12.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 202

Car-zvono: Najveće zvono na svetu nalazi se u Moski, a njegov “glas” se nikada nije čuo

0
a large building with gold and blue decorations on top of it

Istorija čuvenog Car-zvona seže u prvu polovinu 18. veka, a iako je o njegove izrade do danas prošlo već skoro tri veka, on i dalje privlači pažnju prestoničkih turista. Međutim, nije zvuk koji on izdaje ono što ih ostavlja bez daha, već nešto drugo…

Car-zvono: Najveće zvono na svetu nalazi se u Moski, a njegov "glas" se nikada nije čuo© Canva / Elena Titova

Rusija je poznata po crkvenim zvonima. Isprva, zvona su bila osmišljena radi bržeg i lakšeg prenošenja vesti i poruka na rastojanju, a tokom ratova približavanje neprijatelja oglašavalo se upravo zvonima. I još od tada, izlivanje zvona postala je neka vrsta umetnosti.

Kasnije, zvona su se koristila i da vernike pozovu na molitvu i bogosluženje, a za vreme crkvenih praznika oglašavala se posebna melodija. Tako su početkom 18. veka ruski majstori ovog zanata dobili naređenje da izliju najveće na svetu zvono – cara svih zvona.

Ukaz o izradi zvona potpisan na današnji dan

Ukaz o izlivanju najvećeg zvona potpisala je 26. jula 1730. godine Ana Ivanovna, bratanica cara Petra Velikog, a važan posao poveren je izvesnom Ivanu Motorinu, koji se sličnim projektima bavio godinama i čija su zvona već krasila mnoge poznate ruske svetinje.

Za izradu masivnog zvona Motorinu je trebalo nešto više od 5 godina, jer čak i njegove ideje kako će to uraditi nekoliko puta propadale, pa je posao morao da počinje ispočetka. Na kraju je uspeo: zvono visoko čak 6 metara i 14 centimetara i teško 201 tonu i 924 kilograma ugledalo je svetlost dana.

Požar buknuo tokom završnih radova

Istina, kada je konačno izliveno, zvono je bilo sasvim obično – nedostajali su mu ukrasi, koji su mogli da se na njega nanesu tek kada se bronza od koje je on izrađen, potpuno ohladi. Na dekoracijama je trebalo da se nađu i likovi Alekseja Mihajloviča Najtišeg i Ane Ivanovne Romanovih.

I taman kada su svi pomislili da će zvono konačno ukrasiti Uspenski hram, desilo ne nešto strašno: u jami dubokoj deset metara i obloženoj drvenim građevinskim skelama, u kojoj su umetnici rezbarili ukrase, dogodio se veliki požar. Deo skela srušio se na zvono.

Car-zvono: Najveće zvono na svetu nalazi se u Moski, a njegov “glas” se nikada nije čuoРИА Новости / Дмитрий Чернов

Nesrećni slučaj trajno je oštetio zvono

Uplašeni radnici počeli su da polivaji zvono hladnom vodom, ne bi li sprečili njegovo otapanje na visokim temperaturama, ali umesto da spasu umetničko delo, zapravo su ga time uništili. Zbog velike razlike u temperaturama, na njemu su se stvorile pukotine, a jedan deo je čak i otpao.

Više od jednog veka gigantsko zvono ostalo je da čami u jami i tek 1836. godine odlučeno je da se ono izvuče. Taj posao poručen je Ogistu Monferanu, arhitekti koji je sagradio i Isakijevski hram i Aleksandrovski stub u Sankt Peterburgu. Ovde se od njega očekivalo da zvono izvuče iz jame i stavi na postament.

Car-zvono konačno postavljeno

Monferan se sa zadatkom snašao dobro i od tada, pa sve do danas, gigantsko zvono krasi teritoriju Moskovskog Kremlja. U međuvremenu njemu je dat i naziv Car-zvono, zbog impresivnih gabarita, a delić (težak oko 11 i po tona) koji je onomad otpao takođe se nalazi u okviru kompozicije.

Ovo zvono, zajedno sa ogromnim topom koga nazivaju i Car-top, nastavlja da privlači veliki broj turista i podseća na nestvarno talentovane umetnike epohe Carske Rusije. Umetnike koji su želje imperatorske porotice pretvarali u remek-dela neprolazne lepote.

