14.1 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1490

Džastin Trudo se na današnjim izborima u Kanadi bori za politički opstanak

0
premijer kanade

Aktuelni premijer je izgubio mnoge argumente koje je koristio u prošloj kampanji pošto više ne može s pozicije autsajdera da obećava da će uzdrmati zemlju i promeniti je na bolje

Шансе да Трудоова странка добије већину на изборима знатно су опале после низа скандала.

Kanadski premijer Džastin Trudo na današnjim parlamentarnim izborima bori se za svoj politički život pošto je njegov status zvezde liberalne politike u senci niza skandala i kritika o neispunjenim očekivanjima, ocene su medija koje prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Ankete pokazuju da bi Trudo mogao izgubiti na izborima od konzervativaca ili  makar da neće dobiti većinu u parlamentu, zbog čega bi morao da se oslanja na opozicione partije kako bi ostao na vlasti, ukazuje Asošiejtid pres (AP).

Još od 1935. godine se nije dogodilo da kanadski premijer u prvom mandatu izgubi u pokušaju da dobije drugi mandat, ističe agencija, uz ocenu da je kombinacija skandala i visokih očekivanja ugrozila šanse Trudoa da dobije drugi mandat na čelu vlade, prenosi Beta.

Trudoov otac Pjer je došao na vlast 1968. na talasu „trudomanije” i mada je loše prolazio u anketama četiri godine kasnije, ipak je vodio Kanadu 16 godina, postavši liberalna ikona. Džastin Trudo je, podvlači AP, vratio zemlji liberalni identitet 2015, posle skoro 10 godina vladavine konzervativaca i smatran je svetionikom nade za liberale u eri predsednika SAD Donalda Trampa.

Najveći rival Trudoa na izborima je lider konzervativaca Endru Šir, karijerni političar, kojeg u njegovoj partiji opisuju kao bezbojnog, ali i kao protivotrov Trudoovoj razmetljivosti. Šir obećava da će ukinuti karbonski porez i smanjiti potrošnju što bi uključilo pomoć inostranstvu, za 25 odsto. Ali i on ima svoje probleme, ukazuje AP, pošto je optužen da je doterivao svoju biografiju i da ima dvojno američko-kanadsko državljanstvo.

Šanse da Trudoova stranka dobije većinu u parlamentu posle izbora znatno su opale posle niza skandala, piše Fajnenšal tajms, ukazujući da je Trudoova silazna putanja počela skandalom zbog kojeg je tražio ostavku ministarke pravde.

Ministarka Džodi Vilson-Rejbold je rekla da je bila pod pritiskom premijera da odustane od procesa protiv kvebeške kompanije SNC Lavalin, što je Trudo negirao, ali i rekao da ministarka treba da podnese ostavku ako misli da je pod pritiskom.

Prva kanadska ministarka iz starosedelačkih naroda je potom podnela ostavku. Epizoda je osnažila kritike koje su pratile Trudoa tokom prvog mandata – da je arogantan i da nije progresivan koliko tvrdi da jeste, navodi Fajnenšal tajms.

Poslednji skandal je izbio početkom izborne kampanje kada su se pojavile slike Trudoa iz mladosti kada se maskirao u crnca bojenjem lica u crno, nošenjem crnačke odeće i turbana, ukazuje Fajnenšal tajms.Trudo je izgubio i podršku aktivista za zaštitu životne sredine za koje je bio simbol nade kada je došao na vlast 2015. godine, ukazuje agencija Frans pres, navodeći da je nacionalizacija naftovoda 2018. jedan od većih izvora kritika Trudoa.

Vlada je od američke kompanije kupila sporni naftovod, koji povezuje Albertu s Britanskom Kolumbijom na severozapadu Kanade, uz obećanje da će profit investirati u zelenu tehnologiju. Mnogi kanadski borci za životnu sredinu, međutim, taj Trudoov potez vide kao izdaju, što bi mu moglo odneti ključne glasove na izborima.

Četiri godine posle entuzijazma koji je izazvao Trudo, uzbuđenje liberalnim premijerom je preraslo u frustraciju i apatiju, ocenjuje Gardijan, uz konstataciju da je Trudoov progresivni sjaj umrljan i istrošen.

Trudo je izgubio mnoge argumente koje je koristio u prošloj kampanji, pošto više ne može s pozicije autsajdera da obećava da će uzdrmati Kanadu i promeniti je na bolje, ukazuje britanski list, dodajući da iznenađujući uspon Džagmita Singa, lidera Nove demokratske partije s levog centra, može odneti glasove mladih onda kada su najpotrebniji Trudou.

Suočen s mogućnošću da izgubi parlamentarnu većinu, premijer je bio primoran da krene u napade i razmenjuje oštre reči sa Širom i Singom. Ta strategija, međutim, daleko je od njegove pređašnje optimističke kampanje, što bi moglo otuđiti mlade glasače, prenosi Gardijan upozorenja analitičara.

Gardijan ističe da je Sing uspeo u nečemu što je sad van Trudoovog domašaja: inspirisao je mlade glasače s izgledima za promenu. Utoliko, onima koji nisu spremni da premijeru oproste neispunjena obećanja, Sing i nove demokrate deluju kao privlačna alternativa.

Prema anketama, liberali imaju oko 32 odsto, konzervativci oko 30, a Nova demokratska partija oko 18 odsto.

