17.6 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 289

Vučić: Srpske bokserke ispisale nove stranice boksa, sutra isplata nagrada

0

Predsjednik Aleksandar Vučić primio je članice ženske bokserske reprezentacije Srbije koje su osvojile medalje na Svjetskom prvenstvu u Nišu, kao i delegaciju Bokserskog saveza Srbije, i zahvalio im što su ispisale nove stranice istorije tog sporta u Srbiji.

Vučić ugostio žensku boksersku reprezentaciju Srbije (foto: instagram.com/buducnostsrbijeav) -

Vučić ugostio žensku boksersku reprezentaciju Srbije (foto: instagram.com/buducnostsrbijeav)

Vučić je najavio da će danas Vlada Srbije donijeti odluku da sutra budu isplaćene nagrade našim bokserkama.

– Naše bokserke ispisale su nove stranice bogate istorije srpskog sporta. Ostvarili su rezultat kakav nikada do sada Srbija nije zabilježila – pet bronzanih i jednu zlatnu medalju – istakao je Vučić u Predsjedništvu Srbije.

Zahvalio im je što su Srbiju učinile ponosnim i radosnim i što su pokazale kako se bori ne samo u ringu, već i u životu.

– Mi ćemo kao Vlada koliko danas da donesemo odluku da se sutra isplati novac koji ste zaradile i zaslužile, dakle 30.000 (evra) za zlatnu medalju, pet puta po 20.000 za bronzanu medalju – rekao je Vučić.

Otvaranje Samita energetike u Trebinju

0
a person standing on a bridge over a river

Trebinje će, od danas do 21. marta, biti domaćin šestog Samita energetike.

Samit energetike u Trebinju - Foto: RTRS

Samit energetike u TrebinjuFoto: RTRS

Kao i prethodnih godina, okupiće se najznačajnija imena iz te oblasti u regionu i evropske Energetske zajednice.

Planirano je održavanje sedam panel diskusija o najaktuelnijim temama, s akcentom na regionalnoj energetskoj tranziciji i prelaskom na tzv. “čiste” ili zelene energetske izvore.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić kaže da je siguran da će predstojeći Samit energetike u Trebinju pomoći Srpskoj da trasira put budućeg djelovanja i postigne ambiciozne, ali ostvarive ciljeve pravedne energetske tranzicije.

Klipersi pobijedili Kavalirse, Bogdanović jedan od najboljih na meču

0

Košarkaši Los Anđeles klipersa pobijedili su Klivlend kavalirse rezultatom 132:119 u NBA ligi, a kapiten srpske reprezentacije Bogdan Bogdanović bio je jedan od najboljih pojedinaca u pobjedničkoj ekipi.

NBA, ilsutracija (Foto: EPA-EFE/CJ GUNTHER) -

NBA, ilsutracija (Foto: EPA-EFE/CJ GUNTHER)

On je na meču postigao 20 poena, sedam asistencija i četiri skoka, uz šut iz igre 8/8 za 30 minuta na parketu.

Najefikasniji igrač u timu Klipersa bio je Kavaj Leonard sa 33 poena, sedam skokova i četiri asistencije, a Ivica Zubac sa dabl-dabl učinkom, postigao je 28 poena i 20 skokova, uz jednu asistenciju na meču.

U timu Klivlenda najbolji je bio Maks Strus sa 24 poena, četiri skoka i jednom asistencijom.

Preminuo nekadašnji fudbaler Partizana Andrija Delibašić

0

Nekadašnji fudbaler Partizana Andrija Delibašić preminuo je u 44. godini, prenio je danas zvanični sajt Radio televizije Crne Gore.

Andrija Delibašić (foto: fk-buducnost.me) -

Andrija Delibašić (foto: fk-buducnost.me)

Nekadašnji fudbaler Partizana Andrija Delibašić preminuo je u 44. godini, prenio je danas zvanični sajt Radio televizije Crne Gore.

