Arsenal ponovo na “pol poziciji” u trci za potpis Dušana Vlahovića
Arsenal je ponovo na “pol poziciji” u trci za potpis srpskog fudbalera iz Juventusa Dušana Vlahovića, prenose engleski mediji.
Kako se navodi, londonski klub spreman je da na leto plati 40 miliona evra Staroj dami.
Vlahović je dolaskom Kola Muanija iz Pari Sen Žermena izgubio mesto u startnih 11 i Uprava želi da vrati deo novca uloženog kada je stigao iz Fiorentine, a ponuda Arsenala je polovina od tada plaćenih 80 miliona, prenosi Tanjug.
Globalna trka za litijumom
Belo zlato, iliti litijum, pozicionira se kao strateški resurs od ključnog značaja u globalnom kontekstu zbog sve veće potrebe za električnim vozilima i baterijama, čiji je litijum sastavni deo. Procenjuje se da će globalna potražnja za litijumom do 2030. godine dostići preko 3,1 milion metričkih tona, što predstavlja značajan izazov s obzirom na to da će rast potražnje biti dosta veći od trenutnih kapaciteta. Pored same ekstrakcije litijuma na način koji nanosi najmanju moguću štetu životnoj sredini, važno je i da postoji i veliki kapacitet za dalju preradu „belog zlata”. Ono što pitanju litijuma daje bitnu geopolitičku dimenziju jeste činjenica da Kina ima udeo od oko 60 odsto na globalnom tržištu baterija za električna vozila, koja predstavljaju jedno od ključnih bojišta u rastućem ekonomskom ratu između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. To nije jedini rat gde litijum igra važnu ulogu – ruska vojska je u Ukrajini zauzela dva velika rudnika u Donjecku i Zaporožju. Rudnik u gradu Ševčenko u Donbasu je procenjen na oko milijardu i po dolara, dok vrednost nalazištu u Zaporožju još nije u potpunosti procenjena. Iako se i u samoj Rusiji nalaze nalazišta litijuma, domaća proizvodnja znatno kaska za rastom potražnje i dva od četiri najveća nalazišta u Ukrajini zbog toga predstavljaju vredan strateški cilj. Ukrajina je još 2021. godine strateški partner Evropske unije u oblasti kritičnih sirovina i ukoliko po okončanju rata Rusija nastavi da kontroliše veliki deo ukrajinskih litijumskih rezervi, Evropska unija će se suočiti sa velikim problemom i potreba za pronalaskom novih, sigurnijih izvora litijuma će dodatno porasti. Rusija u svojoj potrazi za dragocenim litijumom ide i mnogo dalje od Ukrajine, i to u partnerstvu sa Kinom: ruske i kineske rudarske kompanije su nedavno sklopile sporazum sa bolivijskom rudarskom kompanijom u državnom vlasništvu o otvaranju postrojenja za preradu litijuma uz investiciju od dve milijarde dolara. Prerada se može opisati i kao ključna reč kada je u pitanju litijum. Iako su svetske rezerve litijuma velike, postojeći kapaciteti za preradu „belog zlata” su znatno manji od potražnje i to je jedan od razloga zašto Kina, koja poseduje oko šest odsto globalnih rezervi litijuma, ima dominantnu poziciju na globalnom tržištu baterija. Naime, duga tradicija rudarstva u Kini i izdašne državne subvencije su rezultovali u velikom lancu vrednosti u kojem kineski litijum dostiže najveća svetska tržišta, čak i kada se ne izvozi direktno iz Kine, već, na primer, pomoću meksičkih kompanija u kineskom vlasništvu. Jedan od ljudi najbolje svesnih ovog problema jeste Ilon Mask, vlasnik „Tesle” i jedan od najbližih saveznika predsednika SAD Donalda Trampa. Tesla je objavila tri izdanja svog „master plana” za uspešnu tranziciju ka zelenoj energiji u kojoj litijum zauzima važno mesto, ali je kao glavni problem identifikovana obrada, a ne rudarenje. Dok postoji opravdana bojazan da „Tesla” potcenjuje zahtevnost kopanja litijuma, prerada ostaje ključni problem u kontekstu konkurentnosti na globalnom nivou. „Tesla” je uložila milijardu dolara u rafineriju litijuma u Teksasu i iako postoje smetnje sa nedovoljnom količinom vode u sušnom Teksasu, ova investicija jasno oslikava težnju lidera u industriji električnih vozila da obezbedi celokupan lanac vrednosti. To nam govori i nedavna poseta ovom postrojenju od strane Havijera Mileja, predsednika Argentine čija revolucionarna ekonomska politika u velikoj meri inspiriše Ilona Maska i reforme koje želi da sprovede kroz Departman za efikasnost vlade. Argentina se nalazi u tzv. litijumskom trouglu između nje, Čilea i Bolivije i povod posete „Teslinoj” rafineriji u Teksasu je velika investicija u argentinsku industriju litijuma za koju postoji obostrano interesovanje.