Mada većina anketa predviđa tesnu trku čiji bi ishod mogla biti manjinska vlada koju bi vodili liberali ili konzervativci, moguće je da na rezultat utiče taktičko glasanje birača, ukazuje Bi-Bi-Si.

Kanada ima jednokružni većinski sistem, objašnjava britanski servis, dodajući da se u slučaju da nijedna stranka nema većinu u parlamentu najčešće obrazuju manjinske vlade, dok su koalicione vlade veoma retke.

Moguće je da konzervativci dobiju najviše mesta na izborima, ali da Trudo dobije podršku drugih partija, ističe Bi-Bi-Si i navodi da je lider Nove demokratske partije Sing rekao da će razmotriti koaliciju s liberalima ako konzervativci pobede.

S druge strane, ukazuje Bi-Bi-Si, na kanadskim izborima je taktičko glasanje veoma često – glasači tako ne glasaju za svoje favorite već za partiju koja ima više šanse da obrazuje vladu ili da poraze stranku koju ne vole.

IZVOR:POLITIKA.RS

http://www.politika.rs/sr/clanak/440232/Dzastin-Trudo-se-na-danasnjim-izborima-u-Kanadi-bori-za-politicki-opstanak

Zvezdina treća sreća na Ostrvu

0

Fudbaleri Crvene zvezde će u trećem kolu pred sobom imati protivnika koji beleži neke od najgorih rezultata u skorijoj istoriji, ali će im zadatak i dalje biti težak.

Šampion Srbije se u trećem kolu Lige šampiona, u utorak od 21.00, sastaje sa Totenhemom u Londonu u trećem koli Grupe B.Crveno-bela četa u meč sa “pevcima” ulazi posle šest uzastopnih trijumfa, od kojih je jedan došao u Ligi šampiona, rezultatom 3:1 protiv Olimpijakosa u prethodnom kolu.

Ipak, pobede koje je ostvarila ekipa Vladana Milojevića, izuzev te protiv “braće” iz Grčke, došle su protiv ekipa koje su nekoliko rangova ispod narednog protivnika po kvalitetu.Protivnika koji poseduje kvalitet i koji u meč ulazi kao ogroman favorit iako je u prva dva kola ostvario lošiji učinak i u poslednjih 11 mečeva ima samo dve pobede.

Loša forma aktuelnog vicešampiona Evrope donekle je prouzrokovana turbulentnom predsezonom ukrašenom velikim brojem glasina.Velika dilema bila je oko jednog od najboljih vezista sveta Kristijana Eriksena letos, koji je bio na pomolu prelaska u Real Madrid u koji je, kako se moglo zaključiti, želeo da ode.

Photo by Catherine Ivill/Getty Images

Takođe se pričalo i o odlasku menadžera Maurisija Poćetina, koji je bio povezivan sa Madriđanima nekoliko puta, a prema pisanju britanskih medija bio je blizu odlaska u Mančester junajted.Kada je otkucao poslednji čas prelaznog roka u Premijer ligi Spursi nisu promenili kostur tima i zadržana je ekipa koja je bila na korak od “ušatog” trofeja prošle sezone, ali usledili su novi problemi.

Veliko i skupoceno pojačanje Đovano Lo Selso jedva da je uspeo da odigra neke minute jer se ubrzo povredio, Eriksen je u par navrata iz nepoznatih razloga bio izostavljen iz rotacije, dok je Hari Kejn zakazao, a Hjeun-Min Son bio suspendovan za prva tri kola.Usledila je verovatno medijski napumpana priča oko neslaganja i netrpeljivosti iz svlačionice.

Naime, kako su neki mediji u Engleskoj preneli, Jan Vertongen se nabacivao ženi Kristijana Eriksena, između Danca i Belgijanca došlo je do verbalnog i fizičkog sukoba, a u sve se umešao Kejn koji je želeo da prebije Vertongena.Tim verovatno netačnim spekulacijama doprinelo je izostavljanje Vertongena, dugo standardnog defanzivca, iz prve postave Spursa, što je Poćetino objasnio kao “taktičku zamisao”.

Rezultati ekipe su bili propratno loši kao i naslovi kojima su kitili “pevce”.Poraz od Njukasla na domaćem terenu, ispadanje od Kolčestera, četvrtoligaša, u Liga kupu, debakl protiv Brajtona i poraz od 3:0, najskorije remi sa Votfordom na domaćem terenu…Ali, jedan poraz smo preskočili. Poraz koji je zatresao fudbalsku javnost i društvene mreže.

Dok je Crvena zvezda činila preokret protiv Olimpijakosa na skoro pa punoj “Marakani”, Totenhem je na domaćem terenu doživeo jednu od većih blamaža engleskog fudbala.Nakon što je ovaj isti klub 1995. godine postavio rekord po broju primljenih golova za jedan engleski u UEFA takmičenja porazom od Kelna sa 8:0 u Intertoto kupu, istorija je ponovo ispisana.

Spursi su porazom od Bajerna rezultatom 7:2 “poboljšali” svoj rekord i usput postavili klupsi kao najubedljiviji poraz u poslednjih 137 godina na domaćem terenu.

So na ranu dolio je Serž Gnabri, bivši fudbaler ljutog rivala Arsenala, koji je postigao četiri gola i posle meča se oglasio porukom “da je London crven”.Međutim, ništa nije gotovo za “pevce”, ili, kako Britanci vole da kažu, nije gotovo dok debela žena ne zapeva.