Delibašić je ponikao u Sutjesci iz Nikšića, a potom je bio član Partizana od 1995. do 2004. godine.

On je zatim igrao za Majorku, Benfiku, Bragu, AEK, Beira Mar, Real Sosijedad, Erkules, Rajo Valjekano, Ratčaburi i Sutjesku.

Delibašić je sa Partizanom osvojio tri trofeja.

Crnogorski mediji navode da je Delibašiću u martu 2023. godine dok je bio trener Mornara dijagnostikovan tumor mozga.

On se poslije operacije vratio fudbalu, a u julu 2023. je imenovan za sportskog direktora Budućnosti.

Delibašić je igrao za mlade reprezentacije Јugoslavije, a od 2009. do 2013. nastupao je za A selekciju Crne Gore.

Kognitivne sposobnosti i starenje: Gubimo ono što ne koristimo

0
person in black and white sweater writing on white paper

Mozgalice, ukrštene reči ili sudoku, sve su to stvari koje radimo u nadi da ćemo usporiti neizbežan pad naših kognitivnih sposobnosti kako starimo. Ali nova studija o moći ljudskog mozga ukazuje da pad koji smo očekivali u kasnijem životu nije nužno dat. Pravi veliki zaključak je da ne postoji nikakav prirodni zakon koji bi diktirao opadanje kognitivnih sposobnosti sa godinama, pod uslovom da ih stalno koristimo.

Когнитивне способности и старење: Губимо оно што не користимоKognitivne sposobnosti i starenje: Gubimo ono što ne koristimo

Do sada je vladao konsenzus da kognitivne veštine prilično počinju da opadaju još od 30. godine, ako ne i ranije. Ova granica je utvrđena tako što su testirani ljudi različite starosti u datom trenutku, a razultati su pokazivali da oni koji imaju 40 godina, ne rade tako dobro testove iz matematike ili pismenosti, kao ljudi koji imaju 30, a oni od 50 ne rade tako dobro kao oni koji imaju 40 godina, objašnjava Ludger Vesman, profesor ekonomije na Univerzitetu u Minhenu i direktor IFO Centra za ekonomiju obrazovanja.

Tako je ustanovljeno da čim navršimo 30 godina naše kognitivne sposobnosti počinju da opadaju.

Sve vrste kognitivnih veština, matematičkih veština, veština čitanja, naučnih veština, pokazale su se kao izuzetno važne za ekonomski prosperitet, kako pojedinaca, tako i u smislu dugoročnog ekonomskog rasta čitavih ekonomija. U tom slučaju, ako je ovaj obrazac opadanja zaista pravi efekat starosti, to je zaista zabrinjavajući fenomen za društva sa populacijom koja brzo stari, kao što mnoge industrijalizovane ekonomije trenutno imaju, napominje Vesman u intervjuu za Gardijan.

Ako to znači da nivo veština stanovništva, posebno radno sposobnog, vremenom opada zbog starenja, onda bi trebalo da budemo zabrinuti za opšti prosperitet naših zemalja, posebno što je radni vek produžen do kasnih šezdesetih, pa i duže.

Metodologija istraživanja dala lažnu sliku

Profesor Vesman navodi da je problem sa postojećim studijama u tome što je u datom trenutku upoređivano kako ljudi koji imaju 50 godina rade u poređenju sa ljudima koji imaju 40 godina, na primer.

„Ali problem je u tome što su to različite kohorte, a ljudi koji imaju 50 godina možda su samo imali različita iskustva u smislu školovanja, ali i u smislu sveukupne deprivacije. I tako nikad ne znate da li su ljudi koji danas imaju 50 godina dobar pokazatelj kako bi ljudi koji danas imaju 40 izgledali za 10 godina“, objašnjava Vesman.

