12.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 201

Naučnici otapaju uzorak leda star milion i po godina kako bi otključali misterije drevne prošlosti

0
man floating on water photo edit

Najstariji antarktički led stigao je u Veliku Britaniju na analizu, a naučnici se nadaju da će on otkriti više o klimatskim promenama na Zemlji.

Led je izvađen sa dubina do 2.800 metara na lokaciji Litl doum C na istočnom Antarktiku u okviru međunarodne misije koja ima za cilj da „otkrije najdublje tajne antarktičkog leda“.

Пећина на Антарктику где су чувани узорци пре пребацивања у Кембриџ (Извор: PNRA/IPEV)

Pećina na Antarktiku gde su čuvani uzorci pre prebacivanja u Kembridž (Izvor: PNRA/IPEV)

Jezgra leda – cilindrični uzorci drevnog leda – biće analizirani u Britanskom antarktičkom institutu (British Antarctic Survey – BAS) u Kembridžu, s konačnim ciljem rekonstrukcije do 1,5 miliona godina klimatske istorije Zemlje, što značajno proširuje postojeći zapis iz ledenih jezgara koji se trenutno proteže 800.000 godina unazad.

Istraživanje bi, takođe, trebalo da pruži dragocen kontekst za predviđanje budućih klimatskih promena, rekla je dr Liz Tomas, rukovodilac tima za ledena jezgra u BAS-u.

U narednim godinama, uzorci će se analizirati u različitim laboratorijama širom Evrope kako bi se dobio bolji uvid u evoluciju klime na Zemlji i koncentracije gasova staklene bašte.

„Projekat pokreće jedno ključno naučno pitanje: Zašto je pre otprilike milion godina došlo do prelaska u klimatskom ciklusu Zemlje – sa faze glečer-međuglečer koja je trajala 41.000 godina na fazu od 100.000 godina?“, istakla je dr Tomas.

Prema njenim rečima, proširenjem ledene arhive izvan te prekretnice, istraživači se nadaju da će poboljšati predviđanja o tome kako će Zemljina klima reagovati na buduće povećanje gasova staklene bašte.

Rekonstrukcija prošlosti

Led je izdvojen u okviru projekta Beyond EPICA – Oldest Ice, koji finansira Evropska komisija i koji okuplja istraživače iz 10 evropskih zemalja i 12 institucija.

„Naši podaci će prvi put omogućiti kontinuiranu rekonstrukciju ključnih ekoloških pokazatelja — uključujući temperature u atmosferi, obrasce vetrova, obim morskog leda i produktivnost u morima — u periodu dugom 1,5 miliona godina“, rekla je dr Tomas.

„Ova jedinstvena zbirka podataka iz ledenih jezgara pružiće ključne uvide u vezu između nivoa CO₂ u atmosferi i klime u jednom do sada slabo istraženom periodu Zemljine istorije, što će biti od velike koristi u predviđanju budućih klimatskih promena“, navela jeLiz Tomas.

Timočka lira Angelini Životić

0
an old radio sitting on top of a table

Priznanje Radio Beograda 2 Timočka lira na 64. Festivalu kulture mladih Srbije u Knjaževcu, posle finalne pesničke večeri, dodeljeno je 28-godišnjoj Angelini Životić iz Kamenova (Petrovac na Mlavi), za pesmu početnog stiha „Grudi“.

Тимочка лира Ангелини ЖивотићTimočka lira Angelini Životić

Žiri Festivala kulture mladih Srbije u Knjaževcu, koji je radio u sastavu Sonja Milovanović (predsednica), Milena Kulić i Marjan Čakarević, odluku o pobednici Angelini Životić doneo je jednoglasno.

U obrazloženju je navedeno da pesma Grudi tematizuje ženski doživljaj složenog ljubavno-erotskog odnosa, koji se odvija na nejasnoj granici jave i sna. Polazeći od konkretnog fiziološkog stanja, čulnost lirske junakinje preliva se na prirodu i sjedinjuje s njom kroz sugestivne i eruptivne pesničke slike.

