13.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 214

Otvorena izložba grafika Bojane Mihajlović

0
three men and woman standing while looking at bulletin board

U Novom Gradu otvorena je izložba grafika “Zapisi” autora Bojane Mihajlović. Mihajlovićeva, koja je bila učesnik Likovne kolonije Rakani, rekla je da je izložene radove u Galeriji radila prethodne tri godine.

U Prijedoru izložba grafika "Zapisi" - Foto: SRNA

U Prijedoru izložba grafika “Zapisi”Foto: SRNA

Dokumentarist novogradske Galerije Mirjana Drljača rekla je da saradnja sa Mihajlovićevom traje dugo i da je prva iskustva u pedagoškom radu imala u Novom Gradu, gdje je predavala likovnu kulturu u Osnovnoj školi “Sveti Sava”.

Teoretičar umjetnosti Daria Vujasin izjavila je da izložba “Zapis” osvaja prostor taktovima sopstvenih umjetničkih kretanja.

Mihajlovićeva je diplomirala i magistrirala na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, na likovnom odsjeku, smjer grafika. Profesor je Visoke škole “Banjaluka Koledž”.

Osvojila je prvu nagradu za grafiku na 17. Međunarodnom bijenalu umjetnosti minijature u Gornjem Milanovcu 2024. godine i nagradu za najbolju grafiku Muzeja Kozare 2010, posebno priznanje za grafiku na 5. Međunarodnom bijenalu radova na papiru, Prijedor.

Dobitnik je diplome za izuzetna stvaralačka postignuća u području grafike, na internacionalnoj izložbi grafika u Harkovu 2024. godine.

Izložba, koja je organizovana u okviru Petrovdanskih dana, povodom Dana opštine, biće postavljena do 31. jula.

Prijedor dobija Muzej na otvorenom

0
a building with a statue in front of it

Muzej Kozare sutra će u Prijedoru predstaviti projekat mapiranja kulturno-istorijskih ruta “Kultura trajanja za trajanje kulture”, koji se sastoji iz tri cjeline i zajedno čine otvoreni muzej na širem području grada.

U Prijedoru "Kultura trajanja za trajanje kulture" - Foto: SRNA

U Prijedoru “Kultura trajanja za trajanje kulture”Foto: SRNA

Vršilac dužnosti direktora Muzeja Kozare Marina Ljubičić Bogunović rekla je Srni da je prva cjelina stalna istorijska postavka gdje su svi eksponata u muzejskom dvorištu označeni, odnosno dat im je opis.

– Drugi dio je Srpska varoš u kojoj je začeta srpska građanska kultura s kraja 19. i početka 20. vijeka, a treći je u vezi sa Drugim svjetskim ratom – navela je Bogunovićeva.

Na više lokacija postavljeno je 18 totema od kojih devet u muzejskom dvorištu. Oni su postavljeni i u nekadašnjoj Srpskoj varoši, i to u dvorištu spomen-kuće Stojanovića, kod zgrade Doma za starija lica, gdje je u 19. vijeku izgrađena prva škola, kod zgrade Kola srpskih sestara gdje je nekad bila Dobrotvorna zadruga Srpkinja, te kod Kule Radetića.

U trećoj cjelini koja nosi naziv “Stradanje i otpor”, totemi su postavljeni u Nacionalnom parku “Kozara” i opisuju partizanske bolnice i medicinsko osoblje.

– Zatim na Maslin Bairu i Visu, gdje je opisana sudbina sela Veliko i Malo Palančište i Gornji Јelovac, a potom u gradskoj zoni kod kružnog toka, gdje su nekad živjele ilegalke Ajša Maličević i Dara Gašić – navela je Bogunovićeva.

Prema njenim riječima, prvi put je obilježeno i mjesto na Јerezi, preko puta Gradske uprave, gdje je obješena Mira Cikota i ruta dalje ide ka Domu za starija lica.

Ona navodi da projekat, osim informativne i edukativne uloge, ima za cilj uključivanje mladih generacija, da to bude mjesto za njihovo obrazovanje i nadogradnju.

Prema njenim riječima, od septembra će u lapidarijumu Muzeja biti i radionice za djecu starijeg vrtićkog i mlađeg školskog uzrasta.

– Učenici gimnazije radili su likovna rješenja za interaktivne kataloge koji će nam
služiti za te radionice – dodala je Bogunovićeva.

Na totemima su date osnovne informacije, a putem kju-ar kodova na svakom totemu mogu se dobiti i dodatne informacije o svim lokalitetima ili eksponatu.

Bogunovićeva je rekla da će građani otvoreni muzej moći da posjećuju sami, informišu se i edukuju, nezavisno od radnog vremena ove matične ustanove i od prisustva/odsustva kustosa.

Prema njenim riječima, najskuplja stavka u projektu bili su totemi, koje su dobili donacijom firme “Bosnamontaža”, zahvaljujući njihovom direktoru Darku Zdjelaru.

Ona je dodala da je i Zavod za izgradnju grada usluge naplatio tri puta manje i uz to ih završio u najkraćem vremenskom roku.

Osim nje, autor projekta je i njena koleginica Vedrana Adamović, savjetnik u Muzeju Kozare, a vodile su se Kasiodorovom izrekom “da je sramota biti stranac u svojoj domovini”.

– Ideja je nastala prethodnih godina iz razgovora sa posjetiocima Muzeja, posebno s učenicima osnovnih i srednjih škola. Shvatile smo da su prošlost našeg grada, pojedini njegovi dijelovi i znamenite ličnosti skoro nepoznati i građanima, pogotovo mlađima. Obaveza muzejskih radnika je da edukujemo stanovništvo o tome – istakla je Bogunovićeva.

Na konkursu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za sufinansiranje kapitalnih projekata iz oblasti promocije i očuvanja kulturnog nasljeđa – formiranje kulturno-turističkih ruta u Republici Srpskoj izabranih je i projekat Muzeja Kozare.

Naziv projekta je “Kultura trajanja za trajanje kulture; Obnovljenim stazama prošlosti: Tragovima znamenitih žena, umjetnika, uglednih kulturnih radnika ali i lokacija i građevina koje su obilježile kulturu, istoriju i prošlost Prijedora”.

Predstavljanje projekta zakazano je za sutra u 20.00 časova u dvorištu Muzeja Kozare.