Судоку се препоручује као добра вежба математичких вештина и одржавање менталне кондиције

Sudoku se preporučuje kao dobra vežba matematičkih veština i održavanje mentalne kondicije

Zato je u Programu za međunarodnu procenu kompetencija odraslih u velikom broju zemljama sprovedeno istraživanje sa testovima iz matematike i pismenosti reprezentativnim uzorcima odrasle populacije. Nemačka je za razliku od ostalih zemalja sprovela longitudinalnu studiju i testirali iste ljude u određenim vremenskim razmacima od nekoliko godina.

„Na taj način smo mogli da posmatramo kako su se veštine pojedinaca promenile tokom vremena, a ne da poredimo različite ljude u jednom trenutku. A zanimljiva stvar je što nam ovo daje potpuno drugačiju sliku od preseka“, ističe profesor Vesman.

Takođe, u ovom istraživanju je mereno i koliko često ispitanici koriste određene veštine. Subjekti su davali podatke o tome šta rade na poslu i kod kuće. Zatim koliko često čitaju uputstva za rad, koliko često čitaju pisma ili e-poruke, novine, knjige i tako dalje. U slučaju matematičkih veština pitani su koliko često moraju da izračunavaju cene, koriste razlomke, koriste kalkulator i pripremaju grafikone i tabele.

Moguće je da ne dođe do pada kognitivnih veština i do 65 godina

Na osnovu tih podataka konstruisan je indeks koliko često različiti ljudi koriste matematičke veštine i koliko često čitaju kod kuće i na poslu.

„Došli smo do dva glavna rezultata. Dakle, pre svega, prosečne veštine su se snažno povećale u četrdesetim godinama. Ako pogledate rezultate istih ljudi tokom vremena, čak i u četrdesetim godinama ljudi nastavljaju da povećavaju svoje veštine i onda nakon toga vidimo blago opadanje veštine pismenosti i nešto veći pad matematičkih veština, iako čak ni u matematici to ne ide ispod nivoa. A kod onih koji često koriste pomenute veštine, kod njih bukvalno nema pada, čak ni do 65. godine, do koje smo mogli da ih posmatramo“, naglašava profesor.

Губимо оно што не користимо

Gubimo ono što ne koristimo

U proseku, veća je verovatnoća da će takozvani ‘beli okovratnici’ mnogo više koristiti veštine čitanja i matematike nego radnici sa  ‘plavim okovratnicima”. Tako da se u grupi manuelnih radnika vidi očekivani obrazac pada. Ali čak i unutar ovih podgrupa, među belim okovratnicima ima onih koji često koriste ove veštine, i onih koji ih ne koriste. Isti sličaj je i kod manuelnih radnika.

„To čini ogromnu razliku. Dakle, ako ste zaposleni, ali i dalje koristite veštine relativno često, one zapravo neće pasti čak ni do 65. godine“, naglašava profesor Vesman.

Žene ranije gube matematičke veštine

Kada je u pitanju čitanje, ne vide se bilo kakve razlike između muškaraca i žena, ali postoji vidna razlika u pogledu matematičkih veština. Zapravo, muškarci češće koriste matematičke veštine nego žene, ali to zapravo može samo da objasni neke od razlika u tome kako se njihove veštine zapravo menjaju tokom njihovog života, pri čemu se vidi da zapravo muške veštine ne opadaju čak ni u srednjim godinama, dok matematičke veštine kod žena opadaju mnogo snažnije i u ranijim godinama.

„Mislim da je pravi veliki zaključak da ne postoji nikakav prirodni zakon koji bi diktirao opadanje veština sa godinama. Ono što vidimo je zapravo, u proseku, veštine se zapravo povećavaju do četrdesetih godina, a onda nakon toga, zaista jako zavisi od toga da li koristite svoje veštine, tako da stalno izazivate ono što radite. Ako ih ne koristiš, izgubićeš ih. To je glavni zaključak“, dodaje Vesman.

