16.5 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 345

EKSTREMNA HLADNOĆA U KANADI I USA: Snimci dronom zabeležili Nijagarine vodopade okovane ledom (VIDEO)

0

NIJAGARINI vodopadi, nastali pre više od 125 vekova, delimično su zaleđeni zbog niskih temperatura koje su zahvatile veći deo Kanade i USA

Ekstremna hladnoća i rekordno niske temperature i dalje se beleže u delovima SAD.

Snimci dronom pokazuju debele slojeve leda i snega oko Nijagarinih vodopada koji su danas granica između SAD-a i Kanade i jedna od pet najatraktivnijih turističkih destinacija na svetu.

Nijagarini vodopadi predstavljaju niz masivnih vodopada koji se nalaze na reci Nijagari u istočnom delu Severne Amerike.

Ubrajaju se među sedam svetskih čuda, a polarni minusi stvorili su ledeni okov oko slapova, formirajući tako veličanstvene prizore.

SERBIANNEWS/CANADA

Trampov tim preti Kanadi carinama u dve faze

0

SAD prete dvostepenim tarifnim planom u kojem bi, Kanada i Meksiko mogli biti pogođeni početnim trgovinskim kaznama u roku od nekoliko dana, a zatim malo kasnije, mogli bi se suočiti sa širim kaznama tokom proleća.

Ukratko: možda niže tarife sada, a više tarife kasnije.

Detalji su se pojavili u sredu, prilikom saslušanja u američkom Senatu osobe koja je izabrana da vodi tarifnu politiku Donalda Trumpa, Howarda Lutnicka.

Do ovoga je došlo dok su se kanadski zvaničnici upuštali u besomučne napore, da odvrate američke zvaničnike od nametanja carina koje su zaprećene od 1. februara, čak su napravili i video koji demonstrira čuvanje kanadske granice.

Kandidat za sekretara trgovine izneo je pristup u dva koraka, u razmeni mišljenja sa senatorom iz Michigana Gary-jem Petersom, koji je izrazio strah od toga šta bi prekogranični trgovinski rat mogao značiti za njegovu državu.

Lutnick je objasnio da je faza 1 u suštini hitna akcija za rešavanje krize s fentanilom: “Znate da laboratorije [narkotika] u Kanadi vode meksički karteli”, odgovorio je Lutnick. “Poštujte Ameriku. Ako smo mi vaš najveći trgovinski partner, pokažite nam poštovanje. Zatvorite svoju granicu. I zaustavite ulazak fentanila u našu zemlju.”

Iako samo oko jedan posto ilegalnih droga koje ulaze u SAD dolazi sa njihove severne granice, američki zvaničnici su zabrinuti zbog rastuće proizvodnje droge u Kanadi i uočenog neuspeha kanadskih organa za provođenje zakona da suzbiju aktivnosti pranja novca od strane međunarodnih kriminalaca.

Lutnick je napomenuo da izgleda da Kanada i Meksiko preduzimaju neke mere. Kanada je, na primer, najavila niz mera na granici, migracijama i kriminalu koje su izazvale pozitivnu reakciju  Washingtona.

Uz to, kanadski zvaničnici se nevoljno pripremaju za mogućnost da će Trump ispuniti svoju pretnju uvođenjem carina 1. februara i poništiti decenije slobodne trgovine unutar Severne Amerike.

Zvaničnici Ottawe su se obraćali raznim američkim kolegama, uključujući Lutnicka, i malo toga su čuli što ih je umirilo.

Jedan odgovor su više puta dobijali: Oni moraju lično da ubede Trampa direktnim dokazom o bezbednosnim merama koje je Kanada preduzela.

U tu svrhu, kanadski zvaničnici sastavljaju video snimke kako bi ilustrovali napore da se odvrati ilegalno kretanje preko granice; oni su slali američkim kolegama ove snimke poslednjih sedmica, uključujući i helikopter koji sleće u sneg.

Premijer Justin Trudeau je takođe rekao kanadskim premijerima da je ove sedmice razgovarao sa Lutnickom u Poljskoj, na 80. godišnjici oslobođenja logora Auschwitz.

Lutnick je aludirao na ove razgovore u sredu.

“Znam da deluju brzo”, rekao je o Meksiku i Kanadi. “Ali ako izvrše potrebne stvari, neće biti carina. A ako ne urade, onda će ih biti.”

U svom prvom brifingu u Beloj kući, sekretarica za štampu Karoline Leavitt rekla je na osnovu njenog razgovora s američkim predsednikom Donaldom Trumpom da je njegov plan da Kanadi uvede carine od 25 posto 1. februara “još uvek na snazi”.