Kraj (ovog) toplotnog talasa: Temperatura do 43 stepena, uveče naoblačenje s kišom

0
A thermometer in the sand with a blue sky in the background

Uveče i tokom noći uslediće jače naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom. Lokalno se očekuju vremenske nepogode i to najpre na severu i zapadu Srbije

Kraj (ovog) toplotnog talasa: Temperatura do 43 stepena, uveče naoblačenje s kišomGetty © Anadolu / Contributor

U Srbiji se sutra očekuje veoma toplo vreme sa maksimalnom temperaturom od 35 do 43 stepeni, usled čega postoji povećana opasnost od iniciranja i širenja požara na otvorenom, upozorava Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

Pre podne će biti pretežno sunčano. Sredinom dana i posle podne promenljivo oblačno, a lokalna pojava kratkotrajne kiše i pljuskova sa grmljavinom očekuje se u Vojvodini i ponegde u brdsko-planinskim predelima i to uglavnom na zapadu i jugozapadu Srbije, kao i u oblasti Homoljsko-Kučajskih planina.

Duvaće umeren, povremeno i jak južni i jugozapadni vetar, uveče i u toku noći u skretanju na severozapadni.

Najniža temperatura biće od 17 do 25 stepeni, a najviša od 35 do 40 stepeni, lokalno i do 43 stepena.

Uveče i tokom noći uslediće jače naoblačenje s kišom, pljuskovima i grmljavinom. Lokalno se očekuju vremenske nepogode: obilni pljuskovi sa grmljavinom, grad i kratkotrajno jak i olujni severozapadni vetar u zoni najintenzivnijih pljuskova, i to najpre na severu i zapadu Srbije.

U Beogradu će sutra biti veoma toplo. Pre podne biće pretežno sunčano, a sredinom dana i posle podne uslediće promenljivo oblačno vreme. Duvaće umeren vetar, posle podne kratkotrajno i jak jugozapadni. Najniža temperatura biće od 22 do 25 stepeni, a najviša oko 39.

U nedelju će biti promenljivo oblačno i veoma nestabilno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom uz izraženiji pad temperature, a očekuju se i lokalne vremenske nepogode.

U prvoj polovini sledeće sedmice zadržaće se promenljivo, nestabilno i svežije, mestimično sa kišom i pljuskovima sa grmljavinom, koji će biti izraženiji u utorak.

Patrušev o pretnjama Zapada: Kancelar Nemačke nastavlja retoriku Trećeg rajha

0
an aerial view of a large body of water

Pomoćnik ruskog predsednika Nikolaj Patrušev je ukazao i na to da NATO nastoji da vojnim putem naruši teritorijalni integritet Rusije, što potvrđuju i pretnje alijanse usmerene ka Kalinjingradskoj oblasti

Patrušev o pretnjama Zapada: Kancelar Nemačke nastavlja retoriku Trećeg rajhawww.globallookpress.com © Iranian Presidency

Priče o navodno neprijateljskim delovanjima Rusije, koje se koriste kao izgovor za militarizaciju Nemačke, izvedene su u najboljim tradicijama gebelsovske propagande koju je Treći rajh koristio za agresiju protiv drugih država, izjavio je u intervjuu za RIA Novosti pomoćnik predsednika Rusije i predsednik Pomorskog odbora Nikolaj Patrušev.

U maju je kancelar Savezne Republike Nemačke, Fridrih Merc, izjavio da Nemačka teži stvaranju najmoćnije konvencionalne armije u Evropi.

“Kancelar bi trebalo da ima na umu da je upravo Nemačka bila pokretač Prvog i Drugog svetskog rata, koristeći najapsurdnije izgovore za svoju agresiju i zločine protiv čovečnosti. Priče koje se danas koriste kao opravdanje za novu militarizaciju Nemačke o navodnim sajber-napadima Rusije, oštećenju podvodnih kablova, izmišljenim diverzijama i ubistvima u Nemačkoj su sačinjene u duhu najgorih metoda gebelsovske propagande”, naglasio je on.

Prema rečima Patruševa, već sama činjenica da su takve izjave došle od nemačkog kancelara samo nekoliko dana nakon obeležavanja 80. godišnjice Pobede čini ih odvratnim za svakog normalnog čoveka.