Specifičnosti obrasca kod žena zapravo ostaju zagonetka za i za istraživače, napominje profesor. Ali ako se pogleda zastupljenost muškaraca u profesijama kao što je inženjerstvo, mašinstvo, građevina i slično, koje zahtevaju matematičke veštine, onda bi to moglo da objasni deo ovog rodnog obrasca.

„U osnovi, ono što podaci pokazuju jeste da gubite ono što ne koristite. To zaista znači da treba da vežbamo svoje veštine čitanja i matematičke veštine. I dokle god to radimo, verovatno ne moramo da se plašimo da će snaga našeg mozga opasti bar do 65. godine sudeći prema našim podacima“, zaključuje profesor Ludger Vesman.

Medicinski oskari u rukama tri srpske naučnice

0
a woman in a white shirt holding a stethoscope

U Ljubljani je održana 11. dodela najprestižnijih nagrada za istraživačka dostignuća lekara i farmaceuta država Srednje i Istočne Evrope. Nezavisni međunarodni žiri ove godine, razmatrao je 251 naučni rad i odabrao 18 finalista, među kojima su srpski lekari bili najbrojniji, njih sedmoro. Tri naše doktorke dobitnice su najprestižnije nagrade za dostignuća u medicini.

Doktorka Ana Banko, virusolog, profesorka na Institutu za imunologiju i mikrobiologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu, doktorka Aleksandra Plavšić, alergolog i klinički imunolog na Klinici za alergiju i imunologiju UKC Srbije i doktorka Marija Rovčanin, naučni saradnik i specijalista ginekologije i akušerstva na Klinici za ginekologiju i akušerstvo „Narodni front“ dobitnice su priznanja za njihov rad i istraživačku delatnost.

Doktorka Ana je nagradu posvetila sinovima Pavlu i Kosti, doktorka Aleksandra kolektivu, sa posebnim akcentom na medicinske sestre, a 31-ogodišnja doktorka Marija celoj Klinici „Narodni front“.

„Mi smo se bavili infekcijom Epštajn-Bar virusa, poznatog u narodu kao izazivač mononukleoze, koji je doživotan i dovodi se u vezu sa okidanjem i progresijom autoimunskih bolesti. Ovaj rad koji je nagrađen bavio se pozadinom ov virusne infekcije u lupusu i ono što smo mi prvi put otkrili je veza između određenih markera infekcije i lupusa. Šansa za obolevanje je 24 puta veća“, objašnjava dr Banko.

„Kao što znamo, astma jeste najprevalentnija nezarazna bolest današnjice i naš rad je pokušao da utvrdi koji su to parametri i biomarkeri koji mogu da utvrde kako da razlikujemo pacijente sa astmom. Cilj je da se za svakog pacijenta ponaosob utvrdi tačan fenotip bolesti da bi se odredila najbolja individualna terapija“, navodi dr Plavšić.

„U našoj zemlji procenat je pandan sa Evropom, negde oko 10,5 odsto je zastupljenost postpartalne depresije u našoj populaciji. Konkretno, u mom istraživanju dve pacijentkinje od njih 100 bile su suicidalne“, istakla je dr Rovčanin dodajući da je postpartalna depresija veliki problem današnjice o kojem se dosta govori u svetu dok je kod nas tabu tema.

Reprezentacija naučnika iz regiona bila bi prvak sveta

Međunarodna stručna komisija konkursa već jedanaestu godinu nagrađuje najveća istraživačka dostignuća lekara i farmaceuta iz država Srednje i Istočne Evrope. Za najprestižniju regionalnu nagradu u medicini “International Medis Awards for Medical Research”, komisija je razmatrala 251 naučni rad i odabrao 18 finalista za devet oblasti, među kojima su srpski lekari bili najbrojniji, njih sedmoro.

„Ako uporedimo sa sportom – ako bi stavili sve reprezentacije u regionu, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija u jednu ekipu, mi bismo bili prvaci sveta. Tako je i u nauci“, kaže prof. dr Borut Štrukelj, predsednik Internacionalnog naučnog saveta.