Dugoročna pretnja: 1. april

Lutnick je jasno stavio do znanja da SAD razmatra širok spektar tarifnih opcija, o čemu će izvestiti studija koju je predsednik zahtevao od svojih zvaničnika .

Lutnick je na saslušanju dao do znanja da će se na proleće, SAD morati obračunati s Kanadom, posebno spominjući proizvodnju mleka i automobila.

Rekao je demokratskoj poslanici iz Wisconsina, Tammy Baldwin, da želi da se više američkih mlečnih proizvoda izvozi u Kanadu: “Kanada… se užasno odnosi prema našim proizvođačima mleka. Tome mora doći kraj.”

A onda je rekao Petersu, demokratu iz Michigana, da će mu cilj biti da vrati poslove u proizvodnji automobila iz drugih zemalja: “Proizvodnja automobila je otišla u Kanadu, otišla je u Meksiko. Važno je da se to vrati u Michigan, dođite nazad u Ohajo.”

Poruka naglašava Trumpove dugogodišnje pritužbe na način na koji su određena pravila za trgovinu automobilima implementirana iz Severnoameričkog pakta koji je potpisao 2018.

Čini se da će, čak i ako Kanada i Meksiko izbegnu tarifnu pretnju 1. februara, to pitanje će nastaviti da bude aktuelno mesecima.

SERBIANNEWS/CANADA

Povlače se Fiat automobili iz Srbije – postoji veliki rizik od povreda

0
car on snow covered road

Fiat

Putnička vozila marke fiat „panda“ i fiat  „500“ proizvedena 2023. godine povlače se sa tržišta Srbije zbog rizika od povreda, saopštilo je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija.

Nova studija otkriva: Vreme ozbiljno narušava mentalno zdravlje mladih

0
woman in black long sleeve shirt covering her face

mentalno zdravlje mladih

Vremenski uslovi mogu da igraju važnu ulogu u mentalnom zdravlju mladih, pokazuje nova studija sprovedena u Holandiji i Španiji. Istraživači sa Instituta za globalno zdravlje iz Barselone (ISGlobal) otkrili su da je u Holandiji dugotrajna izloženost hladnoći povezana sa pojavom anksioznosti, depresije, povučenosti i drugih mentalnih tegoba kod adolescenata i mladih odraslih osoba.

S druge strane, visoke temperature u Španiji bile su povezane sa problemima pažnje, pokazuje studija objavljena u časopisu JAMA Network Open.

Analiza je obuhvatila oko 3.900 adolescenata u Holandiji i skoro 900 u Španiji u periodu od 2015. do 2022. godine. Praćeni su vremenski uslovi od tri dana do dva meseca pre nego što su mladi prijavili psihičke simptome.

Klimatske promene mogu pogoršati mentalno zdravlje mladih

Rezultati sugerišu da bi mentalno zdravlje mladih moglo biti ugroženo kako klimatske promene dovode do ekstremnijih temperatura, ističe Esmée Essers, vodeći autor studije i doktorand na ISGlobal institutu.

„Od ključne je važnosti razumeti kako klimatske promene utiču na mentalno zdravlje mladih u razvoju“, rekla je ona za Euronews Health.

Iako studija ne dokazuje da temperatura direktno uzrokuje mentalne probleme, otkrivena je jasna povezanost. Essers objašnjava da ekstremni vremenski uslovi mogu poremetiti sposobnost tela da održava stabilnu unutrašnju temperaturu, što pokreće stres i upalne procese koji bi mogli doprineti mentalnim tegobama.

Ranija istraživanja su već pokazala vezu između klimatskih promena i mentalnog zdravlja. Na primer, u Švajcarskoj je tokom 45-godišnjeg perioda broj hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja porastao za 4% na svakih 10°C povećanja prosečne dnevne temperature.

Studija iz 2023. godine objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health zaključila je da visoke temperature i promene u vremenskim prilikama mogu biti povezane sa većim brojem samoubistava i suicidalnog ponašanja, kao i sa povećanim prijemima u bolnice zbog mentalnih bolesti.

Foto: Unsplash

Neočekivani rezultati

Jedan od iznenađujućih nalaza studije jeste da nije pronađena veza između toplog vremena i agresije, iako su ranija istraživanja pokazala da se nasilni zločini povećavaju tokom toplotnih talasa.

„Spoljašnji simptomi su širi od same agresije, a ovo istraživanje se odnosi na adolescente, koji mogu drugačije reagovati u poređenju sa odraslima“, objasnila je Rhiannon Thompson, istraživač sa Imperijal koledža u Londonu.

Takođe je moguće da temperature u Španiji nisu bile dovoljno ekstremne da izazovu agresivne reakcije. „Možda temperature kojima su adolescenti bili izloženi nisu dostigle nivo koji bi izazvao značajnu nelagodu i podstakao agresivno ponašanje“, dodala je Essers.

