12.4 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1439

“Srbin pije od rođenja, pa do smrti, ali su ipak GENIJALNA NACIJA” – Ovako je Ajnštajn govorio o Srbima!

0

Jedan od najvećih fizičara i najznačajnijih ličnosti u istoriji sveta Albert Ajnštajn, doputovao je u leto 1905. u Kać, selo nadomak Novog Sada. Sa njim je došla i supruga, matematičarka Mileva Marić, i njihov 14-godišnji sin. Te godine porodica Ajnštajn provela je godišnji odmor u Novom Sadu, Kaću, Titelu i Beogradu, a potom dolaze i 1907. i 1913. godine.Boraveći u Novom Sadu, Kaću, Titelu i Beogradu Ajnštajn je otkrio čari srpske kafane i zaključio da su Srbi genijalan narod. Otkad se susreo sa Srbima prestao je da veruje i lekarima i medicini, zbog toga što su protiv alkohola.

U monografiji prof. Desanke Đurić-Trbuhović “U senci Alberta Ajnštajna”, njihov boravak u Kaću ovako je opisan:

– U kući Marićevih su svečano dočekani i tu su povazdan dolazili rođaci i poznanici da pozdrave Milevu i vide njenog muža i sina. Albert se ponašao prirodno i ležerno, nosio je svog sina na leđima po Novom Sadu. Razgovori su bili živi, samo Milevina majka nije mogla da se sporazumeva sa zetom, jer nije govorila nijedan strani jezik.

Albert Ajnstajn

Albert Ajnstajn

Tvorac teorije relativiteta bio je nekoliko puta u Novom Sadu. Bio je i u Beogradu, a u pomenutoj knjizi je Ajnštajnov boravak, 1907. godine, na osnovu svedočenja savremenika, jednostavno prikazan:

– Imao je dugačku neurednu kosu, radostan i nasmejan, nosio je sina na ramenu po novosadskim ulicama. To je bunilo novosadsku sredinu, koja je cenila samo konvencionalan red i ustaljenu učtivost, od čega je on celom svojom pojavom odstupao, pa su ga nazvali “onaj šašavi Marićev zet”. Studenti su se okupljali oko njegovog stola u kafani “Eržebet Kiralj”, gde je voleo da dolazi.

Dva sina Mileve i Alberta Ajnštajna Hans-Albert i Eduardo, krštena su u pravoslavnoj Nikolajevskoj crkvi u Almašu kraj Novoga Sada 21. septembra 1913. godine, kao i njihova kćerka Lizerl (Ljubica).

U jednom od kafanskih razgovora, Ajnštajn je kazao:

– Ja više ne verujem ni lekarima, ni medicini, ni bilo čemu, jer oni su protiv alkohola. Srbin pije od rođenja, pa do smrti, kako se rodi, kako raste, kad putuje, kad se ženi, kad se sahranjuje, pa ipak su Srbi genijalna nacija. Ja ih tako cenim prema mojoj ženi.

IZVOR:SRBIJADANAS.RS

https://www.srbijadanas.com/vesti/srpska-istorija/kako-je-ajnstajn-govorio-o-srbima-srbin-pije-od-rodenja-pa-do-smrti-ali-su-ipak-genijalna-nacija-2019-12-03

AIR SRBIJA DOBILA NAJVIŠE OCENE OD SVIH KOMPANIJA U REGIONU

0

Er Srbija ponovo je potvrdila lidersku poziciju u regionu osvojivši najbolje ocene među kompanijama jugoistočne Evrope u kategorijama bezbednosti i proizvoda

Air Srbija dobila najviše ocene od svih kompanija u regionu

Prema analizi portala za rejting u oblasti civilne avijacije AirlineRatings.com, srpski nacionalni avio-prevoznik ocenjen je sa maksimalnih sedam zvezdica za bezbednost i uvršten među najbezbednije avio-kompanije, dok su kompletan proizvod i usluga ocenjeni sa pet zvezdica što je najbolji rezultat u regionu jugoistočne Evrope.