Na svečanoj dodeli nagrada, lekari iz Češke, Austrije, Hrvatske, Slovenije… Uz važnu poruku koliko je neophodno ulagati u nauku, medicinu i farmaciju, obratila se, ali i nagrađenima čestitala, i slovenačka predsednica.

A na kraju svečanosti koja, i pored strogih kriterijuma, iz godine u godinu okuplja sve više naučnika, možda i najvažnija poruka.

„Pre 20 godina kada smo pitali dečake i devojčice odgovarali su lekar, farmaceut, pilot. Sada je nešto drugo, influenseri, glumci. Možemo kupiti sve, ali ne možemo kupiti zdravlje i znanje“, poručio je profesor Štrukelj.

Još jedan italijanski grad prodaje kuće za jedan evro

0
cluster of beige buildings

Svi koji brinu da u Italiji više nema gradova koji prodaju kuće za jedan evro, mogu da odahnu. Gradić Pene, koji se nalazi u centralnom italijanskom regionu Abruco, na pola puta između jadranske obale i planinskog lanca Gran Saso, prodaje napuštene kuće po ceni espresa u pokušaju da zaustavi depopulaciju.

Још један италијански град продаје куће за један евроJoš jedan italijanski grad prodaje kuće za jedan evro

Grad Pene u provinciji Peskara nalazi se na listi „Najlepših sela Italije“ (I Borghi più belli d’Italia). Široka upotreba cigle na svim istorijskim zgradama i popločanim ulicama dala je Peneu naziv Citta del mattone, odnosno Grad cigala. Pene je 2006. godine dobio Srebrnu medalju za građanske zasluge tokom Drugog svetskog rata.

Jedan deo zdanja u Peneu je već prodat, ali uskoro će oslobotidi još jednu tranšu nekretnina.

Garancija u vidu depozita nije potrebna kao predujam da bi se obezbedio trošni stan. Sve što je potrebno je posvećenost kupaca da renoviraju „kupljenu“ nekretninu.

Od početka programa 2022. godine prodato je šest kuća, uglavnom Italijanima. Prema rečima gradonačelnika, sledeća tranša „šačice“ imovine uskoro će biti u prodaji „u narednih nekoliko nedelja“ – i izgleda da će slediti još.

„Potencijalno postoji preko 40 praznih zgrada u gradu koje traže nove vlasnike, a sve se nalaze u istorijskom centru koji je nenastanjen otkako su porodice počele da se iseljavaju pre nekoliko decenija“, kaže za Si-En-En gradonačelnik Penea, Gilberto Petruči.

„Iako naša ukupna populacija iznosi otprilike 1.200 stanovnika, ostalo je samo 1.000 ljudi koji žive u našem predivnom starom okrugu, koji rizikuje da postane grad duhova.“

Sanacija napuštenih domova

Rođen i odrastao u Peneu, Petruči je osećao da mora da uradi nešto da udahne novi život drevnom srcu svog rodnog grada pre nego što bude prekasno: „Toliko me boli što vidim ove kuće koje leže napuštene”.

Цигла доминира на кућама и на улицама

Cigla dominira na kućama i na ulicama

Prve tri kuće od po jedan evro prodate su 2022. Druga serija od tri otišla je krajem prošle godine.

Najnovija tranša se sastoji od iste vrste kuća kao i one koje su ranije prodate: uglavnom stare, neke datiraju iz srednjeg veka sa daljim poboljšanjima napravljenim tokom renesanse, kaže Petruči, iako su dva nedavna primerka koja su prodata oba izgrađena početkom 20. veka. Imaju do tri sprata i površine se od oko 70-120 kvadratnih metara.

Prema Petručiju, većina ovih starih domova nekada je pripadala lokalnim porodicama koje su pobegle u potrazi za boljim životom negde drugde – posebno posle Drugog svetskog rata, kada je u bombardovanju uništen veliki deo gradskog arhitektonskog nasleđa.