Još jedan neočekivani nalaz bio je da klima uređaji nisu imali zaštitni efekat na mentalno zdravlje mladih u Španiji. Dr Thomas Müller, profesor psihijatrije na Univerzitetu u Bernu, koji je proučavao vezu između temperature i hospitalizacija, istakao je da je ranije savetovao psihijatrijske bolnice da koriste rashlađivanje kako bi smanjile agresiju. Međutim, kaže da se efekti vremenskih uslova osećaju i izvan zatvorenih prostora, što bi moglo objasniti zašto klima uređaji nisu imali očekivani uticaj.

Ograničenja studije i potreba za daljim istraživanjem

Studija ima određena ograničenja. Podaci o mentalnim simptomima mladih dolazili su od njihovih majki, što možda nije jednako precizno kao dijagnoza psihijatra ili lično prijavljeni simptomi. Takođe, rezultati možda nisu primenljivi na druge regione.

Ipak, s obzirom na to da se većina istraživanja fokusira na visoke temperature i teške mentalne bolesti, dok je malo podataka o uticaju hladnoće, ovo istraživanje je i dalje veoma važno, zaključuje Thompson.

Pariz izabrao najbolji bezalkoholni koktel – pobednički recept će vas iznenaditi

0
clear wine glass with pink liquid

Pariz je ove godine prvi put organizovao takmičenje za najbolji bezalkoholni koktel, obeležavajući inicijativu „Suvi januar”, mesec kada se ljudi podstiču da odustanu od alkohola.

Takmičenje se održalo u gradskoj skupštini, a troje mladih barmena nadmetalo se pred desetoročlanim žirijem.

„Ovo je gotovo detoks napitak i sve je domaće“, rekao je Hipolit Damon, učenik prestižne francuske ugostiteljske škole EPMT, koji je kreirao koktel sa šargarepom, medom, sirupom od limuna i dimljenim ruzmarinom. Njegov napitak osvojio je prvo mesto.

Tri pariska noćna kluba takođe su predstavila svoje inovativne bezalkoholne koktele, pokušavajući da ubede žiri da i pića bez alkohola mogu biti podjednako privlačna, piše Euronews.

Light n stormy koktel

Foto: Unsplash

„Za nas je važno da podržimo Suvi januar jer je alkohol ozbiljan javnozdravstveni problem. U 2023. godini, alkohol je bio uzrok 49.000 smrtnih slučajeva,“ izjavila je An-Kler Buks, zamenica gradonačelnika Pariza zadužena za javno zdravlje.

Ona je istakla i vezu alkohola sa saobraćajnim nesrećama, kao i sa seksualnim i rodno zasnovanim nasiljem.

„Važno je pokazati da postoje alternative koje pružaju isti užitak i ne umanjuju atmosferu proslave,“ dodala je Buks.

Francuska vlada i dalje ne podržava inicijativu

Iako je grad Pariz podržao Suvi januar, francuska vlada nije zvanično stala iza ove inicijative. S druge strane, u Velikoj Britaniji je od 2015. godine podržava tamošnja agencija za javno zdravlje.

Francuski mediji su nedavno istražili uticaj lobija proizvođača alkohola na političke odluke, a nevladine organizacije tvrde da je to razlog zašto država izbegava da podrži ovu kampanju.

„Francuska vlada ne samo da nije želela da podrži Suvi januar, već mu se u početku i protivila. Zato je današnji događaj u najvećoj gradskoj skupštini u Francuskoj snažan simbol,“ izjavio je dr Bernard Basse, predsednik organizacije Addiction France.

takmičenje barmena, barmen, kokteli

Foto: Unsplash

Koliko se alkohola pije u Evropi?

Prema podacima Evropske zdravstvene ankete (EHIS) iz 2019. godine, jedna od dvanaest osoba starijih od 15 godina u EU konzumira alkohol svakodnevno.

Oko 26% Evropljana izjavilo je da nije konzumiralo alkohol u poslednjih godinu dana, dok je u Francuskoj taj procenat nešto niži – 23%.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da je alkohol povezan sa oboljenjima jetre, srca, raznim vrstama karcinoma, ali i mentalnim problemima poput depresije, anksioznosti i poremećaja zavisnosti.

„Ključno je proceniti koliko alkohola unosite. Znamo da postoje preporuke za konzumaciju sa manjim rizikom – ne više od dva pića dnevno, i ne svakog dana,“ objašnjava Basse.

„Dokazano je da ako napravite pauzu od alkohola u januaru, u narednim mesecima i godinama pijete manje. A manje alkohola znači bolje zdravlje,“ zaključuje on.