Iako su iza njih katastrofalni rezultati ekipa Marusija Poćetina i dalje poseduje zavidan kvalitet i u svojim redovima ima neke vrhunske fudbalere.Za meč sa Zvezdom bi trebalo da bude spreman Dele Ali, koji je ove sezone bio ili užasan ili povređen, a kojem je potrebno samo par dodira sa loptom da nadigra i najbolje svetske odrane.

Zvezda će imati pomoć u vidu peha francuskog golmana Uga Ljorisa, koji je u jednom premijerligaškom meču doživeo prelom šake, pa će umesto njega na golu biti nesigurni i neiskusni Gazaniga.

Neki od fudbalera Zvezde se neće po prvi put sastati sa Totenhemom, već su to učinila njih trojica.Radživ van La Para, koji je nedavno došao iz doskorašnjeg premijerligaša Hadersfilda, protiv Totenhema igrao je veliki broj puta. Hose Kanjas je to uradio noseći dres Svonsija sezone 2013/14, dok je Marko Marin izašao na teren u odori Čelsija godinu dana ranije.

Photo by Alexander Hassenstein/Bongarts/Getty Images

Vladan Milojević će protiv Totenhema voditi Zvezdu 40. put u evropskim utakmicama i pred sobom će imati jedan od najtežih zadataka u još mladoj karijeri.

Crveno-beli će biti oslabljeni odsustvom Ričmonda Boaćija, koji nije uspeo da se oporavi od povrede, ali će u napadu imati dve opcije koje bi trebalo da nadomeste njegov izostanak, Milana Pavkova i Tomanea.Statistika Totenhema protiv srpskih klubova je zavidna – imaju pet pobeda i samo jedan poraz.

Najskorije su trijumfovali u grupnoj fazi Lige Evrope sezone 2014/15 rezultatom 1:0 na domaćem terenu, a jedini poraz u istoriji od naših klubova doživeli su 1972 – upravo od Crvene zvezde.Crveno-beli su tada, u nokaut fazi Kupa UEFA, savladali Spurse rezultatom 1:0 na “Marakani”, ali nisu uspeli da ih eliminišu jer su prethodno u Londonu pretrpeli duplo ubedljiviji poraz.

Zvezdini fudbaleri u ponedeljak putuju u London, gde će stići u ranim popodnevnim časovima. Trening će odraditi uveče, kada će se novinarima obratiti trener Vladan Milojević.Utakmica je na programu na novom Totenhemovom stadionu na severu Londona u utorak od 20 časova po lokalnom, a 21 čas po srednjeevropskom vremenu.

Selekcija za koju će se šef stručnog štaba crveno-beli odlučiti i dalje je nepoznata i sve pozicije su otvorene, izuzev onih koje zauzimaju Marko Marin, Miloš Degenek, i Milan Borjan.Iako su forma, atmosfera, pritisak i još neke stvari na strani Zvezde, pred utakmicu moramo ostati realni i zaključiti da je Totenhem i dalje veliki favorit i da će šampion Srbije bodove najverovatnije morati da traži u Beogradu, u grotlu “Marakane”.

U dobar rezultat i pravi trenutak za tako nešto veruje i Degenek.”Znamo koliko su naši rivali kvalitetni, ali mi sigurnim korakom vraćamo Crvenu zvezdu tamo gde pripada, među evropsku elitu. Sigurno ni našim rivalima nije lako pred susret sa nama. Idemo u London da se još jednom što bolje pokažemo u Ligi šampiona. Igramo sa prošlogodišnjim finalistom tog takmičenja i niko ne očekuje lak posao. Mnogo se kod nas priča o krizi Totenhema, ali posle serije loših rezultata sigurno će i oni pristupiti meču maksimalno ozbiljno”, rekao je Degenek pred put u London.

Da je savršen trenutak da se igra protiv ekipe kao što je Totenhem – jeste. Ali, to je i dalje Totenhem, ekipa koja je u ne preterano promenjenom sastavu pre manje od šest meseci igrala finale Lige šampiona.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/sport/teme/luka-nikolic.php?yyyy=2019&mm=10&nav_id=1606204

Srbija u NAJJAČEM sastavu za finale Dejvis kupa: Nole, vodi nas do titule!

0

Ne sumnjam da imamo kvalitet da iznenadimo svaku reprezentaciju”, poručio je srpski selektor Nenad Zimonjić.Sada je i zvanično!

Najbolji teniser sveta Novak Đoković predvodiće nacionalni tim Srbije na finalnom turniru Dejvis kupa u Madridu, saopštio je danas selektor Nenad Zimonjić.Za Srbiju će na finalnom turniru Dejvis kupa, od 18. do 24. novembra, igrati još i Dušan Lajović, Filip Krajinović, Viktor Troicki i Janko Tipsarević.

“Lepo je da ćemo se okupiti u ovom sastavu, ja kao selektor u ovoj ulozi, a ono što je zagarantovano kao i uvek do sada su sjajna atmosfera i veliko drugarstvo među svim igračima. Najvažnije je da se podigne forma što je moguće više do početka takmičenja. 

Za Srbiju će na finalnom turniru Dejvis kupa, od 18. do 24. novembra, igrati još i Dušan Lajović, Filip Krajinović, Viktor Troicki i Janko Tipsarević.