“NATO želi da naruši teritorijalni integritet Rusije”

Pomoćnik ruskog predsednika je ukazao i na to da NATO nastoji da vojnim putem naruši teritorijalni integritet Rusije, što potvrđuju i pretnje alijanse usmerene ka Kalinjingradskoj oblasti.

Komandant kopnenih snaga SAD u Evropi i Africi, ujedno i komandant kopnenih snaga NATO-a, Kristofer Donahju, ranije je izjavio da je Alijansa isplanirala operativno neutralisanje odbrambenog potencijala Rusije u Kalinjingradskoj oblasti.

On je naveo da NATO zemlje sprovode plan “linije odvraćanja na istočnom krilu”, koji podrazumeva jačanje kopnenih kapaciteta i poboljšanje saradnje između vojne sfere i odbrambene industrije u okviru alijanse.

“Očigledno je da su pretnje usmerene na Kalinjingradsku oblast još jedan dokaz težnji zemalja-članica NATO-a da vojnim putem naruše suverenitet i teritorijalni integritet Rusije”, zaključio je Patrušev.

Pomoćnik šefa ruske države je upozorio da će svako vojno nasrtanje na Kalinjingradsku oblast naići na momentalan i razoran odgovor uz upotrebu svih snaga i sredstava kojima Rusija raspolaže, a koji su predviđeni vojnom doktrinom i osnovama državne politike Ruske Federacije u oblasti nuklearnog obuzdavanja.

“Planovi Zapada u vezi sa Kalinjingradom odavno su nam poznati. Mogu ih prokomentarisati na jedini mogući način. Kalinjingradska oblast je neraskidivi deo Rusije i svako vojno nasrtanje na nju naići će na momentalan i razoran odgovor uz upotrebu svih snaga i sredstava kojima raspolažemo, u skladu sa vojnom doktrinom i osnovama državne politike u oblasti nuklearnog obuzdavanja. Rusija poseduje sva neophodna vojna sredstva da garantuje bezbednost Kalinjingradske oblasti”, istakao je Patrušev.

On je dodao da zapadni stratezi ponovo iznose agresivne planove, koji bi naišli na puno odobravanje kod njihovih prethodnika – “i vitezova tevtonskig reda, i pruskih junkera, i njihovih nacističkih potomaka”, koji su, na kraju, “sasvim opravdano završili na smetlištu istorije”.

“Ne sumnjam da će i savremene zapadne podstrekače rata zadesiti ista tako žalosna sudbina”, poručio je Patrušev.

Trump kaže da ‘nemamo dogovor s Kanadom’

0

Samo nekoliko dana pre roka za postizanje sporazuma ( 1. august), američki predsednik Donald Trump je rekao da “nismo bili fokusirani” na postizanje trgovinskog sporazuma s Kanadom.

„Nemamo dogovor s Kanadom“, rekao je novinarima u petak ujutro tokom vetrovitog meča na otvorenom.

„Dolazi 1. august i većinu naših sporazuma ćemo završiti, ako ne i sve. Nismo baš imali puno sreće s Kanadom. Mislim da bi Kanada mogla biti jedna od zemalja koja će jednostavno plaćati carine. To zapravo nisu pregovori.“

S druge strane, Trump je rekao da će administracija verovatno postići dogovor s EU i da je učvrstio granice sporazuma s Kinom. Takođe je proslavio napredak s Australijom, koja je nedavno ublažila ograničenja uvoza koja će SAD-u omogućiti da im prodaju  govedinu .

Njegov komentar dolazi dan nakon što je Dominic LeBlanc, kanadski ministar trgovine sa SAD-om, rekao da je ohrabren nakon sastanka s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom i dvostranačkom grupom senatora. LeBlanc je rekao da su pregovori iza zatvorenih vrata s Amerikancima “složeni” i nagovestio da se možda neće rešiti do 1. augusta.

Tog dana, obećao je Trump, SAD će uvesti carinu od 35 posto na kanadsku robu koja prelazi granicu. Te takse bi mogle biti i veće ako Kanada dodatno uzvrati. Međutim, one su ograničene na manji deo robe koja nije obuhvaćena postojećim sporazumom o slobodnoj trgovini između dve zemlje, koji je Trump potpisao tokom svog prvog mandata i obećao da će ga ponovo pregovarati sledeće godine.