Poniranje u sebe, telesno i mentalno, kroz čitavu pesmu jezički uverljivo korespondira sa motivima flore i faune. Nagrađena pesma tako neobičnom imaginacijom sjedinjuje naturalističko i simboličko, zadržavajući zagonetnost intimnog i introspektivnog, kao prostor na rubu spoljašnjeg i unutrašnjeg, ranjivog i vitalnog.

Angelina Životić apsolvent je na Katedri za srpsku književnost sa južnoslovensim književnostima Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Posebno je interesuju narodna književnost i antropološka proučavanja kulture pamćenja (teme Holokausta, Drugog svetskog rata i života na marginama društva).

Polaznica je kursa „Studije Holokausta“ Centra za studije sećanja u Kragujevcu (FILUM). Pohađa programe letnje škole “Anthropocene Fictions” Sveučilišta u Rijeci, a učesnica je i programa KROKODILov novinar na dan. Piše književne, pozorišne i muzičke kritike i prikaze, poeziju i kratku prozu.

Poeziju je objavljivala u Rukopisima 47 i 48, fanzinu Zeleni konj i časopisu Stig. Njen rukopis je bio u širem krugu za nagradu „Mladi Dis“ za 2025. godinu. Prevodi savremenu rusku poeziju. Dopisnik je fanzina WHITE RIOT! i saradnik u Jevrejskom kulturnom centru.

Drugo mesto pripalo je Nataliji Pavličević (22) iz Blaca za ostvarenje Autobiografija tvog lica, a treće Luki Todoroviću (17) iz Beograda za pesmu Zemlja Jordanija.

Na 64. Festivalu kulture mladih Srbije premijerno je predstavljena knjiga Madrugada prošlogodišnjeg dobitnika Timočke lire, Nikole Radosavaljevića.

Priznanje Timočka lira, koje Radio Beograd 2 na Festivalu kulture mladih Srbije u Knjaževcu tradicionalno dodeljuje mladim pesnicima do 30 godina starosti, za najbolju pesmu poslatu na anonimni književni konkurs ove godine uručeno je 32. put.

Nisan tone sve dublje, kompanija odlučila da zatvori najpoznatiju fabriku u Japanu

0
black Nissan logo

Trenutno treći najveći japanski proizvođač automobila “Nisan”, koji godišnje u svetu proda više od tri miliona vozila, će u sklopu velikog projekta racionalizacije poslovanja zatvoriti dve fabrike u Japanu, među kojima i svoju najpoznatiju u gradu Jokosuki.

Nekada drugi najveći japanski proizvođač četvorotočkaša, poznat po futurističkom dizajnu, prvom masovno proizvedenom električnom automobilu na svetu, a u inostranstvu, naročito po svojim sjajnim sportskim modelima, “Nisan” je od neverovatnog skandala u vezi obaranja i hapšenja generalnog direktora Karlosa Gona u opadanju poslednjih pet, šest leta.

Нисан је у последњих пар година широм света продавао између 3,1 и 3,37 милиона возила годишње

Nisan je u poslednjih par godina širom sveta prodavao između 3,1 i 3,37 miliona vozila godišnje

Kompanija je u prošloj godini zabeležila velike gubitke, zbog čega je bila prisiljena da potraži spas u spajanju sa finansijski dobrostojećom “Hondom”.

Naime, u fiskalnoj 2025. “Nisan” je ostvario gubitak u iznosu od čak 750 milijardi jena (po sadašnjem kursu, blizu pet milijardi američkih dolara), što je najviše od 1986. godine naovamo.

Međutim, upravo zbog tako loših poslovnih rezultata i strukturalnih problema, priželjkivano ravnopravno udruživanje je propalo.

Zato je “Nisan” početkom ove fiskalne godine još jednom smenio generalnog direktora, prepustivši novom kadru, Meksikancu Ivanu Espinozi, da izvrši neophodne strukturne reforme usmerene na drastično smanjivanje troškova.

U okviru njih najavljivana je redukcija broja fabrika sa 17 na samo 10, smanjenje proizvodnje za oko milion vozila godišnje i otpuštanje hiljada radnika.