Srpski astrofizičar među vodećim istraživačima svemira: Dr Donevski otkriva sve o revolucionarnom teleskopu

0
silhouette photography of person

Darko Donevski

straživanje svemira oduvek je bilo pokretač ljudske radoznalosti, a danas, zahvaljujući naprednoj tehnologiji, ulazimo u novu eru otkrića. Jedan od najambicioznijih projekata u astronomiji je teleskop Vera C. Rubin, koji će uskoro početi da mapira nebo i beleži promene u svemiru s neverovatnom preciznošću, omogućavajući otkrića milijardi novih nebeskih tela. U intervjuu za BIZLife, astrofizičar dr Darko Donevski govori o svom putu od dečje fascinacije kosmosom do rada na vrhunskim svetskim projektima, uključujući i saradnju na ovom teleskopu.

Dr Darko Donevski je srpski astrofizičar sa impresivnom međunarodnom karijerom. Trenutno je docent na Grupi za astrofiziku u Nacionalnom nuklearnom institutu u Varšavi, ali njegov profesionalni put obuhvata mnoge prestižne institucije širom sveta. Pre nego što je stigao u Varšavu, radio je na Univerzitetu u Torontu, SISSA u Trstu, Univerzitetu Lajden, kao i na Univerzitetu Novi Sad. Doktorat je stekao na Univerzitetu Eks-Marsej u Francuskoj, a danas vodi međunarodni projekat “Prašina u ranom svemiru”. Njegovo naučno ime postalo je prepoznatljivo zahvaljujući tome što je bio vođa tima koji je prvi identifikovao dvostruko poreklo infracrvenog zračenja u galaksijama u ranom svemiru, što predstavlja jedno od ključnih dostignuća u njegovom polju.

On za naš portal otkriva kako će Vera Rubin pomoći u razumevanju galaksija, šta ga najviše fascinira u istraživanju svemira i zašto su ovakva istraživanja važna ne samo za nauku, već i za ceo svet.

  • Kako ste se zainteresovali za astronomiju i šta Vas je dovelo do rada na projektu vezanom za teleskop Vera C. Rubin?

Još kao osnovac sam zavoleo nauku i istraživanja, ali da astronomija i astrofizika budu moj profesionalni život odlučio sam tek na studijama fizike. Te 2002. godine čitao sam jedan artikal koji se zvao “Kosmička prašina i poreklo života”, odgovor koji sam želeo da nađem je bio – „kakve su to čestice prašine u svemiru, i mogu li ja da otkrijem njihovo poreklo?“ Sada, 20 godina nakon toga, ja se upravo bavim istraživanjem porekla kosmičke prašine, organskog materijala koji je nastao davno u svemiru – jedan moj veliki san je ispunjen, i osećam se privilegovano zbog toga!

Ja sam 2022. godine počeo da vodim jedan veliki međunarodni projekat koj se tiče najmasivnijih galaksija u ranom svmiru, i to me je preporučilo da 2023. godine, ispred moje grupe za Astrofizku na Nuklearnom institutu u Varšavi, budem predložen kao saradnik na pripremi naučnih ciljeva opservatorije Vera Rubin.

  • Možete li da nam ukratko objasniti šta je teleskop Vera C. Rubin i po čemu se razlikuje od drugih teleskopa?

Opservatorija Vera C. Rubin je velika astronomska opservatorija nove generacije, u finalnoj fazi izgradnje. Kada bude otvorena u avgustu ove godine, biće jedna od najvećih na Zemlji. Teleskop od 8.2 metara smešten je u suvom pustinjskom predelu planine Cero Pehon u Čileu, na 2600 m nadmorske visine. Inače, ime je dato po jednoj od pionirki moderne astronomije, američkoj naučnici Veri Rubin, koja je prva pružila dokaze o indirektnom postojanju tamne materije.

Rubin je jedan od najambicioznijih naučnih projekata koje smo ikada imali – ne samo zbog tehnoloških inovacija koje nam donosi, već prevashodno zbog veličine onoga što će pokušati da postigne. Vera Rubin će snimati mapu južne nebeske hemisfere svake treće noći, i to neprekidno deset godina. Na ovaj način, Rubin će moći da zabeleži promene na nebu iz noći u noć – od bljeskova supernova, pa do prolaza asteroida. Sve ovo zajedno znači da će Rubin prikupiti ogromnu količinu podataka – procenjuje se da će tokom svoje desetogodišnje misije otkriti nekoliko milijardi objekata na nebu, a dnevno će isporučivati oko 30 terabajta podataka.

  • Kakav je Vaš konkretan doprinos ovom projektu i kako izgleda Vaš svakodnevni rad na njemu?

