Šest medelja za Srbiju na prvenstvu Balkana – zlato za Španovićevu i Bibića
Prvog dana šampionata Balkana u grčkom Volosu srpski atletičari osvojili su ukupno šest medalja – dve zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu.
Ivana Španović je još jednom pokazala klasu i iskustvo u troskoku, pobedivši skokom od 14.12 metara.
Ivana Španović (arhivska fotografija)
Elzan Bibić je takođe stigao do najsjajnijeg odličja, pobedivši u trci na 5000 metara rezultatom 14:03.83.
Armin Sinančević osvojio je srebro u bacanju kugle hicem od 20.70 m. Marija Vučenović zauzela je drugo mesto u bacanju koplja rezultatom 59.09 m.
Ženska štafeta 4×100 m u sastavu Milica Emini, Marija Bukvić, Tamara Milutinović i Milana Tirnanić stigla je do srebrne medalje istrčavši sjajnih 45.01.
Maja Gajić je zauzela treće mesto u trci na 400 m prepone vremenom od 58.17.
Troje srpskih predstavnika u Kanadi, turniri u Torontu i Montrealu bez najvećih zvezda
Turniri u Torontu i Montrealu, poznati pod imenom “National Bank Open”, jedni su od najvažnijih događaja u letnjem delu teniske sezone i spadaju u kategoriju masters ATP 1000 i VTA 1000 takmičenja. Biće održani od 27. jula do 7. avgusta. Ovoga puta, međutim, turniri dobijaju posebnu dimenziju – izostajanje zvezda kao što su Novak Đoković, Karlos Alakraz, Janik Siner, Arina Sabalenka, Dženg Ćinven i Paula Badosa otvaraju vrata drugim teniserima i teniserkama.
Troje srpskih predstavnika u Kanadi, turniri u Torontu i Montrealu bez najvećih zvezda
Odsustvo nekih od najvećih teniskih zvezda otvora prostor manje afirmisanim igračima da zablistaju u Toronto i Montrealu, a najveći favorit u muškoj konkurenciji na papiru je Aleksandar Zverev, koji će u Torontu biti prvi nosilac, dok će u toj ulozi u ženskoj konkurenciji biti Koko Gof.
Branilac titule u muškoj kategoriji je Australijanac Aleksej Popirin, dok je u ženskoj Džesika Pegula. Srpski tenis će u muškoj konkurenciji predstavljati Miomir Kecmanović i Laslo Đere, a u ženskoj Olga Danilović.
Pegula je u prvom kolu, kao i Popirin, slobodna, a u drugom će igrati protiv bolje iz meča Marija Sakari-Karson Brenstin. Popirin, pak u drugoj rundi čeka pobednika duela u kome se sastaju Laslo Đere i Nikola Arseno.
Turnir u Torontu (osnovan još 1881. godine) spada među najstarije teniske događaje na svetu. Svake godine naizmenično se igra u dva najveća kanadska grada, muški turnir u Torontu, a ženski u Montrealu, i obrnuto.
Ove godine muška konkurencija je u Torontu, dok žene igraju u Montrealu. Turnir se igra na tvrdoj podlozi, što je dobro za igrače sa jakim servisom i kratkim poenima. Upravo zbog toga se očekuje uzbudljiv tenis pun iznenađenja, naročito u situaciji kada izostaju veliki favoriti.
Srpski predstavnici u Kanadi
Kecmanović sa većim iskustvom na masters turnirima, ima šansu da u manjku velike konkurencije napravi značajan rezultat i probije se što dalje u žrebu nego što je to često bio slučaj.
Prošle godine je poražen u prvom kolu od Portugalca Nuna Boržeša, dok će ove godine u prvoj rundi za rivala imati Francuza Kventina Alisa, a ukoliko bude pobednik, igraće protiv njegovog sunarodnika Aleksandra Milera koji je 29. nosilac.
S druge strane, Đere ima sve atribute da iznenadi i neke od nosilaca jakim servisima i hrabrom igrom. On će u prvom kolu igrati protiv Nikole Arsenoa iz Kanade koji je dobio specijalnu pozivnicu za turnir. Ukoliko Đere pobedi igraće protiv Popirina koji je 18. nosilac.
Srpski teniseri su ušli u glavni žreb direktno, bez kvalifikacija, što svedoči o njihovom rangu i sve boljoj poziciji na ATP listi. Kecmanović je trenutno 49. teniser na svetu, dok je Đere 68. na ATP listi. Moguće je da Kecmanović i Đere budu rivali u četvrtom kolu, ukoliko pre toga savladaju sve prepreke.