“Lepo je da ćemo se okupiti u ovom sastavu, ja kao selektor u ovoj ulozi, a ono što je zagarantovano kao i uvek do sada su sjajna atmosfera i veliko drugarstvo među svim igračima. Najvažnije je da se podigne forma što je moguće više do početka takmičenja, da igrači ostanu zdravi, a ne sumnjam da imamo kvalitet da iznenadimo svaku reprezentaciju”, rekao je Zimonjić, prenosi Teniski savez Srbije.

U pohod na novi trofej, teniseri Srbije kreću iz Grupe A gde će se za plasman u četvrtfinale boriti protiv reprezentacija Francuske i Japana.

“Sa Japanom smo blagi favoriti, a sa Francuzima je potpuno otvoren meč zato što su oni u dublu kvalitetniji. Dejvis kup je nepredvidiv, pogotovo ovaj novi format takmičenja gde se igraju dva singla i dubl, svaki meč je podjednako važan, igra se u dva dobijena seta i svako svakog može da iznenadi”, rekao je Zimonjić.

 

Nenad ZimonjićIZVOR: MN PRESS

TIPSIN OPROŠTAJ

“Ovo će biti lepa uspomena i oproštaj na tu zlatnu generaciju obzirom da Janko više neće igrati. Poslednji turnir Tipsareviću će biti u Madridu, tako da u tom sastavu nikada više nećemo moći da budemo. Ipak, uvek smo mi zajedno i podržavamo jedni druge, verujem da bez obzira kako ko bude napuštao reprezentaciju i prekidao s karijerom, da će ostati to drugarstvo i maksimalna podrška svih”, rekao je Zimonjić.

On je naveo da će se Đoković nacionalnom timu pridružiti kad se završi masters u Londonu.

“Drago mi je da smo u ovom sastavu, žao mi je što je došlo do povreda nekih od naših igrača i kasnije zdravstvenih problema, zdravlje je najvažnije. Dejvis kup tim Srbije ima neosporan kvalitet, pored ovih igrača koji će biti u Madridu tu su Đere, Kecmanović, Milojević, Petrović, Krstin, imamo dosta igrača koji će moći da pomognu svojim prisustvom i igranjem u reprezentaciji”, rekao je Zimonjić.

Na finalnom turniru učestvuju Argentina, Australija, Belgija, Kanada, Čile, Kolumbija, Hrvatska, Francuska, Nemačka, Velika Britanija, Italija, Japan, Kazahstan, Holandija, Rusija, Srbija, Španija i SAD.

Reprezentacije su podeljene u šest grupa po tri ekipe.

Pobednici svake grupe i dve drugoplasirane ekipe sa najboljim procentom osvojenih setova, gemova i poena plasiraće se u nokaut fazu.

IZVOR:MONDO.RS

https://mondo.rs/Sport/Tenis/a1241138/Sastav-Srbije-finalni-turnir-Dejvis-kup-Djokovic-Troicki-Tipsarevic-i-Krajinovic.html

Šta smo SADA zgrešili? UEFA kaznila FSS zbog meča protiv Portugala (!?)

0

Nismo “dugo” bili na tapetu UEFA…Ovo nismo očekivali!

Disciplinska komisija Evropske fudbalske unije (UEFA) kaznila je danas Fudbalski savez Srbije (FSS) sa dve utakmice bez publike (druga uslovno), zbog propusta u organizaciji utakmice protiv Portugalije, potvrđeno je Tanjugu u FSS.

Iz UEFA za sada nije stiglo pojašnjenje odluke, ali je izvesno da će protiv Luksemburga, po principu Partizana, na tribinama moći da budu deca do 14 godina.

Prisećanje na utakmicu koja je na stadionu “Rajko Mitić” odigrana pre mesec dana (4:2 za Portugal) ne daje jasne tragove zbog čega bi UEFA mogla da kazni “orlove”, ali ne bi bilo iznenađenje da je u pitanju gomila sitnih prekršaja koji su se namnožili.

Istina, na toj utakmici protiv Portugala, kada je sudija označio kraj, jedan navijač je utrčao na teren, u pokušaju da dođe do Ronalda, ali takve stvari se često dešavaju sa CR7.

Srbija u kvalifikacijama za EURO 2020 dočekuje Luksemburg 14. novembra, a tri dana kasnije biće domaćin Ukrajini.

Od ranije je jasno da će Srbija teško direktno na EP kroz kvalifikacije, ali ko zna, možda atmosfera sa klincima na tribinama možda pomogne našim igračima da ostvare pobedu protiv Luksemburga, pošto je pitanje i koliko bi bilo publike za relativno nevažnu utakmicu protiv neatraktivnog rivala.

IZVOR:MONDO.RS

https://mondo.rs/Sport/Fudbal/a1241154/Srbija-Luksemburg-bez-navijaca-kazna-UEFA-za-FSS.html

Šta se zna o najzagonetnijoj bolesti veka

0

U svetu se povećava broj osoba sa autizmom. Godine 1985. u proseku je pet od deset hiljada osoba imalo takve razvojne smetnje, dok je danas jedna od 150 osoba autistična. Aspergerov sindrom, vrsta autizma, u proseku se javlja kod 0,06 odsto stanovništva. Međutim, u poslednje vreme broj takvih dijagnoza naglo raste — pitanje je zbog čega.

Interesovanje za Aspergerov sindrom u velikoj meri podstiču tabloidi, koji slikaju psihološke portrete masovnog ubice Andersa Brevika, ekološke aktivistkinje Grete Tunberg, pa čak i izmišljenog lika iz serije „Teorija velikog praska“, genijalnog fizičara Šeldona Kupera.