Među ugroženim postrojenjima našlo se i ono u lučkom gradu Jokosuki, u kojem “Nisan” proizvodi električni model “lif”, prvi masovno proizvođeni EV na svetu”, i još dva hibrida.

Ono zapošljava 3.900 ljudi i zahvaljujući svom položaju na samoj obali služi i kao terminal u kojem se hiljade vozila ukrcavaju u džinovske prekookeanske brodove.

Ta fabrika, koja nosi ime “Opama” po kraju grada u kojem se nalazi, simbol je “Nisana”, jer je druga najstarija i druga najveća. Njeno zatvaranje, ističu ekonomisti, bilo bi težak, praktično fatalan udarac i za nekoliko stotina snabdevača.

Da li će “Fokskonov” kapital biti kočnica za “Nisanov” pad

Međutim, tu u priču ulazi tajvanski elektronski gigant “Fokskon” (na Tajvanu poznat po svom kineskom nazivu “Honhaj”), koji ima grandiozni plan da u budućnosti postane najveći ili bar jedan od samo dva ili tri najdominantnija svetska proizvođača električnih automobila.

On je, pisali su japanski mediji ranije ovog meseca, spreman da uloži u čuvenu fabriku u Jokosuki, koja je utemeljena još 1961. godine, kako bi ona opstala i proizvodila električna vozila za njegove potrebe.

Град Јокосука налази се недалеко од Јокохаме, на улазу у Токијски залив и има око 370.000 становника

Grad Jokosuka nalazi se nedaleko od Jokohame, na ulazu u Tokijski zaliv i ima oko 370.000 stanovnika

Fabrika Opama ima kapacitet od 240.000 automobila godišnje, ali je prošle godine radila sa samo 40 posto kapaciteta, dok je, da bi se izbegli gubici, potrebno da radi sa bar 80 procenata uposlenosti.

Japanski mediji izvestili su da je više opcija na pregovaračkom stolu: mogućnost da “Nisan” i “Fokskon” otvore zajedničko preduzeće i zajedniči upravljaju i dele proizvodni kapacitet fabrike ili pak, da ona delimično ili u potpunosti pređe u vlasništvo Tajvanaca.

“Nisan” je interesantan za “Fokskon” jer poseduje tehnologiju i znanje za izradu električnih automobila, kao i razvijenu prodajnu mrežu.

Tajvanska kompanija bar od prošle godine intenzivno prati japanskog proizvođača, kojeg, zbog njegovog inženjerijskog i proizvodnog potencijala i finansijskih muka, (navodno) vidi kao očiglednu metu za delimično ili potpuno preuzimanje.

Prethodno rukovodstvo “Nisana” želelo je da izbegne takav scenario putem udruživanja sa domaćim partnerom, ali sada, veruju mnogi, japanska kompanija više ne može bez velike finansijske injekcije sa Tajvana, iako je emitovala obveznice kako bi samostalno prikupila kapital potreban za restrukturiranje.

“Fokskon”, čuveni proizvođal “ajfona”, pisali su početkom meseca japanski mediji, vezano za proizvodnju električnih vozila ima poslovni plan sličan onom kakav sprovodi u industriji telekomunikacija.

Po njima, “Fokskon”, koji za američki “Epl” pravi pametne mobilne telefone u matici Kini i na Tajvanu, želi da proizvodi električne automobile po ugovoru pod tuđim markama.

 Нисанов модел

Nisanov model “lif”, prvi masovno proizveden automobil na isključivo električni pogon u svetu

Recimo, on je u maju ove godine potpisao ugovor sa takođe japanskim proizvođačem automobila “Micubišijem” da za njegove potrebe na Tajvanu pravi električna vozila – ona će se pod brendom “Micubiši” prodavati u Australiji i Novom Zelandu od naredne godine.

Ulaganje u fabriku Opama i nastavak proizvodnje u Jokosuki bili bi i u tom pogledu od velike koristi za “Fokskon” u budućnosti.

