14 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 244

Novak stavio Francuza i Lenglen na “mute”: Žuljevi zabrinuli, klasa sprečila četvrti set

0

Novak Đoković (Reuters)

Srbin u drugom kolu savladao domaćeg tenisera Korentana Mutea u tri seta, iako je u poslednjem periodu igre morao da traži medicinski tajm-aut – 0:3 (3:6, 2:6, 6:7)

Godine su prošle otkako je Novak Đoković igrao meč na Rolan Garosu van centralnog stadiona Filip Šatrije. Desilo se to poslednji put davne 2019, u drugom kolu, protiv Švajcarca Henrija Laksonena. Teoretičari zavere su već složili teorije da su ga organizatori smestili na ušuškaniji Suzan Lenglen kako bi publika uz domaćeg tenisera Korentana Mutea, poznatu ludu tenisku glavu napravila atmosferu kao u ekspres loncu i otežala posao trostrukom osvajaču Rolan Garosa. Ali Đoković nije dozvolio… Nije dao Muteu da se razmaše, tribinama da mu pumpaju energiju, niti da duel uđe u nekakvu Bog zna koliko neizvesnu fazu u kojoj bi Francuzi na Lenglenu ušli u naročito neprijateljski prema njemu – 0:3 (3:6, 2:6, 6:7).

Rečju, stavio je Đoković i 73. tenisera sveta i čitav Lenglen na “mute”, iako se treći set zakomplikovao zbog problema sa žuljevima. Nije 38-godišnjak bio na besprekornom nivou, ali je i takva izvedba bila sasvim dovoljna da Mute čitavog popodneva, osim na mahove u prva dva, i delom trećeg seta, izgleda kao teniser bez rešenja, bez oružja koje bi moglo da naudi trenutno šestom teniseru planete, a trećem favoritu za trofej Musketara.

Prvi i jedini put kada je Francuz vezao dva gema u današnjem meču bilo je nakon medicinskog tajm-aut koji je Đoković tražio zbog žuljeva na levom stopalu, istog problema koji ga je mučio i u Ženevi, na putu ka 100. tituli u karijeri. Mute je iskoristio Novakovo slabije kretanje da napravi brejk i povede sa 4:2 u trećem setu, samo da bi već u narednom gemu dobio bumerang i video Novakov brejk bez osvojenog poena! Međutim, nakon toga ostao je 26-godišnjak u konstantnom vođstvu (bez brejka) do završnice seta. Dva puta Đoković servirao za ostanak u trećem setu, na 6:5 za Francuza morao da spasava i set loptu. Ali tu je do izražaja došlo njegovo iskustvo, teniska klasa najboljeg svih vremena, neustrašiv, hladnokrvan izlazak na mrežu i teranje rivala na grešku. A kada je na red došao taj-brejk, pojavio se i Tajbrejković. Oduvao je nesnađenog Mutea sa 7:1!

Prvi taktovi meča nagovestili su da će se značajan deo borbe voditi na mreži, a tamo se vlasnik 24 grend slem titule uglavnom gostio. Osvojio je 53 od 68 poena, odigrao nekoliko spektakularnih voleja, a smeč, koji mu je kroz čitavu karijeru najnesigurniji udarac, funkcionisao je gotovo bez greške.

Duel sa Muteom bio je deo Novakovog prepoznatljivog tempiranja forme za drugu nedelju turnira, nedelju u kojoj Srbin postaje krvoločnija zverka, demon savršenog fokusa kojeg iznova počinju da se pribojavaju i oni što su kroz 2025. godinu pomislili da ih je strah napustio. Drugo kolo pokazalo je da Novak još nije namestio nišanske sprave bekhendom (karakteristična paralela ga je nekoliko put izdala), ali su forhendi, naročito dijagonale i te kako slušale. Njima je gradio poene, pripremao izlaske na mrežu, odnosno teren za smeč. Duel je završio sa 44 vinera i 33 neiznuđene greške.

Jeste Mute u nekoliko gemova spasavao višestruke brejk lopte Đokovića, jeste uspevao da produži određene gemove i na dvocifren broj minuta, kako na svoj, tako i na servis rivala, da natera apsolutnog favorita na udarac više, ali za dva i po sata borbe nije uzeo dva gema u nizu. Jedini brejk napravio je u uvodnom gemu zahvaljujući poklonima Srbina, koji je ekspresno odgovorio ribrejkom i pokazao da će njegov ritern diktirati tok igre i rezultata.