Mom timu i meni rad na pripremi Vera Rubin projekata nije jedini fokus. Mi svakodnevno radimo na analizi podataka sa svemirskog teleskopa Džejms Veb, verovatno najspektakularnijeg naučnog uređaja koji je ikad napravljen. Svakog dana detaljno izučavamo masu sastavnih delova dalekih galaksija koje smo otkrili u podacima. Razvijamo metode da izmerimo masu njihovih zvezda, zatim gasa sačinjenog od vodonika, i naravno masu čestica prašine sastavljenih od silikata i ugljenika. Sad bi čitaoci mogli da se pitaju – zašto to radimo? Zato što prašina u galaksijama apsorbuje veliki deo zračenja koje galaksija emituje. Tako gusti oblaci prašine mogu da budu veliki izazov da tako daleke i naizgled blede obrise galaksija vidimo optičkim kamerama. To je upravo zadatak moje grupe – da procenimo koliko će galaksija u svemiru, od svih koje Vera Rubin teleskop bude snimio, biti zaklonjeno oblacima ugljenične prašine.

  • Koliko je napredna tehnologija ovog teleskopa i koje vrste podataka će nam pružiti?

Najvrednija inovacija je kamera od 3,2 gigapiksela, najveća kamera koja je ikad instalirana na neki zemaljski instrument. Ona će snimiti oko 250 hiljada snimaka svemira godišnje. Na svakom od tih snimaka moći će da se identifkiuje više miliona galaksija.

  • Kako biste objasnili značaj ovog teleskopa nekome ko ne zna mnogo o astronomiji? Zašto je ovo istraživanje važno za obične ljude?

To je sjajno pitanje. Što se prvog dela pitanja tiče nekome ko je zainteresovan za astronomiju, a još uvek ne zna puno o njoj, možemo reći da je ovaj teleskop značajan zato što će omogućiti da precizno proverimo od čega je svemir sastavljen. Da bismo to utvrdili, moramo da identifikujemo na milione i milijarde galaksija (u svakoj se nalazi isto toliko zvezda), i da onda analiziramo njihova svojstva. Dakle, Vera Rubin će pomoći da precizno izmerimo koliko je vidljivih objekata u svemiru. To nam pomaže i da razumemo kako je evoluirao organski materijal i život u njemu.

Teleskop Vera C. Rubin, dr Darko Donevski

Teleskop Vera C. Rubin, Foto: RubinObs/NOIRLab/SLAC/NSF

Što se drugog dela pitanja tiče – javnost često ljutito reaguje kada objavimo koliko se novca ulaže u astronomska istraživanja. Recimo, izgradnja svemirskog teleskopa Veb koštala je oko 10 milijardi dolara, dok je za Vera Rubin izdvojeno oko 750 miliona dolara. To zvuči kao veliki novac, ali mnogi ne znaju da se naše tehnike statističke analize podataka koriste i u medicini, takođe u analizi rizika. Dalje, razvoj astronomskih kamera doveo je do razvoja tehnika spektroskopskih snimanja u medicini. Verovatno dva najvažnija značaja su taj da je jedan od glavnih ciljeva astronomije izučavanje porekla nastanka organskih elemenata koji su nam doneli život. Drugi veliki značaj odnosi se na obrazovanje i popularizaciju nauke. Ranije, teleskopi su bili izgrađeni samo u ekonomski bogatijim zemljama, pa je i nauka bila dostupna samo određenoj privilegovanoj populaciji ljudi. Danas se najveći svetski teleskopi nalaze u Čileu, Indiji, Južnoj Africi.

  • Da li postoji neki fenomen ili otkriće za koji se nadate da će ovaj teleskop omogućiti?

Postoji nekoliko, a meni je najinteresantniji odgovor na pitanje da li naš Sunčev sistem ima 9 planetu, tzv. Planetu X za koju kolege iz SAD pretpostavljaju da se nalazi u spoljnjem delu Sunčevog sistema, u takozvanom Kuijperovom pojasu koji počinje nakon planete Neptun. Takođe, videćemo po prvi put direktne snimke eksplozija dalekih supernovih.

  • Šta Vas lično najviše fascinira kod teleskopa Rubin i njegovih mogućnosti?

Brzina. Biće to najbrži veliki teleskop ikada instaliran na Zemlji. Vera Rubin teleskop ima inovativni dizajn, sa tri ogledala i vrlo kompektnim oblikom, koji mu omogućava da se brzo pomera od jedne tačke do druge. Tako ćemo moći da pratimo brze pomerajuće fenomene u svemiru, poput bljeskova, kometa, asteroida, takođe rutinski ćemo locirati iz kojih galaksija nam dolaze gravitacioni talasi, za čije je otkriće data Nobelova nagrada pre nekoliko godina.