Blagojević: Iranska islamska revolucija je živa i zdrava u srcu Balkana; Grade novi Hezbolah u FBiH

0
blue and yellow flag near door

Iran nije samo na Bliskom istoku. Iran je u Evropi. Na Balkanu. Upravo tamo, u Federaciji BiH, Iran je razvio bazu za operacije po uzoru na ono što je uradio sa Hezbolahom u Libanu, rekao je u kolumni za Washington times bivši guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević.

Rod Blagojević - Foto: RTRS

Rod Blagojević Foto: RTRS

Kolumnu Roda Blagojevića za Washington Times prenosimo u cijelosti:

Počalo je 1990-ih, kada je Iran učestvovao u ratu u BiH. Vodio je rat kroz podršku muslimanima kako bi u BiH uspostavio evropsku kopiju Hezbolaha u Libanu.

Iran je aktivno podržavao i isporučivao oružje džihadističkim borcima u bosanskom ratu protiv katoličkih Hrvata i srpskih pravoslavnih hrišćana. Naoružavao je muslimanske terorističke grupe poput mudžahedina, koji su se borili u BiH. Kasem Sulejmani je lično bio uključen u vođenje napora Korpusa islamske revolucionarne garde da nadgleda isporuku oružja u BiH. Iran je obučavao Al Kaidu u BiH, a dvojica njihovih pripadnika su se kasnije pridružila napadu na Sjedinjene Države, udarivši u Pentagon 11. septembra.

Klintonova administracija je takođe bila svjesna ovoga.

Na kongresnim saslušanjima održanim u maju 1996. godine, zaključeno je da je Klintonova administracija gledala na drugu stranu dok je Iran isporučivao oružje teroristima u BiH.

Krajem prošlog meseca, vrhovni šiitski sveštenik u Iranu izdao je vjerski dekret kojim je objavljena “fatva” protiv predsejdnika Trampa i izraelskog premijera Benjamina Netanijahua.

Ajatolah Naser Makarem Širazi pozvao je muslimane širom svijeta da zauzmu stav, navodeći da svaka osoba ili vlada koja ugrožava vođstvo i jedinstvo globalne islamske zajednice treba da se smatra “ratnim vođom” podložnim pogubljenju. Najviši iranski sveštenik je potom na svom Iks nalogu objavio da agresija Islamske Republike neće biti ograničena na domaće neslaganje. Nagovijestio je planove za šire međunarodno, vjerski motivisano nasilje.

Budimo realni. Dok se ne postigne zadovoljavajuće rješenje u vezi sa iranskom sposobnošću proizvodnje nuklearnog oružja, Islamska Republika Iran ne napada samo svoj narod, već se i priprema za globalno nasilje u ime religije. Izrael, Sjedinjene Države i Evropa su glavne mete terorizma koji sponzoriše Iran.

Ali ovo ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Terorizam, džihad i “fatva” koje sponzoriše Iran nisu ništa novo.

Od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen režim, Iran je aktivno uključen u državno sponzorisani terorizam. Јedan od osnovnih prioriteta iranskog režima je izvoz revolucije u inostranstvo putem podrške terorističkim grupama i njihovim aktivnostima u drugim zemljama.

Tokom svoje burne istorije, Iran je strateški koristio terorističke grupe kao posrednike u svojoj spoljnoj politici, koristeći te grupe da bi ostvario uticaj širom Bliskog istoka i šire. Od dugogodišnje finansijske podrške Hezbolahu u Libanu do podrške milicijama u Iraku i Јemenu, iransko korišćenje posredničkih grupa oblikovalo je regionalnu dinamiku, podstaklo sukobe i predstavljalo složen izazov za globalnu bezbjednost.

Sa nedavnim porazom Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Gazi i Asadovog režima u Siriji, Iran sada možda traži BiH kao sledeće mjesto za popunjavanje praznine i uspostavljanje svoje glavne baze operacija kako bi zamijenio Liban u izvozu terorizma.

Vjerovatnoća da se ovo dogodi je toliko realna da je prošlog mjeseca navela državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta da pošalju pismo ministru odbrane BiH u kojem prete zemlji sankcijama i obustavom svih programa vojne saradnje ako SAD otkriju da sprovodi vojnu saradnju sa Iranom.

Ali ovo ne bi trebalo nikoga da iznenadi. Terorizam, džihad i fatva koje sponzoriše Iran nisu ništa novo.

Od Islamske revolucije 1979. godine, kojom je uspostavljen režim, Iran je aktivno uključen u državno sponzorisani terorizam. Јedan od osnovnih prioriteta iranskog režima je izvoz revolucije u inostranstvo putem podrške terorističkim grupama i njihovim aktivnostima u drugim zemljama.

Tokom svoje burne istorije, Iran je strateški koristio terorističke grupe kao posrednike u svojoj spoljnoj politici, koristeći te grupe da bi ostvario uticaj širom Bliskog istoka i šire. Od dugogodišnje finansijske podrške Hezbolahu u Libanu do podrške milicijama u Iraku i Јemenu, iransko korišćenje posredničkih grupa oblikovalo je regionalnu dinamiku, podstaklo sukobe i predstavljalo složen izazov za globalnu bezbejdnost.

Sa nedavnim porazom Hezbolaha u Libanu, Hamasa u Gazi i Asadovog režima u Siriji, Iran sada možda traži BiH kao sljedeće mjesto za popunjavanje praznine i uspostavljanje svoje glavne baze operacija kako bi zamijenio Liban u izvozu terorizma.

Vjerovatnoća da se ovo dogodi je toliko realna da je prošlog mjeseca navela državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta da pošalju pismo ministru odbrane BiH u kojem prijete zemlji sankcijama i obustavom svih programa vojne saradnje ako SAD otkriju da sprovodi vojnu saradnju sa Iranom.

Američki nacionalni interesi biće daleko bolje zadovoljeni kada se neuspjeli Bajden-Obama-Klinton sporazum o smirivanju Irana napusti i zamjeni novim strateškim partnerstvom sa srpskim narodom na Balkanu. Partnerstvom koje bi bilo utemeljeno u istim judeo-hrišćanskim vrijednostima i u zajedničkim interesima koji čine temelj nepokolebljivog saveza Amerike sa Izraelom.

Ovo novo strateško partnerstvo učinilo bi svijet bezbjednijim mjestom.

Đoković protiv Kobolija za 14. vimbldonsko polufinale

0

Najbolji srpski teniser Novak Đoković oko 16 časova protiv Italijana Flavija Kobolija igra meč četvrtfinala Vimbldona.