Direktor Instituta za kliničku medicinu Univerziteta „Sečenov“, psihijatar Marina Kinkuljkina smatra da je bez analiziranja stanja osobe, bez razgovora sa njom, neprofesionalno diskutovati o njenim mentalnim oboljenjima, a posebno davati komentare u medijima po tom pitanju.

„Aspergerov sindrom karakteriše zatvorenost, izraženo ograđivanje od spoljnog sveta, usredsređivanje na sopstvena interesovanja, fokusiranost na jedan zadatak, nerazumevanje za motive drugih ljudi, poremećaji u radu finih motoričkih sposobnosti, što se može s godinama normalizovati, a može se manifestovati u vidu ekscentričnih pokreta. Pritom, obolela osoba ima normalnu inteligenciju, a takve osobe su ponekad intelektualno ispred svojih vršnjaka. To daje veoma neobičnu kliničku sliku“, objašnjava doktorka.Aspergerov sindrom se dijagnostikuje klinički, a do sada nisu pronađeni biohemijski, hormonalni ili genetski markeri koji prate to stanje. Sindrom se takođe ne može otkriti ni prilikom skeniranja mozga.

Genetika u kombinaciji sa nepoznatim faktorima

Sindrom Aspergera se, poput ostalih vidova autizma, manifestuje u ranom detinjstvu i određuje celokupan razvoj čoveka. Nije isključeno da je nagli porast oboljevanja od autizma delom posledica toga što lekari drugih specijalnosti široko koriste taj termin, koji uspostavljaju dijagnozu pored psihijatara.

Deca sa Aspergerovim sindromom su fokusirana na jedan zadatak
„Ne postoji specifično lečenje. To je za ceo život. Sa detetom se vrši samo korektivni rad, kako bi se olakšalo njegovo prilagođavanje u društvu i razvijanje socijalnih veština. Takođe se radi sa roditeljima. Ponekad se određuje kompenzaciono lečenje simptoma ako je, na primer, kod osobe pogoršano raspoloženje, ili se povećala anksioznost“, kaže Kinkuljkina.

Još nisu potpuno razjašnjeni uzroci Aspergerovog sindroma. Praćenje stanja jednojajčanih blizanaca dali su povod za mišljenje da genetika igra veliku ulogu u razvoju bolesti. Identifikovano je nekoliko gena u iks hromozomu, čija su oštećenja povezana sa autizmom. To objašnjava zbog čega dečaci četiri puta češće oboljevaju od Aspergerovog sindroma — imaju jedan iks hromozom, tako da ne postoji druga kopija svih gena.Postoje i dokazi o uticaju ekoloških i imunoloških faktora koji mogu delovati zasebno ili u kombinaciji sa genetskom predispozicijom. Danas se aktivno proučava koji su toksini, na primer, iz vazduha opasni za trudnice.

Takođe se uzimaju u obzir socijalni faktori, kao što je imigracija. Finski naučnici su 2015. godine analizirali priče dece, koja su rođena od 1987. do 2005. godine, a koja su do 2007. godine dobila odgovarajući dijagnozu. Ispostavilo se da deca imigranti ne oboljevaju češće, a u određenim slučajevima čak i ređe.

Uticaj druženja na decu sa sindromomJavnost takođe zanima koliko mogu biti opasne osobe sa Aspergerovim sindromom i da li češće pokazuju sklonost ka samoubistvu. Dokaza za takve pretpostavke nema, tvrdi Marina Kinkuljkina.

Postoji veći rizik da dete sa Aspergerovim sindromom postane odbačeno i predmet nasilja u školi. Ponašanje, načini komunikacije, nemogućnost sklapanja prijateljstava odbijaju decu, zbog čega ostali učenici izbegavaju drugačije dete.

Prema istraživačima iz Francuske, komunikacija sa vršnjacima je veoma važna za decu i tinejdžere. Druženje formira emocionalni kontakt, razvija umeće komunikacije, osećaj za kolektivizam. Deca sa Aspergerovim sindromom teško izlaze na kraj sa tim. Oni vole igru prema jasnim, strogo definisanim pravilima i aktivnosti gde je potrebna minimalna interakcija sa drugim ljudima. Autistične osobe teško dešifruju ton glasa, gestove, izraze lica, govor tela. Oni bukvalno shvataju reči, ne razumeju šale, otuđeni su, imaju neprirodnu intonaciju, neobična zanimanja.

Dete sa Aspergerovim sindromom često se ponaša otuđeno u društvu druge dece
Dete sa Aspergerovim sindromom često se ponaša otuđeno u društvu druge dece

Međutim, deca sa sindromom žele da sklapaju prijateljstva i ne razumeju zašto su sama. To je često uzrok depresije i anksioznosti.

Prema istraživanju naučnika sa Kembridža, odrasle osobe sa Aspergerovim sindromom češće imaju suicidne misli nego zdrave osobe, a to je povezano i sa depresijom zbog socijalne izolacije, usamljenosti, nedostatka komunikacije i nezaposlenosti.

Ko je otkrio Aspergerov sindrom?

U prvim godinama sovjetske vlasti dečji psihijatar iz Kijeva Grunja Jefimova Suhareva osnovala je u Moskvi školu i medicinsko odeljenje za decu sa neuropsihijatrijskim problemima.