Mi smo pre nekoliko dana imali priliku da vidimo prvi test snimak koji je napravila manja kamera, od 1 gigapiksela. Utisci se I dalje sležu, jer smo svi bili ushićeni kvalitetom snimka. Na njemu se golim okom vide na stotine svetlih tačaka koje jasno otkrivaju galaksije i njihovu morfologiju.

  • Kako zamišljate da će izgledati nauka i svemirska istraživanja za 100 godina i koja je Vaša poruka za ljude koji žele da saznaju više o svemiru?

Ako samo pomislimo da pre 100 godina nismo znali ni za jednu drugu galaksiju osim našeg Mlečnog puta, a danas znamo za stotine milijardi galaksija u našim katalozima podataka, možete naslutiti kakva nas tek uzbudljiva epoha napretka očekuje u narednih 100 godina.

Moje predviđanje je da će automatizacija obrade podataka i njiohva analiza biti do te mere brza i efikasna, da će ljudi u budućnosti do detalja analizirati vrlo fokusirane delove svemira. Takođe, očekujem i postavljanje prvih teleskopa na objektima izvan Zemlje, na primer postoji neki inicijalni plan da se radio teleskopi postave na Mesec. Astronomija je nauka koja se najbrže razvija od svih, a taj trend će biti još intenzivniji u narednim decenijama. Ništa od ovoga čime sa ja i moj tim bavimo nije napisano u univerzitetskim udžbenicima od pre 10-15 godina. Jednostavno, toliko brzo otkrivamo prirodu i kosmos. To je i moja poruka mladima – istraživanje svemira je suština istraživanje života i prirode. Bez obzira na svu njihovu kompleksnost, nauka je danas timska disciplina – ako se nečeg uplašite, uvek ćete imati podršku kolega koji će vam pomoći da nastavite dalje.

Veliki motiv za Jang Bojs: Beg od statusa najgoreg u istoriji LŠ i Bajern kao sigurnosna mreža

0

(©Reuters)

Piše li se istorija u Bernu

Fokus će biti na borbi za TOP 8 i borbi za poslednja mesta u baražu. Toliko dramatičnim bitkama da će se samo dve utakmice u poslednjem kolu Lige šampiona igrati bez rezultatskog značaja. Ona između Šturma i Lajpciga i ova nama u Srbiji mnogo zanimljivija, u Bernu gde će koplja ukrstiti Jang Bojs i Crvena zvezda.

I jedni i drugi su već ispalli, ali naravno da neće na teren istrčati sa idejom da tek odrade poslednjih 90 minuta u eliti. Jer i jedni i drugi će se naravno boriti za prestiž, pa i za 2.100.000 evra u kasi. Ali Jang Bojs će imati i dodatan motiv, pošto će se boriti za obraz.

Naime, ako Švajcarci izgube i od Crvene zvezde vrlo lako bi mogli da ostanu upamćeni kao najgori tim u istoriji Lige šampiona.

Jang Bojs je izgubio svih sedam dosadašnjih utakmica (Aston Vila 0:3, Barselona 0:5, Inter 0:1, Šahtjor 1:2, Atalanta 1:6, Štutgart 1:5, Seltik 0:1), pa je uz Slovan iz Bratislave jedini tim bez bodova.

Samo po sebi to nije problem koliko gol razlika od minus 20 (3:23), jer baš ona je razlog koji će tim iz Berna – u slučaju poraza od Zvezde – učiniti najgorim ikada.

Jer prebrojali smo čak 22 tima koji su do sada igrali Ligu šampiona i glavnu fazu završavali sa nulom na bodovnom kontu. Ali apsolutni rekorder je Glazgov, koji je u sezoni 2022/2023 grupnu fazu završio sa šest poraza od Ajaksa, Napolija i Liverpula i gol razlikom od minus 20: dva data gola i 22 primljena.

Ako bi Jang Bojs izgubio od Zvezde i sa golom razlike svakako bi “nadmašio“ taj učinak i svi švajcarcki mediji zato pišu da ekipi Đorđa Kontinija preti ozbiljna sramota u slučaju poraza.

E sad, ima Jang Bojs i sigurnosnu mrežu u liku ni manje ni više nego Bajerna. Jer kao što rekosmo i Slovan je bez boda uz gol razliku minus 18 (6:24), a večeras gostuje baš u Minhenu. I jasno je da ga očekuje rezultatska katastrofa, pitanje je samo kolika.

U odbranu ova dva kluba treba podsetiti da se Liga šampiona ove sezone prvi put igrala u formatu sa 36 timova, odnosno osam utakmica. Recimo, kada je Rendžers imao tih minus 20 u proseku je gubio utakmicuz sa 3,33 razlike po meču. Da je to slučaj u aktuelnom formatu došli bismo do gol razlike od minus 26,66. Dakle, da bi Jang Bojs postao apsolutni rekorder morao bi da izgubi od Zvezde sa sedam razlike, a to već nije tako realno.