Dalji talas emigracije nastavljen je sedamdesetih kada su porodice masovno odlazile u Sjedinjene Države, Belgiju, Venecuelu i u obližnje veće gradove da rade u fabrikama.

Istorijski centar Penea nalazi se na panoramskom položaju koji se prostire na dva brda, a sačinjen je od lavirinta lučnih kamenih portala i raskošno ukrašenih monumentalnih fontana.

Šta budući kupci moraju da urade

Za razliku od većine drugih gradova, Pene je uveo blaža pravila za kupce, kaže Petruči.

„Jedini uslov je da se kupci obavežu da će ove kuće preurediti za tri godine, ali ne tražimo depozit kao garanciju za početak radova. Zaista želimo da ohrabrimo i podržimo one koji dolaze da ožive ovaj drevni kraj“, dodaje gradonačelnik.

Većina programa za kuće od jednog evra zahtevaju od kupaca da uplate depozit od 2.000 do 5.000 evra, koji se vraća ako i kada se radovi završe.

Još jedna pobednička prednost Peneovog programa je agencija koja pomaže kupcima tokom restauracije.

Покушај да се заустави депопулација и град оживи

Pokušaj da se zaustavi depopulacija i grad oživi

„Imamo tim arhitekata i stručnjaka koji mogu da savetuju i podržavaju radove na renoviranju, pronalazeći građevinare i geodete, pokazujući kupcima kroz tri-de animacije kako će njihov dom izgledati kada se preuredi i dajući savete tokom različitih faza renoviranja“, kaže Petruči.

Prema rečima gradonačelnika, početni trošak za osnovno preuređenje kuće male i srednje veličine kreće se u rasponu od 20.000 evra. Ako bude više zainteresovanih za ponuđene kuće, nekretnine će biti prodate osobi sa najboljim – i najbržim – planom renoviranja, napominje gradonačelnik.

A ako niste raspoloženi da sami sprovedete renoviranje, na tržištu postoji mnogo kuća po principu ključ u ruke, kao i onih u kojima je potrebno minimalno sređivanje. Početna cena za odmah useljive kuće je oko 40.000 evra.

Prošlost se susreće sa sadašnjošću

Petruči definiše stari kvart svog rodnog grada kao „muzej na otvorenom“ gde je arhitektura mešavina srednjovekovnih, gotičkih i renesansnih stilova.

„Imamo slavnu prošlost“, naglašava. „Pene se može pohvaliti milenijumskim korenima koji su ostavili tragove na njegovom pejzažu. Prvi tragovi praistorijskih naselja datiraju još od Ošija, italskog stanovništva koje je živelo u visoravnima da bi se zaštitilo od neprijatelja.“

Tokom rimske vladavine, Pene se zvao Pina. To je bila vitalna tačka u komunikacionim mrežama i mrežama razmene dobara tog vremena, što dokazuju rimske skulpture, nakit i stolice koje su još uvek izložene u lokalnom muzeju.

Ко не жели сам да реновира, постоје већ сређене куће

Ko ne želi sam da renovira, postoje već sređene kuće

U gradu se godišnje održava živopisni Palio, trka konja kroz uličice, koja podseća na poznatiji događaj u Sijeni u Toskani.

U okolini se uzgajaju sve vrste žitarica: spelta, kukuruz, ječam i čuvena durum pšenica za pravljenje testenina. Gurmani vole lokalno ekstra devičansko maslinovo ulje i vina kao što su roze čerasuolo i beli trebijano d’Abruco.

Tradicionalna jela uključuju pitu timbalo (koji pomalo podseća na lazanje), makeroni ala kitara, posebnu vrstu ručno rađene testenine u obliku žica za gitaru i ukusne arostičine, ražnjiće od ovčetine i bubrega na žaru.