“To što smo sačuvali lidersku poziciju u jako oštroj konkurenciji i drugu godinu zaredom dobili najbolje kombinovane ocene pokazuje da idemo u dobrom smeru i da spadamo u red najboljih kompanija u ovom delu sveta. Iako smo zadovoljni, nastavljamo da unapređujemo ponudu, jer samo tako možemo da ispratimo povećanu tražnju koja u poslednjem kvartalu prevazilazi sve rekorde od kada poslujemo. Uveren sam da će sve ono što pripremamo u narednom periodu rezultirati još boljim ocenama stručne javnosti, ali i još većim zadovoljstvom putnika“, izjavio je generalni direktor Er Srbije Dankan Nejsmit.Er Srbija je, uz iste ocene kao u tekućoj, i 2018. godine bila najbolje ocenjena kompanija u regionu. Kao najbolju avio-kompaniju za 2020. godinu portal AirlineRatings.com izabrao je Er Nju Ziland, dok je prošlogodišnji pobednik Singapur erlajns osvojio prestižnu nagradu za prvu klasu. Katar Ervejz dobitnik je dva priznanja – za najbolji ketering i najbolju biznis klasu.

IZVOR:KAMATICA.RS

https://www.kamatica.com/pr-sadrzaj/air-srbija-dobila-najvise-ocene-od-svih-kompanija-u-regionu/60287

IT SEKTOR OBARA REKORDE: SRBIJI NEDOSTAJE 20 HILJADA INŽENJERA

0

IT tržište u Srbiji će u ovoj godini dostići rekordnih 580 miliona evra, a izvoz softvera mogao da bude i 1,4 milijarde evra, procenjuju u DIS.Iz Društva za informatiku Srbije (DIS) apeluju da se dupliraju kvote za školovanje, jer će za izvoz od dve milijarde evra biti neophodno još 20.000 inženjera.

U Srbiji 80 odsto domaćinstava ima internet dok 73 odsto ima računar pa smo srednje informatički razvijena zemlja, ocenjuje predsednik DIS Nikola Marković i navodi da je u poslednje 3-4 godine značajan rezultat uvođenje nastave informatike u osnovene škole i povećanje kvote za upis na informatičke studije od 20 odsto.

“Imamo porast izvoza softverskih usluga koji će ove godine dostići 1,3 do 1,4 milijardi evra a da bi se nastavio eksplozivni razvoj i da bi dostigli izvoz od dve milijarde evra – Srbiji treba novih 20.000 inženjera, a to nemamo”, kaže on i dodaje da se zato DIS zalaže da se za informatička zanimanja obezbedi povećanje kvota za upis od 100 procenata.

Milovan Matijević, koji godinama analizira srpsku IT oblast kroz Srpsku IT osmatračnicu (SITA), rekao je da domaće IT tržište raste treću godinu zaredom stopom većom od 10 procenata i očekuje da će rekord iz 2008. godine od 550 miliona evra biti premašen, jer će u 2019. tržište biti vredno oko 580 miliona evra.

IT industrija ima bolje parametre nego IT tržište, objašnjava on i navodi da je prošle godine bilo aktivnih 2.349 informatičkih preduzeća koja su zapošljavala više od 28 hiljada ljudi, kao i da je imala poslovni prihod veći od 2,5 milijardi evra, a sopstveni kapital od oko 670 miliona evra.”U odnosu na 2011. broj preduzeća je veći za 700, broj zaposlenih više nego dupliran, poslovni prihodi su udvostručeni a sopstveni kapital je više nego utroštručen – to su izuzetne stope rasta”, kaže on.

Informatička industrija Srbije je oko devetog mesta od 14 oblasti industrije koje se prate u Srbiji – po svojim kapacitetima odnosno broju zaposlenih, prihodima i kapitalu kojim raspolaže.

“Tu je relativno slabo pozicionirana, ali profitabilnosti u ovom sektoru je možda i najveća u kompletnoj privredi Srbije, tako da sa tom jakom dinamikom rasta, za 5-6 godina možemo da se očekuje da se IT industrija probije među prvih pet delatnosti u privredi Srbije”, očekuje Matijević i dodaje da je “to šansa koju Srbija ne sme da propusti na putu svog oporavka”.