U ženskoj konkurenciji Srbiju će predstavljati Olga Danilović, koja je tokom 2025. napravila značajan napredak i ušla među 40 najboljih na svetu. Njen levoruki stil igre, snažni forhend i raznovrsnost čine je nezgodnom protivnicom, posebno na bržim podlogama kakav je teren u Torontu.
Za Danilovićevu će ovo biti prilika da se potvrdi protiv najboljih teniserki sveta i učvrsti svoje mesto među VTA elitom. Olga je slobodna u prvoj rundi, a u drugoj će igrati protiv bolje iz meča između Kristine Buske koja je preko kvalifikacija došla do glavnog žreba ili Veronike Kudermetove.
Žrebom je projektovano da u trećem kolu igra protiv Amerikanke Koko Gof, koja je u prvom slobodna, a u drugom čeka pobednicu iz meča Danijel Kolins-Viktorija Tomova.
Ovogodišnji turniri pružaju idealnu priliku da srpski teniseri iskorače i izbore se za značajnije rezultate.
Kineskinja pomera granice – ima 12 godina i bori se za medalju na Svetskom prvenstvu u plivanju
Dvanaestogodišnja kineska plivačica Ju Zidi priredila je pravo iznenađenje na Svetskom prvenstvu u plivanju u Singapuru, plasiravši se u polufinale u disciplini 200 metara mešovito.
Mlada Zidi je u kvalifikacijama zabeležila vreme od 2:11,90 minuta, što joj je bilo dovoljno za 15. mesto i plasman među 16 najboljih.
Iako je ovo slabiji rezultat u odnosu na njeno najbolje ovosezonsko vreme, nastup u polufinalu Svetskog prvenstva u ovako ranom uzrastu predstavlja veliki uspeh.
Ova disciplina važi za njenu najslabiju od tri u kojima će nastupiti u Singapuru.
Na nacionalnom prvenstvu u Šenženu, Zidi je trijumfovala u disciplinama 400 metara mešovito i 200 metara delfin, dok je u trci na 200 metara mešovito osvojila drugo mesto.
Iako je donji starosni prag za učešće na Svetskom prvenstvu 14 godina, mlađim plivačima je dozvoljen nastup ukoliko ispune stroge kvalifikacione norme – što je Zidi i uspela.
Dobrić i Smailagić uglas: Jedva čekamo okupljanje reprezentacije
Srpski košarkaši Ognjen Dobrić i Alen Smailagić izjavili su da sa nestrpljenjem očekuju okupljanje “orlova” i početak priprema reprezentacije za predstojeće Evropsko prvenstvo

Dobrić je sa saigračem iz reprezentacije Alenom Smailagićem u četvrtak prisustvovao potpisivanju ugovora između Košarkaškog saveza Srbije i kompanije “Vodavoda”.
Oni su tom prilikom istakli da jedva čekaju ponedeljak i okupljanje reprezentacije Srbije, koja započinje pripreme za Evrobasket.
“Uzbuđenje raste, jedva čekamo da se svi vidimo na istom mestu, da se družimo, da treniramo, da se pripremamo što bolje za Evropsko prvenstvo”, rekao je Dobrić novinarima.
Košarkaš Crvene zvezde je naveo da će put do zlatne medalje na Evrobasketu biti težak i dodao da reprezentacija Srbije treba da ide korak po korak.
“Mi se nadamo tome, daleko je to, ima mnogo vremena do toga. Prvo da se okupimo, da odradimo pripreme kako treba, da nas povrede zaobiđu, da odemo na Evropsko prvenstvo u najboljem mogućem sastavu i da probamo da ostvarimo ono što svi želimo”, izjavio je Dobrić.
Smailagić je rekao da očekuje da će se reprezentacija Srbije dobro pripremiti za Evrobasket.
“Tolike smo godine smo zajedno, tako da jedva čekamo da vidimo jedni druge i da se okupimo. Želimo da krenemo u nove radne pobede i da se spremimo da budemo najbolji”, naveo je Smailagić.
Dobrić i Smailagić su dodali da nisu videli spisak selektora Svetislava Pešića i da ne znaju da li će Nikola Jokić igrati za reprezentaciju Srbije na Evropskom prvenstvu.
Srbija će na Evrobasketu, koje se održava od 27. avgusta do 14. septembra u Letoniji, Kipru, Poljskoj i Finskoj, igrati u grupi A u Rigi protiv Letonije, Turske, Češke, Portugalije i Estonije.