Katanac na poznatu fabriku i neizvesna budućnost

Ipak, tragično za radnike, grad Jokosuku  i prefekturu Kanagava u kojoj se on nalazi, japanski mediji poslednjih dana pišu da je rukovodstvo “Nisana” odlučilo da zatvori fabriku Opama po isteku fiskalne 2027. godine (u martu kalendarske 2028.).

Ono je zatražilo sastanak sa gradskim ocima i predstavnicima lokalnih socijalnih službi kako bi se osmislio plan za prekvalifikaciju i zapošljavanje njenih radnika.

Прекоокенаски теретни брод за транспорт аутомобила укотвљен испред фабрике Опама у Јокосуки

Prekookenaski teretni brod za transport automobila ukotvljen ispred fabrike Opama u Jokosuki

Kompanija će nastaviti da koristi opitni centar za vozila i dokove za brodski utovar vozila koji se nalaze u krugu fabrike.

Štaviše, katanac na kapiju će staviti još jedna fabrika “Nisana” u prefekturi Kanagava, u gradu Hiracki, i to već u 2027. godini.

Pojedini japanski mediji stoga spekulišu da pregovori sa “Foksonom” nisu uspeli,  dok drugi smatraju da povlačenje “Nisana” upravo otvara prostor za Tajvance da vlasnički u potpunosti preuzmu postrojenje u Jokosuki počev od 2028. godine (i zadrže deo radnika).

Kako god bilo, izvesno je da “Nisan” očekuje dug i bolan oporavak, ne samo zbog oštre konkurencije kineskih proizvođača i problema novih američkih carina na uvoz stranih automobila, već i zbog pada prestiža kojeg se nije u potpunosti otresao još od rušenja Karlosa Gona 2018. godine – taj libansko-brazilski biznismen optužen za svojevolju i korupciju uspešno je predvodio “Nisan” čitave dve decenije i važio za legendu automobilske industrije.

Šest medelja za Srbiju na prvenstvu Balkana – zlato za Španovićevu i Bibića

0
brown track and field

Prvog dana šampionata Balkana u grčkom Volosu srpski atletičari osvojili su ukupno šest medalja – dve zlatne, tri srebrne i jednu bronzanu.

Ivana Španović je još jednom pokazala klasu i iskustvo u troskoku, pobedivši skokom od 14.12 metara.

Ивана Шпановић (архивска фотографија)

Ivana Španović (arhivska fotografija)

Elzan Bibić je takođe stigao do najsjajnijeg odličja, pobedivši u trci na 5000 metara  rezultatom 14:03.83.

Armin Sinančević osvojio je srebro u bacanju kugle hicem od 20.70 m. Marija Vučenović zauzela je drugo mesto u bacanju koplja  rezultatom 59.09 m.

Ženska štafeta 4×100 m u sastavu Milica Emini, Marija Bukvić, Tamara Milutinović i Milana Tirnanić stigla je do srebrne medalje istrčavši sjajnih 45.01.

Maja Gajić je zauzela treće mesto u trci na 400 m prepone vremenom od 58.17.

Troje srpskih predstavnika u Kanadi, turniri u Torontu i Montrealu bez najvećih zvezda

0
a tennis ball on a table

Turniri u Torontu i Montrealu, poznati pod imenom “National Bank Open”, jedni su od najvažnijih događaja u letnjem delu teniske sezone i spadaju u kategoriju masters ATP 1000 i VTA 1000 takmičenja. Biće održani od 27. jula do 7. avgusta. Ovoga puta, međutim, turniri dobijaju posebnu dimenziju – izostajanje zvezda kao što su Novak Đoković, Karlos Alakraz, Janik Siner, Arina Sabalenka, Dženg Ćinven i Paula Badosa otvaraju vrata drugim teniserima i teniserkama.