Nikola Marković kaže da je Srbija usvojila najveći broj zakona potrebnih za razvoj savremenog informatičkog društva ali da se već tri godine zakon o elektronskim komunikacijama ne usaglašava sa preporukama EU.

IZVOR:KAMATICA.RS

https://www.kamatica.com/vest/it-sektor-obara-rekorde-srbiji-nedostaje-20-hiljada-inzenjera/60297#

Srbija otvara još jedno poglavlje u pregovorima sa EU

0

Zemlje članice Evropske unije postigle su saglasnost da se u decembru otvori jedno poglavlje u pregovorima o članstvu sa Srbijom, saznaje RTS u Briselu.

Na međuvladinoj konferenciji 10. decembra biće, kako se dodaje, otvoreno poglavlje 4 o slobodnom kretanju kapitala.

Komesar za proširenje i susedstvo Oliver Varhelji rekao je u Evropskom parlamentu da se „radi na otvaranju jednog poglavlja sa Srbijom“, ali da su očekivanja mnogo veća od jednog poglavlja

https://www.danas.rs/politika/srbija-otvara-jos-jedno-poglavlje-u-pregovorima-sa-eu/

Raste broj elektricnih vozila u BC

0

Više od 30.000 električnih vozila sada se nalazi na putevima  u B.C-u, gdje je pokrajinska vlada postavila ciljeve za smanjenje emisije izduvnih gasova za 60 posto i omogućila prodaju samo novih vozila s nultom emisijom do 2040. godine.

U 2019. godini, 10 godina nakon što su prva električna vozila dosla na put u B.C., čine devet posto lakih teretnih vozila koja se prodaju u provinciji, prema podacima provincije. To je četiri posto u 2018. godini i iznad ciljeva postavljenih u okviru B.C-ove klimatske strategije, koja je objavljena krajem prošle godine. Pet odsto prodanih električnih automobila ove godine su vozna vozila.

Strategija, nazvana CleanBC, imala je električna vozila – koja uključuju električnu bateriju i hibridni električni plug – koji čine 10 posto prodaje na malo do 2025. Planom je predviđeno da do 2040. sva nova vozila koja se prodaju u B.C. moraju biti vozila sa nultom emisijom.

“Očekujemo da ćemo biti pet godina ispred vlastitog cilja, rekla je ministrarka energetike Michelle Mungall.

Prema Udruženju prodavača novih automobila B.C., više od polovine električnih vozila koje se prodaju u provinciji bile su akumulatorski električni (65 posto), a ostatak plug-in hibrid, sa ili bez produžetaka dometa. Između januara i oktobra ove godine, 47 posto odobrenih prijava za pokrajinskepodsticajebilo je za Tesla automobile.

Prodaja električnih vozila u B.C. su najviši po glavi stanovnika u Severnoj Americi, ispred Quebeca sa sedam procenata i Kalifornije sa osam procenata.

Iako 30.000 vozila na putevima i devet posto prodanih novih vozila možda ne zvuče mnogo, rekao je izvršni direktor Udruženja trgovaca novim automobilima Blair Qualey u uporedjenju s drugim provincijama, B.C-u ide dobro.

Provincija je postavila nove ciljeve emisije izduvnih gasova prošlog proleća. U usporedbi s nivoom iz 2007. godine, cilj je smanjiti emisiju za 40 posto do 2030., 60 posto do 2040. i 80 posto do 2050. godine.

Mungall je rekao da je sektor transporta jedan od najvećih negativnih doprinosa emisiji izduvnih gasova, a iako su veća vozila uglavnom najveci zagadjivaci, prebacivanje licnih vozila na nultu emisiju može pomoći provinciji da ispuni svoje ciljeve.

Srpski Poslovni Imenik

Evrostat zvanično objavio: Srbija po stopi rasta u trećem kvartalu deli prvo mesto u Evropi

0

Beograd — Prema aktuelnim statističkim podacima Evrostata (Evropski zavod za statistiku) Srbija je zauzela prvo mesto u Evropi po stopi rasta, koja iznosi 4,8 odsto.