Potpuna kontrola u prvom i drugom setu i nešto veći napord da se zatvori treći period igre. Žuljevi jesu zabrinuli, ali je nespokoj bio kratkog daha. Pre problema koji su zadesili vlasnika svih najvećih teniskih rekorda, pokazao nam je da ga u 39. godini života nije napustila nekadašnja hitrina. U jednom od najlepših poena na meču, uspeo je da stigne, naizgled neuhvatljivu lopticu posle loba Mutea. Francuz jeste atraktivno završio poen, provlačenjem loptice između nogu, ali bio je to detalj koji mnogo govori od Novakovom fizičkom stanju. I dalje je na nivou završnice grend slem turnira.

Osmeh dok je davao izjave nakon meča uliva optimizam i nagoveštava da žuljevi neće biti repreka za put ka završnici turnira. Na Đokoviću je da odmori i sačeka ime narednog protivnika. To će biti bolji iz duela Denis Šapovalov – Filip Mišolić. I tada će, kao i danas biti apsolutni favorit. Na horizontu, u osmini finala naziru se Igo Amber ili Kameron Nori. Ali polako, korak po korak.

Tramp: Zlatna kupola bila bi besplatna za Kanadu ako postane 51. američka država

0

Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da kanadski zvaničnici razmatraju njegov predlog da Kanada izdvoji 61 milijardu dolara za američki raketni sistem odbrane “Zlatna kupola”, ali je dodao da ako bi ta zemlja postala 51. država SAD onda bi ovaj sistem za nju bio besplatan.

Donald Tramp je to izjavio ubrzo pošto je kanadski premijer Mark Karni izneo planove o bližoj odbrambenoj saradnji sa Evropskom unijom, preneo je portal Aksios.

Istovremeno, britanski kralj Čarls, koga Kanada priznaje za svog suverena, juče je u govoru u kanadskom parlamentu izjavio da je uveren da Kanada može sebi da pruži mnogo više nego što bilo koja strana sila ikada može da joj oduzme, aludirajući na SAD i Trampovu administraciju.

Tramp je juče na svojoj društvenoj mreži Tru sošual napisao da mu je rečeno da Kanada “veoma želi da bude deo izvanrednog američkog sistema “Zlatna kupola“, za koji je ranije kazao da će koštati 175 milijardi dolara, kao i da će biti izgrađen za tri godine, podseća Aksios.

Predsednik SAD već mesecima govori da je zainteresovan za aneksiju Kanade protiv koje je uveo i trgovinske tarife, međutim kanadski premijer Mark Karni je jasno stavio do znanja Trampu tokom sastanka u Beloj kući ranije ovog meseca da Kanada nije zainteresovana da postane 51. američka država.

On je rekao za kanadski javni servis da želi da se njegova zemlja do 1. jula priključi evropskom planu o odbrambenom naoružavanju.

Karni je kazao da 75 centi od svakog dolara izdvojenog za odbranu odlazi Americi, dodajući da to nije pametno. Aksios navodi da je Karni prošle nedelje izjavio da kanadski zvaničnici razmatraju da li da ulože u Trampov raketni štit.

Kabinet kanadskog premijera  za sada nije komentarisao Trampovu objavu na društvenoj mreži.

SERBIANNEWS/CANADA

Ambasadorka Kanade posetila Naučno-tehnološki park Novi Sad

0

NOVI SAD – Ambasadorka Kanade u Srbiji Mišel Kameron je sa saradnicima posetila Naučno-tehnološki park Novi Sad s ciljem upoznavanja sa njegovim kapacitetima i razmatranja mogućnosti za konkretnu saradnju.

Kako je objavljeno na sajtu Naučno-tehnološkog parka Novi Sad, ambasadorka Kameron je istakla značaj jačanja ekonomskih i tehnoloških veza između Kanade i Srbije, s posebnim osvrtom na povezivanje sa najvećim inovacionim centrom u Kanadi – Venture Lab-om, s kojim je ova ustanova prošle godine potpisala memorandum o saradnji.

naučno, tehnološki, park, novi, sad

Izvor: Naučno-tehnološki park Novi Sad

Direktor Parka Srđan Kolaković, predstavio je dosadašnje rezultate rada NTP NS i informisao prisutne o novim projektima i planovima, sa posebnim akcentom na internacionalizaciju i podršku startup kompanijama.