Posmatrajući šest dečaka sa mentalnim poremećajima, ona je opisala novu bolest i njene kliničke simptome 1925. godine u sovjetskom naučnom časopisu, a kasnije i u nemačkom. Ona je o bolesti govorila kao o „šizoidnoj psihopatiji“, a kasnije kao o „autističnoj psihopatiji“. Doktorka je primetila paradoksalnu kombinaciju karakteristika bolesti — visok nivo inteligencije i loše motoričke sposobnosti, a baš to su odlike Aspergerovog sindroma.

Naučna zajednica nije obratila pažnju na taj članak, pa je autističnu psihopatiju „drugi put“ otkrio austrijski psihijatar Gans Asperger 1938. godine, a nešto kasnije i njegov zemljak, koji je emigrirao u SAD, Leo Kaner. Pojedinci smatraju da su oni bili upoznati sa radom Suhareve.

Asperger „sarađivao“ sa nacistima

Aspergerovi članci su postali široko poznati na engleskom govornom području tek 1981. godine, kada su prevedeni. Pre dve godine se ispostavilo da je on sarađivao sa nacistima, iako se predstavljao kao aktivni borac protiv Trećeg rajha.

Prema tvrdnjama istoričara medicine Herviga Čeha, koji je proučavao dosad nepoznate arhive, Asperger je tokom rata radio u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Beču. On je decu sa teškim mentalnim poremećajima slao u kliniku „Am Špigelgrund“, koja je bila uključena u nacistički program eugenike i čišćenja nacije. Od jula 1940. godine do propasti nacističke Nemačke tamo je umrlo 789 dece, a mnoga od njih su ubijena.

IZVOR:SPUTNIKNEWS.COM

https://rs-lat.sputniknews.com/nauka/201910211121037357-aspergerov-sindrom-sta-se-zna-o-najzagonetnijoj-bolesti-veka/

Ministar spoljnih poslova Srbije, uručio orden Milici Pivnički Malruni

0

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić uručio je danas orden Viteza svetosavskog pacifizma bivšoj prvoj dami Kanade Milici Pivnički Malruni.

Počastvovana sam što se nalazim uz Milunku Savić, Desanku Maksimović, Nikolu Teslu, Mihajla Pupina i druge velike Srbe i Srpkinje koji su dobili orden zbog velike ljubavi prema svojoj zemlji“, rekla je Malruni.

Ona je rekla da je, iako se kao devojčica iselila iz Srbije, vaspitana u „srpskom pravoslavnom duhu“ i da ju je njen muž Brajan Malruni, 18. premijer Kanade, „naučio da se mogu voleti dve zemlje istovremeno“.

„U meni su pomireni istok i zapad“, navela je ona.

Dačić je za Malruni rekao da je „ponos Srbije“ i da srpska dijaspora predstavlja važan resurs razvoja same Srbije, ali i nezamenjiv most saradnje sa državama i narodima širom sveta.

„I kada je bila Prva dama Kanade u periodu između 1984. i 1993. godine, pa sve do danas, ostala je ponos majka Bobe i oca Dimitrija Pivničkog, ali i ponos Srbije, jer je znala kako da sačuva srpski identitet, veru i jezik, istovremeno dajući doprinos razvoju srpsko-kanadskih veza“, naveo je Dačić.

Pored ordena, Malruni je dobila i knjigu o njenoj porodici čije izdavanje je pomogla opština Novi Bečej i ikonu svetog Nikole, krsne slave Pivničkih, iz 1920. godine.

Na dodeli ordena su učenici muzičke škole Mokranjac otpevali pesmu „Tamo daleko“ u znak sećanja na srpsko-kanadsko prijateljstvo i savezništvo iz Prvog svetskog rata.

IZVOR:DANAS.RS

https://www.danas.rs/politika/dacic-urucio-orden-milici-pivnicki-malruni/

MA, KAKAV AJAKS! Partizan i ZVANIČNO ima NAJBOLJU školu u Evropi

0

CIES (Instituta za naučna istržaivanja u sportu) je obelodanio istraživanje po kome fudbalski klub Partizan ima najbolju školu u Evropi, ako se u obzir uzme broj fudbalera koji je ponikao u klubu, a igra na terenima širom Evrope. Crno-beli su “izbacili” čak 75 igrača, tri više u odnosu na holandski Ajaks, u čijoj akademiji je poniklo 72 fudbalera.Prema ovim podacima, crno-beli ove sezone u Evropi imaju šest predstavnika više nego lane čime su pretekli i Kopljanike, ali i kijevski Dinamo koji je takođe bio ispred Partizana.

Interesantno je da je, prema istraživanju CIES-a, Dinamo Zagreb peti u Evropi sa 60 “proizvedenih” igrača.

Ovako izgleda lista pet najproduktivnijih timova:

1. Partizan 75

2. Ajaks 72

3. Sporting Lisabon 63

4. Dinamo Kijev 62

5. Dinamo Zagreb 60

IZVOR:SRBIJADANAS.RS

https://www.srbijadanas.com/sport/fudbal/ma-kakav-ajaks-partizan-i-zvanicno-ima-najbolju-skolu-u-evropi-foto-2019-10-21

ŠTA TAČNO SRBIJA NASLEĐUJE OD SFRJ? Novi detalji raspodele imovine, evo ko je NAJGORE PROŠAO

0

Od ratifikacije Sporazuma o pitanjima sukcesije do danas, od raspoložive 123 nepokretnosti, nominalne vrednosti 265,9 miliona dolara, raspodeljeno je 85.Srbiji je do sada pripalo 36 nepokretnosti, a svim ostalim državama sukcesorima 49. Republika Srbija, prema Sporazumu, od navedenih vrednosti ima pravo ukupnog učešća u visini od 39,5 odsto. Bosni i Hercegovini pripada 15 odsto, Republici Hrvatskoj 23,5, Severnoj Makedoniji 8, a Republici Sloveniji 14 odsto.