Gde još naći dom od jednog evra

Italija je naravno svetsko središte programa za prodaju nekretnina od jednog evra, uglavnom na jugu zemlje.

Sicilija je epicentar, sa nekim od najdužih programa. Možda je najpoznatiji od svih Musomeli, u centru ostrva. Grad je video ogroman priliv stranaca otkako je pokrenuo ovu šemu, a argentinski lekari su punili bolnice, a nekim ljudima se toliko dopalo ovo iskustvo da su kupili i drugu nekretninu.

Preko brda od Musomelija nalazi se Kamarata, gde mladi meštani koji su se vratili kući tokom pandemije vode program prodaje od jednog evra.

Sambuka, takođe na Siciliji, je još jedan grad omiljen zbog svojih kuća od jednog evra, koji su prošle godine dali još jednu seriju na prodaju. Sada se čak i Italijani uključuju u akciju.

U međuvremenu, još jedan program kuća za jedan evro trenutno se može naći i na drugom italijanskom ostrvu: Sardiniji.

Kanadski premijer u Evropi zbog saradnje sa ‘pouzdanim saveznicima’

0

Umesto u USA, koji su Kanadi uveli carine, novi kanadski premijer Mark Carney je za prvu inostranu posetu izabrao Pariz.

Kanadski premijer Mark Carney rekao je da je za Kanadu važno da ojača veze sa “pouzdanim saveznicima” u Evropi uoči sastanka sa francuskim premijerom Emmanuelom Macronom u ponedeljak, što je njegova prva inostrana poseta usred napetosti sa SAD-om.

Do Carney-jeve odluke da poseti Pariz umesto Washingtona, kao što je uobičajeno za kanadske čelnike, dolazi nakon što je američki predsednik Donald Trump eskalirao trgovinske napetosti sa Kanadom i Evropom te spomenuo mogućnost da anektira Kanadu.

l

end of list

“Za Kanadu je važnije, više nego ikada pre, da ojača svoje veze sa pouzdanim saveznicima poput Francuske”, kazao je Carney uoči radnog ručka sa Macronom u Jelisejskoj palati, istaknuvši da je Kanada “najviše evropska od svih neevropskih zemalja”.

Carney će kasnije u ponedeljak posetiti London.

Macron je rekao da je Kanada dobar primer zemlje koja brani svoje nacionalne interese dok je istovremeno spremna sarađivati na globalnom nivou, što je bila indirektna kritika upućena Trumpu.

‘Poštena trgovina efikasnija od carina’

“Mislim da obojica verujemo da je poštena trgovina, koja poštuje međunarodna pravila, dobra za svačiji prosperitet, a sigurno je efikasnija od carina”, kazao je Macron, preneo je Reuters.

Dok su dvojica vođa odlazila, kanadski novinar je pitao žele li Trumpu poručiti da “uzmakne”, no ni Carney ni Macron nisu odgovarali na medijska pitanja.

Trump je iznenadio zapadne saveznike kada je uveo carine na uvoz njihove robe, čime je doveo u pitanje tradicionalna savezništva, a čak je i spominjao i mogućnost da anektira Kanadu ili dansku teritoriju Grenland otkako je u januaru stupio na dužnost.

Nije jasno koliko će dugo Trumpove carine trajati, niti odakle njegova želja da Kanadu učini 51. američkom saveznom državom.

SERBIANNEWS/CANADA

Đoković protiv Međedovića ili Hadžikate u drugom kolu Majamija

0

Srpski teniser Novak Đoković će u drugom kolu mastersa u Majamiju igrati protiv sunarodnika Hamada Međedovića ili Australijanca Rinkija Hadžikate.

Đoković je u prvom kolu slobodan, te će kao i u Indijan Velsu krenuti od druge runde, a na ime rivala će morati da sačeka.

