19.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 229

Među najboljim salatama na svetu, našla se i jedna čuvena iz Rusije

0
vegetable salad

Danas salate nisu samo prilog uz glavna jela, već sve češće predstavljaju zasitan, samostalan obrok. Pored različitih vrsta povrća, u njih se dodaju i voće, žitarice, meso ili riba, što ih čini raznovrsnim i prilagođenim svakom ukusu. Na spisku najboljih salata na svetu, našla se jedna iz Rusije koja je simbol je porodičnog okupljanja i duboko ukorenjene tradicije.

Među najboljim salatama na svetu, našla se i jedna čuvena iz RusijeGetty © AnnaPustynnikova

Slata, kako se veruje, potiče od navike starih Rimljana da umoče listove rimske salate u so. Danas, vekovima nakon što je nastala u antičkom Rimu, ovo jelo znači različite stvari – za neke, to je činija puna zelene salate sa dodacima po izboru, kakve nude moderni restorani. Za druge, toplo je jelo od žitarica, ili čak jelo koje uopšte ne sadrži zelenu salatu – kao što je ona sa makarona ili na primer, krompir salata. Neki je doživljavaju kao hladan, začinjen i seckan prilog, dok je drugi pretvaraju u pun obrok dodavanjem različitih izvora proteina.

Kako god da se servira, salata može mnogo reći o nekom mestu, državi, pa čak i narodu. Od Grčke do Meksika, od Etiopije do Japana – nije reč samo o sastojcima (povrće, začini, lišće), ili o začinima, prelivima i teksturama – često iza recepta stoji priča koja odražava vreme, mesto i dostupnost namirnica.

Neke od najboljih salata na svetu, prema selekciji koju je napravio Si-En-En su:

Panzanela (Italija)

Salata se pravi od bajatog hleba, paradajza, krastavaca, crnog luka i bosiljka. Potapa se u mešavinu sirćeta i maslinovog ulja. Potiče iz Toskane i vezuju se za tradiciju korišćenja ostataka hrane.

Salata Nisoaz (Francuska)

Letnja salata dolazi iz Nice i priprema se sa tunjevinom, jajima, kuvanim krompirom i zelenom boranijom. Džulija Čajld, čuvena kuvarica i prezenterka, smatrala je ovu salatu jednim od svojih omiljenih letnjih obroka i to sa dobrim razlogom – lagana je, ali izdašna i puna ukusa.

Jušeng (Singapur)

Kako bi dočekali srećnu Lunarnu novu godinu, u Singapuru i Maleziji pripremaju jušeng, slatko-kiselu salatu od sirove ribe, koja je navodno dobra za prosperitet. Naziv doslovno znači “sirova riba”, ali zvuči slično kineskoj frazi koja označava “povećanje izobilja”, zbog čega je ova salata popularno i simbolično predjelo tokom kineske Nove godine.

Čuvena salata iz Rusije je na listi

Na listi se našla i salata Olivije iz Rusije (nazvanoj po svom tvorcu, šefu Lusijenu Olivijeu), koja je nama poznata kao ruska salata. Može se slobodno reći da je omiljeno jelo u ruskim domovima i ima poseban značaj za doček Nove godine. Takođe je popularna je na porodičnim skupovima, svečanim prilikama i drugim prazničnim trpezama.

U osnovi je reč o bogatoj krompir salati sa majonezom. Iako možda deluje jednostavno – varijacije u sastojcima, poput povrća (šargarepa, grašak, kiseli krastavčići), jaja i šunke (ili piletine, pa čak i parizera), uz majonez, daju jelu neočekivanu draž, u zavisnosti od toga ko je priprema. Salata datira još iz 19. veka, kada je šef Olivije radio u restoranu “Ermitraž” u Moskvi, gde je kasnije postala zaštitni znak tog lokala.

timolina/freepik

Šopska salata takođe na spisku

Najpoznatija salata u Bugarskoj, koja je takođe veoma popularna širom jugoistočne Evrope, uključujući i našu zemlju je hrskava i šarena šopska salata. Pravi se od seckanog zrelog paradajza, paprike (najčešće zelene, ali ponekad i crvene), krastavaca, ljutih papričica (po želji), crnog luka, sveže seckanog peršuna i rendanog belog sira. Naziv je dobila po regionu Šopluk, koji obuhvata delove zapadne Bugarske, istočne Srbije i severne Makedonije. Boje salate, crvena (paradajz i paprika), zelena (krastavac) i bela (sir) – simbolično predstavljaju boje bugarske zastave, ali se podjednako vezuju i za zajedničku balkansku gastronomsku tradiciju, piše Si-En-En.

