Predsednik Aleksandar Vučić biće domaćin turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu koji dolazi u dvodnevnu posetu Srbiji.
Doček predsednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana na Aerodromu “Nikola Tesla“ predviđen je za 19 časova, saopštila je Služba za saradnju s medijima predsednika Republike.
Erdogan stiže u dvodnevnu posetu Srbiji
Prema programu posete, u petak u 11 sati biće priređena ceremonija svečanog dočeka ispred Palate “Srbija”.
Zatim, će uslediti sastanak dvojice predsednika.
Nakon toga biće održana četvrta sednica Visokog saveta za saradnju između Republike Srbije i Republike Turske predvođena dvojicom predsednika.
Uslediće ceremonija potpisivanja sporazuma uz prisustvo dvojice predsednika i obraćanje medijima.
Vučić i Erdogan prisustvovaće i biznis forumu koji će posle podne biti održan u hotelu “Hajat”.
Koordinatorka Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu Emina Bekovi rekla je za RTS da je vršnjačko nasilje opasnije kada se deluje putem interneta. Deca misle da mogu sama da reše problem, ali zapadaju u začarani krug, kaže Bekovićeva. Istraživanje pokazuje da se mladi za pomoć najčešće obrate nastavnicima, dok roditelji poslednji saznaju da im je dete žrtva vršnjačkog nasilja.
Deca na internetu govore i prikazuju stvari koje inače ne bi radila i govorila. Vršnjačko nasilje u fizičkom svetu je imala svaka generacija. Da li je današnjoj deci tehnološki razvoj doneo dodatnu brigu? Zašto maloletnici biraju da se kriju iza lažnog profila i da nekoga maltretiraju?
Koordinatorka Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu Eminom Beković rekla je za RTS da je Ministarstvo informisanja i telekomunikacije kao jedan od prioriteta odredilo zaštitu dece i mladih na internetu, pre svega kroz taj centar, gde svako može da prijavi digitalno nasilje.
“Kada je u pitanju vršnjačko nasilje, ono je opasnije kada deluje putem interneta. To su sve one situacije kada deca jedna drugima šalju neprimerene poruke, neprimerene sadržaje, kada se vređaju putem društvenih mreža“, navela je Bekovićeva.
Prema njenim rečima, poslednje istraživanje govori da, kada deca dožive digitalno nasilje, prva osoba kojoj se obrate jesu nastavnici.
“Deca biraju da se sakriju iza lažnog profila jer na taj način misle da mogu da ostanu neotkriveni. Internet pruža dozu anonimnosti, ali kada se takva vrsta nasilja prijavi, policija će putem IP adrese da pronađe uređaj sa kojeg je krenulo nasilje“, istakla je Bekovićeva.
Napomenula je i da je Nacionalni kontakt centar uključen u međuresornu saradnju – povezan je i sa policijom i tužilaštvom i svim centrima za socijalni rad, domovima zdravlja i na taj način svi zajedno rešavaju probleme.
“Mislim da kada više nemaju kud, oni pozovu naš broj telefona 19833, zato što mogu da ostanu anonimni“, navela je Bekovićeva.
Pravila onlajn sveta
Istakla je da su, nažalost, roditelji ti koji poslednji saznaju, a jedan od razloga je što se deca plaše da će im oduzeti mobilni telefon.
“Deca često nisu svesna da sve što postave na internet, odnosno na svoju društvenu mrežu, ostaje na internetu zauvek. Nažalost, toga nisu svesni ni roditelji. I upravo edukacije koje mi realizujemo jesu način da osvestimo i osnažimo roditelje“, kaže koordinatorka Nacionalnog kontakt centra za bezbednost dece na internetu.
Apelovala je na roditelje da, kada uvode dete u onlajn svet, moraju da ga nauči pravilima, da mu ukažu na to da sve što postavi na društvene mreže ostaje zauvek i da to sutra može da mu nanese neku štetu, a moraju da ga nauče i da ne komunicira sa nepoznatim osobama.
“Deca često sa najboljim drugaricama, drugarima razmenjuju fotografije, ali problem nastane kada se sutra posvađaju i ta fotografija postane predmet ucene. Roditelji nekad nesvesno postavljaju fotografije svoje dece, koje su u prvi mah simpatične, a sutra može da postane detetu smetnja“, rekla je Bekovićeva.