TIMOVI KOJI SU LIGU ŠAMPIONA ZAVRŠAVALI BEZ OSVOJENOG BODA

Glazgov Rendžers (2022/2023) – minus 20
Viktorija Plzenj (2022/2023) – minus 19
Dinamo Zagreb (2011/2012) – minut 19
Spartak Moskva (2002/2003) – minus 17
Levski Sofija (2006/2007) – minus 16
Žilina (2010/2011) – minus 16
Bešiktaš (2021/2022) – minus 16
Dinamo Zagreb (2016/2017) – minus 15
Dinamo Kijev (2007/2008) – minus 15
Makabi Tel Aviv (2015/2016) – minus 15
Debrecin (2009/2010) – minut 14
Anderleht (2004/2005) – minus 13
Benfika (2015/2016) – minus 13
Klub Briž (2016/2017) – minus 12
Rapid Beč (2005/2006) – minus 12
Viljareal (2011/2012) – minus 12
AEK Atina (2018/2019) – minus 11
Partizan (2009/2010) – minus 11
Košica (1997/1998) – minus 11
Olimpik Marselj (2013/2014) – minus 9
Makabi Haifa (2009/2010) – minus 8
Ocelul Galaci (2011/2012) – minus 8

Večiti derbi u Mozzart Kupu Radivoja Koraća tek u eventualnom finalu!

0

(©MN Press)

Određeno je žrebom u hotelu “Kraun plaza”

Kuglice su rekle svoje! Žrebom održanim u hotelu “Kraun plaza” u Beogradu, odlučeno je da večiti derbi između košarkaša Partizan Mozzart Beta i Crvene zvezde na ovogodišnjem Mozzart Kupu Radivoja Koraća u Nišu (od 12. do 15. februara, dvorana “Čair”) vidimo tek u eventualnom finalu. Crveno-beli će odbranu “Žućkove levice” započeti u sredu od 18.00 protiv Borca Mozzart sa kojim se sastaju u četvrtfinalu, dok će crno-beli dan kasnije u istom terminu ukrstiti koplja sa Vojvodinom. Ukoliko uspešno preskoče te prepreke pa kasnije i polufinalne, sudariće se, kao i prošle godine, u borbi za trofej. Preostali parove čine Spartak – FMP i Mega – Dunav iz Starih Banovaca.

Kostur je takav da u polufinalu idu pobednici duela Crvena zvezda – Borac Mozzart i Spartak – FMP, dok će drugi polufinalni par činiti bolji iz mečeva u kojima se sastaju Partizan Mozzart Bet – Vojvodina i Mega – Dunav.

Sam događaj je okupio mnoge poznata košarkaška lica, pored trenera i igrača svih klubova učesnika, prisutni su bili i selektor muške košarkaške reprezentacije Svetislav Pešić te čelni ljudi Saveza predsednik Nebojša Čović, generalni sekretar Mića Radanović te potpredsednici Nenad Krstić i Filip Sunturlić.

Inače, ovo će biti 12. put ukupno, a deseti uzastopni da će se borba za trofej nazvan po legendarnom Radivoju Koraću održati u Nišu. Poslednje četiri godine je trofej osvajala Crvena zvezda koja je i najuspešniji tim u takmičenju od nezavisnosti sa deset osvojenih trofeja. Partizan Mozzart Bet ima osam, međutim ukupno 16 kada se u obzir uzmu i naslovi osvojeni u vreme Jugoslavije. Trofej su dizali još samo FMP (2003, 2005, 2007) i Mega (2016).

Da podsetimo, ove godine su plasman na završni turnir Kupa obezbedili šest ekipa koje učestvuju u najvišem rangu regionalne košarke (Partizan Mozzart Bet, Crvena zvezda, Mega, FMP, Spartak, Borac Mozzart) kao i Vojvodina kao prvoplasirana ekipa na polovini sezone u KLS te Dunav iz Starih Banovaca kao osvajač drugog stepena Kupa.

Parovi četvrtfinala

Sreda

Crvena zvezda – Borac Mozzart 18.00

Spartak – FMP 20.45

Četvrtak

Partizan Mozzart Bet – Vojvodina 18.00

Mega – Dunav 20.45

*polufinala su na programu 14. februara od 17.30 i 20.30, dok je finale zakazano za 15. februar od 20.45

Mimović ipak kod Murinja i Tadića: Zvezdi 8.700.000 i procenti

0

Ognjen Mimović (©Starsport)

Sent Etjen ostao kratkih rukava

Vole funkcioneri da kažu da je prelazni rok živa stvar time aludirajući na to koliko poslovanje na fudbalskoj pijaci može da bude neizvesno, a to se potvrdilo i na primeru Ognjena Mimovića, koji je bio na pragu prelaska u Sent Etjen da bi na kraju – izabrao Fenerbahče.