Istu stopu rasta u trećem kvartalu beleži i Mađaraska, s kojom Srbija deli prvo mesto.

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali ocenio je da je privredna aktivnost u trećem kvartalu ove godine zabeležila rast velikih razmera.

Istu stopu rasta u trećem kvartalu beleži i Mađaraska, s kojom Srbija deli prvo mesto.

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali ocenio je da je privredna aktivnost u trećem kvartalu ove godine zabeležila rast velikih razmera.

Ovo je zaista ogroman uspeh i neverovatna vest za našu zemlju. Prema najnovijim podacima, stopa rasta iznosi 4,8 odsto, što je i više nego što smo prognozirali. Ovaj intenzivni privredni rast je praćen snažnom investicionom aktivnošću i većom ličnom potrošnjom domaćinstava. Sve to pokazuje da u 2019. godini privredni rast može da bude i veći od projektovanih 3,5 odsto, i da dostigne 3,7 – 3,8 odsto, a sledeće godine da premaši 4 odsto”, rekao je Mali.

Kako je saopštio Republički zavod za statistiku, posmatrano po delatnostima, u trećem kvartalu je na godišnjem nivou značajan realni rast BDP zabeležen u sektoru građevinarstva, čak 34,7 odsto, dok je rast u sektoru informisanja i komunikacije 7,7 odsto, a u trgovini na veliko i malo, saobraćaju i skladištenju i uslugama smeštaja i ishrane 5,4 odsto.

“Ovo su zaista sjajni rezultati, što nam privreda više raste, otvara nam se i sve više radnih mesta. Napravili smo, u tom smislu, ozbiljan pomak, jer je stopa nezaposlenosti pala ispod 10 odsto i sada je 9,5 odsto. Ne želimo da se zaustavimo, te uvodimo brojne olakšice za privredu i nova zapošljavanja, što će dovesti do novog poleta ekonomije i njenog rasta”, naveo je ministar.

Zahvaljujući povoljnim kretanjima u realnom sektoru i zakonskim predlozima, koji su trenutno pred poslanicima, privreda će biti dodatno rasterećena, ocenjuje ministar.
“Očekujemo prelivanje njihovih pozitivnih efekata na tržište rada i dalje smanjenje nezaposlenosti. Sada je jasno da je skepticizam pojedinaca bio apsolutno suvišan i neopravdan, jer smo pokazali da se može, ako se osmisli dobar ekonomski plan, i uspešno se radi na njegovoj realizaciji”, objasnio je Mali.

Prema njegovim rečima, narednih dana biće predstavljen i Nacionalni investicioni plan, iz koga će se videti namera države da podiže reference zemlje, i podstakne njen dalji napredak i razvoj.

“U narednih pet godina imaćemo velike investicije, usmerene pre svega na bolji životni standard građana Srbije. To će doprineti otvoranju novih radnih mesta širom zemlje, i pružiće dodatni impuls privrednom rastu”, ocenio je Mali i zaključio da kreiranjem odgovornog i predvidivog poslovnog ambijenta, sada možemo da se nadamo još bržem ekonomskom razvoju.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2019&mm=12&dd=02&nav_id=1625543

Kinezi grade tri hidroelektrane na Drini

0

Delegacija Vlade Republike Srpske, predvođena premijerom Radovanom Viškovićem, potpisuje s kineskim partnerima ugovor o izgradnji tri hidroelektrane na Drini.

Ulaganja bi trebalo da počnu sledeće godine u prvom kvartalu, a investicija sa ostalim projektima, osim energetike, iznosila bi najmanje 170 miliona konvertibilnih maraka (86,9 miliona evra).

Teme sastanaka biće i projekti mimo energetike i mogućnosti da se u Ugljeviku izgradi cementara koja bi zapošljavala 300 radnika, kao i posebna fabrika cevi u Foči sa 40 zaposlenih, piše Sputnjik.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je za Radio Republike Srpske da će delegacija Srpske imati priliku da razgovara sa zvaničnicima Kine i predstavnicima kompanija koje su zainteresovane za ulaganje u Srpsku. On je naveo da su kineski partneri zainteresovani za ulaganja u oblast energetike, ali i druge oblasti industrije.