Tokom susreta, razmatrane su konkretne mogućnosti povezivanja tehnološko-razvojnih kompanija iz Srbije i Kanade.

SERBIANNEWS/CANADA

Kina objavila nacionalne smernice ishrane kako bi suzbila rastuću gojaznost

0
people walking on street during daytime

PEKING – Nacionalni komitet za ishranu i zdravlje Kine objavio je skup smernica o ishrani s ciljem podsticanja zdravijih prehrambenih navika među stanovništvom i rešavanja sve ozbiljnijeg problema gojaznosti u zemlji.

Podaci Nacionalne zdravstvene komisije pokazuju da je kombinovana stopa prekomerne telesne mase i gojaznosti među odraslim Kinezima dostigla 51,2 odsto.

Bez adekvatnih mera, ova cifra bi mogla da premaši 70 procenata do 2030. godine, prenosi Kineski međunarodni radio.

Nove smernice preporučuju povećanu konzumaciju tri ključne grupe namirnica povrća i voća, integralnih žitarica i vodenih proizvoda.

Smernice naglašavaju važnost uključivanja povrća u svaki obrok i svakodnevnog unosa voća.

Odraslima se savetuje da konzumiraju najmanje 300 grama svežeg povrća dnevno, pri čemu tamnozeleno povrće treba da čini više od polovine ukupnog unosa.

Unos svežeg voća treba da bude između 200 i 350 grama dnevno.

Integralne žitarice, uključujući smeđi pirinač, ovas, kinou i celo zrno pšenice, istaknute su kao važni izvori dijetetskih vlakana, vitamina B grupe i esencijalnih minerala.

Prema smernicama, odrasli bi trebalo da konzumiraju 50 do 100 grama integralnih žitarica dnevno.

Takođe se preporučuje konzumacija morskih plodova, uključujući ribu, škampe i školjke, a preporučeni unos za odrasle je između 300 i 500 grama nedeljno, raspoređeno na jedan do dva obroka, prenosi Tanjug.

HIV se ne prenosi dodirom i zagrljajem

0
a woman in a white shirt holding a red ribbon

Svaka osoba između 13. i 64. godine treba makar jednom u životu da proveri svoj HIV status

Ivana Gmizic (Foto: licna arhiva)

Svedoci smo neverovatnih naučnih otkrića koja su brojne bolesti transformisale iz sinonima smrtnih presuda u hronična kontrolisana stanja. Virus humane imunodeficijencije (HIV) zauzeo je među njima posebno mesto, ne samo po svom uticaju na tok globalnog javnog zdravlja nego i po upornosti kojom se protiv njega vodi višedecenijska borba.

Od prvih zabeleženih slučajeva osamdesetih godina prošlog veka, do savremenih terapeutskih protokola, HIV je „promenio” svet. HIV se prvenstveno prenosi seksualnim kontaktom (heteroseksualnim i homoseksualnim), preko krvi i krvnih produkata, i sa inficiranih majki na novorođenčad tokom porođaja, perinatalno ili tokom dojenja. Neophodno je naglasiti da se HIV ne prenosi dodirom, zagrljajem, poljupcem, korišćenjem zajedničkog pribora za ručavanje, kroz znoj, suze, pljuvačku ili urin, ubodima komaraca ili drugih insekata, uobičajenim kontaktima u školama, na poslu ili javnom prevozu.

Dr Ivana Gmizić, infektolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, kaže da je ključno dostignuće nastanak antiretrovirusne terapije (ART), koja se dalje usavršavala do nivoa primene visokoefikasnih jednotabletarnih režima koji se danas propisuju promptno po postavljanju dijagnoze bez obzira na stadijum bolesti.