Verona zove ruskog dirigenta Valerija Gergijeva: Otkazivanje koncerta sraman čin – ne u naše ime
Koncert Valerija Gergijeva u blizini Napulja otkazan je bez objašnjenja

Bivši poslanik italijanskog parlamenta i sadašnji član regionalnog veća Veneta, Stefano Valdegamberi, rekao je za RIA Novosti da je poslao predlog fondaciji Arena di Verona da pozove ruskog dirigenta Valerija Gergijeva nakon što je njegov koncert u blizini Napulja otkazan.
Nastup sa italijanskim muzičarima i solistima iz Marijinskog teatra trebalo je da se održi 27. jula u Kraljevskoj palati u Kazerti, ali je otkazan bez objašnjenja.
Valdegamberi je rekao da je otkazivanje koncerta “sraman čin italijanskih vlasti” i pozvao da se situacija ispravi tako što će se Gergijevu dati prilika da nastupi na prestižnom mestu u Veroni.
“Odbijanje umetnika iz političkih ili etničkih razloga je neprihvatljiv oblik cenzure i diskriminacije”, rekao je.
On je naglasio da je Gergijev “jedna od vodećih ličnosti na svetskoj muzičkoj sceni” i poručio da su mnogi Italijani ogorčeni onim što se dogodilo.
“Ja, kao i većina italijanskih građana, stidim se takvih odluka, koje evociraju sećanja na fašistički period. Tražimo oproštaj od naših ruskih prijatelja i kažemo: ‘Ne u naše ime'”, dodao je Valdegamberi.
Prema njegovim rečima, otkazivanje koncerta je samo jedna epizoda u nizu rusofobičnih manifestacija koje utiču na kulturu, sport, književnost i umetnost. Podsetio je na bojkote ruskih sportista, uklanjanje dela Fjodora Dostojevskog iz školskih programa i odbijanje umetnika zbog njihove nacionalnosti.
“Ovo je najgori put ka miru. Muzika, kao i svaka umetnost, je univerzalni jezik, nasleđe čovečanstva. Ona treba da ujedini, a ne da deli”, naglasio je Valdegamberi, pozivajući evropsku kulturnu zajednicu da kulturu učini mostom, a ne zidom, između naroda.
Epohalno otkriće: Japanski naučnici pronašli način za uklanjanje uzroka Daunovog sindroma
Najsavremenija tehnologija za zamenu gena mogla bi da u potpunosti iskoreni Daunov sindrom, koji nastaje usled prisustva dodatne kopije 21. hromozoma, smatraju japanski naučnici.

Dodatni hromozom, poznatiji i kao “trizomija 21” izaziva prekomeru aktivnost ćelija, remeti brojne procese u organizmu i dovodi do fizičkih promena karakterističnih za Daunov sindrom, kao i, u pojedinim slučajevima do poteškoća u kognifivnim funkcijama.
Svemu ovome mogli bi stati na put naučnici sa Univerziteta Mije u Japanu, koji su otkrili da se ova modifikacija DNK može ukloniti uz pomoć tehnologije CRISPR, koja eliminiše suvišan hromozom iz zahvaćenih ćelija i vraća im normalnu funkciju.
Revolucionarna metoda eliminiše uzrok Daunovog sindroma
Metoda CRISPR-Cas9 za uređivanje gena koristi poseban enzim koji pronalazi određene DNK sekvence. Kada se one identifikuju i mapiraju, taj isti enzim ciljano preseca sporne lance DNK i potpuno eliminiše trizomiju 21, koja uzrokuje Daunov sindrom.
Svoju teoriju japanski naučnici potvrdili su prilikom eksperimenta u laboratorijskim uslovima na uzgajanim ćelijama. Pošto je dodatna kopija 21. hromozoma uspešno uklonjena, normalizovao se i način na koji se geni ispoljavaju u ostatku tkiva.
Osim toga, uklanjanje spornog hromozoma normalizovalo je i razvoj nervnog sistema – geni povezani sa njime postali su značajno ativniji, dok su oni povezani sa metaboličkim procesima postali manje aktivni, piše Oksford Akademik PNAS Nexus, pozivajući se na istraživanje.
Rizici još uvek postoje, metoda zahteva usavršavanje
Međutim, CRISPR-Cas9 metoda još uvek ima svoje nedostatke, a jedan od najvećih jeste i taj što ona može uticati i na zdrave hromozome. Zato naučnici teže ka tome da dodatno usavrše tehnologiju, kako bi se enzim vezivao isključivo za tu dodatnu kopiju 21. hromozoma, ali ne i za ostale.