Novak Đoković (Foto: EPA/NEIL HALL) -

Novak Đoković (Foto: EPA/NEIL HALL)

Najbolji igrač bijelog sporta svih vremena igra svoj 20. Vimbldon koji je ujedno i najtopliji u istoriji i bori se za 25. grend slem titulu.

Pored visokih temperatura, Đokoviću koji je najstariji igrač na turniru prepreka će biti i Flavio Koboli, jedan od najmlađih na “Old Ingland klabu”.

Novak igra dobar tenis, kreće se bolje u odnosu na početak sezone, a uz prepoznatljive riterne služi ga i servis.

Pobjednik duela srpskog i italijanskog tenisera u polufinalu snage će odmjeravati sa boljim iz meča Јanika Sinera i Bena Šeltona.

Novak je u osmini finala poslije preokreta bio bolji od Australijanca Aleksa de Minora sa 3:1.

Trijumfom nad sunarodnikom Miomirom Kecmanovićem u trećem kolu Đoković je već proslavio jedan veliki jubilej – 100. pobjedu na Vimbldonu, i to u godini kada je trocifrenu brojku dostigao i na Rolan Garosu.

Prije Kecmanovića, Đoković je na putu do osmine finala u Londonu eliminisao Francuza Aleksandra Milera i Britanca Danijela Evansa.

Јokić odbio da potpiše novi ugovor

0

Nikola Јokić, najbolji srpski košarkaš, odbio je da potpiše novi ugovor sa Denver Nagetsima ovoga ljeta, prenio je Denver Post.

Nikola Јokić (Foto: EPA-EFE/JOHN G. MABANGLO) -

Nikola Јokić (Foto: EPA-EFE/JOHN G. MABANGLO)

Iako je nedavno objavljeno da je Nikola Јokić izuzetno zadovoljan potezima koje Denver povlači, trostruki MVP NBA lige ovoga ljeta neće produžiti ugovor. Razlog je jednostavan, radi se o novcu, jer Јokić ukoliko sačeka može a zaradi mnogo više.

Najbolji srpski košarkaš dobio je ponudu od 212 miliona dolara na tri godine, a Denver Post piše da je Јokić obavijestio klub da će sačekati.

Ukoliko sačeka Јokić bi mogao da zaradi dodatnih 80 miliona dolara, a nakon što su mu ponuđene obje opcije, srpski as se odlučio za drugu.

Dakle, razlog odlaganja potpisa nije neslaganje niti razmišljanje o novom timu već samo novi supermaks ugovor koji se očekuje narednog ljeta.

Iza Јokića je jedna od njegovih najboljih sezona u karijeri u kojoj je prosječno bilježio 29,6 poena, 12,7 skokova i 10,2 asistencije. MVP nagrada uprkos svemu nije otišla u ruke srpskog asa već je to zvanje ponio Šaj Glidžus-Aleksander.

Veliki problem tokom te sjajne sezonu Јokiću je pravio tim koji često nije bio na visini zadatka, ali bi to moglo da se promijeni poslije dolaska nekoliko novih igrača.

U Denver su stili Kem DŽonson, Brus Braun, Tim Hardavej junior, a još traje saga i oko Јonasa Valančunasa.

Na izložbi „Sutra je još jedno danas“ u bečkom MUMOK-u i dela Nikole Vuča

0
cars parked in front of a large building

Bečki Muzej moderne umetnosti otvorio je izložbu pod nazivom „Sutra je još jedno danas“. Među eksponatima su i dela srpskog nadrealističkog fotografa Nikole Vuča.

Dijalog umetničkih dela preko epoha i vekova je trenutno glavna izložbena strategija. Ovde je pet savremenih umetnika pročešljalo muzejsku kolekciju klasične moderne, te izabrano pomešalo sa vlastitim delima.

Dominantna je fotografija, nadrealizam je velika tema. Pravi momenat za Nikolu Vuča, čoveka sa dve karijere: prve kao fotograf u krugu oko Andre Bretona i Marka Ristića, drugu kao profesor ekonomije na Beogradskom univerzitetu.

„Nikola Vučo je zastupljen u našoj zbirci sa desetak fotografija. To su pozorišni motivi, utopijski prostori, svakodnevno kao nadrealno. Ovde se vidi skulptura s leđa, na crno-beloj fotografiji, ali tako da nije jasno da li je telo crno ili belo. Igra s percepcijom daje ovoj fotografiji novu savremenost. Kad se danas govori o globalizaciji, zaboravlja se da je u umetnosti i pre sve uvek bilo umreženo. Vučo je dobar primer“, navodi kustos Franc Talmajer.

Od samostalne izražajne forme fotografija je postala materijal kompozitne umetnosti. Ona se tretira i manipuliše na razne načine, kako bi ispunila zadatak sumiran u naslovu ove izložbe – da povezuje juče i danas, i osigura im mesto u vremenu koje dolazi.

„Dugo sam se bavila baroknim slikarstvom, da bih na kraju shvatila kako mrtva priroda nema veze sa tehnikom ili vernom površinom stvari. Suština je u tome da su mrtve prirode komentar na geopolitičko i socio-političko stanje. Polazna tačka za ovu fotografiju je bila proizvodnja cveća od svile, pre nego što se prešlo na plastiku. U Evropi je vodeći producent svilenog cveća bio DDR. Države nema, fabrike su zatvorene, a pogoni izmešteni u Kinu“, ističe Lisl Ponger.

„Dve savremene fotografske pozicije zastupaju Lisl Ponger i Anita Vitek. Lisl stvara narativne fotografije koje finalizuje kroz završni autorski pogled. Vitek se služi drugim sredstvima. Ona koristi već postojeće fotografije iz novina ili sa plakata, izrezuje i baca portretiranu osobu ili objekat, i onda dalje radi s pozadinom. Od takvih ostataka sižea konstruiše nove arhitekture i nadrealne prostore“, objašnjava Talmajer.

Obilje vizuelne kulture je u međuvremenu suzilo prostor umetničke fotografije. Zato nadrealizam Nikole Vuča, piktorializam Edvard Štajhen ili fantastičan realizam Hansa Belmera kao i čitav fotografski deo ove izložbe, čuvaju izvornu auru fotografskog medija kao umetnosti.