– ART je omogućila osobama koje žive sa HIV-om dug, zdrav i produktivan život, dok su savremeni alati poput preekspozicione (PrEP) i postekspozicione profilakse (PEP) revolucionarizovali prevenciju. ART podrazumeva uzimanje kombinacije lekova koji blokiraju različite faze životnog ciklusa virusa. Najnoviji naučni poduhvati današnjice su dugodelujuće formulacije koje omogućavaju primenu lekova u formi tableta ili injekcija sa svakih nekoliko nedelja ili meseci, čime se dodatno olakšava terapija i povećava adherencija. Cilj je postizanje nemerljive viremije, čime se virus stavlja pod kontrolu, a osoba postaje nezarazna. Zahvaljujući savremenoj i efikasnoj ART, očekivani životni vek osoba koje žive sa HIV-om danas je praktično izjednačen sa opštom populacijom – istakla je dr Gmizić.

Ona naglašava da se sa HIV-om sada stari, što otvara novo poglavlje u zbrinjavanju pridruženih hroničnih komorbiditeta. Sve veća pažnja se usmerava ka neinfektivnim aspektima zdravlja, kako bi se obezbedio ne samo duži već i kvalitetniji život za osobe koje žive sa ovim virusom.

– Osnovno obeležje HIV-a je teška imunodeficijencija koja nastupa kao posledica progresivnog kvalitativnog i kvantitativnog nedostatka CD4 limfocita. Suštinski je važno razumeti da HIV uspostavlja hroničnu, perzistentnu infekciju jer brojnim mehanizmima izbegava kontrolu i eliminaciju od strane imuniteta. Zbog svoje tihe ali razorne aktivnosti, može se dugo prezentovati asimptomatski, pa mnogi ljudi ne znaju da su zaraženi do razvoja teške imunodeficijencije. Upravo zato su testiranje i rana dijagnoza krucijalni, kako za očuvanje zdravlja same osobe, tako i za sprečavanje prenosa virusa na druge. Pravovremeno otkrivanje infekcije omogućava brzo započinjanje ART-a, koja štiti i obnavlja imunski sistem i prekida prenos HIV-a. Nažalost, kod oko 50 odsto osoba u Srbiji i širom sveta, HIV bude dijagnostikovan tek u poodmakloj fazi bolesti. Zato je širenje svesti o važnosti redovnog testiranja neophodno – ne samo kao alat prevencije već i kao izraz odgovornosti prema sopstvenom zdravlju i zdravlju zajednice. Svaka osoba između 13. i 64. godine treba makar jednom u životu da proveri svoj HIV status. Osobe u povećanom riziku, muškarci koji imaju seks sa muškarcima, korisnici droga, seksualne radnice, zatvorenici, treba da se testiraju na svakih šest meseci – dodaje naša sagovornica.

Dijagnostika HIV-a danas je precizna, dostupna i brza. Najčešće se koriste tzv. kombo testovi četvrte generacije koji detektuju HIV-antitela i p24 antigen, a PCR test potvrđuje infekciju i meri količinu virusa u krvi. Testiranje je besplatno, poverljivo i dostupno u domovima zdravlja, nevladinim organizacijama i mobilnim jedinicama.

– Prevencija je temelj javnog zdravlja. PrEP gotovo potpuno sprečava infekciju ako se uzima svakodnevno, dok PEP može zaustaviti virus ako se primeni u roku od 72 sata nakon izlaganja. Kondomi, nekorišćenje zajedničkog pribora za injekcije i lečenje zavisnosti dodatno smanjuju rizik. Uprkos impresivnom napretku medicine, stigma koja se vezuje za HIV i dalje je prisutna – tiha, ali moćna barijera ka kvalitetnom i zdravom životu. Ona ne samo da utiče na kvalitet života osoba koje žive sa HIV-om, već često podriva i njihovu doslednost u uzimanju terapije. Na taj način stigma postaje ne samo društveni problem već i ozbiljna prepreka u suzbijanju same pandemije. Reč je o duboko ukorenjenom, složenom fenomenu, za koji do danas ne postoji univerzalno rešenje. Ipak, verujemo da bi podizanje svesti i znanja moglo uticati na njeno smanjenje i pomoći u dostizanju cilja okončanja pandemije – zaključila je dr Gmizić.