Троје српских представника у Канади, турнири у Торонту и Монтреалу без највећих звездаTroje srpskih predstavnika u Kanadi, turniri u Torontu i Montrealu bez najvećih zvezda

Odsustvo nekih od najvećih teniskih zvezda otvora prostor manje afirmisanim igračima da zablistaju u Toronto i Montrealu, a najveći favorit u muškoj konkurenciji na papiru je Aleksandar Zverev, koji će u Torontu biti prvi nosilac, dok će u toj ulozi u ženskoj konkurenciji biti Koko Gof.

Branilac titule u muškoj kategoriji je Australijanac Aleksej Popirin, dok je u ženskoj Džesika Pegula. Srpski tenis će u muškoj konkurenciji predstavljati Miomir Kecmanović i Laslo Đere, a u ženskoj Olga Danilović.

Pegula je u prvom kolu, kao i Popirin, slobodna, a u drugom će igrati protiv bolje iz meča Marija Sakari-Karson Brenstin. Popirin, pak u drugoj rundi čeka pobednika duela u kome se sastaju Laslo Đere i Nikola Arseno.

Turnir u Torontu (osnovan još 1881. godine) spada među najstarije teniske događaje na svetu. Svake godine naizmenično se igra u dva najveća kanadska grada, muški turnir u Torontu, a ženski u Montrealu, i obrnuto.

Ove godine muška konkurencija je u Torontu, dok žene igraju u Montrealu. Turnir se igra na tvrdoj podlozi, što je dobro za igrače sa jakim servisom i kratkim poenima. Upravo zbog toga se očekuje uzbudljiv tenis pun iznenađenja, naročito u situaciji kada izostaju veliki favoriti.

Srpski predstavnici u Kanadi

Kecmanović sa većim iskustvom na masters turnirima, ima šansu da u manjku velike konkurencije napravi značajan rezultat i probije se što dalje u žrebu nego što je to često bio slučaj.

Prošle godine je poražen u prvom kolu od Portugalca Nuna Boržeša, dok će ove godine u prvoj rundi za rivala imati Francuza Kventina Alisa, a ukoliko bude pobednik, igraće protiv njegovog sunarodnika Aleksandra Milera koji je 29. nosilac.

S druge strane, Đere ima sve atribute da iznenadi i neke od nosilaca jakim servisima i hrabrom igrom. On će u prvom kolu igrati protiv Nikole Arsenoa iz Kanade koji je dobio specijalnu pozivnicu za turnir. Ukoliko Đere pobedi igraće protiv Popirina koji je 18. nosilac.

Srpski teniseri su ušli u glavni žreb direktno, bez kvalifikacija, što svedoči o njihovom rangu i sve boljoj poziciji na ATP listi. Kecmanović je trenutno 49. teniser na svetu, dok je Đere 68. na ATP listi. Moguće je da Kecmanović i Đere budu rivali u četvrtom kolu, ukoliko pre toga savladaju sve prepreke.

U ženskoj konkurenciji Srbiju će predstavljati Olga Danilović, koja je tokom 2025. napravila značajan napredak i ušla među 40 najboljih na svetu. Njen levoruki stil igre, snažni forhend i raznovrsnost čine je nezgodnom protivnicom, posebno na bržim podlogama kakav je teren u Torontu.

Za Danilovićevu će ovo biti prilika da se potvrdi protiv najboljih teniserki sveta i učvrsti svoje mesto među VTA elitom. Olga je slobodna u prvoj rundi, a u drugoj će igrati protiv bolje iz meča između Kristine Buske koja je preko kvalifikacija došla do glavnog žreba ili Veronike Kudermetove.

Žrebom je projektovano da u trećem kolu igra protiv Amerikanke Koko Gof, koja je u prvom slobodna, a u drugom čeka pobednicu iz meča Danijel Kolins-Viktorija Tomova.

Ovogodišnji turniri pružaju idealnu priliku da srpski teniseri iskorače i izbore se za značajnije rezultate.

Kineskinja pomera granice – ima 12 godina i bori se za medalju na Svetskom prvenstvu u plivanju

0
a man flying through the air over a body of water

Dvanaestogodišnja kineska plivačica Ju Zidi priredila je pravo iznenađenje na Svetskom prvenstvu u plivanju u Singapuru, plasiravši se u polufinale u disciplini 200 metara mešovito.