Ako postoji jedno pitanje koje donosioci odluka i analitičari širom sveta ovih dana često postavljaju, to je kakav će biti uticaj najavljenih odluka novog-starog američkog predsednika Donalda Trampa. U panici oko potencijalnog uticaja tarifa i deregulacije na ekonomiju Sjedinjenih Država i ostatka sveta, često se zapostavlja osnovni cilj nove administracije: potpuna samostalnost. To se prvenstveno ogleda u entuzijazmu nove administracije za korišćenje resursa kojima je Amerika bogata, bilo da su to energenti, rude ili ljudi. Upravo je Donald Tramp u svom prvom mandatu odobrio litijumski projekat „Taker pas” u Nevadi, gde će od 2028. godine na godišnjem nivou biti obezbeđeno dovoljno litijuma za 800 hiljada električnih vozila. Ne očekuje se da će Trampove tarife i ukidanje mnogih programa prethodne administracije koji subvencionišu EV industriju naneti nepremostivu štetu iz dva razloga: prvi razlog je potražnja za električnim vozilima koja se prema svim naznakama neće smanjivati u narednim godinama, dok je drugi razlog sam Ilon Mask. Njegov uticaj na Trampove odluke će biti testiran potencijalnim uvođenjem tarifa na uvoz grafita iz Kine, u visini do vrtoglavih 920 odsto. Ova odluka može ozbiljno da našteti Maskovim interesima u „Tesli” i budućnost ovih tarifa će nam verovatno pokazati šta ćemo moći i da očekujemo sa litijumom i drugim kritičnim sirovinama.
Jedna stvar koja lidere američkog biznisa teši kada su u pitanju visoke tarife na uvoz prirodnih resursa jeste njihova široka dostupnost. Što se tiče depozita litijuma – Amerika ne mora mnogo da se brine jer se između Nevade i Oregona nalazi najveće nalazište litijuma na svetu, sa procenama od 20 do 40 metričkih tona. Polako se radi i na uspostavljanju kapaciteta za preradu američkog litijuma u Americi, pa je na kraju januara 2025. započeta i izgradnja rafinerije litijuma u Oklahomi u vrednosti od 1,2 milijarde dolara. Kada se sagleda američki pristup ovom resursu od najvećeg strateškog značaja, uočljivo je više lekcija na koje i manje države sa manjim, ali i dalje značajnim resursima treba da imaju na umu: ukoliko zadovoljavajuće rezerve postoje, njihova ekstrakcija ne treba da bude fokus, već nešto što se uz obzir prema životnoj sredini shvata kao podrazumevano, da bi na tom temelju bio izgrađen nezavisan lanac vrednosti koji uključuje preradu litijuma, proizvodnju baterija, i na samom kraju, nosioca zelene tranzicije – električna vozila. Srbija ima pristup određenim kritičkim sirovinama na svojoj teritoriji, poput litijuma i bakra, ali i rastući tehnološki sektor, što je stavlja u pogodnu situaciju da napravi sopstveni lanac proizvodnje EV baterija, koji bi otvorio i put ka proizvodnji električnih automobila, ali i jačoj političkoj poziciji Srbije na globalnom nivou.
Danas najposećeniji dan karnevala u Veneciji
Ovogodišnji karneval u Veneciji, posvećen Đakomu Kazanovi, počeo je 14. februara i traje do 4. marta, a prema predviđanjima, današnji dan biće najposećeniji dan karnevala.
Kao i svake godine, glavno obeležje festivala su maske. Maske su raznovrsne, od onih koje pokrivaju samo oči do onih koje pokrivaju celo lice, a meštani nose i kostime. Na Trgu Svetog Marka, ali i na dokovima, meštani se rado slikaju sa turistima.
Kako su maske i šarene, šarene se i uske ulice Venecije, a da šarenilo bude potpuno, pobrinuli su se organizatori sa različitim banerima na kojima su naslikane maske.
Za turiste, maske se mogu naći od pet evra na ulicama do nekoliko stotina evra, koliko koštaju one kvalitetnije u antikvarnicama, prnosi Tanjug.
Ideja samog maskiranja traje još od 11. veka kada su maske služile da učesnici sakriju svoj identitet, čime su se izjednačavali društveni slojevi.
Na glavnom trgu nastupa i nekoliko akrobata i putujućih pozorišta, a kako su redovi svuda ogromni, turisti se upozoravaju da povedu računa o džeparošima.
Ispred Bazilike Svetog Marka, muzika se čuje od jutra, a turisti rado plešu sa meštanima. Sve ulice pune su fotografa.