Kako su sateliti osvojili orbitu Zemlje

0
satellite flying on space

Bilo je hladno oktobarsko veče 1957. kada je svet prvi put podigao pogled ka nebu i ugledao mali metalni objekat, svega 83 kilograma težak, koji je kružio oko Zemlje i ispuštao jednostavan „bip-bip” zvuk. Taj signal nije bio samo tehnička potvrda da se tamo gore nalazi „nešto”— to je bio zvuk početka jedne nove ere. Od tada do danas, sateliti su prešli dug put – od bizarnih naučnih eksperimenata do ključnih aktera svakodnevnog života. Od simbola Hladnog rata, sateliti su postali nevidljivi junaci modernog vremena. Bez njih, ne bi bilo navigacije, vremenske prognoze, TV prenosa, pa ni globalnog interneta.

1957 – Sputnik 1: Prvi korak u svemir
Sovjetski Savez lansira Sputnik 1 – prvi veštački satelit. Svet je bio u šoku, a SAD su dobile ozbiljan podsticaj za ubrzanje svemirske trke. Satelit nije imao kamere, niti sofisticirane instrumente – samo radio predajnik. Ali za ono vreme, to je bilo kao da je neko bacio iPhone u orbitu.

1960-e – Špijuni u svemiru i prvi vremenski izveštaji
Amerikanci uzvraćaju udarac s Explorer-om, a zatim slede špijunski sateliti tipa Corona, koji su mogli da „pročitaju“ tablice sa visine od nekoliko stotina kilometara. Slede ih prvi meteorološki sateliti.

1970-e – TV iz orbite
Sateliti tipa Intelsat omogućavaju prenos televizijskog signala širom sveta. Svet postaje globalno selo, gde možete gledati Olimpijadu iz Montreala u realnom vremenu dok jedete supu u Jagodini.

1980-e – GPS ulazi na scenu
Američki vojni projekat NAVSTAR GPS postavlja temelje navigacije i zauvek menja svet. Tada ste još uvek morali da znate da čitate kartu, ali budućnost je već kucala na vrata. Danas se više niko ne seća kada je poslednji put pitao prolaznika: „Izvinite, gde je ova ulica?”

1990-e – Sateliti su svuda, a mi to ne znamo
Broj satelita raste eksponencijalno. Počinju ozbiljna naučna posmatranja Zemlje, okeana i klime. Sateliti poput Hubble-a okrenuti su ka svemiru i otkrivaju čuda kosmosa, dok drugi gledaju naniže – i beleže sve, od uništavanja šuma do kretanja pingvina.

2000-e – Prvi pokušaji interneta iz svemira
Ideje vizionara Ilona Maska i Džefa Bezosa da sateliti mogu pružiti internet, postaje sve realnija. Pojavljuju se prvi pokušaji globalne povezanosti, mada brzina još uvek nije na zavidnom nivou.

2010-e – Komercijalni bum
Svemir postaje pristupačniji. Privatne firme lansiraju sopstvene satelite, a univerziteti šalju male CubeSatove – satelite veličine toster aparata. Satelit postaje nešto što i studenti mogu da naprave za diplomski.

2020-e – Starlink i hiper-satelitska budućnost
Kompanija SpaceX lansira hiljade Starlink satelita sa ciljem da pokrije ceo svet brzim internetom. Nebo više nije mirno – astronomi se bune, ali globalna mreža raste. Sateliti su sada i deo svakodnevnih uređaja, povezani su sa telefonima, automobilima, panel radijatorima i pametnim frižiderima. Za manje od 70 godina prešli smo sa „bip-bip”-a na ultra-HD strimovanje mačaka iz svemira.

Kako stoje stvari, u budućnosti će verovatno biti još veća gužva u orbiti. Sledeći put kad pogledate u noćno nebo i vidite kako nešto brzo preleće – mahnite. Možda je baš to satelit koji vam šalje TikTok video.

Geotermalna energija doprinosi boljem kvalitetu vazduha u Srbiji

0
three white windmill during daytime

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je danas da će veće korišćenje geotermalnih potencijala Srbije doprineti boljem kvalitetu vazduha i života građana, kao i ostvarivanju ciljeva Zelene agende u Srbiji.

Ona je učestvovala u Info danu o javnom pozivu za dostavljanje izjava o zainteresovanosti za dobijanje tehničke podrške u izradi studija uvođenja geotermalne energije u energetski miks od strane javnih institucija, u organizaciji UNDP u Srbiji.