Mlada Zidi je u kvalifikacijama zabeležila vreme od 2:11,90 minuta, što joj je bilo dovoljno za 15. mesto i plasman među 16 najboljih.

Iako je ovo slabiji rezultat u odnosu na njeno najbolje ovosezonsko vreme, nastup u polufinalu Svetskog prvenstva u ovako ranom uzrastu predstavlja veliki uspeh.

Ova disciplina važi za njenu najslabiju od tri u kojima će nastupiti u Singapuru.

Na nacionalnom prvenstvu u Šenženu, Zidi je trijumfovala u disciplinama 400 metara mešovito i 200 metara delfin, dok je u trci na 200 metara mešovito osvojila drugo mesto.

Iako je donji starosni prag za učešće na Svetskom prvenstvu 14 godina, mlađim plivačima je dozvoljen nastup ukoliko ispune stroge kvalifikacione norme – što je Zidi i uspela.

Dobrić i Smailagić uglas: Jedva čekamo okupljanje reprezentacije

0
FIBA

Srpski košarkaši Ognjen Dobrić i Alen Smailagić izjavili su da sa nestrpljenjem očekuju okupljanje “orlova” i početak priprema reprezentacije za predstojeće Evropsko prvenstvo

Dobrić i Smailagić uglas: Jedva čekamo okupljanje reprezentacije© Tanjug/Vladimir Šporčić

Dobrić je sa saigračem iz reprezentacije Alenom Smailagićem u četvrtak prisustvovao potpisivanju ugovora između Košarkaškog saveza Srbije i kompanije “Vodavoda”.

Oni su tom prilikom istakli da jedva čekaju ponedeljak i okupljanje reprezentacije Srbije, koja započinje pripreme za Evrobasket.

“Uzbuđenje raste, jedva čekamo da se svi vidimo na istom mestu, da se družimo, da treniramo, da se pripremamo što bolje za Evropsko prvenstvo”, rekao je Dobrić novinarima.

Košarkaš Crvene zvezde je naveo da će put do zlatne medalje na Evrobasketu biti težak i dodao da reprezentacija Srbije treba da ide korak po korak.

“Mi se nadamo tome, daleko je to, ima mnogo vremena do toga. Prvo da se okupimo, da odradimo pripreme kako treba, da nas povrede zaobiđu, da odemo na Evropsko prvenstvo u najboljem mogućem sastavu i da probamo da ostvarimo ono što svi želimo”, izjavio je Dobrić.

Smailagić je rekao da očekuje da će se reprezentacija Srbije dobro pripremiti za Evrobasket.

“Tolike smo godine smo zajedno, tako da jedva čekamo da vidimo jedni druge i da se okupimo. Želimo da krenemo u nove radne pobede i da se spremimo da budemo najbolji”, naveo je Smailagić.

Dobrić i Smailagić su dodali da nisu videli spisak selektora Svetislava Pešića i da ne znaju da li će Nikola Jokić igrati za reprezentaciju Srbije na Evropskom prvenstvu.

Srbija će na Evrobasketu, koje se održava od 27. avgusta do 14. septembra u Letoniji, Kipru, Poljskoj i Finskoj, igrati u grupi A u Rigi protiv Letonije, Turske, Češke, Portugalije i Estonije.

Verona zove ruskog dirigenta Valerija Gergijeva: Otkazivanje koncerta sraman čin – ne u naše ime

0
man in long-sleeved shirt

Koncert Valerija Gergijeva u blizini Napulja otkazan je bez objašnjenja

Verona zove ruskog dirigenta Valerija Gergijeva: Otkazivanje koncerta sraman čin - ne u naše imeGetty © dra_schwartz

Bivši poslanik italijanskog parlamenta i sadašnji član regionalnog veća Veneta, Stefano Valdegamberi, rekao je za RIA Novosti da je poslao predlog fondaciji Arena di Verona da pozove ruskog dirigenta Valerija Gergijeva nakon što je njegov koncert u blizini Napulja otkazan.