Kanada takođe snosi teret Trumpovih tarifa na čelik, aluminijum i automobile, a biće pogođena i carinama na bakar koje bi takođe trebale stupiti na snagu 1. augusta.

Predsednik Donald Trump razgovara s novinarima pre polaska avionom Marine One s južnog travnjaka Bele kuće, u petak, 25. jula 2025. u Washingtonu. Predsednik putuje u Škotsku. (AP Photo/Alex Brandon)

Trumpovi dogovori

Trump je objavio nekoliko pisama upućenih svetskim liderima u kojima otkriva carine koje namerava uvesti na njihov uvoz.

Jedan novinar je pitao Trumpa da li misli da će pisma doneti određenu sigurnost na tržištu, ali predsednik je rekao da se pregovori nastavljaju, čak i nakon što su dokumenti poslani.

Japan i EU su dobili pisma, „vratili su se i ispregovarali sporazum“.

Kanada je dobila jedan koji je otkrio da je Trumpova taksa od 35 posto planirana za 1. august, ali pregovarači iz Ottawe još nisu pronašli zajednički jezik sa svojim američkim kolegama.

Nakon posete u četvrtak, LeBlanc je rekao da Ottawa još uvek radi na ispunjavanju roka od 1. augusta, ali da su pregovarači spremni da ga propuste ako to znači da će kasnije potpisati bolji sporazum.

CTV News je kontaktirao kancelariju premijera, koji je saopštio da u ovom trenutku neće komentarisati Trumpovu izjavu. Očekuje se da će se LeBlanc vratiti u Washington sledeće sedmice.

SERBIANNEWS/CANADA

Koliko koraka dnevno poboljšava zdravlje? Ne, nije 10.000

0
shallow focus photography of person walking on road between grass

Godinama slušamo da je 10.000 koraka dnevno zlatni standard za dobro zdravlje. Međutim, nova velika analiza objavljena u prestižnom časopisu The Lancet Public Health pokazuje da ta brojka nije neophodna – a možda čak ni najefikasnija.

Prema rezultatima, već oko 7.000 koraka dnevno značajno smanjuje rizik od brojnih bolesti – uključujući demenciju, bolesti srca, dijabetes tipa 2, depresiju, pa čak i određene vrste karcinoma.

Manje koraka – više koristi

U istraživanju koje je obuhvatilo više od 160.000 ljudi iz 31 prethodne studije, pokazalo se da čak i umerena fizička aktivnost donosi ogromne zdravstvene koristi. Ljudi koji su dnevno prelazili oko 4.000 koraka imali su bolje zdravstvene pokazatelje od onih koji su živeli potpuno sedentarnim načinom života.

Foto: Freepik

Ali najviše koristi primećeno je kod onih koji su dostizali prag od 7.000 koraka dnevno:

  • 38% manji rizik od demencije

  • 28% manji rizik od padova kod starijih

  • 6% niži rizik od karcinoma

Značajno niža verovatnoća za kardiovaskularne bolesti i depresiju

„Ovo istraživanje obara mit da je 10.000 koraka dnevno jedini cilj koji treba postaviti za optimalno zdravlje“, izjavio je dr Danijel Bejli sa Univerziteta Brunel u Londonu.

Brzo hodanje prirodno ubrzava rad srca, poboljšava cirkulaciju, snižava krvni pritisak i pomaže pri gubitku kilograma. Studija ističe i da povećanje fizičke aktivnosti – čak i samo za 1.000 koraka dnevno, može doneti jasne zdravstvene koristi.

Iako postoji nekoliko ograničenja studije (posebno u pogledu uticaja na karcinom i demenciju jer su podaci dobijeni iz manjeg broja studija), rezultati su ohrabrujući, posebno za ljude koji ne uspevaju da dostignu “famoznih” 10.000 koraka.

Više se krećite

Stručnjaci ipak napominju da broj koraka nije sve. Važna je i intenzivnost aktivnosti. Zdravstvene preporuke i dalje stoje: 150 minuta umerene fizičke aktivnosti nedeljno (npr. brza šetnja ili vožnja bicikla), ili 75 minuta intenzivne aktivnosti (npr. trčanje ili HIIT treninzi).