Новак Ђоковић

Novak Đoković

Srpski teniser Miomir Kecmanović nastupaće u prvom kolu protiv Amerikanca Aleksandra Kovačevića. Pobednik će u drugom kolu igrati protiv Norvežanina Kaspera Ruda.

Dušan Lajović je eliminisan u prvom kolu kvalifikacija i propustiće turnir na Floridi.

Prvi nosilac Nemac Aleksandar Zverev igraće u drugom kolu protiv Francuza Bendžamina Bonzija ili nekog od kvalifikanata, dok će se Španac Karlos Alkaraz u drugom kolu sastati sa Belgijancem Davidom Gofanom ili Australijancem Aleksandrom Vukićem.

Masters turnir u Majamiju igraće se od 19. do 30. marta, a prošlogodišnji šampion Italijan Janik Siner neće nastupati pošto je suspendovan zbog dopinga.

Nervoza iz Barselone se prenela u Dubai – treći poraz Partizana u ABA ligi

0
Foto: KK Partizan

Košarkaši Dubaija pobedili su Partizan na domaćem terenu rezultatom 80:72 u 23. kolu ABA lige.

Domaći su napravili iznenađenje i vezali šesti uzastopni trijumf, dok je Partizan zabeležio prvi abaligaški poraz u 2025. godini.

Дубаи - Партизан

Dubai – Partizan

Dubai je u dobrom ritmu započeo utakmicu i imao je dvocifrenu prednost već nakon nekoliko minuta. Partizan u uvodnom delu susreta nije uspevao ništa da odbrani, što je šuterski raspoloženi rival umeo da kazni.

Savršeno je funkcionisao napad domaće ekipe u prvoj četvrtini, te su i poeni bili odlično raspoređeni, a prednjačio je Avudu Abas. Sa druge strane, Brendon Dejvis je održavao crno-bele u igri, ali je bilo jasno da se Partizan muči napadački.

Pokušao je Željko Obradović nešto višom petorkom i zonskim presingom da poremeti protivnika, ali ni to nije dalo previše rezultata. Vodeći tim na tabeli je pogodio samo dve trojke u prvom poluvremenu i napravio je veliki broj grešaka, dok je Dubai igrao sjajnu timsku košarku i drugu četvrtinu je završio sa 14 asistencija.

Дубаи - Партизан

Dubai – Partizan

Retka svetla tačka u ekipi Partizana bio je Frenk Nilikina, koji polako ulazi u formu otkako se opravio od povrede. To međutim nije bilo dovoljno za raspoloženog novajliju u ABA ligi, te su Obradovićevi izabranici imali dvocifren zaostatak posle prvih 20 minuta.

Zaigrao je Partizan bolju odbranu u trećoj deonici i to se odmah odrazilo na rezultat, ali su problemi u napadu ostali. Mučila su se oba tima da dođu do poena posle pauze, ali je Dubai preživeo krizni period i uspeo da vrati dvocifrenu prednost u završnici četvrtine.

Dejvis je međutim trojkom uz zvuk sirene uspeo da smanji zaostatak na devet poena, a posle nekoliko minuta u poslednjem kvartalu crno-beli su ponovo smanjili razliku. Uspeo je Partizan i da dođe do minusa od samo tri poena, ali se tada razigrao Klemen Prepelič i vratio svoju ekipu na sigurnu razdaljinu.

Partizan je ponovo upao u napadačku krizu i nije uspeo da pronađe rešenje za veoma energičnu odbranu protivnika, te se ponovo izjednačio sa ekipom Budućnosti na vrhu tabele. Dubai se nalazi u sjajnoj seriji i trijumf će im mnogo značiti u borbi za treće mesto.

Abas je sa 14 poena bio najefikasniji u domaćem timu, a poen manje postigao je Danilo Anđušić. Nejt Mejson ubacio je 12 poena, Prepelič 11, a Bucijel deset poena.

Partizan je predvodio Karlik Džons sa 16 poena, a osim njega jedini dvocifren bio je Dejvis sa 15 poena.