Rjotaro Hašuzime, vodeći istraživač, i njegov tim nadaju se da bi ovaj rad mogao biti dobra osnova za razvoj regenerativnih terapija i nastaviće da analiziraju sve rizike od promene DNK, a sve kako bi jednog dana Daunov sindrom bio u potpunosti iskorenjen.
Koji obrok treba da bude najobimniji – doručak, ručak ili večera
“Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ i večeraj kao prosjak” je izreka koja odavno postoji, ali sve više dobija naučnu potvrdu. Unos većine kalorija ranije tokom dana, posebno uz obilan doručak ili ručak, može pozitivno uticati na energiju, metabolizam i regulisanje šećera u krvi, potvrđuju brojna istraživanja.

Navike u ishrani su različite širom sveta i često uslovljene obavezama ili ličnim apetitom, ali sve više istraživanja ukazuje na to da vreme kada jedemo, kao i veličina obroka, može imati veliki uticaj na zdravlje.
Čuli smo bezbroj puta kako nam mama kaže da je doručak najvažniji obrok u danu. Iako zdrav doručak zaista ima svoje prednosti, nekim ljudima može biti teško da jedu odmah nakon buđenja. Vreme i veličina obroka su veoma lična stvar i ne jedu svi po šablonu sa tri obroka dnevno: doručak do 9, ručak oko podneva i večera između 17 i 20 časova. Ipak, koji obrok treba da bude najobimniji?
Nutricionisti savetuju da većinu kalorija unosimo ranije tokom dana i idealno bi bilo da doručak ili ručak budu najobilniji po kalorijama. “Čak i ako volite da jedete više manjih obroka tokom dana, ideja je da većina kalorija bude u prvom delu dana, a ne kasno uveče”, pojašnjavaju.
Prednosti obilnog doručka ili ručka
Unošenje većeg dela kalorija ranije tokom dana može da poboljša nivo energije i da reguliše šećer u krvi.
Metabolizam je proces kojim telo pretvara hranu u energiju. “Naš metabolički odgovor na hranu nije isti ujutru i uveče. Ako uzmemo isti obrok u 8 ujutru i u 8 uveče, telo će drugačije reagovati”, pojašnjavaju stručnjaci.
Ujutru imamo jaču metaboličku reakciju, što znači da telo troši više energije na varenje. Unošenje kalorija tokom dana bolje se usklađuje sa cirkadijalnim ritmom, koji utiče i na spavanje.
Takođe, bogat doručak nadoknađuje izgubljene rezerve glikogena u jetri posle noćnog posta, što nas čini energičnijima fizički i mentalno. Ova strategija može i da smanji glad i želju za nezdravom hranom.
Još jedna korist je bolja kontrola šećera u krvi, jer su jetra i mišići ujutru osetljiviji na insulin. U jednoj studiji, istraživači su otkrili da su ispitanici koji su jeli najveći obrok za doručak ili ručak imali veće šanse da smršaju od onih kojima je večera bila najveći obrok.
Mane obilne večere
Iako obilna večera sama po sebi nije nužno nezdrava, ako unosite stalno dosta kalorija kasno u toku dana, to može imati negativne posledice, čak i ako jedete zdravo. Može da naruši san, izazove lošu probavu, poveća šećer u krvi i doprinese gojenju. Istraživanja su pokazala da oni koji unose najviše kalorija kasno imaju slabiju toleranciju na glukozu. Kod ljudi sa pre-dijabetesom ili dijabetesom tipa 2, šećer u krvi je obično viši ujutru ako su prethodno večerali obilan obrok.
Ako ipak volimo da jedemo uveče, stručnjaci savetuju da večere budu manje, uravnotežene i zasnovane na što manje obrađenoj hrani, piše Tudej.
Car-zvono: Najveće zvono na svetu nalazi se u Moski, a njegov “glas” se nikada nije čuo
Istorija čuvenog Car-zvona seže u prvu polovinu 18. veka, a iako je o njegove izrade do danas prošlo već skoro tri veka, on i dalje privlači pažnju prestoničkih turista. Međutim, nije zvuk koji on izdaje ono što ih ostavlja bez daha, već nešto drugo…

Rusija je poznata po crkvenim zvonima. Isprva, zvona su bila osmišljena radi bržeg i lakšeg prenošenja vesti i poruka na rastojanju, a tokom ratova približavanje neprijatelja oglašavalo se upravo zvonima. I još od tada, izlivanje zvona postala je neka vrsta umetnosti.