Napominje da deca jesu digitalno veštija od roditelja, ali nemaju digitalnu pismenost, nemaju svest, kritičko razmišljanje, nemaju saznanje o merama zaštite, nisu psihički zrela da prepoznaju neku malverizaciju ili manipulaciju.
Upozorila je da se nikada dobrovoljno ne dele eksplicitne fotografije jer one kasnije mogu biti zloupotrebljene.
“Pored platforme Pametno i bezbedno, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija, ima još jedan mehanizam zaštite dece, a to jeste nacionalna platforma Čuvam te, gde može da se prijavi ne samo digitalno nasilje, već bilo koji oblik nasilja kada su u pitanju deca mlađa od 18 godina“, podsetila je Bekovićeva.
Nakon 147 godina Vimbldon će zameniti linijske sudije tehnologijom koja će obavljati njihov dosadašnji posao, prenosi Gardijan.
Od 2025. godine na svim terenima “Ol Ingland klaba”, kako tokom glavnog žreba, tako i tokom kvalifikacija biće korišćena tehnologija koja je uspešno testirana tokom ovogodišnjeg takmičenja.
Linijske sudije na Vimbldonu (arhivska fotografija)
Izvršni direktor Vimbldona Sali Bolton rekao je da odluka o zameni linijskih sudija nije doneta olako.
“Za promenu i uvođenje elektronskog sistema smo se odlučili nakon značajnog perioda konsultacija i analize. Posmatrajući rezultate iz prethodne godine, rešili smo da konačno napravimo važan korak u cilju svođenja grešaka na minimum”, rekao je Bolton.
Dodao je i da igrači neće osetiti razliku
“Što se igrača tiče, igraće u istim uslovima kao i do sada, koji se neće razlikovati u odnosu na ostale velike turnire”, izjavio je Bolton.
To će biti prva promena ove vrste još od 2007. godina kada su se čelnici turnira opredelili za uvođenje sistema “Oko sokolovo”.
Vimbldon je na taj način postao treći grend-slem turnir na kom neće biti linijskih sudija, nakon što su se za to odlučili u Australiji i Sjedinjenim Državama, te Rolan Garos ostaje jedini od četiri velika turnira koji i dalje veruje ljudskom oku.
Košarkaši Partizana igraju protiv Real Madrida drugi meč u novoj sezoni Evrolige.
Nova ekipa, stari rivalitet – Partizan gostuje poljuljanom Real Madridu u Evroligi
Od sastava Partizana koji je učestvovao u kultnoj plej-of seriji sa Real Madridom ostao je samo Balša Koprivica. I pored toga, sadašnjem sastavu ne treba da zafali motivacije protiv “kraljevskog klub”.
Crno-beli su otvorili evro-sezonu porazom 88:82 u Vitoriji od Baskonije. Gosti iz Beograda su u prvom poluvremenu tog duela prikazali odličnu igru, a mane su izašle na videlo u nastavku. Tajrik Džons je odigrao fenomenalno sa 22 poena i tek jednim promašajem iz igre od 10 upućenih šuteva. Vrhunsku partiju je zabeležio i veteran Brendon Dejvis sa 20 poena. Ostaje pitanje kako će se snaći protiv kvalitetnijih centara kod Reala.
U ekipi neće biti Dvejna Vašingtona, čiji je povratak iz SAD još uvek iščekuje.
“Spremali smo se da odigramo najbolju moguću utakmicu, svesni smo njihovih kvaliteta, ali i naših. Odradili smo tri dobra treninga kao pripremu za tu utakmicu i da probamo da igramo kao poslednji meč. U Vitoriji nam je nedostajalo koncentracije do kraja meča”, rekao je trener gostiju Željko Obradović.
Real Madrid je nedovoljno dobro započeo sezonu za svoje, najviše moguće standarde. Posle trijumfa nad Barselonom u polufinalu Superkupa Španije im je Unikaha oduzela prvi trofej u sezoni. Usledili su iznenađujući porazi od Korunje u La Ligi (86:85) i Bajerna u Minhenu (97:89). Samopouzdanje je podigao pozitivna ishod u susretu sa Saragosom (101:95).