Nastup sa italijanskim muzičarima i solistima iz Marijinskog teatra trebalo je da se održi 27. jula u Kraljevskoj palati u Kazerti, ali je otkazan bez objašnjenja.

Valdegamberi je rekao da je otkazivanje koncerta “sraman čin italijanskih vlasti” i pozvao da se situacija ispravi tako što će se Gergijevu dati prilika da nastupi na prestižnom mestu u Veroni.

“Odbijanje umetnika iz političkih ili etničkih razloga je neprihvatljiv oblik cenzure i diskriminacije”, rekao je.

On je naglasio da je Gergijev “jedna od vodećih ličnosti na svetskoj muzičkoj sceni” i poručio da su mnogi Italijani ogorčeni onim što se dogodilo.

“Ja, kao i većina italijanskih građana, stidim se takvih odluka, koje evociraju sećanja na fašistički period. Tražimo oproštaj od naših ruskih prijatelja i kažemo: ‘Ne u naše ime'”, dodao je Valdegamberi.

Prema njegovim rečima, otkazivanje koncerta je samo jedna epizoda u nizu rusofobičnih manifestacija koje utiču na kulturu, sport, književnost i umetnost. Podsetio je na bojkote ruskih sportista, uklanjanje dela Fjodora Dostojevskog iz školskih programa i odbijanje umetnika zbog njihove nacionalnosti.

“Ovo je najgori put ka miru. Muzika, kao i svaka umetnost, je univerzalni jezik, nasleđe čovečanstva. Ona treba da ujedini, a ne da deli”, naglasio je Valdegamberi, pozivajući evropsku kulturnu zajednicu da kulturu učini mostom, a ne zidom, između naroda.

Epohalno otkriće: Japanski naučnici pronašli način za uklanjanje uzroka Daunovog sindroma

0
a close up of a blue and purple structure

Najsavremenija tehnologija za zamenu gena mogla bi da u potpunosti iskoreni Daunov sindrom, koji nastaje usled prisustva dodatne kopije 21. hromozoma, smatraju japanski naučnici.

Epohalno otkriće: Japanski naučnici pronašli način za uklanjanje uzroka Daunovog sindroma© Canva / Natali_Mis

Dodatni hromozom, poznatiji i kao “trizomija 21” izaziva prekomeru aktivnost ćelija, remeti brojne procese u organizmu i dovodi do fizičkih promena karakterističnih za Daunov sindrom, kao i, u pojedinim slučajevima do poteškoća u kognifivnim funkcijama.

Svemu ovome mogli bi stati na put naučnici sa Univerziteta Mije u Japanu, koji su otkrili da se ova modifikacija DNK može ukloniti uz pomoć tehnologije CRISPR, koja eliminiše suvišan hromozom iz zahvaćenih ćelija i vraća im normalnu funkciju.

Revolucionarna metoda eliminiše uzrok Daunovog sindroma

Metoda CRISPR-Cas9 za uređivanje gena koristi poseban enzim koji pronalazi određene DNK sekvence. Kada se one identifikuju i mapiraju, taj isti enzim ciljano preseca sporne lance DNK i potpuno eliminiše trizomiju 21, koja uzrokuje Daunov sindrom.

Svoju teoriju japanski naučnici potvrdili su prilikom eksperimenta u laboratorijskim uslovima na uzgajanim ćelijama. Pošto je dodatna kopija 21. hromozoma uspešno uklonjena, normalizovao se i način na koji se geni ispoljavaju u ostatku tkiva.

Osim toga, uklanjanje spornog hromozoma normalizovalo je i razvoj nervnog sistema – geni povezani sa njime postali su značajno ativniji, dok su oni povezani sa metaboličkim procesima postali manje aktivni, piše Oksford Akademik PNAS Nexus, pozivajući se na istraživanje.

Rizici još uvek postoje, metoda zahteva usavršavanje

Međutim, CRISPR-Cas9 metoda još uvek ima svoje nedostatke, a jedan od najvećih jeste i taj što ona može uticati i na zdrave hromozome. Zato naučnici teže ka tome da dodatno usavrše tehnologiju, kako bi se enzim vezivao isključivo za tu dodatnu kopiju 21. hromozoma, ali ne i za ostale.