Otvaranju festivala prethodila je velika povorka gondola, a i najposećenijeg dana festivala, gondole cirkulišu duž kanala u povorci.
Kako je ovogodišnji festival posvećen Đakomu Kazanovi, veliku pažnju privukao je bal pod maskama sa tim motivom, za koji je ulaz 700 evra, ali i knjižare jer je bio inspiracija brojnim piscima.
Đakomo Kazanova bio je diplomata, ali svetu nadaleko poznat kao veliki zavodnik žena. Ono što meštani Venecije navode kao zanimljivost jeste da osim što je Kazanova bio vrlo učen, bio je i špijun, a družio se sa najučenijim damama tog doba.
Karneval se svake godine završava 40 dana pre Uskrsa, na praznik Martedi Graso.
Privedena bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski
Bivša gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski provedena je danas na graničnom prelazu Preševo, saznaje Tanjug.
U Nišu su u toku pretresi na nekoliko lokacija u nastavku akcije protiv korupcije, potvrđeno je za Tanjug u Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Nišu.
Pretresi se izvode po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu.
Hrvatska, prvi put u istoriji, nije uspela da se kvalifikuje za Evropsko prvenstvo u košarci
TUZLA – Košarkaška reprezentacija Bosne i Hercegovine plasirala se na Evropsko prvenstvo, pošto je večeras na svom terenu pobedila Kipar rezultatom 108:62 u petom kolu grupe E kvalifikacija.
Najefikasniji u reprezentaciji BIH bio je Dženan Musa sa 31 poenom, dok je Kenan Kamenjaš postigao 21.
U selekciji Kipra najbolji je bio Simon Mihail sa 11 poena.
Košarkaši Francuske pobedili su u Zadru Hrvatsku rezultatom 83:80.
Francusku su do pobede vodili Eli Okobo sa 16 poena i Amin Nua sa 13.
U reprezentaciji Hrvatske najbolji je bio Mario Hezonja sa 37 poena i 11 skokova.
Francuska i BIH su plasman na EP izborile kao dve najbolje reprezentacije u grupi, dok će Kipar učestvovati kao jedan od četiri domaćina.
Hrvatska, prvi put u istoriji, nije uspela da se kvalifikuje za EP.
U poslednjem kolu, Francuska će igrati sa BIH, a Kipar sa Hrvatskom.
EP održaće se od 27. avgusta do 14. septembra u Finskoj, Kipru, Poljskoj, Letoniji, prenosi Tanjug.
Fudbaleri Crvene zvezde danas u 175. večitom derbiju dočekuju Partizan
Fudbaleri Crvene zvezde danas od 16 sati na stadionu „Rajko Mitić“ dočekuju Partizan u 175. večitom derbiju.
Zvezda je dominantna u Superligi Srbije i trenutno ima čak 21 bod više od komšija.
„Ne bih pridavao veliki značaj našoj dominaciji i poziciji na tabeli. Motiv je bitan i morate da ga imate u svakoj utakmici, a posebno u derbiju. Lično mislim da neće nedostajati ni jednoj, ni drugoj ekipi“, rekao je trener fudbalera Crvene zvezde Vladan Milojević na konferenciji za medije.
Sve što je iza nas neće imati nikakav uticaj na ovu utakmicu, dodao je Milojević.
„Imam veliki respekt prema Partizanu, prema njihovom stručnom štabu, nadam se lepoj utakmici, da obe ekipe pruže maksimum i da publika uživa u prazniku fudbala. U derbiju nema favorita i šanse su uvek 50:50“, istakao je Milojević
Trener Partizana Srđan Blagojević debitovaće u večitim derbijima.
„Ovo je nešto najlepše što ima srpski fudbal, drago mi je da ću biti učesnik jedne ovakve utakmice. Moj prvi derbi, izuzetno sam ponosan i motivisan i ne sumnjam da će biti jako interesantno“, rekao je Blagojević.
Očekuje nas utakmica koja predstavlja svetkovinu, na derbiju nikad nema favorita, bez obzira na to u kakvoj se situaciji nalazi koji klub, ali moram da priznam da je u ovom trenutku Zvezda favorit, naglasio je on.
„To ne znači da idemo sa „belom zastavom“, imamo pravo na nadu, i nadamo se da ćemo doći do onoga što želimo. Da pokušamo sve što možemo da dođemo do rezultata“, poručio je Blagojević.
Zašto ne treba da perete peškire sa odećom?
Čak i ako niste striktni u pogledu odvajanja veša pre pranja, postoji jedno pravilo koje svakako treba da poštujete – peškire bi trebalo prati odvojeno od prljave odeće.













Shutterstock/Elliott Cowand Jr