I baš pred meč u kom se očekuje adekvatan odgovor na poraz od Bajerna, desi se kratkotrajna drama sa Fakundom Kampacom u glavnoj ulozi. Realov startni plejmejker je prvobitno bio suspendovan zbog preimpulsivne reakcije u finišu duela u Minhenu, ali je ta odluka Evrolige poništena noć pred meč nakon uložene žalbe kluba.
Oba prošlosezonska susreta pripali su Realu – 91:75 u Madridu i 88:76 u Beogradu.
Da je Partizan održao prednost u Vitoriji i slavio na gostovanju, sad bi bio još rasterećeniji protiv domaćina pod većim pritiskom. Željko Obradović može da odigra na kartu bolje atmosfere u ekipi, naspram iskustva, kvaliteta, ali i stega u sastavu Ćusa Matea.
Španski teniser Rafael Nadal najavio je da će se povući nakon finala Dejvis kupa.
Nadal je u video snimku koji je okačio na svom X nalogu obavestio javnost o odlasku u penziju.
U poruci se “zahvalio svima” na više svetskih jezika, među kojima je bio i srpski.
“Realnost je da su poslednje dve godine bile teške i da nisam mogao da igram bez ograničenja. To je teška odluka, koja mi je oduzela vreme, ali u ovom životu sve ima početak i kraj. Mislim da je pravo vreme da se okonča ono što je bila duga i mnogo uspešnija karijera nego što sam ikada mogao zamisliti”, počeo je Nadal.
Španac će se povući posle finalnog turnira Dejvis kupa koji će biti održan od 19. do 24. novembra u Malagi.
“Veoma sam uzbuđen što će mi poslednji turnir biti finale Dejvis kupa gde ću predstavljati svoju zemlju. Mislim da sam obrnuo ceo krug, jer mi je jedan od prvih uspeha u karijeri bilo igranje u finalu Dejvis kupa u Sevilji 2004. godine”, naveo je Nadal.
Istakao je da je veoma srećan zbog stvari koje je doživeo tokom igračke karijere.
“Želim da se zahvalim celoj teniskoj industriji. Svima koji su deo ovog sporta, svim svojim kolegama, posebno mojim najvećim rivalima. Proveo sam mnogo sati sa njima i proživeo mnogo trenutaka koje ću pamtiti ceo život”, dodao je Nadal.
Tokom karijere je osvojio 92 titule, od čega 22 na grend-slem turnirima, a čak 14 puta podizao je trofej namenjen osvajaču Rolan Garosa.
Takođe je osvojio zlatne medalje na Olimpijskim igrama, i to u pojedinačnoj konkurenciji i u dublu, kao i pet Dejvis kupova.
U novom izveštaju se navodi da je rast prosečnih traženih zakupnina širom Kanade prošlog meseca usporio na najnižu stopu od oktobra 2021. godine, na 2,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Izveštaj Rentals.ca i Urbanation navodi da je prosečna tražena stanarina iznosila 2.193 dolara za septembar, što je peti mesec zaredom da se godišnja stopa usporava u odnosu na majski rast od devet posto.
Predsednik urbanizma Shaun Hildebrand kaže da kirije u Kanadi rastu najsporijim tempom u skoro tri godine, što pripisuje padu upisa stranih studenata za otprilike polovinu s rekordnih.
Međutim, renta je i dalje za 13,4 posto veća nego pre dvije godine i 25,2 posto viša nego pre tri godine, navodi se u izveštaju.
Najveći pad godišnje rente u Ontariju i BC -u
Ontario i BC zabeležili su najznačajnije godišnje padove kirije, pri čemu je Ontario belezio prosečne cene zakupnina za stanove 4,3 posto na 2.380 dolara, a provincija na zapadnoj obali beleži pad od 3,2 posto na 2.570 dolara.
Zakupnine su porasle za 23,5 posto u Saskatchewanu, što ga čini najbrže rastućom provincijom u zemlji u smislu cene.