Vest je prvi javio čuveni turski novinar Jagiz Sabunčoglu, da bismo potvrdu dobili i u Beogradu, uz detalje transfera: Crvena zvezda će dobiti fiksno obeštećenje od 8.700.000 evra, a zadržaće i 10 procenata od naredne prodaje mladog desnog beka.

Već drugog na kome su crveno-beli zaradili ozbiljan novac. Prošle zime prodali su Kostu Nedeljkovića posle svega šest meseci i 20 utakmica za prvi tim, i to Aston Vili za 8.000.000 evra i procente. Tada se i oslobodilo mesto za Mimovića, koji je po istoj matrici – mada uz 33 utakmice – iskoristio šansu i izborio se za selidbu u tim koji sa klupe predvodi Žoze Murinjo, a na terenu kapiten Srbije Dušan Tadić uz pomoć Filipa Kostića.

Mimović će u Istanbulu već u četvrtak, odmah posle utakmice sa Jang Bojsom u poslednjem kolu Lige šampiona, dobiti ugovor na četiri godine i platu značajno višu od one koje je mogao da mu ponudi Sent Etjen. Pride, umesto za opstanak boriće se za trofeje, mada je Fenerbahče trenutno šest bodova iza Galatasaraja. Jeste slabija liga, ali klub i ne baš.

Jednako važno, Mimović bi trebalo da odmah uskoči i u prvu postavu Fenerbahčea, jer je do sada mesto desnog beka bilo rezervisano za Brajta Osaji Samjuela, koji je tamo stigao još 2021. iz Kvins Park Rendžersa za svega 508.000 evra. I ispostavio se kao pun pogodak:  za klub odigrao već 163 utakmice. Međutim, ugovor mu ističe sledećeg leta i klub je pokušavao da ga obnovi što je 27-godišnji Nigerijac uporno odbijao. I toliko iznervirao upravo da turski mediji sada pišu da on neće biti ni licenciran za prolećnu polusezonu. Ima tu i drugih bekova, ali nije ni Fenerbahče baš klub koji će da plati 8.700.000 evra za rezervnog beka, jasno je da Mimovića vidi kao startera.

Sad, što se tiče Zvezde, odlazak 20-godišnjeg fudbalera značiće da će Jong Vu Seol konačno da se preseli na prirodnu, desnu stranu terena. Na levoj bi šansu trebalo da ugrabi Ebenezer Anan, 22-godišnji bek koji je jesenas na pozajmici u OFK Beogradu upisao i četiri asistencije. U suprotnom smeru otići će 17-godišnji Adem Avdić, da u dresu Romantičara sakupulja iskustvo na seniorskoj sceni.

Pronađen brod Vaska da Game

2
brown ship on sea during sunset

U blizini obale Kenije istraživači su na dnu mora pronašli olupinu broda za koju se veruje da bila galija Vaska da Game koja je potonula daleke 1524. godine tokom njegovog poslednjeg putovanja.

Arheolozi koji otkrili brod smatraju da postoji dovoljno indicija da bi to mogao biti brod Vaska da Game, a studiju o ovom otkriću objavili su u naučnom časopisu „Džurnal meritajm arheolodži“.

Ako se potvrde njihove tvrdnje, konačno bi se rešila jedna od najpoznatijih pomorskih tragedija čuvenog moreplovaca koji je otkrio morski put do Indije.

Tokom protekle decenije, nekoliko artefakata je izvučeno iz olupine, kao što su slonove kljove i bakarni ingoti, koji ukazuju na to da je brod bio portugalski.

„Independent“ izveštava da su istraživači izvukli neke daske sa okvira broda i njegovog trupa, uključujući drvo nedavno otkriveno u dva arheološka rova napravljena na samom mestu olupine, otprilike 1.640 stopa od obale.

Proučavanje olupine bilo je teško zbog njenog stanja i lokacije. Potonuli brod se zaustavio na koralnom grebenu i tokom godina se nastanio u grebenu, što ga čini teškim za istraživanje.

„Ovo je jedna olupina koja vapi da bude zaštićena, pre nego što njena pozadina nestane zauvek“, kaže Šon Kingsli, pomorski arheolog, a prenosi „Popular mekanik“.

Dosadašnji dokazi sugerišu da je brod verovatno galija Sao Horhe, koja je bila deo flote brodova koja je krenula na poslednje putovanje Vaska da Game.

Među 20 brodova koji su krenuli na ovo putovanje, Sao Horhe je navodno potonuo neposredno pre Gamine smrti.