Svet na ivici: Džefri Saks o Americi, Iranu i zaboravljenoj Ukrajini

0
a map of the middle east with a pin in it
Bliski istok je udaljio Ukrajinu iz političkih krugova SAD, kaže za “Politiku” čuveni američki ekonomista i bivši savetnik trojice generalnih sekretara UN
Svet na ivici: Džefri Saks o Americi, Iranu i zaboravljenoj UkrajiniGetty © Horacio Villalobos / Contributor

Kada profesor na Univerzitetu Kolumbija Džefri Saks upozorava da svet srlja ka trećem svetskom ratu, to je ozbiljan signal, znak da je crvena lampica već upaljena. Ovaj uticajni američki ekonomista, bivši savetnik trojice generalnih sekretara UN, podseća da se iza deklarativnih poziva na mir kriju stari planovi, prepoznatljivi po receptu Iraka.

“U ovom trenutku postoje upozorenja o mogućem neposrednom američkom napadu na Iran. To bi moglo da dovede do krvoprolića poput onog u ratu u Iraku – ili nečeg daleko goreg. Moglo bi da dođe do eskalacije i upotrebe nuklearnog oružja, od strane Izraela ili neke druge zemlje. Američki predsednik Donald Tramp daje grube javne pretnje kakve nismo videli od tridesetih godina prošlog veka”, ističe Saks u razgovoru za “Politiku”.

Za njega, najnovija izraelsko-američka operacija protiv Irana nije ništa novo – samo nastavak plana starog više od dve decenije:

“Ovo je izraelsko-američka operacija čiji je cilj rušenje režima u Iranu. Ona je zapravo direktno povezana s 2003. godinom i deo je istog šireg plana, iako se sprovodi s 22 godine zakašnjenja. Znamo da su SAD još 2001. godine, zajedno s Izraelom, pripremile plan za sedam ratova u pet godina, u cilju uklanjanja vlada koje su podržavale palestinski narod: Irak, Liban, Sirija, Libija, Somalija, Sudan – i, naravno, Iran. Sada smo u tom sedmom ratu.”

Poređenje sa Libijom i Severnom Korejom ilustracija je globalnog licemerja: Muamer el Gadafi je ubijen nakon što je odustao od nuklearnog programa. Severna Koreja ima bombu – i niko je ne dira. Na pitanje da li bi Izrael svojim napadom mogao zapravo da natera Iran da razvije nuklearno oružje, Saks odgovara:

“SAD bi verovatno započele opšti rat da to spreče. Zbog toga smo trenutno na putu koji može da dovede do trećeg svetskog rata. Zato bi zemlje sveta trebalo da zahtevaju od SAD da ne započnu još jedan veliki rat i da se svi problemi reše pregovorima – što je apsolutno moguće.”

A gde je u toj slici Ukrajina? Da li je Bliski istok udaljio Ukrajinu kao temu?

“To se već dogodilo”, kaže Saks, te dodaje: “Niko u političkim krugovima SAD više ne obraća pažnju na Ukrajinu.”

Još ranije, u više navrata, tvrdio je da “takozvani prijatelji Ukrajine zapravo uništavaju tu zemlju tako što je ohrabruju da nastavi rat”, a danas kratko poručuje da Kijev “ne može još dugo da izdrži”.

Ako se rat uskoro ne završi, Saks predviđa i gubitak ukrajinske obale Crnog mora, uključujući Odesu:

“Uslovi za prekid neprijateljstava za Ukrajinu se pogoršavaju još od državnog udara 2014. godine, koji je Amerika podržala. Svako odlaganje mira, počevši od odbijanja Kijeva da sprovede odredbe iz sporazuma Minsk 2, bilo je izuzetno skupo za tu zemlju.”

Govoreći o Srbiji, Saks je ponovio da je njena neutralna pozicija – ispravna:

“Da, to će sigurno narušiti odnose s rukovodstvom EU u Briselu, jer je kabinet predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen rusofoban i ratnohuškački. Ipak, Srbija će u EU pronaći sve veći broj zemalja koje slično razmišljaju, poput Mađarske i Slovačke. A spisak vlada koje se protive ratu u Ukrajini i širenju NATO-a sada raste.”