”Veliko mi je zadovoljstvo što učestvujem u inicijalnom koraku otključavanja geotermalnog potencijala u našoj zemlji. Hitnost klimatske krize i potreba za dekarbonizacijom srpske privrede, u kombinaciji sa kontinuiranim radom na unapređenju kvaliteta vazduha, zahtevaju da delujemo na više paralelnih koloseka, odlučno i efikasno. U tom kontekstu vidim i geotermalnu energiju, kao priliku i kao neophodnost. Srbija je bogata geotermalnim resursima koji nose poseban potencijal u grejanju i hlađenju javnih i privatnih zgrada, ali isto tako i u privredi. Upotreba geotermalne energije doprinosi smanjenju zagađenja vazduha i upravo iz tog razloga mislim da je dodatna podrška imperativ u ovakvim i sličnim projektima ozelenjavanja izvora energije”, rekla je Pavkov.

Pavkov je navela da Ministarstvo koje vodi godinama unazad aktivno i intenzivno radi na projektima kojima je cilj bolji kvalitet vazduha, a da su projekti poput uvođenja geotermalne energije jedan od načina da se taj cilj ostvari.

”Treba zajednički više da se radi na tome, jer će povećanje udela obnovljivih izvora energije doprineti ne samo boljem kvalitetu vazduha, već i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i ispunjenju ciljeva Nacionalno utvrđenog doprinosa. Nacionalni energetski i klimatski plan predviđa da udeo obnovljivih izvor energije u bruto finalnoj potrošnji energije bude najmanje 33,6 odsto u 2030. godini i tu geotermalna energija u značajnoj meri može da pomogne u dostizanju cilja”, rekla je Pavkov.

Ona je dodala da su poziv UNDP i podrška Slovačke omogućiti da priliku za dobijanje neophodne dokumentacije za realizaciju investicija i uvođenje geotermalne energije u energetski miks javnih institucija i doprineti zelenoj tranziciji na kojoj se uspešno sarađuje sa partnerima i donatorskom zajednicom.

Pedeset miliona dinara izdvojeno za rehabilitaciju vojnih i civilnih invalida

0
silver-colored god tags hanging on hooks shallow focus photography

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević-Stamenkovski potpisala je danas ugovor o saradnji sa direktorom Specijalne bolnice “Merkur” iz Vrnjačke Banje, Dejanom Stanojevićem, i tom prilikom istakla da ministarstvo izdvaja ove godine 50 miliona dinara za banjsko -klimatsko lečenje i rehabilitaciju vojnih invalida, civilnih invalida rata i članova porodica palih boraca.

Đurđević-Stamenkovski je navela da tim skromnim gestom Srbija pokazuje brigu i pažnju ka porodicama koje su dale veliki doprinos u otadžbinsko – oslobodilačkim ratovima.

Ministarka je najavila da će u petak resorno ministarstvo raspisati javni poziv koji će biti upućen onima koji ostvaruju pravo na boravak u “Merkuru”, kako bi se već u narednom periodu njihove posete realizovale.

Ona je navela da će ove godine najmanje 800 korisnika imati priliku da u trajanju od sedam dana da boravi u Vrnjačkoj Banji u okviru banjsko-klimatskog oporavka.

Takođe, ukazala je da se različitim sadržajima pokazuje da Srbija, kao država koja želi budućnost, vodi računa o prošlosti i o onima koji su je branili, hranili i gradili.

“To su one generacije koje su bile spremne za svoju zemlju i za svoju otadžbinu da daju sve i prema tim generacijama zaista moramo da iskažemo najdublji izraz pijeteta, empatije i poštovanja. Naravno, ne samo tako što ćemo se pokloniti pred senima stradalih i odneti venac na spomenik, već tako što ćemo voditi računa i o invalidima, o civilnim i vojnim invalidima rata i porodicama poginulih boraca, brinuti o njima i njihovom zdravlju”, poručila je ona.

Ministarka je zahvalila “Merkuru” što će ove godine imati veći prostor da primi najveći broj korisnika navedenog programa lečenja vojnih i civilnih invalida ratova.

Direktor Specijalne bolnice “Merkur” iz Vrnjačke Banje Dejan Stanojević kazao je da potpisani ugovor pruža rehabilitaciju, kao i zadovoljstvo ljudima koji posećuju tu banju.

Stanojević je naveo da se broj ratnih i civilnih invalida, ali i članova njihovih porodica koji borave u banji svake godine povećava, kao i da značajan broj dođe i komercijalno kako bi nastavili sa lečenjem.

“Mi smo ove godine ispunili sve uslove velikog tendera koji je bio zadat kao program rehabilitacije. ‘Merkur’ pokriva sve grane medicine. Ranije je bilo pet, sad su tri osnovne, a to su fizikalna medicina i rehabilitacija, dijabetes i gastroenterološka oboljenja. Nadamo se da će biti dobar odziv. Prošle godine smo uspeli da realizujemo 95 odsto ugovora”, rekao je on.

Kako je naglasio, od juna do kraja novembra očekuju 850 pacijenata da ih poseti.

Takođe, dodao je da je uslov i preduslov u tenderima bio da imaju sve specijalnosti i subspecijalnosti, i istakao da će pokušati da budu još bolji nego ranijih godina.

“U ‘Merkuru’ ima oko 50 lekara, više od 200 medicinskih sestara i terapeuta, nacionalni centar za dijabetes i fizikalnu medicinu, kao i za rehabilitaciju stanja posle povreda i trauma. Nadam se da će posao biti uspešan, na zadovoljstvo pre svega naših pacijenata”, kazao je Stanojević. Iz ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja saopštili su nakon potpisivanja ugovora da će se broj korisnika usluga banje “Merkur” u prethodne dve godine skoro udvostručiti, odnosno da je u 2023. godini banjsko-klimatski program koristilo 448 pacijenata, dok se u 2025. predviđa da će 875 posetiti banju.

Očitavanje struje na tri meseca isplativije za one sa velikom potrošnjom

0
photo of white electric meter

Dok se u domaćinstvima još uči kako telefonom platiti račun za struju, kako očitati utrošene kilovate i sve to elektronski poslati, „Elektrodistribucija Srbije” (EDS) je za vikend izašla sa novom ponudom – da od nedelje 1. juna sa mesečnog pređe na tromesečno očitavanje utrošenih kilovata. Za neke kategorije potrošača i one koji imaju pametna brojila, čitanje će i dalje biti mesečno, a još krajem februara, građanima je ostavljena mogućnost i samoočitavanja sa dostavljanjem podataka do šestog u mesecu.

I kao i uvek kada je nešto novo, pa još kada je o očitavanju struje reč, koje je poslednju deceniju malo-malo bilo problematično, (jednom je bilo i zvaničnog izvinjenja nadležnih zbog loše očitane potrošnje), odmah se i za ovu novinu proneo glas, kako će tek sada biti teško raščivijati koliko je stvarno ko potrošio, kada da očita struju, da li posle mesec ili tri, a šta ako uđu u crvenu najskuplju zonu u zbiru sa tri računa, koliki će tek onda da bude račun za utrošenu električnu energiju…

Upitan da li je nova ponuda bolja od dosadašnje i treba li potrošači da otvore četvore oči ili je ovo samo još jedna prepisana evropska praksa gde se struja očitava jednom godišnje kao što je slučaj u Nemačkoj, Austriji, Belgiji ili u Francuskoj gde se za svaki mesec određuje akontacija, ili se kilovati kupuju kao dopune za telefon, mr Željko Marković, diplomirani elektroinženjer i jedan od bivših direktora u EPS-u, objašnjava za „Politiku” da će se brojila očitavati na svaka tri meseca, ali računi će se i dalje slati mesečno.

– Oni koji imaju daljinsko očitavanje (dakle, oko 600.000 kupaca), njima će se daljinski očitavati mesečno i dobijaće mesečni račun sa očitanim stanjem, kao i do sada. Dakle, za njih se ništa ne menja (isto to važi i za privredu, kod njih će takođe biti mesečno očitavanje i računi kao i do sada). Za ostale kupce široke potrošnje, koji nisu pokriveni daljinskim čitanjem, postoje dve mogućnosti. Prva mogućnost je da sami očitaju svoje brojilo i da to stanje dostave do šestog u mesecu putem aplikacije, zvanjem kol-centra ili predavanjem očitanog stanja u najbližoj poslovnici EDS-a na šalteru – objašnjava Marković.

Na pitanje, šta ako građani nisu očitali sami brojilo za tri meseca, odgovara da će ukoliko nisu očitali svoje brojilo, da će EDS na bazi istorijskih podataka o potrošnji izvršiti procenu stanja brojila i prema toj proceni će taj kupac dobiti račun i zaduženje.