Po gradovima, najam stanova je opao u Vankuveru, Torontu, Kalgariju i Montrealu, dok je Ottawa zabeležila blagi rast. Kako sve više Kanađana traži zajednički smeštaj u potrazi za pristupačnijim opcijama, cena je takođe rasla, a najam zajedničkog smeštaja raste za 6,9 posto godišnje.
Ustaški poglavnik i šef Nezavisne Države Hrvatske Ante Pavelić, saradnik nacističkog vođe Adolfa Hitlera i predvodnik genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima, mogao bi da bude upisan kao „žrtva komunizma“ u Memorijalnom centru u Otavi, piše portal geopolitika.news.
Odeljenje za kanadsku baštinu suočava se sa ozbiljnim izazovima vezanim uz Memorijal žrtvama komunizma, koji bi trebao da sadrži 553 imena.
Prema vladinim dokumentima, između 50 i 60 imena, za sada, potencijalno je povezano sa nacističkim režimom ili su imali veze sa fašističkim grupama.
Spomenik je trebao biti otkriven u novembru 2023, ali planovi su pomereni nakon što su članovi kanadskog parlamenta odali počast Jaroslavu Hunki, ukrajinskom vojniku iz divizije Vafen-SS Galicija.
Ovaj incident osramotio je Kanadu, pa je saopšteno da datum otkrivanja Memorijala još nije dogovoren, te da se sprovodi „pregled komemorativnih elemenata“.
Žaime Kirzner-Roberts, viša direktorka Centra prijatelja Simona Vizentala, napomenula je da ova organizacija već godinama izražava zabrinutost zbog uključivanja nacističkih ratnih zločinaca u memorijalni spomenik.
– Utvrđeno je da je više od polovine pojedinaca komemorisanih na spomenik možda bilo u nacistiškim redovima ili da su bili saradnici nacista – navodi ona.
Izveštaji su pokazali da su mnogi antikomunistički i antisovjetski borci takođe bili aktivni saradnici nacista, što su kanadski zvaničnici iz Global Affairs Canada naglašavali već 2021. godine.
Privatne donacije za spomenik uključivale su imena osoba kao što su Roman Šuhevič, ukrajinski nacionalista i saradnik nacista, te Ante Pavelić, vođa nacističkog marionetskog režima u Hrvatskoj – napominje „Geopolitika“.
Funkcioneri koji su zadužen za Memorijani centar u Otavi primetili su da je niz unosa imena koji su predložena za Memorijal, možda, u nekom svojstvu povezana sa fašističkim i nacističkim organizacijama.
Prošle godine u svetu u sektoru obnovljivih izvora energije otvoreno je rekordnih 2,5 miliona novih radnih mesta, od čega najviše u Kini, navodi se u najnovijem izveštaju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) i Međunarodne organizacije rada (ILO).
Zaposlenost u sektoru takođe je geografski vrlo neravnomerno raspoređena.
Broj radnih mesta širom sveta u sektoru obnovljivih izvora energije porastao je za 18 odsto, s 13,7 miliona u 2022. na 16,2 miliona prošle godine.
U Kini, gde će 2023. biti instalirano gotovo dve trećine novih svetskih solarnih i vetroelektrana, prošle godine je u sektoru obnovljivih izvora energije otvoreno 1,84 miliona radnih mesta.
Zajednički izveštaj IRENA iz Abu Dhabija i ILO, organizacije Ujedinjenih nacija sa sedištem u Rimu, pokazuje nejednaku raspodelu svetske radne snage. Kina sa 7,4 miliona radnih mesta predstavlja 46 odsto svih poslova u sektoru.
Slede EU sa 1,8 miliona, Brazil sa 1,56 miliona te SAD i Indija s gotovo milion radnih mesta u sektoru obnovljivih izvora energije.
U Africi je, prema izveštaju, prošle godine bilo samo 324.000 radnih mesta u tom sektoru, iako kontinent ima „ogroman potencijal za obnovljive izvore“.
Brzorastuća potražnja energetske tranzicije
„Energetska tranzicija i njena socio-ekonomska dobit ne bi trebalo da se zasniva na jednoj ili dve regije“, rekao je izvršni direktor IRENA Francesco La Camera.