Nakon poslednjeg sastanka Mešovitog komiteta za raspodelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, održanog u julu u Beogradu, Srbiji su pripale nepokretnosti bivše Jugoslavije u Ženevi (misija), Frankfurtu (generalni konzulat), rezidencija u Braziliji, ambasada i kuća u Harareu i rezidencija u Konakriju.

Iz Ministarstva spoljnih poslova kažu da je u toku i proces zajedničke prodaje objekata bivše SFRJ u Njujorku (2), Tokiju, Bonu i Bernu.

– Do sada je realizovana prodaja tri objekta – rezidencijalnog stana u Njujorku (ukupna kupoprodajna cena bila je 12,1 milion dolara), ambasade/rezidencije u Tokiju (1,85 milijardi japanskih jena – oko 15,3 miliona evra) i ambasade u Bonu (3,72 miliona evra). U procesu oglašavanja su i Stalna misija u Njujorku (na Petoj aveniji) i ambasada/rezidencija u Bernu, pri čemu je vrlo nezahvalno prognozirati u kom roku bi ovaj proces mogao da bude okončan – kažu u Ministarstvu, uz napomenu da to, u prvom redu, zavisi od lokalnog tržišta nekretnina i adekvatnosti ponuda od strane potencijalnih kupaca.

Generalni sekretar Ministarstva spoljnih poslova Srbije Veljko Odalović rekao je medijima nakon 19. sastanka Mešovitog komiteta za raspodelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, koji je održan početkom jula u Beogradu, da su stan na Petoj aveniji u Njujorku i objekat u Bernu dva najteža pitanja.

Veljko Odalović

Veljko Odalović

– Ova dva objekta imaju veliku vrednost, 40 miliona za Njujork i desetak miliona za Bern. To je za nas veliki teret jer držimo komplekse u kojima imamo po 2.500 kvadrata, a imamo malo ljudi, dok s druge strane ne možemo da investiramo jer nisu naši – naglasio je tada Odalović.

Iz Ministarstva spoljnih poslova navode da je poslednji sastanak Mešovitog komiteta za raspodelu diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ bio veoma uspešan i da odluka o raspodeli, odnosno dodeli jednog broja nepokretnosti, predstavlja prvu odluku Mešovitog komiteta takve vrste nakon više od 7 godina.

– To predstavlja dobru ilustraciju kompleksnosti donošenja ovakvih odluka – ističu iz Ministarstva.

Aneks B Sporazuma o sukcesiji odnosi se na diplomatsku i konzularnu imovinu bivše SFRJ, a nominalna vrednost 123 objekta (prema Dodatku Aneksa B) od 265,9 miliona američkih dolara, prema navodima Ministarstva spoljnih poslova ne odgovara aktuelnim tržišnim vrednostima.

Iz Ministarstva spoljnih poslova dodaju da posebno značajnu odluku sa 19. sastanka Mešovitog komiteta predstavlja odluka o “brisanju”, odnosno otpisivanju pet nepokretnosti iz Dodatka Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije za koje je nesporno utvrđeno da nikada nisu bile ili više nisu u vlasništvu bivše SFRJ.

– Reč je o zemljištu u Kanberi, rezidenciji u Velingtonu, ambasadi i rezidenciji u Varšavi i rezidenciji u Tunisu. Ova odluka predstavlja prvu odluku ovakve vrste od strane Mešovitog komiteta i dobar primer rešavanja spornih imovinsko-pravnih pitanja u nastavku procesa – kažu u ministarstvu.

U dosadašnjoj raspodeli diplomatske i konzularne imovine bivše SFRJ, Srbija je dobila ambasade u Helsinkiju, Pragu, Sofiji, Rimu, Budimpešti, Meksiku, ambasadu i rezidenciju u Atini, rezidencije u Kanberi, Londonu, Lisabonu, Otavi, Vašingtonu, Ankari, zgrade generalnih konzulata u Sidneju i Solunu, dva stana u Trstu, kuća u Ankari, plac u Istanbulu, konzularno odeljenje u Budimpešti i vojnu misiju u Berlinu. U martu 2012. Srbiji su pripali i objekti u Peruu, Venecueli, Egiptu, Ugandi, Kongu i Zambiji.

Hrvatska je dobila ambasade u Beču, Hagu i Lisabonu, rezidencije u Helsinkiju, Madridu, Stokholmu i Oslu, generalni konzulat u Torontu i dva stana u Trstu.

Bosni i Hercegovini sukcesijom su pripale ambasade u Ankari, Madridu, Otavi i Oslu, rezidencije u Budimpešti i Beču, kuća u Vašingtonu i stan u Milanu. BiH je preuzela i ambasade u Velikoj Britaniji, Keniji i Alžiru, koju deli sa Hrvatskom, a pripalo joj je i obeštećenje za objekat u Egiptu.

Sloveniji sada pripadaju rezidencija u Rimu i zgrade generalnih konzulata u Celovcu i Milanu, a Severnoj Makedoniji ambasada u Kanberi (Australija), deo diplomatsko-konzularnog predstavništva u Atini (konzularno odeljenje), generalni konzulat u Cirihu i stan u Rimu.

Iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije navode da je preostalo da se raspodeli još 28 objekata iz Dodatka Aneksa B, uključujući i jedan broj objekata koji će verovatno biti otpisan – imajući u vidu njihov sporan imovinsko-pravni status. Nakon rešavanja podele takozvanog velikog diplomatskog kompleksa u Braziliji, otvorena su i pitanja podele velikih diplomatskih kompleksa u Moskvi i Nju Delhiju.

Naredni sastanak Mešovitog komiteta načelno je planiran za prvi kvartal 2020. godine u Sarajevu

IZVOR:SRBIJADANAS.RS

https://www.srbijadanas.com/biz/vesti/srbiji-36-ambasada-i-rezidencija-bivse-sfrj-novi-detalji-sukcesije-imovine-ko-dobija-najvise-ko-samo-2019-10-21

Epidemija koja hara svetom, gora je od pušenja pakle cigareta dnevno

0

Političari u Berlinu traže da se postavi “poverenik za usamljenost”. Sve je manje druženja i socijalnih veza, a to utiče i na zdravlje. Ne radi se samo o nemačkom problemu – fenomen se posmatra od Japana do Amerike.

Svako drugo domaćinstvo u Berlinu ima samo po jednog člana. U gradu sa statusom savezne pokrajine već postoje službe za pomoć starijim osobama telefonom, profesionalno organizovane žurke za fizički kontakt sa drugim ljudskim bićima i Fejsbuk grupe za samopomoć.

A berlinski odbor Demohrišćana (CDU) kancelarke Angele Merkel sada traži da glavni grad ima – zvaničnog komesara za usamljenost.

Ne krivite društvene mreže

Društvena izolacija utiče na zdravlje i to je sve uočljivije. Američki nacionalni instituti za zdravlje kaže da rizici uključuju “visok krvni pritisak, srčane bolesti, gojaznost, oslabljeni imuni sistem, anksioznost, depresiju, pad kognitivnih sposobnosti, Alchajmerovu bolest – pa čak i smrt”.

Studija Cigna takođe je otkrila da usamljenost šteti karijeri, što dovodi do nižih plata i slabijeg napredovanja, između ostalog i zbog loše saradnje sa kolegama.

Mnogi vide uzroke u zamkama modernog života koje su stigle sa interentom, ali istraživači kažu da su uzroci zapravo dublji. U studija Cigne se navodi da se na osnovu podataka kao što su “nivo direktne interakcija među osobama, fizičko i mentalno zdravlje i ravnoteža između poslovnog i privatnog života – bolje može prognozirati usamljenost nego na osnovu podataka o korišćenju društvenih mreža”.

Bilo je teško utvrditi specifične uzroke ove krize usamljenosti, ali naučnici stručnog časopisa Psychology Today su rekli da je sve veći broj ljudi koji žive sami, kao u slučaju Berlina, jedan od mnogih faktora. Jer, čak i ako ljudi žive sa drugima, to ne mora da znači da nemaju osećaj društvene izolacije.

Poruka šefovima

Studija Cigna je kao jedno od rešenja predložila šefovima da na radnom mestu promovišu timski rad i angažovanje – to može dovesti do nekih osnovnih interakcija, poput razgovora, uspostavljanja kontakta očima i neposredne fizičke blizine sa drugima. A upravo to nedostaje usamljenim ljudima.

Berlinski CDU planira godišnji budžet u visini od 100.000 evra za finansiranje projekata za borbu protiv socijalne izolacije, navodi RBB.

Dok senat u Berlinu ne razradi i ne odobri taj plan, onima koji pate od osećaja usamljenosti psiholozi preporučuju da makar minimalno kontaktiraju sa ljudima u neposrednoj blizini, kao što su komšije, kolege, radnici u supermarketima… Savetuje im se i da provode vreme napolju i pronađu grupne aktivnosti u svom kraju.

A ako im je bas loše – onda treba razgovarati sa lekarom.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/zivot/tabu.php?yyyy=2019&mm=10&dd=20&nav_id=1606028

Krajinović u finalu Stokholma, za trofej protiv Šapovalova

0

Srpski teniser Filip Krajinović savladao je Španca Pabla Karenjo-Bustu sa 2:1 (4:6, 6:3, 6:3) u polufinalu turnira u Stokholmu. U borbi za titulu Krajinović će igrati protiv Kanađanina Denisa Šapovalova.

Filip Krajinović je nadigrao Karenjo-Bustu posle preokreta u vrlo dramatičnom meču koji je trajao dva sata i 10 minuta.

Španac je sigurno ušao u meč i prvi načinio brejk za osvajanje prvog seta, ali već u nastavku Krajinović uspeva da načini preokret, oduzme prvi servis gem 35. tenisera na listi za ubedljivo vođstvo od 3:0 koje na kraju realizuje u izjednačenje od 1:1 u setovima.

I u odlučujući set naš teniser ulazi samouvereno i osvaja ga sa 6:3 za plasman u finale turnira u Stokholmu.

Krajinović je izborio treće finale u karijeri i boriće se za prvu titulu, pošto je izgubio prethodna dva u Parizu i Budimpešti. 

U borbi za titulu Krajinović će se sresti sa Kanađaninom Denisom Šapovalovom, koji je sa 2:0 savladao Juičija Sugitu.