“Očekujem da kroz ovu posetu u narednih nekoliko godina ostvarimo investiciju u vrednosti od 150 do 170 miliona evra”, istakao je Đokić.

Kineska nacionalna aero-tehnološka korporacija za međunarodni inženjering zainteresovana je za gradnju tri velike hidroelektrane — Buk Bijela, Foča i Paunci u sistemu gornje Drine.

Kineski partneri su zainteresovani i za izgradnju četiri mini-hidroelektrane.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2019&mm=12&dd=02&nav_id=1625486

Svi su bili besni, a onda je uzeo loptu i dao gol: To je Nemanja, zvezda Marseja

0

Posle dve utakmice u kojima je ušao i bio ključni igrač možete da osetite da ima i samopouzdanje – naveo je kapiten ekipe Stiv Mandanda.Srpski fudbaler Nemanja Radonjić trenutno je najveća zvezda Olimpik Marseja, a saigrači u francuskom klubu bili su puni reči hvale za njega.Ponekad ne igra dobro, a opet da gol. Protiv Tuluza je izgubio prvih pet lopti, svi su bili besni, a onda je uzeo loptu i dao gol. To je Nemanja”, rekao je Kevin Strotman francuskim medijima.

Radonjić je prvo bio strelac u pobedi 2:0 protiv Tuluza, a potom je doneo pobedu Olimpiku nad Brestom golom u finišu susreta.

– Nadam se da će mu ovo poslužiti kao stimulacija jer zaista naporno radi na treninzima – kazao je Strotman.

Autori navode da je Nemanja Radonjić za mnoge navijače Olimpika samo jedan u nizu propalih transfera. Mnogi fudbaleri u tom klubu nisu opravdali očekivanja.

Kritikovan je pre svega zbog nespretnosti i nedostatka kolektivnog duha posle dolaska iz Crvene zvezde 2018. godine. Njegove loše igre su u skladu sa rezultatima kluba, koji nije uspeo da se plasira u Ligu šampiona, potom čak ni u Ligu Evropa.

Radonjić je izgubio mesto u startnoj postavi, ali nije odustajao i maksimalno je iskoristio odsustvo povređenog Florana Tovana. Sada cilja povratak na mesto u prvoj postavi kod trenera Andrea Viljaš-Boaša.

– On ima neverovatnu brzinu i tehniku. Sada mora da ima i konstantnost. Posle dve utakmice u kojima je ušao i bio ključni igrač možete da osetite da ima i samopouzdanje – naveo je kapiten ekipe Stiv Mandanda.

Marsej je vezao četiri pobede i drugi je u prvenstvu Francuske sa 28 bodova, pet manje od vodećeg Pari Sen Žermena.

Narednu utakmicu igraće u utorak od 19.00 protiv Anžea u gostima.

IZVOR:NOVOSTI.RS

http://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:833715-Svi-su-bili-besni-a-onda-je-uzeo-loptu-i-dao-gol-To-je-Nemanja-zvezda-Marseja