Profesor Stiven Haridž sa King’s College-a u Londonu, koji nije bio deo studije, zaključuje:
„Ova analiza potvrđuje ono što već znamo – kretanje je ključno za zdravlje, i svaki korak ka većoj aktivnosti je korak ka boljem mentalnom i fizičkom stanju.“

Dakle, ne morate da brojite do 10.000 – već samo da ne sedite ceo dan.

Letujete u inostranstvu? Nepoštovanje ovih pravila vas može odvesti u zatvor

0
man taking photo of hot air balloons

Ukoliko ovog leta putujete u inostranstvo, poslednje što je potrebno su problemi sa zakonom zbog čega je važno da se provere svi lokalni zakoni, pravila ili običaji.

Skaj njuz upozorava da je grad Vigo u Španiji uveo zabranu uriniranja ili vršenja nužde na moru ili plaži još 2022. godine, a da je kazna za kršenje tog pravila 750 evra.

Foto: Unspalsh

Portugalu zabranjeno je gledati nelicencirani bingo, tačnije, ukoliko u parku vidite da neko igra bingo bolje je da se ne gleda, jer bingo potpada pod zakone o kockanju, tako da igranje ili gledanje nelicenciranih igara može da dovede do novčane ili zatvorske kazne.

Na Sardiniji, ali i drugim poznatim italijanskim plažama zabranjeno je skupljati kamenčiće, pesak ili školjke, a kaazne mogu da budu do 1.000 evra.

Na ostrvu Kapri zabranjeno je da se koristi i na njega unose plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su torbe, pribor za jelo, tanjiri, šolje, ambalaža za hranu, poslužavnici i slamke, a kazne za to idu do 500 evra. Zabranjeno je i sakupljanje raznih italijanskih vrsta cveća, biljaka i bilja iz planinskih i šumovitih područja.

Singapuru je zabranjeno hranjenje golubova, a kazna za to je do 500 dolara.

Foto: Unspalsh

U nekim delovima Japanapokretanje spora oko računa u restoranu može da dovede do hapšenja gosta, zbog čega se savetuje da se uvek proveri da li na meniju piše cena prije nego što se nešto naruči u barovima i restoranima.

Hongkongu je zabranjeno pljuvanje na ulici ili bacanje smeća, a novčana kazna za to je skoro 300 funti.

Grčkoj se ne toleriše pokazivanje pozadine, a za to može da se dobije novčanu kaznu ili zatvorska kaznu prema zakonu koji se odnosi na „bučno i nepristojno ponašanje“.

Santorini, Grčka

Turskoj se vređanje turske nacije ili nacionalne zastave smatra krivičnim delom i kažnjivo je zatvorskom kaznom od šest meseci do tri godine.

Nemačkoj prelazak ulice kada je upaljeno crveno svetlo može da donese trenutnu kaznu od pet evra ili ukoliko izazovete nesreću – 10 evra.

Na Karibima je zabranjeno nošenje kamuflažne odeće, i to ne iz modnih razloga, već zbog njene povezanosti sa vojnim uniformama.

Ovaj jezik je NAJSREĆNIJI na svetu sa najviše pozitivnih reči

0
people walking near church during daytime

Španski jezik često se opisuje kao jedan od najsrećnijih jezika na svetu, ne samo zbog melodičnog zvuka, već i zbog bogatstva pozitivnih reči i izraza. Istraživanja sprovedena u oblasti lingvistike i psihologije jezika pokazuju da španski ima visok procenat reči koje nose pozitivnu konotaciju, kao što su „amor“ (ljubav), „felicidad“ (sreća) i „alegría“ (radost).

Ova karakteristika utiče na to da se komunikacija na španskom doživljava kao vedra, emotivna i inspirativna.

Studija sprovedena na Univerzitetu Vermont analizirala je više od 100.000 reči na različitim jezicima i zaključila da upravo španski prednjači po broju reči koje se povezuju sa pozitivnim emocijama. Profesor Peter Dodds, jedan od autora studije, istakao je da španski, zajedno sa portugalskim i italijanskim, spada u jezike koji najviše „zvuče srećno“. Ovaj fenomen, kako kažu stručnjaci, nije samo posledica rečnika, već i načina na koji se španski govori – brzog ritma, izražajnih intonacija i gestikulacije koja prati govor.

Pozitivan ton španskog jezika ogleda se i u svakodnevnoj komunikaciji. Ljudi često koriste izraze zahvalnosti, komplimente i uzvike radosti, čak i u neformalnim razgovorima. Popularni pozdrav „¡Hola!“ ili veseli uzvik „¡Qué bien!“ nisu samo reči, već način da se izrazi otvorenost i prijateljstvo.

Barselona, prevareni turisti, piutovanja, Španija

Barselona, Španija

Lingvisti naglašavaju da ovakvi obrasci govora utiču na raspoloženje, ne samo kod onih koji govore španski kao maternji jezik, već i kod onih koji ga uče. Ponavljanje pozitivnih izraza i sam tonalitet jezika mogu doprineti stvaranju osećaja optimizma i povezanosti.

Sve veći broj škola jezika u svetu ističe upravo ovaj aspekt kao dodatnu motivaciju za učenje španskog. Pored činjenice da je španski drugi najrasprostranjeniji jezik na svetu, njegova energija i pozitivna emocija čine ga neodoljivim. Ako želite da unesete više radosti u svakodnevni život, možda je vreme da naučite nekoliko španskih fraza i osetite zašto ga mnogi zovu „jezikom sreće“.

Ljudi sa supermoćima koje nauka ne može da objasni – među njima i jedan Srbin

0
Captain America graffiti

ljudi sa supermoćima

Iako supermoći uglavnom povezujemo sa stripovima i Marvelovim junacima, svet u kojem živimo krije pojedince čije sposobnosti zbunjuju i najpoznatije naučnike. Njihova tela, umovi i refleksi funkcionišu van granica poznate biologije i fizike, a ono što je posebno zanimljivo jeste da se među njima nalazi i jedan Srbin.

U nastavku otkrivamo devet ljudi iz stvarnog života za koje medicina i nauka i dalje nemaju potpuno objašnjenje.

1. Wim Hof – Ledeni čovek

Holanđanin poznat kao „Ledeni čovek“ razvio je sposobnost da kontroliše sopstvenu telesnu temperaturu i preživi ekstremne hladnoće. Trčao je polumaraton bosonog po snegu, plivao ispod leda i sedeo u ledenoj vodi duže od sat vremena, bez ikakvih posledica po zdravlje.

Njegova tehnika disanja i mentalne kontrole danas se proučava na brojnim univerzitetima.

2. Dean Karnazes – Čovek koji trči bez odmora

Američki ultramaratonac trči danima bez prestanka, bez da oseća umor ili potrebu za snom. Njegovo telo ne proizvodi mlečnu kiselinu kao kod drugih ljudi, što mu omogućava gotovo neograničenu izdržljivost.

U jednom trenutku trčao je 563 kilometra za 80 sati – bez pauze.

3. Daniel Tammet – Živa enciklopedija

Britanac sa autističnim spektrom poseduje neverovatnu sposobnost da momentalno savlada nove jezike (naučio islandski za samo sedam dana) i rešava složene matematičke probleme bez pomoći papira ili kalkulatora.

Njegov mozak funkcioniše poput računara, ali sa emotivnom dubinom koju naučnici još uvek proučavaju.

4. Slaviša Pajkić – Srbin koji emituje struju a nije Tesla

Poznat i kao „Biba Struja“, Slaviša Pajkić iz Srbije ima telo koje može da uskladišti i emituje električnu energiju – kao živa baterija. Bez ikakvih posledica na zdravlje, uspevao je da provede napon kroz svoje telo, upali sijalicu ili zagreje vodu.

Lekari i naučnici su ga ispitivali decenijama, ali niko nije uspeo da pruži potpuno objašnjenje njegovog fenomena.

5. Stephen Wiltshire – Čovek kamera

Britanski umetnik koji pati od autizma u stanju je da jednom pogledom upamti celu panoramu grada i zatim je nacrta do najsitnijih detalja.

Njegovi crteži Njujorka, Londona i Rima su tačni do prozora i ulica, iako ih je posmatrao samo nekoliko minuta iz helikoptera.