Na pitanje o cilju NATO bombardovanja Srbije 1999. godine, Saks odgovara:

“Cilj je zapravo bio da se Srbija podeli i da se Rusiji pokaže ko je ‘pravi gazda’.”

Smatra da je to bio “skandalozan i potpuno pogrešan čin”, a međunarodno pravo počelo je tada da se sistematski ruši:

“SAD i EU uništavaju, ako ne i ubijaju UN, tako što bez stida napuštaju poštovanje Povelje UN. Setimo se člana 2, stava 4 (…) Vašington i Brisel upravo sada, iz časa u čas, krše ovu odredbu u odnosu na Iran.”

I za kraj – o svetu posle Zapada:

“Svet je već multipolaran. Velike sile su SAD, EU s Ujedinjenim Kraljevstvom, Rusija, Kina i Indija. Ostale, nuklearno naoružane države – Izrael, Pakistan i Severna Koreja – dodatno povećavaju multipolarnost, globalne opasnosti i složenost. Sama multipolarnost ne donosi ni mir ni rat – to zavisi, pre svega, od izbora koje prave velike sile i od načina na koji se odnose prema ostalim nuklearno naoružanim državama.”

Evroliga potvrdila: Zvezda i Partizan još (minimum) tri godine u eliti

0
a close up of a basketball on a court

Čelnici Evrolige potvrdili su da će naredne sezone u elitnom takmičenju učestvovati 20 klubova, među kojima su Crvena zvezda i Partizan, sa kojima je postignuta trogodišnja saradnja

Evroliga potvrdila: Zvezda i Partizan još (minimum) tri godine u eliti© Srdjan Stevanovic

Nakon sastanka održanog u Barseloni, donete su odluke o izgledu Evrolige u narednim sezonama.

Elitno evropsko takmičenje će naredne sezone brojati čak 20 klubova, prvi put u istoriji.

Srpski “večiti” rivali su postigli saradnju i dobili trogodišnju licencu.

Učesnici Evrolige za takmičarsku sezonu 2025/26 su: Crvena zvezda, Partizan, Efes, Monako, Baskonija, Dubai, Armani Milan, Barselona, Bayern Minhen, Fenerbahče, Hapoel Tel Aviv, ASVEL, Makabi Tel Aviv, Olimpijakos, Panatinaikos, Pariz, Real Madrid, Valensija, Virtus i Žalgiris.

Crvena zvezda je obavestila javnost i potvrdila odluku Evrolige, a dan ranije je to uradio i Partizan.

“Krunisani su napori celog kluba, počev od predsednika i menadžmenta, koji su u prethodnom periodu imali seriju sastanaka sa predstavnicima EL u Barseloni i Abu Dabiju na kojima su Predsednik i direktor Kluba predstavili dugoročne planove našeg kluba i želju da budemo deo Evrolige”, navodi se u Zvezdinom saopštenju.

“Zahvaljujemo se i Evroligi, kao i klubovima vlasnicima koji su prepoznali rast i razvoj KK Crvena zvezda kao člana Evrolige prethodnih 12 godina, i želju da kao deo evroligaške porodice nastavimo da rastemo na svim nivoima”, zaključuju crveno-beli.

Evroliga je navela da će se tokom novembarskih FIBA prozora utakmice pomeriti na utorak i sredu kako bi košarkaši mogli da igraju za svoje nacionalne timove.

Nova sezona u Evroligi počinje 30. septembra. Poslednje, 38. kolo na programu je 16. i 17. aprila naredne godine.

Plej-in će biti odigran od 21. do 24. aprila. Četvrtfinale plej-ofa Evrolige će biti odigrano od 28. aprila do 13. maja.

Fajnal for je na programu od 22. do 24. maja.

Kanada kao domaćin odustala od zajedničke izjave zemalja G7

0

Kanada je odustala od namere da grupa G7 objavi zajedničku izjavu o ratu u Ukrajini, izjavio je neimenovani kanadski zvaničnik za Rojters.

On je dodao da je američka strana nameravala da ”razvodni” nacrt teksta saopštenja i da je kanadska strana smatrala da to ne bi bilo fer prema Ukrajini, čiji je predsednik Volodimir Zelenski učestvovao na poslednjem danu samita.

Kanadski premijer Mark Karni objaviće naknadno zajedničko saopštenje preostalih šest zemalja, bez Sjedinjenih Američkih Država.

Američki predsednik Donald Tramp napustio je samit G7 ranije nego što je bilo predviđeno i vratio se u Vašington zbog navodnog angažovanja na prekidu vatre između Izraela i Irana.

Tramp nije precizirao šta je stvarni razlog njegovog iznenadnog povratka iz Kanade, što je prethodno dovelo i do otkazivanja planiranog sastanka sa predsednikom Južne Koreje Lijem Dže Mjungom.

SERBIANNEWS/CANADA

Quebec će zatvorenike zatvarati po anatomiji, a ne po rodnom identitetu

1

Ministar javne bezbednosti Quebec-a kaže da će transrodni zatvorenici biti zatvarani prema svom anatomskom polu, a ne prema rodnom identitetu.

François Bonnardel je u saopštenju naveo da je ta mera usmerena na osiguranje sigurnosti svih zatvorenika.

Kaže da će tela zatvorenika biti skenirana kako bi se utvrdilo u koji pritvorski centar će biti upućeni, dodajući da će biti moguće obezbediti neke smeštajne uslove.

Unutar zatvora, transrodnim zatvorenicima će biti dozvoljeno da se identifikuju sa polom po svom izboru.

Bonnardel kaže da provincija obezbeđuje službenicima popravnih ustanova vodič kako bi ih edukovala o seksualnoj raznolikosti, rodnom pluralizmu i pravima LGBTQ+ osoba.

Odeljenje javne sigurnosti navodi da je od prošle sedmice šest od 5.400 zatvorenika u zatvorima u Quebecu identifikovano kao transrodne osobe.

SERBIANNEWS/CANADA

Beč više nije najbolji grad za život – evo ko ga je svrgnuo sa trona

0
aerial photo of boats in between concrete buildings during daytime

Kopenhagen

Danska prestonica Kopenhagen preuzela je primat na listi svetskih gradova sa najboljim uslovima za život, na kojoj je Beč tri godine za redom bio prvi, pokazuje najnovije istraživanje.

Do promene na vrhu ove liste britanskog Ekonomista došlo je posle niza godina, a sada je Kopenhagen dobio maksimalnih 100 poena kada je reč o stabilnosti, obrazovanju i infrastrukturi.  Danska prestonica prošle godine bila je druga na listi, a sada se na toj poziciji našao Beč.

Kopenhagen, Danska

Glavni grad Austrije deli drugo mesto sa švajcarskom prestonicom Cirihom. Slede ih Melburn u Australiji i još jedan švajcarski grad, Ženeva.

Globalni indeks uslova za život u gradovima za 2025., koji je sačinio istraživački i analitički centar grupacije Ekonomist, procenjuje 173 grada širom sveta, uzimajući u obzir 30 indikatora u različitim kategorijama, uključujući zdravstvenu negu, kulturu i životnu sredinu, prenosi Špigl.

Na listi su se među prvih deset gradova još našli Sidnej u Australiji, koji je zauzeo šestu poziciju, zatim japanska OsakaOuklend na Novom Zelandu, a tu je još jedan australijski grad Adelaid kao i Vankuver u Kanadi.

Ove godine među deset gradova sa najboljim uslovima za život nije se našao nijedan nemački grad, naveo je Špigl.

Kako provesti 24 sata u Dubaiju i šta posetiti

0
white and gray high rise buildings near body of water during daytime

Dubai je jedna od najuzbudljivijih destinacija na svetu – i jedna od najskupljih! Najveći i najnaseljeniji grad u Ujedinjenim Arapskim Emiratima zaslužuje da ga posetite prvom prilikom. Ali šta ako imate ograničeno vreme da otkrijete ovaj raskošni pustinjski dragulj? Mnogi presedaju u Dubaiju tako da je portal MSN objavio listu mesta koje bi trebalo da posetite i da sve to stignete za 24 sata.

Dubai tržni centar

Sa preko 1.200 prodavnica i 150 restorana, mogli biste da provedete ceo dan u ovom mega-tržnom centru. Ovaj fantastični tržni centar dom je zatvorenog tematskog parka, klizališta i ogromnog zatvorenog vodopada.

Dubai akvarijum i podvodni zoološki vrt

Unutar Dubai Mall-a nalazi se neverovatni Dubai akvarijum i podvodni zoološki vrt, dom za više od 33.000 vodenih životinja. Tu se nalazi najveća „kolekcija“ peščanih tigrastih ajkula.