U izveštaju se takođe navodi da su solarne ćelije najveći poslodavac sa 7,2 miliona radnih mesta u svetu, uključujući 4,6 miliona u Kini.
Tekuća biogoriva zapošljavaju 2,8 miliona ljudi, od čega trećinu u Brazilu, dok su poslovi u hidroelektranama neznatno smanjeni s 2,5 miliona 2022. na 2,3 miliona u odnosu na prošlu godinu.
U području energije vetra, Kina i Evropa čine 52, odnosno 21 odsto od 1,5 miliona globalnih radnih mesta.
Dve organizacije su takođe istakle da političari moraju podržati mere prema većoj raznolikosti radne snage i ravnopravnosti polova kako bi se odgovorilo na rastuću potražnju energetske tranzicije.
Najviši stambeni neboder na svetu biće izgrađen u Brazilu, u gradu Balneario Kamborio, u saveznoj državi Santa Katarina. Projekat nazvan „Kula Sena“ biće izgrađena u čast legendarnog brazilskog vozača Ajrtona Sene.
Grad Balneario Kamborio nalazi se u blizini Porto Alegrea, na jugu Brazila, i gradnjom „Kule Sena“ trebalo bi da uđe u istoriju, jer će novoizgrađena kula biti visoka 509 metara. Inače, ovaj grad, koji je na samoj obali, poznat je širom sveta po visokim zgradama i arhitekturi koja je promenila globalni pejzaž.
Vest su objavili članovi porodice vozača Formule 1 i građevinska kompanija FG Empreendimentos. Očekuje se da izgradnja kule počne krajem 2025. godine.
Agencija navodi da je Senin toranj (kulu) dizajnirala njegova rođaka i umetnica Lalali Sena. Dizajnom odaje počast ujakovom „herojskom putovanju“, pri čemu kula predstavlja simboličnu raskrsnicu između materijalnog i nebeskog sveta.
Ova metafora je vidljiva kroz tanku, staklenu formu zgrade i fasadu sa trakastim svetlima koje će se protezati do krune tornja, štrčeći prema gore i doprinoseći njenom kultnom izgledu.
Toranj će imati tehnološki najnoviji sistem za smanjenje vibracija koje nastaju zbog jakih vetrova, kao i najviše standarde održive arhitekture i energetske efikasnosti.
Prema projektu, toranj bi trebalo da bude visok između 500 i 509 metara, pa će svojom visinom nadmašiti najviši stabeni soliter u Njujorku u Central parku (Central Park Tower), koji je visok 472 metra.
Prizemlje kao i niži spratovi zgrade namenjeni su prostoru za zabavu i restoranima. Zgrada će imati i prostor koji je posvećen Ajrtonu Seni. Na najvišem spratu nalaziće se vidikovac.
Čuveni vozač Formule 1 Ajrton Sena poginuo je 1. maja 1994. godine u trci za Veliku nagradu San Marina u 34. godini. Na stazi u Imoli Vilijamsovim bolidom pri brzini od nešto više od 200 kilometara na čas, udario je u zid na krivini Tamburelo.
Dva istraživača iz Masačusetsa dobila su Nobelovu nagradu za medicinu. U pitanju su američki profesori Viktor Ambros i Gari Ruvkun koji su nagrađeni danas za otkriće mikroRNA, sićušnih delova genetskog materijala koji menjaju način na koji geni funkcionišu na ćelijskom nivou, a što bi moglo dovesti do novih načina lečenja raka.
Nobelov komitet je saopštio da je njihovo otkriće „dokazano od fundamentalnog značaja za to kako se organizmi razvijaju i funkcionišu.“
Viktor Ambros je sproveo istraživanje koje ga je dovelo do nagrade na Harvard univerzitetu. Trenutno je profesor prirodnih nauka na Medicinskom fakultetu Univerziteta Masačusets u Vusteru. Ambros je rođen u Hanoveru u Nju Hempširu. Doktorirao je na Tehnološkom institutu Masačusetsa (MIT) 1979. godine.
Ruvkun je sproveo istraživanje u Opštoj bolnici Masačusets i na Harvard Medicinskom fakultetu, gde je profesor genetike. Ruvkun je rođen u Berkliju u Kaliforniji. Doktorirao je na Harvardu 1982. godine.