Otkriveni masivni kameni blokovi Aleksandrijskog svetionika, jednog od sedam čuda antičkog sveta

0
a large rock with a hole in it

Radnici u egipatskoj luci Aleksandriji izvadili su 22 masivna kamena bloka koji su pre više od dve hiljade godina korišćeni za izgradnju čuvenog gradskog svetionka, jednog od čuda antičkog sveta. Sada francuski i egipatski istraživači prave „digitalnog blizanca“ svetionika na osnovu izvučenih drevnih potopljenih blokova.

Kameni blokovi su podignuti sa dna luke u Aleksandriji, na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora, i trenutno se proučavaju i digitalno skeniraju. Rezultati će biti dodati digitalnim zapisima više od 100 kamenova otkrivenih pod vodom tokom prethodne decenije, navodi se u saopštenju Fondacije “Dassault Systems”, jednog od sponzora projekta.

Илустрација светионика у Александрији

Ilustracija svetionika u Aleksandriji

Istraživanjem rukovodi francuska arheološkinja i arhitekta Izabel Eri i u njemu učestvuju stručnjaci iz oblasti istorije, arheologije, arhitekture i inženjerstva kako bi napravili virtuelni trodimenzionalni model drevnog svetionika, koji je već bio teško oštećen zemljotresima i srušio se u 14. veku.

Nedavno izvađeni blokovi uključuju delove ogromnih vrata koja su, prema navodima iz saopštenja, težila „između 70 i 80 tona“. Radnici su takođe pronašli delove masivnog egipatskog stila „pilona“ – svečanog prolaza koji je možda bio spomenik.

Čudo drevnog sveta

Aleksandrijski svetionk — poznat i kao Faros iz Aleksandrije, po malom ostrvu na ulazu u luku gde se nalazio — izgrađen je oko 280. godine pre nove ere po naređenju egipatskog kralja Ptolemeja II Filadelfa (rođenog u Makedoniji), prvenstveno kako bi omogućio sigurnu plovidbu brodovima koji prilaze luci.

Grad Aleksandriju osnovao je i po sebi nazvao makedonski kralj Aleksandar Veliki, koji je 332. godine p.n.e. preoteo Egipat od Persijskog carstva. Aleksandrija je potom postala glavni grad Egipta pod helenističkom (grčkom) dinastijom Ptolemejida, od kojih je prvi, Ptolemej I Soter, bio jedan od Aleksandrovih najpouzdanijih generala. Grad je bio jedan od najbogatijih u antičkom svetu.

Svetionik u Aleksandriji bio je tehnološko čudo svog vremena. Prema saopštenju, bio je viši od 100 metara, što ga je činilo jednom od najviših građevina u antičkom svetu. Imao je višestepeni dizajn – kvadratnu osnovu, osmougaoni središnji deo i cilindrični vrh.

Svetlost je proizvodio veliki plamen, najverovatnije na drva ili ulje, a formirao je usmeren snop koji se, prema antičkim izvorima, mogao videti sa razdaljine od 50 kilometara. Veruje se da je taj snop nastajao odbijanjem plamena od velikih, poliranih metalnih površina – možda od bronze ili bakra – iako one nisu sačuvane i malo se zna o njima.

Aleksandrijski svetionik bio je jedno od drevnih „sedam čuda sveta“ – naziv koji su mu dali antički grčki pisci.

Digitalni blizanac

Ruševine Aleksandrijskog svetionika otkrivene su pod vodom 1994. godine, zaslugom francuskog arheologa Žan-Iva Ampera, a najnoviji radovi na toj lokaciji predstavljaju treći istraživački projekat koji tamo sprovode francuski naučnici.

Umesto da fizički obnove srušeni svetionk, istraživači prave virtuelnu rekonstrukciju, odnosno „digitalnog blizanca“, na osnovu onoga što mogu da nauče iz ruševina i istorijskih izvora.

Novootkriveni kameni blokovi biće digitalno skenirani, a podaci će biti prosleđeni volonterskim inženjerima iz Fondacije “Dassault Systems”, koji će pokušati da ih pravilno rasporede u rekonstrukciji – „poput delova ogromne arheološke slagalice“, navodi se u saopštenju.

Pored ispitivanja teorija o konstrukciji i rušenju, virtuelni model će „oživeti izvorni sjaj svetionka, omogućavajući posetiocima da ga istraže kao da se nalaze na licu mesta“.

EK o koncertu Tompsona: Osuđujemo svaki izraz fašizma, članice EU da kazne govor mržnje

0
blue and yellow flag on pole

Evropska komisija saopštila je, povodom nedavno održanog koncerta Marka Perkovića Tompsona poznatog po isticanju ustaške simbolike u svojim pesmama i nastupima, da oštro osuđuju svaki izraz fašizma koji podseća na najmračnija razdoblja evropske istorije i podseća da su države članice Evropske unije u obavezi da krivično sankcionišu govor mržnje.

Tako je portparol Evropske komisije odgovorio Tanjugu, na pitanje kako reaguje na održavanje koncerta i uzvikivanje pokliča “Za dom spremni” i na drugu ustašku simboliku koju koristi na nastupima.

Европска комисија о концерту Томпсона

Evropska komisija o koncertu Tompsona

“Na nivou EU postoji Okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije, kojom su države članice obvezne krivično da sankcionišu govor mržnje. To uključuje javno podsticanje na nasilje ili mržnju prema pojedincima ili grupama na temelju rase, boje kože, vere, porekla ili nacionalne odnosno etničke pripadnosti”, navodi EK u saopštenju.

Podseća se da su države članice obvezne da krivično gone i javno odobravanje, poricanje ili grubo umanjivanje zločina poput genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina.

“Za svaku pojedinu prijavu govora mržnje ili zločina iz mržnje nadležne su nacionalne vlasti, koje su dužne da postupaju u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom kojim su preuzele ovu Okvirnu odluku”, navodi EK.

Marko Perković Tompson poznat je po veličanju ustaštva u svojim pesmama i nastupima, na kojima često uzvikuje “Za dom spremni”, službeni pozdrav u NDH, a koji se smatra ekvivalentom poznatog nacističkog pokliča u Nemačkoj.

Tompsonovi koncerti dosad su zabranjeni u Holandiji, Nemačkoj, Švajcarskoj i Sloveniji, državama koje ga opisuju kao promotera neonacizma i ustaštva.

Nakon koncerta u Zagrebu hrvatski premijer Andrej Plenković je branio izvorno ustaški pozdrav “Za dom spremni” rečima da je to “integralni deo Tompsonovog repertoara” i da “svi moramo da budemo ponosni na koncert”.

I danas besne požari u Srbiji – najteža situacija u Topličkom i Jablaničkom okrugu, Vučić ugroženim porodicama obećao pomoć države

0
tilt-shift lens photography of fire ember

U Srbiji i danas ima veliki broj požara na otvorenom, a najteža situacija je na području Topličkog okruga, odnosno Žitorađe, Kuršumlije i Prokuplja, gde je proglašena i vanredna situacija. Predsednik Vučić obišao ugrožena područja. U gašenje požara uključena je i vojska. Pojedini korisnici na području zapadne Srbije, Kragujevca i Niša ostali su bez struje, jer je EPS na zahtev vatrogasaca iz predostrožnosti isključio iz sistema jedan broj dalekovoda.

Predsednik Aleksandar Vučić najavio je da će predstavnici svih ministarstava, kao i Srbijavoda i Srbijašuma početi da obilaze područja pogođena požarima i porodice koje su ostale bez kuća, kako bi videli kolika je šteta i šta država može da uradi.

Tokom obilaska opštine Bojnik, u razgovoru sa meštanima sela koji su u požarima ostali bez kuća, Vučić je rekao da država prati bezbednosnu situaciju i kontroliše koje sve resurse može da uključi.

On je rekao da će sa ministrom za javna ulaganja Darkom Glišićem, sa kojim je bio u obilasku, da gleda da postavi plan kako sa novcem i kako da se angažuju ljudi na terenu, kao i nadležna ministarstva.
Predsednik je u razgovoru sa meštanima saznao šta je sve izgorelo i pitao kome je u selu naneta najveća šteta, a jedan meštanin je rekao da mu je izgorela štala sa hranom.

“Izgorelo mi je 2.500 bala i cela štala, jedna bala je oko 200 dinara”, dodao je meštanin.

Vučić je naveo da to znači da je sa objektom oko 10.000 do 12.000 evra. “Rešićemo to do ponedeljka”, rekao je Vučić i tražio da se obiđu sve kuće i vidi kome šta treba da se pomogne.

Prilikom posete sela oko Žitorađe i Bojnika, Vučić je posetio i vatrogasce koji učestvuju u gašenju požara.

Vučić: Pomoć iz budžetske rezerve porodicama koje su ostale bez kuća

Predsednik Vučić posetio je Žitorađu, u okviru obilaska najugroženijih mesta i požarom oštećenih porodica koje su ostale bez kuća i pomoćnih objekata u Topličkom okrugu i najavio pomoć u obnovi.
“Brzo ćemo da idemo iz budžetskih rezervi i da ljudima damo pare odmah”, rekao je Vučić u Novom Momčilovu gde je razgovarao sa meštanima čije su kuće uništene u vatrenoj stihiji.

Vučić je rekao da će vrlo brzo početi da se radi.

“Ima puno napuštenih objekata, a onda nema ko da ih brani. Nadamo se kiši, da će da padne”, rekao je Vučić.

Predsednik obilazi i Kuršumliju i Bojnik.

Vučić u Topličkom i Jablaničkom okrugu obilazi ugrožene porodice

Predsednik Aleksandar Vučić obilazi ugrožene porodice u Topličkom i Jablaničkom okrugu.

Vučić kaže da u istoriji nije bilo više požara.

“Suva zemlja, vetar je duvao, kiše dugo nije bilo. Uhvatilo je sve i baš nam se sve dogodilo u siromašnijim krajevima gde su kuće slabijeg kvaliteta“, naveo je predsednik.

“Kol centar je u Prokuplju otvoren, sad ćemo na nivou cele Srbije da otovrimo, šta da radimo. Rešavamo brzo iz budžetskih rezervi, da ljudima damo pare odmah”, rekao je Vučić obilazeći porodice čije je kuće zahvatio požar i obećao pomoć države.

Najteža situacija na području Žitorađe, Kuršumlije i Prokuplja

U Srbiji i danas ima veliki broj požara na otvorenom, a najteža situacija je na području Topličkog okruga, odnosno Žitorađe, Kuršumlije i Prokuplja, gde je proglašena i vanredna situacija.

U selu Dubovo izgorelo je više objekata, a na terenu su pripadnici Sektora za vanredne sutuacije iz opštine Žitorađa, ali i iz drugih gradova u Srbiji, kao i dobrovoljci. Najveći problem u gašenju vatre je to što selo nema vodu.

Opštinski štab za vanredne situacije opštine Žitorađa doneo je danas odluku o formiranju situacionog centra radi informisanja o potrebama stanovništva u vidu hrane, vode i ostalog.

Pomoćnik načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije (SVS) MUP-a Miloš Milenković izjavio je ranije danas da su svi raspoloživi kapaciteti Sektora za vanredne situacije usmereni na gašenje požara na teritoriji Prokuplja, Kuršumlije i Žitorađe.

Vučić od 17 sati obilazi ugrožena područja u Topličkom i Jablaničkom okrugu

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetiće od 17 časova najugroženija mesta i požarom pogođene porodice koje su ostale bez kuća i pomoćnih objekata u Topličkom okrugu (Žitorađa i Kuršumlija) i Jablaničkom okrugu (Bojnik).

Gori nisko rastinje pored auto-puta Niš–Leskovac

Pored auto-puta Niš–Leskovac, u visini sela Batušinac, gori nisko rastinje od podneva. Više ekipa vatrogasaca kao i dobrovoljno vatrogasno društvo gase požar.

Požar se širi prema selu Donjem Međurovu, za sada nema ugroženih.

Srbija Ziđin Koper: Požar na 16 lokacija u Boru, najveća šteta u Krivelju i naselju “Banjica”

Tokom vanredne situacije usled izbijanja požara na 16 lokacija u Boru, u gašenju požara učestvovalo je i 14 članova jedinice za vanredne situacije “Srbija Ziđin Koper”, a širenje požara je zaustavljeno, saopštila je kompanija.

U saopštenju se navodi da je vatrena stihija najveću štetu napravila u Krivelju, u naselju “Banjica”, gde je plamen zahvatio površinu od oko 100 hektara.

Kako je navedeno, vatra je zahvatila nisko rastinje i šumske površine, a situaciju je dodatno otežavao i jak vetar.

U Pirotskom naselju požar se proširio i zahvatio nekoliko vikendica i pomoćnih objekata, a u Zlotu je jedna štala potpuno izgorela, ali je zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca i članova kompanijske jedinice za vanredne situacije spasena porodična kuća.

Rukovodilac Službe za upravljanje vanrednim situacijama u “Srbija Ziđin Koperu” Predrag Vasović rekao je da se lokalna samouprava obratila toj kompaniji za pomoć zbog velikog broja požara na teritoriji grada.

“Mi smo reagovali brzo i pomogli vatrogascima u zauzdavanju vatre u Krivelju, Zlotu i Pirotskom naselju. Ljude smo angažovali u koordinaciji sa vatrogasno-spasilačkom jedinicom iz Bora i rasporedili ih na najkritičnije lokacije”, naveo je Vasović.

Članovi kompanijske jedinice bili su raspoređeni na tri lokacije – u Krivelju, Zlotu i Pirotskom naselju kod Brestovačke banje.

Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić zahvalio je kompaniji za doprinos u borbi sa vatrenom stihijom i apelovao na građane da ne pale vatru na otvorenom i da, čim primete plamen ili dim, odmah to prijave.

Na teritoriji opštine Lučani 12 požara u poslednja 24 sata

Na teritoriji opštine Lučani u prethodna 24 sata izbili su požari na otvorenom na 12 lokacija, ali su svi ugašeni, izjavio je načelnik Štaba za vanredne situacije Opštine Lučani Zoran Vučićević.

Naveo je da je požara bilo u naseljima Dljin, Puhovo, Rasovac, Guberevci, Viča, Kaona, Grab i Guča, a da su u većini slučajeva gorele šumske površine i nisko rastinje.

U gašenju požara na teritoriji Lučana učestvovalo je 10 vatrogasaca sa tri kamiona i dva terenska vozila, 15 radnika JKP “Komunalac” iz Lučana, cisterna fabrike namenske industrije “Milan Blagojević”, kao i građevinska mašina “kombinirka” jedne privatne firme.

U gašenju su pomogli i meštani koji su sopstvenom mehanizacijom, traktorima i cisternama dovozili vodu za gašenje.

Opširnije

Kuršumlija: Hitan apel volonterima da se uključe u gašenje požara

Štab za vanredne situacije Opštine Kuršumlija uputio je hitan apel svim građanima da se, u skladu sa svojim mogućnostima, uključe kao volonteri u akcije gašenja požara na teritoriji te opštine.

“U poslednjim danima, usled izuzetno visokih temperatura i nepovoljnih vremenskih uslova, značajno je povećan broj požara na otvorenom prostoru. U cilju zaštite ljudskih života, imovine i prirodnih dobara, neophodna je dodatna pomoć dobrovoljaca na terenu”, navedeno je u apelu volonterima objavljenom na sajtu Opštine Kuršumlija.

Zainteresovani volonteri treba da se jave Štabu za vanredne situacije radi evidentiranja, upućivanja i koordinacije aktivnosti u kontrolisanim i bezbednim uslovima.

U Kuršumliji, Prokuplju i delu teritorije opštine Žitorađa zbog požara je proglašena vanredna situacija.

Opširnije

Proglašena vanredna situacija u Kragujevcu

Na teritoriji Kragujevca proglašena je vanredna situacija zbog požarâ koji su juče zahvatili taj grad, a u cilju otklanjanja nastalih posledica.

Proglašenje vanredne situacije gradonačelniku Kragujevca zaključkom predložio je Gradski štab za vanredne situacije zbog realne opasnosti izazvane visokim temperaturama i velikim brojem požara.

Gradski štab za vanredne situacije nastaviće da rukovodi i koordinira aktivnostima svih snaga i subjekata smanjenja rizika od katastrofa na prostoru grada Kragujevca i redovno informisati i obaveštavati stanovništvo i javnost o svim bitnim činjenicama od značaja za zaštitu i spasavanje.

U Šumadijskom okrugu juče je zabeleženo blizu 150 požara. Lakše su povređene tri osobe, a petnaestak objekata je oštećeno.

Opširnije

Toplotni talas sa kojim se bori čitava Evropa i u Srbiji je načinio veliku štetu. Isušen teren dodatno pogoršava situaciju, zabeleženi su požari u šumama, na deponijama, a gorelo je i nisko rastinje. Miloš Milenković iz Sektora za vanredne situacije MUP-a Srbije rekao je za RTS da je trenutno aktivno oko sto požara, dok je Adiba Džudović istakla da su “Srbijašume” ključne za rano otkrivanje šumskih požara.

Opširnije

Najugroženiji je bio Šumadijski okrug, gde je registrovano 148 požara, a u jednom trenutku bilo aktivno desetak. Od jutros nema aktivnih požara u tom okrugu, ali ekipe Uprave za vanredne situacije dežuraju na lokacijama gde je bilo najkritičnije – Cerovac i Desimirovac.

“Intervencija na teritoriji grada Kragujevca, opštine Rača, Topola, Knić, Aranđelovac – sve su to požari na otvorenom prostoru gde je gorelo više hektara, sada kada sabiramo nagrubo mogli bismo da kažemo da je gorelo preko 200 hektara otvorenog prostora. Na pojedinim velikim požarima, kao što je ovaj u Desimirovcu i Opornici, organizovali smo i meštane koji su mnogo pomogli svojim radnim mašinama, koji su dopremali vodu, ali i sa svojim plugovima zaoravali njive i sprečavali širenje požara”, kaže načelnik Uprave za vanredne situacije u Kragujevcu Zoran Kočović.

Gašenje požara dodatno su otežale visoke temperature i jak vetar. Iz MUP-a saopštavaju: na terenu su sve vatrogasno-spasilačke jedinice, kao i helikopterska jedinica.

Apel građanima da se odgovorno ponašaju

Svi ljudski i tehnički kapaciteti Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova angažovani su na gašenju velikog broja požara koji su zahvatili Srbiju, rekao je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i pozvao sve građane na oprez i odgovorno ponašanje.

U Topličkom kraju izgoreli su hektari niskog rastinja, poljoprivrednih kultura, ali i nekoliko desetine stambenih i pomoćnih objekata. Najugroženije je selo Merovac. Opština Kuršumlija je proglasila vanrednu situaciju na celoj teritoriji.

“Ugrožena su mnoga sela, imamo i izgorelih i oštećenih, što pomoćnih što stambenih objekata, ali smo dosta objekata i spasili”, rekao je načelnik Uprave za vatrogasne i spasilačke jedinice u MUP-u Srbije Nedeljko Gagić.

Više od 60 požara na području Kosova i Metohije. Izgorele su kuće srpskih povratnika u selima kod Istoka i zgrada ambulante u Gojbulji kod Vučitrna. Usled jakog vetra, vatra se brzo širila i u selima Osojane, Blagača i Suvi Lukavac kod Istoka.

Vanredno i na jugu zemlje

I na jugu zemlje slična situacija u okolini Aleksinca, gotovo istovremeno dva požara nadomak sela Bradarca i Glogovice.

U Borskom okrugu požar je u Krivelju u naselju Banjica, gde je vatra zahvatila oko 100 hektara površine. I na teritoriji borske opštine je vanredna situacija.

Gašenju požara u državi priključila se i vojska Srbije sa svojim helikopterima, vatrogasnim vozilima, cisternama i ljudstvom.

Olujno nevreme zahvatilo veći deo Srbije, rušilo drveće i krovove – u Beogradu povređeno osam osoba

0
a large storm cloud is seen over a city

Nevreme praćeno olujnim vetrom i jakom kišom posle 13 sati zahvatilo je Vojvodinu i Beograd. U pojedinim mestima tukao je i krupan grad. Goran Mihajlović iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda rekao je za RTS da smo posle vrelih dana imali prodor hladnog vazduha sa zapada, pre svega vlažnog, nestabilnog, koji je najpre Bačkoj, a zatim Sremu i u delovima Banata doneo nevreme, obilne padavine, izuzetno jak vetar na momente, olujni vetar. Hidrometeorološki zavod izdao je narandžasto upozorenje. I MUP je objavio alarm na rizik od jake oluje s kišom, grmljavinom, krupnim gradom i snažnim naletima vetra.

Novo upozorenje RHMZ-a za područja Vojvodine, zapadne i centralne Srbije

Pljuskovi i grmljavine, koji se danas očekuju na području Vojvodine, zapadne i centralne Srbije, povremeno će biti praćeni gradom i olujnim ili orkanskim udarima vetra, upozorava RHMZ.

Oblačnost koja će u Podrinju, na zapadu Srema i u Bačkoj i u narednih sat vremena uslovljavati kišu, pljuskove sa grmljavinom, lokalnom pojavom grada i kratkotrajno olujnim vetrom u zoni pljuska, ima tendenciju premeštanja ka severoistoku i istoku, odnosno ka Banata, području Beograda i Posavini.

Za konrektne lokacije izdavaće se hitna upozorenja jedan do dva časa unapred.

Savetuje se oprez jer se u datim uslovima nepogode mogu razviti vrlo brzo, pa se preporučuje redovno praćenje radarskih snimaka, najava i upozorenja.

Posledice nevremena koje je protutnjalo Beogradom

Zbog jakog nevremena pao je kran na gradilištu na Novom Beogradu. Lim je odleteo sa krova na Zelenom vencu. Vetar je srušio semafor u Bulevaru Vudroa Vilsona.

Na Aerodromu “Nikola Tesla” neki dolazni letovi bili su preusmereni. Drveće je padalo po automobilima, jedno je čak zaustavilo tramvajski saobraćaj kod Mašinskog fakulteta.

Pojedini delovi Zemuna i Voždovca su, zbog nevremena, bili bez struje, a problema je bilo i na reni bunarima i crpnim stanicamana. 30 ekipa Beogradskog vodovoda je na terenu i za sada svi imaju vodu.

Osam osoba povređeno u nevremenu u Beogradu, saznaje RTS

U nevremenu u Beogradu povređeno je osam osoba, saznaje RTS u Hitnoj pomoći. Šest osoba je zbrinuto u KBC Zemun, a dve osobe u Urgentnom centru.

Olujni vetar prevrnuo kamion na auto-putu kod Beograda

Povređeno pet osoba usled jakog nevremena u Beogradu

U Beogradu je zbog jakog nevremena povređeno pet osoba. Iz Hitne pomoći je za Tanjug rečeno da je jedan muškarac oko 14 sati zadobio teške povrede kada je pao sa krova, kao i da je jedna 46-godina žena povređena na Slaviji kada je na nju pala limena ploča, i ona je prevezena u Urgentni centar.

U Surčinu je, takođe usled obrušavanja dela krova, teško povređen 25-godišnji muškarac i on je prevezen u Kliničko-bolnički centar Zemun.

Na Novom Beogradu u Ulici Jurije Gagarina su zbog pada limenog krova povređene dve žene stare 31 i 73 godine.

Jako nevreme praćeno olujnim vetrom, jakom kišom i gradom pogodilo je danas nešto pre 14 sati i Beograd.

RHMZ je ranije danas pokrenuo sistem za prenos SMS hitnih informacija građanima usled povećanog rizika od jakog grmljavinskog nevremena s kišom, lokalno krupnim gradom i snažnim naletima vetra, koji se u nastavku dana prognoziraju za oblast Vojvodine, dela zapadne i centralne Srbije, uključujući i područje grada Beograda.

Aerodrom “Nikola Tesla” otvoren 24 časa, nevreme uticalo samo na red letenja

Aerodrom “Nikola Tesla” u Beogradu bio je otvoren i danas tokom olujnog nevremena koje je pogodilo Beograd, samo je privremeno bila proglašena zabrana točenja vazduhoplova gorivom, koja je u međuvremenu prestala da važi, rečeno je Tanjugu na Aerodromu “Nikola Tesla”.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uslova i nepogoda, na snagu stupa zabrana snabdevanja vazduhoplova gorivom, koja, prema Zakonu o vazdušnom saobraćaju i propisanoj bezbednosnoj proceduri, važi tokom oluje i grmljavine, što potencijalno može da utiče na kašnjenje određenih letova.

Nepovoljni vremenski uslovi u vidu snažnog vetra uticali su na planirani red letenja u tom periodu.

Nadležne institucije prate meteorološku situaciju i donose odluku o zabrani točenja goriva u skladu sa zakonom propisanim procedurama, imajući u vidu bezbednost putnika, vazduhoplova i vazdušnog saobraćaja, a čim zabrana prestane, letovi nastavljaju da saobraćaju redovno, a avio-kompanije prave prioritete za snabdevanje gorivom na svojim letovima i odlučuju o daljem obavljanju letova, rečeno je Tanjugu.

Aerodrom “Nikola Tesla” u Beogradu za avio-saobraćaj otvoren je 24 časa, bez prekida i iz aerodroma mole putnike da prate informacije o svojim letovima na njihovoj internet stranici.

Posledice nevremena

Zbog jakog nevremena kratkotrajna isključenja struje

Zbog jakog nevremena ima kratkotrajnog isključenja struje, a Elektrodistribucija i preventivno dok traje oluja isključuje neke delove. Sve ekipe su na terenu.

Na zahtev vatrogasaca, Elektrodistribucija u Beogradu je kratkoročno isključila struju za par hiljada potrošača kako bi sanirala kvarove koji su nastali tokom nevremena.

Foto: EDS

U Surčinu teško povređen mladić

Mladić star 25 godina teško je povređen tokom nevremena u Surčinu i prebačen u Kliničko-bolnički centar Zemun nakon što se na njega obrušio krov, rekla je za Fonet portparolka beogradske Hitne pomoći Ivana Stefanović.

Ekipe Hitne pomoći su na terenu, a čekaju se informacije sa još tri lokacije – sa Ledina, iz Deligradske i Ulice Jurija Gagarina na Novom Beogradu

“Ekipe su još tamo, očekujemo informacije da vidimo da li su ljudi lakše ili teže povređeni”, navela je Stefanovićeva.

Pao kran na Novom Beogradu

Zbog jakog nevremena koje je pogodilo Beograd, nešto posle 13.20 pao je kran u Ulici Mileve Ajnštajn na Novom Beogradu.

Kran je pao na zgradu koja je u izgradnji u naselju Mileve Marić Ajnštajn, a snimci su objavljeni na društvenim mrežama. Prema prvim informacijama, niko nije povređen.

Nevreme zahvatilo i Beograd

Nevreme je posle 13 sati zahvatilo i Beograd.

Olujni vetar i kiša prvo su zahvatili Zemun i Novi Beograd.

Jaka kiša u Šapcu, u Šidu vetar odneo deo krova sa škole

Šabac je zahvatio jak vetar praćen kišom, dok je u Šidu vetar oborio deo krova na Osnovnoj školi “Sremski front”. Nije bilo povređenih.

Nevreme u Novom Sadu

Nevreme, praćeno jakim pljuskom i snažnim udarima vetra, pogodilo je Novi Sad oko 13 časova. Grad veličine lešnika padao je u Futogu, Veterniku, Beočinu.

Iz JKP Gradsko zelenilo kažu da do sada nisu imali prijave štete, zbog čega bi radnici ovog preduzeća morali da intervenišu, dok su tokom jučerašnjeg dana imali oko 40 intervencija.

Posle svih vrelih dana stiglo je osveženje. Nevreme je juče sa zapada stiglo u Srbiju. Posle podne je bilo i jakih udara vetra, padala su stabla, semafori, bilo je kiše i grada i to najpre u Sremu i Bačkoj, a kasnije i u Banatu. I danas na snazi je narandžasti meteo-alarm.

Goran Mihajlović iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda rekao je za RTS da smo posle vrelih dana imali prodor hladnog vazduha sa zapada, pre svega vlažnog, nestabilnog, koji je najpre Bačkoj, a zatim Sremu, u delovima Banata, doneo nevreme, obilne padavine, izuzetno jak vetar na momente, olujni vetar i sve ono što dolazi kada imamo prodor vlažnog, nestabilnog vazduha na toplu vazdušnu masu.

“Od strane Hidrometeorološkog zavoda izdato je narandžasto upozorenje, a izdavana su u toku jučerašnjeg dana i hitna upozorenja za sve ove nepogode, tako da je bio na neki način pojačan monitoring svih vremenskih pojava. Poruka građanima je da u ovakvim situacijama prate vremensku prognozu i upozorenja i savete kako da se ponašamo u ovim situacijama“, istakao je Mihajlović.

Upozorenje na jake oluje sa gradom i naletima vetra

Sektor za vanredne situacije MUP-a Srbije izdao je upozorenje na rizik od jake oluje s kišom, grmljavinom, krupnim gradom i snažnim naletima vetra.

Navodi se da oluja, koja može predstavljati opasnost po bezbednost ljudi i životinja, može naići iznenada pa MUP preporučuje građanima da budu oprezni i da zaštite vozila i imovinu.

Ukazuje se i na rizik od udara groma, problema u radu svih uređaja koji koriste električnu energiju, rizika od izazivanja požara, problema u telekomunikacijama i saobraćaju.

Prema njegovim rečima, ovaj kraj vrelih dana dolazi postepeno, zahvatiće pre svega zapad i sever zemlje, u kasnim satima i centralne delove, dok bi istočni i jugoistočni delovi i dalje bili pod uticajem tople vazdušne mase i imamo crveno upozorenje na visoke temperature.

Napomenuo je da se od sutra očekuje svežije vreme i do 15 pa i 20 stepeni u nekim krajevima.

Kakvo vreme očekuje Beograđane

Govoreći o vremenu u Beogradu i da li se očekuje nevreme, Mihajlović kaže da postoje uslovi i da treba pratiti informacije, a da se hitna upozorenja na ovakve pojave izdaju do sat unapred.

“Što se tiče ove nedelje, da kažemo i ovog vrelog perioda, ovo je definitivno kraj, s obzirom na to da bi sutra maksimalna temperatura bila svega 20 do 25 stepeni, zatim se očekuje postepena stabilizacija četvrtak i petak. Maksimalna temperatura do 30, ali već za vikend možemo očekivati ponovo toplo vreme“, naveo je Mihajlović.

Na pitanje da li se očekuju superćelijske oluje, kaže da više mediji insistiraju na toj temi kada imamo izuzetno toplo vreme i prodor hladnog vazduha, nestabilnog, vlažnog, pa postoje uslovi za formiranje ekstremnih pojava.

“Ovakvi procesi se prognoziraju nekih sat do dva unapred i u tom smislu se izdaju hitna upozorenja, pa i u slučaju potrebe SMS poruke, s obzirom na to da je Hidrometeorološki zavod deo i tog sistema“, rekao je.

Napravio je analizu početka ovog leta. Mihajlović navodi da što se tiče našeg područja i ovog dela Evrope, svakako jesu ekstremno visoke temperature, manjak padavina, u junu na nekim mestima svega nekoliko milimetara, tako da smo imali manjak padavina i visoke temperature, što je svakako uticalo pre svega na poljoprivredu.

“Imamo sad pred sobom jedan period kada bi bila češća pojava pre svega pljuskova i padavina, tako da će to na neki način popraviti i situaciju u poljoprivredi i delom hidrološku situaciju koja je takođe veoma loša“, zaključio je Mihajlović.