Dubai

Freepik

„Waterfront“ šoping

Podjednako atraktivan eksterijer Dubai Mall-a pruža i mogućnosti za kupovinu pored vode uz samu obalu.

Dubai fontana

Odmah ispred vrata Dubai Mall-a nalazi se najveći koreografski sistem fontana na svetu. Svaki šareni, osvetljeni mlaz se njiše u ritmu raznih muzičkih numera iz celog sveta, stvarajući ono što je postalo jedna od najpopularnijih predstava u Dubaiju.

Dubai muzej

Da li ste se ikada zapitali kakav je bio život u Emiratima pre pojave nafte? Fascinantnu istoriju Dubaija možete da vidite u ovom atraktivnom muzeju koji je smešten unutar zidina tvrđave Al Fahidi iz 18. veka.

Pijaca sa začinima

Smeštena u istočnom Dubaiju, u Deiri, obilazak pijace je pojačan opojnom aromom začina, bilja i mirisa. Budite spremni na cenkanje!

Burdž Kalifa i pogled

Sa ukupnom visinom od 829,8 m, Burdž Kalifa je najviša zgrada na svetu. Popnite se na vidikovac kako biste imali na dlanu ceo grad. Savet: kupite karte unapred za određeno vreme i uživajte u popustu od 75% u poređenju sa kartama kupljenim na licu mesta.

Džip safari

Jutarnji pustinjski safari je idealan za one koji nemaju mnogo vremena. Vozite se po pesku u luksuznim klimatizovanim džipovima sa pogonom na sva četiri točka.

Četvrt veka od prvog spusta niz Drinu: Stiže nam jubilarna Drinska regata

0
a body of water surrounded by trees and mountains

Drinska regata

Na granici divljine i tišine, Ljubovija i Drinska regata idealna su destinacija za ljubitelje prirode, adrenalina, reke i dobre muzike od 8. do 12. jula! Manifestacija „DANI DRINSKE REGATE LJUBOVIJA“ ove godine održaće se od 8. do 12. jula pod sloganom „ISPRAVI DRINU!“. Turistička organizacija opštine Ljubovija vas poziva da budete deo jednog od najuzbudljivijih letnjih događaja u Srbiji koji se tradicionalno održava drugog vikenda jula meseca.

Ove godine akcenat je stavljen na obeležavanje  25 godina od prvog spusta niz Drinu, 2000. godine. Tokom pet nezaboravnih dana, od 8. do 12. jula očekuju vas brojni prateći programi. Zagrevanje počinje uz „Igre na vodi“ 8. i 9. jula. Wood play igre na obali Drine rezervisane su za 10. jul.

„Koncert Željka Samardžića  najavljujemo za 11. jul, dok će 12. jula nastupiti  Ana Bekuta. Oba koncerta održaće se od 21h na bazenima opštine Ljubovija. Ono što želimo da istaknemo je ovogodišnja humanitarna akcija – „Drinski ručak““, objašnjavaju iz Drinske regate.

Drinska regata

Promo

Na dobro poznatoj lokaciji Trešnjica, kao i svake godine organizovaćemo predah za ručak I tom prilikom podelićemo oko 3000 porcija “Drinskog pasulja” za splavare, goste i učesnike Drinske regate u Ljuboviji. Sredstva koja budemo prikupili po principu dobrovoljnog priloga za  „Drinski ručak“ u saradnji sa Centrom za socijalni rad iz Ljubovije biće prosleđena za obnovu porodične kuće porodice Vasiljević iz Ljubovije kojima je pomoć neophodna. Kako bismo bili sigurni da će Drinski ručak proteći u porodičnom duhu, vaš domaćin će biti pakleni kuvar Saša Mišić – čuvar srpske tradicionalne trpeze.

„Tokom spusta najduže regate u Evropi od 40 km, naš žiri koji će činiti tajni članovi odabraće: Najveseliju ekipu, najlepše uređen splav, pobednika regate, najbolji video i fotografije na društvenim mrežama“, objašnjavaju.

Drinska regata

Promo

Drinska regata – porodična manifesacija

Simbolične nagrade biće dodeljene na glavnoj bini pred početak koncerta. Drinska regata u Ljuboviji je porodična manifestacija koja svojom tradicijom učvršćuje veze i gradi prijateljsva, jer što Drina sastavi, iskonski je čisto baš kao njena smaragdna površina.