– Kada posle tri meseca očita brojilo, u računu koji šalje po tom stanju, biće utvrđena tromesečna potrošnja, od nje će se oduzeti procenjena u prethodna dva meseca i ono što ostane biće račun za taj mesec. Ukoliko je, na primer, kupac dobio procene u prethodna dva meseca, a on nije imao potrošnju (jer je bio odsutan ili iz nekog drugog razloga), a uplaćivao je račune sa procenom, onda će možda biti i u pretplati, te će mu se to što je više uplatio preneti u naredni period – kaže naš sagovornik.

Kada je reč o crvenoj zoni, kaže da ukoliko sami ne očitaju brojilo, građani neće moći da znaju da li si ušli u najskuplju potrošnju ili ne.

– S druge strane, u zavisnosti od perioda, moguće je (zbog toga što je sada mesečna potrošnja uprosečena zbog očitavanja na tri meseca) da će neki kupci biti i pošteđeni crvene zone. Budući da se ne zna tačna raspodela po mesecima, ako je kupac imao na primer po 1.000 kilovat-časova u oktobru i novembru, i 2.000 kilovat-sati u decembru, to rezultuje prosečnom potrošnjom po mesecima od oko 1.333 kilovat-sati, što ne upada u crvenu zonu, dok bi po mesečnom očitavanju on ušao u decembru u crvenu zonu – ističe Marković.

Na pitanje da li se nešto menja kada je reč o popustima, odgovara da će se oni obračunavati kao i do sada, pošto kupci i dalje dobijaju mesečni račun, samo što su im dva računa sa procenjenom potrošnjom, odnosno ako sami prijave stanje, onda su im i ti računi sa stvarnom potrošnjom. Iz svega navedenog jasno je da ne postoji mogućnost za zakidanja na obračunu, a najsigurniji način je da se izvrši prijava stanja, kaže naš sagovornik.

Dodaje, da sledeći sve ovo, da će se i za energetski ugrožene kupce, (koji imaju pravo na deo besplatnih kilovata, kubika gasa i isporučenu toplotnu energiju), dakle, kojima se subvencioniše potrošnja, da će se postupati s prijavljenim ili procenjenim stanjem.

Počinjemo da primenjujemo Zakon o energetici, član 197a, u kome je očitavanje najmanje jednom godišnje – istakla je Biljana Komnenović, prva žena EDS-a, dodajući da se u proteklom periodu radilo na mobilnoj aplikaciji, gde već imaju više od 220.000 prijavljenih potrošača da sami očitavaju. Stručnjaci ocenjuju da je pomeranje perioda čitanja isplativije za EDS jer će smanjiti trošak za angažovanje druge firme koja je uslužno radila taj posao. A može biti isplativije i za građane koji imaju veliku potrošnju.

Mali: Do kraja godine prosečna plata u Srbiji biće 1.000 evra

0

Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da će prosečna plata u Srbiji do kraja godine dostići 1.000 evra.

Naglasio je da su sada u Srbiji prosečne penzije iznad 430 evra, da je  otvoreno 500.000 radnih mesta u prethodnoj deceniji, kao i da je spuštena  nezaposlenost na 8,6 odsto.

Mali je na fejsbuku objavio da su priče Stranke slobode i pravde (SPP), kako je rekao, prozaični i loši pokušaji manipulativnog politikanstva, koje više ne prolazi u Srbiji, preneo je Tanjug.

”Prazne priče su kada je u novčanicima građana 330 evra, kada je minimalna zarada 15.700 dinara, kada pola miliona ljudi ostane bez posla jer se fabrike zatvaraju, kada je nezaposlenost 25,9 odsto jer zemlju vode nesposobni političari željni samo ličnog profita”, rekao je Mali.

Kako je naveo, te informacije su prazne priče, koje bi Stranka slobode i pravde opet da servira gradjanima Srbije, ali koje više jednostavno ne prolaze, jer su donele samo prazne novčanike, prazne živote i praznu kasu države Srbije.

”Tu prazninu vam nikada nećemo ni zaboraviti, ni oprostiti, jer dok smo je živeli, vaš šef Dragan Đilas je inkasirao 619 miliona evra”, rekao je Mali.