6. Raj Mohan Nair – Nepovrediv pod strujom

Indijac poznat kao „Electric Man“ može da preživi visoke napone koji bi druge ljude ubili.

Naučnici tvrde da ima posebno debelu kožu i neobičan otpor tkiva, ali to i dalje ne objašnjava u potpunosti kako uspeva da preživi struju jaču od 10.000 volti.

7. Isao Machii – Samuraj novog doba

Japanski majstor mačevanja ima reflekse toliko brze da uspeva da preseče metak iz vazduha i brzo leteće predmete.

Njegove sposobnosti dokumentovane su kamerama visoke brzine, ali ni to nije pomoglo nauci da objasni kako je moguće da ljudsko oko i ruka reaguju u tako kratkom vremenskom intervalu.

8. Liew Thow Lin – Magnetni čovek

Malezijac poznat po tome što može da privuče metalne predmete na svoje telo – od kašika do gvožđa. Iako su mu koža i znoj testirani, nijedno fizičko objašnjenje nije pronađeno.

Neki naučnici pretpostavljaju da je u pitanju kombinacija trenja i posebne kože, ali fenomen ostaje zagonetka.

9. Ben Underwood – Slepi dečak koji vidi

Iako je oslepeo kao dete zbog raka, Ben je razvio sposobnost eholokacije – koristeći zvukove jezika kako bi „video“ prostor oko sebe. Kretao se samostalno, vozio bicikl i prepoznavao objekte kao što to rade slepi miševi. Nažalost, Ben je preminuo mlad, ali njegova priča i danas inspiriše i zbunjuje svet nauke.

Ovi ljudi nisu samo fascinantni zbog svojih sposobnosti, oni nas podsećaju koliko je ljudski potencijal još uvek neistražen. Nauka ih možda ne može objasniti, ali oni svakako pomeraju granice mogućeg. A kad se među njima nađe i neko iz Srbije, ponos je neizbežan, zar ne?

Naučnici stvorili kanibal robota: Regeneriše se jedući druge mašine

0
blue and black helmet on blue and white textile

Naučnici sa Univerziteta Kolumbija razvili su robota koji može samostalno da se obnavlja, koristeći delove drugih mašina iz okruženja. Ovaj robot, nazvan Truss Link, funkcioniše po principu „robotskog metabolizma“ – prepoznaje, povezuje se i koristi delove drugih robota kako bi zamenio oštećene komponente i unapredio sopstvene funkcije.

Truss Link je sastavljen od magnetnih šipki koje mu omogućavaju promenu oblika, od ravnih površina do trodimenzionalnih struktura,  prilagođavajući se okolini. Kada mu zafali deo, robot može da iskoristi drugi uređaj, poveže ga sa sobom i na taj način se regeneriše.

Veštačka inteligencija će prestići ljudsku (Freepik)

Foto: Freepik

Stručnjaci veruju da bi ova tehnologija mogla da nađe primenu u spasilačkim misijama, istraživanjima okeana, pa čak i u svemiru.

„Prava autonomija podrazumeva ne samo da roboti mogu samostalno da donose odluke, već i da fizički opstaju bez ljudske pomoći“, izjavio je vodeći istraživač Filip Martin Vajder.

U jednom od testova, Truss Link koristi deo drugog robota kao „štaku“, čime postiže 50 odsto veću brzinu kretanja.

Ovakvi sistemi predstavljaju spoj veštačke inteligencije i mehanike, omogućavajući mašinama da se samostalno oblikuju i poboljšavaju. Naučnici ističu da je zahvaljujući razvoju AI tehnologije sada moguće programirati ovakve robote i bez specijalizovanog znanja iz inženjeringa.

Ognjen Ugrešić: Vanja, Joca i ja smo Trio fantastiko

0
Foto: FK Partizan

(Star sport)

Partizanov vezista objšanjava i kako je poboljšao završnicu

Aerodrom Nikola Tesla. Već je frtalj do jedan. Grobari su nestrpljivi, odavno su došli da pozdrave miljenike posle pobede nad Oleksandrijom (2:0), a oni nikako da se pojave na vratima. Razlog je opravdan, jer je Ognjen Ugrešić želeo da okupi saigrače i tek kad su svi poneli prtljag povede ih ka izlazu, na oduševljenje Grobara.