Naslonjeni na tradiciju splavarenja u Podrinju, svake druge subote jula Turistička organizacija opštine Ljubovija organizuje manifestaciju Drinska regata Ljubovija, koja na moderan način čuva priču o splavarenju od zaborava. Drinska regata Ljubovija ima tradiciju više od dve decenije. Pioniri i začetnici ove manifestacije spustili su se prvi put niz Drinu druge subote jula 2000. godine. Manifestacija se iz godine u godinu razvija i broji hilјade plovila i više desetina hilјada učesnika na vodi.

Plovni put je od Rogačice do Ljubovije u dužini od 40 km, što čini oko 8 sati plovidbe i nezaboravnog druženja u prelepom ambijentu i prijatnoj atmosferi. Drinska regata je turistički brend, zaštitni znak opštine Ljubovija, njen pečat na turističkoj mapi i jedan od najvećih događaja u Srbiji.

Drinska regata

Promo

U okviru manifestacije i dana Drinske regate, posetioci mogu uživati u različitim događajima, sportskim takmičenjima, tematskim i književnim večerima, predstavama, koncertima velikih muzičkih zvezda domaće scene, kao i drugim događajima zabavnog i takmičarskog karaktera koji manifestaciji daju bogat sadržaj i nezaboravan doživlјaj.

Splavarenje rekom Drinom je nezaboravan doživlјaj upravo zbog njene savršene lepote, boje i nemirne ćudi. Onaj ko jednom zaplovi Drinom, uvek se rado vraća i sa sobom nosi nezaboravne doživlјaje koji se pamte čitav život.

Objavljen je album Olivera Dragojevića i fanovi su u suzama

0
green blue and black compact disc

Oliver Dragojević

Objavljen je posthumni album Olivera Dragojevića „Dolaziš“. Reč je o izdanju sa dvanaest do sada neobjavljenih pesama koje će sigurno obradovati brojne fanove legendarnog muzičara. Album je od danas dostupan na svim striming servisima, a može se kupiti i u fizičkom obliku – na CD-u.

Najavljen singlovima „Ne mogu ti reći“ i „Vrime je“, album sadrži i novi naslovni singl „Dolaziš“, kao i još devet pesama koje odišu Oliverovim prepoznatljivim muzičkim senzibilitetom. Poseban šarm albumu daju i muzičke saradnje – sa Tedijem Spalatom, Marijanom Banom, Zborom Izvor, Klapom Šuft i Edom Bralićem.

Naslovna pesma

Autor naslovne pesme i aktuelnog singla Dolaziš Vinko Barčot je o svojoj saradnji sa Oliverom rekao: „Posle pesme Kad mi dođeš ti, naišao sam na pesmu Dolaziš, koju mi je Oliver otpevao u demo verziji 2010. godine. Srećan sam što se porodici Dragojević dopala i što se objavljuje posle toliko godina. Nadam se da će Dolaziš doći do ljudi i da će biti slušan sa zadovoljstvom, baš kao i ostale pesme sa ovog CD-a.“

Pesmu prati video-spot koji je režirao Toni Mijač, koji je prethodno režirao spot za pesmu Vrime je.

„Spot za pesmu Dolaziš je zamišljen kao suptilna paralela ili nastavak prethodnog spota za pesmu Vrime je. U ovom vizuelnom prikazu, priča se fokusira na muški lik koji, kako tekst pesme nalaže, čeka ponovni susret sa voljenom osobom, bilo u fizičkom ili imaginarnom svetu. Vizuelni prikaz takođe sadrži scene koje se nadovezuju na prethodni spot i povezane su sa nekim od Oliverovih kultnih motiva“, rekao je on.

Album Dolaziš biće predstavljen 28. jula u Veloj Luci, dan pre tradicionalnog koncerta Trag u beskraju, koji će se i ove godine održati na godišnjicu Oliverove smrti.

Čuveni koktel iz bivše Juge sada je hit među Amerikancima

0
red juice with clear cocktail glass

Koktel

Koktel koji kombinuje crveno vino i koka-kolu, poznat kao bambus, zaista je zanimljivo osveženje koje je nedavno privuklo pažnju američkog kulinarskog časopisa Taste of Home. Iako ga Amerikanci opisuju kao „neočekivano dobar“ letnji napitak, ovaj miks je stari znanac u regionu bivše Jugoslavije, a posebno u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.