IN MEMORIAM-Dragan Andrejevic

2

IN  MEMORIAM

Драган Андрејевић преминуо је 24. новембра у 71 години  живота у Едмонтону..
Рођен је 20. јануара 1949г. у Нишу од оца Живорада ,архитектонског техничара и мајке Бојане  ,рођене Станисав,која је радила и пензионисала се у струци књиговође.Оба родитеља су  пореклом Срби православне вере.
Почетак школовања започео је у Београду ,где је завршио основну школу,гимназију и грађевински факултет .
Упредо са школовањем бавио се певањем  у еминентним  београдским културно уметничким друштвима у својству тенора.
Драган се, поред певања  бавио и спортом -атлетиком где је постигао значајне резултате.
Вишеструки је јуниорски првак и репрезентативац бивше Југославије у петобоју и сениорски репрезентативац и сениорски првак са 18.година  у десетобоју.
Добитник је Мајске награде  за заслуге у спорту и његови  врхунски спортски резултати записани су у монографији поводом јубилеја 50г. београдског спортског клуба ” Црвена Звезда .”
По напуштању спортске каријере интензивно се бави студијама на београдском Грађевинском факултету,где  од стране професора бива запажен по критеријумима  разумевања  сложених проблема и научно истраживачком духу.
По завршеним студијама и дипломирању са највишом оценом, понуђено му је место асистента  и професорска каријера на  Грађевинском факултету.
Драган се , по одслужењу војног рока у Македонији (Прилеп) ,са својих 25.година одлучује да своје теоретско знање примени и усаврши у пракси.
На терену на многобројним градилиштима у бившој Југославију и широм света показује своје вишеструке таленте за добро планирање и  организацију радова на  градилишту .
Са  грађевинским предузећем” Планум” из Земуна, Драган учествује у многобројним    грађевинским радовима који су успешно  изведени у  Ираку и  Џибутију.
Добро познавање  и разумевање страних језика француског и енглеског отварају му нове  радне просторе  за усавршавање,прво   код данске компанија CARL BRO INTERNATIONAL ,a потом постаје саветник Уједињених нација за техничка питања  ( International Labour Organisation  ) у Женеви у Швајцарској.
По завршеном уговору са Уједињеним Нацијама .1994г. Драган  са породицом долази у Канаду у Ванкувер где  на разним пројектима даје свој прегалачки допринос.Љубав према читању преноси на издавачку делатност,рад  на српским новинама Кишобран , као и на пословни адресар ” Српски Пословни Именик”
Компанија Ворли Парсонс (Worley Parsons ),    из Ванкувера код које је био запослен , због потребе  стручног посла понудила је Драгану  премештај за Едмонтон у Алберти.
Драган је прихватио нови уговор и 2010 године  долази у Едмонтон, где остаје да ради до 15.септембра ове године у својству главног инжињера за инфраструктуру.
Убрзани ток болести онемогућио је Драгану даљи рад професионални и животни век..
Драган Андрејевић је  био цењени инжењер ,привржен породици,супрузи Снежани,српкињи православне вере,од мајке Данице и оца Велимира Петровића, београдског адвоката ,која је такође дипломирани грађевински инжењер,ћерки Александри,сину Александру  и био  је дугогодишњи  активан члан  ЦШО ”Свети Сава” у Ванкуверу и Едмонтону.

Снежана Андрејевић

Da li smo zavisni od pametnog telefona – jesmo, devojke mnogo više

0

Kada telefon nije dostupan, nastaje nervoza kao jedan od razloga zavisnosti od pametnog telefona, a stručnjaci navode da to ima štetan uticaj na mentalno zdravlje korisnika.

Prema istraživanjima koje su sproveli naučnici sa Kings koledža u Londonu, svaka četvrta osoba, ili 23 odsto mladih, zavisno je od ovog uređaja. Najveći broj zavisnika su devojke od 17 do 19 godina.

Naša analiza ukazala je na posledice ne samo prekomernog korišćenja već i na disfunkcionalnu upotrebu telefona. Utvrdili smo povezanost ovog ponašanja i pogoršanog mentalnog zdravlja“, rekao je jedan od autora istraživanja Ben Karter sa Instituta za psihijatriju, psihologiju i neurologiju na Kings koledžu u Londonu.

Naučnici su analizirali 41 studiju koje su obuhvatile 4.870 tinejdžera i mladih osoba iz Azije, Evrope i Amerike. Kod osoba koje su zavisne od telefona primećena je povećana depresija, anksioznost i stres, kao i problemi sa spavanjem.

Mnogi “problematični” korisnici kažu da najveći deo vremena provode na društvenim mrežama.

Autori smatraju da je potrebno da se javnost upozna sa ovim problemom, jer će pametne telefone koristiti i naredne generacije.

Navode da još nije precizno utvrđeno da li je reč o zavisnosti od samih pametnih telefona ili od aplikacija koje koriste, i ukazuju na potrebu da se izvrše dodatna istraživanja da bi se utvrdile potencijalne posledice po mentalno zdravlje budućih mladih generacija.

IZVOR:RTS.RS