Rjotaro Hašuzime, vodeći istraživač, i njegov tim nadaju se da bi ovaj rad mogao biti dobra osnova za razvoj regenerativnih terapija i nastaviće da analiziraju sve rizike od promene DNK, a sve kako bi jednog dana Daunov sindrom bio u potpunosti iskorenjen.

Koji obrok treba da bude najobimniji – doručak, ručak ili večera

0
vegetable salad served on plate

“Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ i večeraj kao prosjak” je izreka koja odavno postoji, ali sve više dobija naučnu potvrdu. Unos većine kalorija ranije tokom dana, posebno uz obilan doručak ili ručak, može pozitivno uticati na energiju, metabolizam i regulisanje šećera u krvi, potvrđuju brojna istraživanja.

Koji obrok treba da bude najobimniji - doručak, ručak ili večera© Helena Lopes/unsplash

Navike u ishrani su različite širom sveta i često uslovljene obavezama ili ličnim apetitom, ali sve više istraživanja ukazuje na to da vreme kada jedemo, kao i veličina obroka, može imati veliki uticaj na zdravlje.

Čuli smo bezbroj puta kako nam mama kaže da je doručak najvažniji obrok u danu. Iako zdrav doručak zaista ima svoje prednosti, nekim ljudima može biti teško da jedu odmah nakon buđenja. Vreme i veličina obroka su veoma lična stvar i ne jedu svi po šablonu sa tri obroka dnevno: doručak do 9, ručak oko podneva i večera između 17 i 20 časova. Ipak, koji obrok treba da bude najobimniji?

Nutricionisti savetuju da većinu kalorija unosimo ranije tokom dana i idealno bi bilo da doručak ili ručak budu najobilniji po kalorijama. “Čak i ako volite da jedete više manjih obroka tokom dana, ideja je da većina kalorija bude u prvom delu dana, a ne kasno uveče”, pojašnjavaju.

Prednosti obilnog doručka ili ručka

Unošenje većeg dela kalorija ranije tokom dana može da poboljša nivo energije i da reguliše šećer u krvi.

Metabolizam je proces kojim telo pretvara hranu u energiju. “Naš metabolički odgovor na hranu nije isti ujutru i uveče. Ako uzmemo isti obrok u 8 ujutru i u 8 uveče, telo će drugačije reagovati”, pojašnjavaju stručnjaci.

Ujutru imamo jaču metaboličku reakciju, što znači da telo troši više energije na varenje. Unošenje kalorija tokom dana bolje se usklađuje sa cirkadijalnim ritmom, koji utiče i na spavanje.

Takođe, bogat doručak nadoknađuje izgubljene rezerve glikogena u jetri posle noćnog posta, što nas čini energičnijima fizički i mentalno. Ova strategija može i da smanji glad i želju za nezdravom hranom.

Još jedna korist je bolja kontrola šećera u krvi, jer su jetra i mišići ujutru osetljiviji na insulin. U jednoj studiji, istraživači su otkrili da su ispitanici koji su jeli najveći obrok za doručak ili ručak imali veće šanse da smršaju od onih kojima je večera bila najveći obrok.

Mane obilne večere

Iako obilna večera sama po sebi nije nužno nezdrava, ako unosite stalno dosta kalorija kasno u toku dana, to može imati negativne posledice, čak i ako jedete zdravo. Može da naruši san, izazove lošu probavu, poveća šećer u krvi i doprinese gojenju. Istraživanja su pokazala da oni koji unose najviše kalorija kasno imaju slabiju toleranciju na glukozu. Kod ljudi sa pre-dijabetesom ili dijabetesom tipa 2, šećer u krvi je obično viši ujutru ako su prethodno večerali obilan obrok.

Ako ipak volimo da jedemo uveče, stručnjaci savetuju da večere budu manje, uravnotežene i zasnovane na što manje obrađenoj hrani, piše Tudej.