Kasnije, zvona su se koristila i da vernike pozovu na molitvu i bogosluženje, a za vreme crkvenih praznika oglašavala se posebna melodija. Tako su početkom 18. veka ruski majstori ovog zanata dobili naređenje da izliju najveće na svetu zvono – cara svih zvona.
Ukaz o izradi zvona potpisan na današnji dan
Ukaz o izlivanju najvećeg zvona potpisala je 26. jula 1730. godine Ana Ivanovna, bratanica cara Petra Velikog, a važan posao poveren je izvesnom Ivanu Motorinu, koji se sličnim projektima bavio godinama i čija su zvona već krasila mnoge poznate ruske svetinje.
Za izradu masivnog zvona Motorinu je trebalo nešto više od 5 godina, jer čak i njegove ideje kako će to uraditi nekoliko puta propadale, pa je posao morao da počinje ispočetka. Na kraju je uspeo: zvono visoko čak 6 metara i 14 centimetara i teško 201 tonu i 924 kilograma ugledalo je svetlost dana.
Požar buknuo tokom završnih radova
Istina, kada je konačno izliveno, zvono je bilo sasvim obično – nedostajali su mu ukrasi, koji su mogli da se na njega nanesu tek kada se bronza od koje je on izrađen, potpuno ohladi. Na dekoracijama je trebalo da se nađu i likovi Alekseja Mihajloviča Najtišeg i Ane Ivanovne Romanovih.
I taman kada su svi pomislili da će zvono konačno ukrasiti Uspenski hram, desilo ne nešto strašno: u jami dubokoj deset metara i obloženoj drvenim građevinskim skelama, u kojoj su umetnici rezbarili ukrase, dogodio se veliki požar. Deo skela srušio se na zvono.

Car-zvono: Najveće zvono na svetu nalazi se u Moski, a njegov “glas” se nikada nije čuoРИА Новости / Дмитрий Чернов
Nesrećni slučaj trajno je oštetio zvono
Uplašeni radnici počeli su da polivaji zvono hladnom vodom, ne bi li sprečili njegovo otapanje na visokim temperaturama, ali umesto da spasu umetničko delo, zapravo su ga time uništili. Zbog velike razlike u temperaturama, na njemu su se stvorile pukotine, a jedan deo je čak i otpao.
Više od jednog veka gigantsko zvono ostalo je da čami u jami i tek 1836. godine odlučeno je da se ono izvuče. Taj posao poručen je Ogistu Monferanu, arhitekti koji je sagradio i Isakijevski hram i Aleksandrovski stub u Sankt Peterburgu. Ovde se od njega očekivalo da zvono izvuče iz jame i stavi na postament.
Car-zvono konačno postavljeno
Monferan se sa zadatkom snašao dobro i od tada, pa sve do danas, gigantsko zvono krasi teritoriju Moskovskog Kremlja. U međuvremenu njemu je dat i naziv Car-zvono, zbog impresivnih gabarita, a delić (težak oko 11 i po tona) koji je onomad otpao takođe se nalazi u okviru kompozicije.
Ovo zvono, zajedno sa ogromnim topom koga nazivaju i Car-top, nastavlja da privlači veliki broj turista i podseća na nestvarno talentovane umetnike epohe Carske Rusije. Umetnike koji su želje imperatorske porotice pretvarali u remek-dela neprolazne lepote.
Kraj (ovog) toplotnog talasa: Temperatura do 43 stepena, uveče naoblačenje s kišom
Uveče i tokom noći uslediće jače naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom. Lokalno se očekuju vremenske nepogode i to najpre na severu i zapadu Srbije

U Srbiji se sutra očekuje veoma toplo vreme sa maksimalnom temperaturom od 35 do 43 stepeni, usled čega postoji povećana opasnost od iniciranja i širenja požara na otvorenom, upozorava Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Pre podne će biti pretežno sunčano. Sredinom dana i posle podne promenljivo oblačno, a lokalna pojava kratkotrajne kiše i pljuskova sa grmljavinom očekuje se u Vojvodini i ponegde u brdsko-planinskim predelima i to uglavnom na zapadu i jugozapadu Srbije, kao i u oblasti Homoljsko-Kučajskih planina.
Duvaće umeren, povremeno i jak južni i jugozapadni vetar, uveče i u toku noći u skretanju na severozapadni.
Najniža temperatura biće od 17 do 25 stepeni, a najviša od 35 do 40 stepeni, lokalno i do 43 stepena.