U velikom naletu emocija, nesvakidašnjem za odnos navijača i fudbalera, upravo je Ugrešić pogledom tražio Vanju Dragojevića, semštenog sa strane, jer kapiten usled suspenzije nije ni putovao u Poljsku. Na Ognjenovo, ali i insistiranje Jovana Miloševića, pridružio se icentralni vezista višeminutnom slavlju, iako sprava nije hteo, jer nije igrao.

Ti gestovi veziste i napadača, da ne zaborave druga ekvivaletna je trijumfu u drugom kvalifikacionom kolu za Ligu konferencije. Pokazuje naznake zajedništva kakvo nije postojalo u prethodnim timovima. Znamo svi, Partizan od prošle, pretprošle ili one tamo godine je bio skup pojedinaca. Ovaj sad, za koji ne znamo šta može i dokle će stići, ako će uopšte stići, deluje kao grupa.

Skladna, dobro organizovana, lišena zavisti, spremna da se žrtvuje.
Slao nam je Vanja poruke još tokom utakmice, neprestano su iskakale notifikacije kad smo upalili telefolne, na kojima nas je tagovao posle Jocine asistencije i mog gola. Čestitke su se samo nizale. Još se Dragojević snimao kako skače po stanu i slao nam te snimke. Često smo zajedno i sjajno se razumemo. Mi smo Trio fantastiko. Tačno smo osetili koliko je srećan zbog nas dvojice, iako zbog crvenog kartona nije putovao u Katovice. Zanimljivo, nikad pre se nismo sreli, čak ni u mlađim reprezentativnim selekcijama, ali smo od zimus praktično nerazdvojni“, priča Ognjen Ugrešić.

Koliko su srasli jedni s drugim videlo se i na primeru Miloševićeve odložene lopte na koju je Ugrešić natrčao i postigao gol za potvrdu trijumfa. Bukvalno su mogli da se čuju urilici obojice, kao svedočanstvo koliko im ovo znači.
Kad sam zatresao mrežu, Milošević nije imao snage da trči za mnom. Samo je pao na kolena. Šteta je što gol nismo proslavili zajedno, ali kad sam izašao bukvalno me je odmah zgrabio za glavu i čestitao. I ne samo on, nego je cela svlačionica takva. Ne gledamo ko je strelac, asistent, verujte da se nekad više obraduje onaj koji nije učestvovao u akciji za pogodak od realizatora. Baš smo srećni kad neko drugi uradi bitnu stvar za tim“.

Prepoznaju to i Grobari. Od početka sezone veruju Partizanovom obdaništu.
Zato što branimo grb koji nosimo na grudima! Oduvek je naša publika tražila decu. Sad ju je dobila. Svi igramo… Većina nas u prvih 11 je iz naše škole, baš smo mladi i to je jedan od razloga što osećamo podršku. Ne samo Grobara, nego i običnih ljudi, neutralnih ljubitelja fudbala, većina nas ohrabruje i ovo bi stvarno mogla da bude lepa priča. Kao što je bila na aerodromu, jer sam ranije gledao dočeke košarkaša kad su pobeđivali na strani evroligaške ekipe. Na bazi toga u revanšu sa Oleksandrijom očekujem još više publike nego što je bilo protiv AEK-a“.

Kipranima je Ognjen dao gol, pa još jedan u Katovicama, možda bi, kad je već raspucan, mogao da nastavi sličnim stilom kad Ukrajinci budu došli u Beograd.

Uvek sam blizu napada, trudim se da budem u poziciji da šutiram i Bog me nagrađuje, na čemu sam zahvalan. To sam počeo redovnije da radim tek u omladincima dok nas je trenirao Nenad Stojaković, jer me je prekomandovao na prednjeg veznog i video da posedujem kvalitet da napadam prostor i igram u dubinu. Ranije nisam bio dobar u završnici, dosta šansi sam promašivao, ali sam onda rešio da radim na tom segmentu. Do pre nekoliko godina se dešavalo da uđem jednom u šansu za dve utakmice i kad sam počeo konstantno da se pojavljujem u tim zonama nisam ima ritunu kakva odlikuje špiceve. Zato sam rešio da se bavim završnicom i da je unapredim“, otkriva Ognjen Ugrešić.