako bi služila „superdyke“ funkciji – više od postojeće nadmorske visine između 2,5 i 3,3 metra. Kompleks će biti podignut oko dva metra više od Kent Avenue duž sjevernog perimetra, a zid za zaštitu od poplava će biti izgrađen duž južnog perimetra ispred reke.
Portparol je dalje napomenuo da je Marpole Transit Center trenutno planiran za završetak i otvaranje 2028. Troškovi izgradnje projekta su poslednji put navedeni na oko 300 miliona dolara.
Napredak izgradnje TransLinkovog Marpole Transit Center autobuskog depoa za autobuse na baterije, kao što se vidi sa mosta SkyTrain Canada Line 23. novembra 2024. (Kenneth Chan/Daily Hive)
Ovaj objekat će imati kapacitet za skladištenje, punjenje, rad i održavanje oko 300 električnih autobusa na baterije, uključujući potrebe za prostorom za vozače.
Iako je ovo postrojenje namenjeno floti autobusa na baterije, imaće i potrebne objekte za rukovanje konvencionalnim autobusima na fosilna goriva.
Ovaj objekat nadopunjuje TransLink-ovo obližnje autobusno skladište Vancouver Transit Center, koje prvenstveno opslužuje trolejbuse i električne autobuse.
Po završetku, Marpole Transit Center će biti vrlo vidljiva struktura za one koji ulaze ili izlaze iz Vancouvera.
Lokacija Marpole tranzitnog centra. (TransLink)
Plan lokacije tranzitnog centra Marpole. (TransLink)
Umjetnički prikaz Marpole tranzitnog centra. (TransLink)
Umjetnički prikaz Marpole tranzitnog centra. (TransLink)


