Nobelova nagrada za medicinu (Christine Olsson/TT News Agency via AP)
Tomas Perlman, generalni sekretar Nobelovog komiteta, rekao je da je razgovarao sa Ruvkunom telefonom neposredno pre objave u ponedeljak ujutru.
„Prošlo je mnogo vremena pre nego što se javio na telefon i zvučao je veoma umorno, ali je vrlo brzo postao uzbuđen i srećan kada je shvatio o čemu se radi,“ rekao je Perlman.
mikroRNA
Ambros i Ruvkun, kako je objasnila Nobelova skupština, u početku su bili zainteresovani za gene koji kontrolišu vreme različitih genetskih procesa, osiguravajući da se tipovi ćelija razvijaju u pravo vreme.
Kako bi to istražili, proučavali su dve mutantne vrste crva koje se obično koriste kao modeli u naučnim istraživanjima. Njihov cilj je bio identifikovanje mutiranih gena odgovornih za ove crve i ulogu tih gena. Mehanizam koji su na kraju otkrili – regulacija gena pomoću mikroRNA – omogućio je organizmima evoluciju tokom stotina miliona godina.
Nobelov komitet je rekao da je otkriće Ambrosa i Ruvkuna na kraju „otkrilo novu dimenziju regulacije gena, koja je ključna za sve složene oblike života.“
MikroRNA su otvorile nove pristupe naučnicima za lečenje bolesti poput raka, jer pomažu u regulaciji kako geni funkcionišu na ćelijskom nivou, prema rečima dr. Kler Flečer, predavača molekularne onkologije na Imperijal koledžu u Londonu.
Nobelova nagrada za medicinu (Christine Olsson/TT News Agency via AP)
Flečer je rekla da mikroRNA daju genetske instrukcije ćelijama da stvaraju nove proteine, a da postoje dva glavna područja gde mikroRNA mogu biti korisne: u razvoju lekova za lečenje bolesti i kao biomarkeri.
„MikroRNA menja način na koji geni u ćelijama funkcionišu,“ rekla je Flečer, koja je spoljašnji stručnjak i nije povezana sa Nobelovom nagradom.
„Na primer, kod raka, imamo određeni gen koji prekomerno radi, možda je mutiran i radi previše,“ objasnila je. „Možemo uzeti mikroRNA za koju znamo da menja aktivnost tog gena i isporučiti tu specifičnu mikroRNA ćelijama raka kako bismo sprečili da mutirani gen ima svoj učinak.“
Flečer je dodala da su u toku klinička ispitivanja kako bi se videlo kako mikroRNA pristupi mogu pomoći u lečenju raka kože, ali da još uvek nema odobrenih lekova od strane regulatornih tela. Očekuje da bi to moglo da se dogodi u narednih pet do deset godina. Ona je rekla da mikroRNA predstavljaju novi način kontrole ponašanja gena kako bi se lečile i pratili različiti poremećaji.
Nobelova nagrada za medicinu (AP Photo/Jacquelyn Martin, File)
„Većina terapija koje trenutno imamo cilja proteine u ćelijama,“ rekla je. „Ako možemo intervenisati na nivou mikroRNA, otvara se potpuno novi način razvijanja lekova i kontrole aktivnosti gena čiji se nivoi mogu promeniti kod bolesti.“
Nobelove nagrade
Prošle godine, Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu dobili su Katalin Kariko i Amerikanac Dru Vajsman za otkrića koja su omogućila kreiranje mRNA vakcina protiv COVID-19, ključnih za usporavanje pandemije.
Nagrada nosi novčani dobitak od milion dolara iz fonda koji je ostavio tvorac nagrade, švedski pronalazač Alfred Nobel. Ova objava započela je ovogodišnju sezonu dodela Nobelovih nagrada.
Nobelove objave se nastavljaju sa nagradom za fiziku u utorak, hemiju u sredu i književnost u četvrtak. Nobelova nagrada za mir biće objavljena u petak, a Nobelova memorijalna nagrada za ekonomske nauke 14. oktobra.
Laureati su pozvani da prime svoje nagrade na ceremonijama 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti.