19.9 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1428

Slanina od mangulice, uživanje bez brige za zdravlje

0

Meštani Kačareva počeli su pripreme za “Slaninijadu” koja će se održati u februaru sledeće godine. Pripremiće oko 50 tona različitih proizvoda od mesa, a najviše slanine.

Dušan Kondić već 12 godina uzgaja samo mangulice. Za predstojeću “Slaninijadu” obradiće 30 svinja, a već ima spremne pršute koje su stare tri godine. Zbog načina ishrane i uzgajanja meso od mangulice je mnogo zdravije od mesa običnih belih svinja i poslednjih godina se sve više i traži.Video prilog pogledajte ovde.

Meštani Kačareva počeli su pripreme za “Slaninijadu” koja će se održati u februaru sledeće godine. Pripremiće oko 50 tona različitih proizvoda od mesa, a najviše slanine.

Dušan Kondić već 12 godina uzgaja samo mangulice. Za predstojeću “Slaninijadu” obradiće 30 svinja, a već ima spremne pršute koje su stare tri godine. Zbog načina ishrane i uzgajanja meso od mangulice je mnogo zdravije od mesa običnih belih svinja i poslednjih godina se sve više i traži.

IZVOR:RTS.RS

http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/3783852/slanina-od-mangulice-uzivanje-bez-brige-za-zdravlje.html

Naš hirurg u društvu najboljih kolega iz sveta

0

Profesor dr Vladimir Đukić, hirurg i direktor Kliničko-bolničkog centra „Dr Dragiša Mišović”, nedavno je u San Francisku promovisan u člana Američkog hirurškog koledža. Reč je o asocijaciji koja okuplja najbolje hirurge iz SAD i drugih zemljama u svetu, a iz našeg regiona u društvu najpriznatijih našlo se svega desetak imena. U razgovoru za naš list dr Đukić kaže da ulazak u ovu grupaciju otvara vrata mnogih asocijacija, omogućava pristupanje uredništvu u međunarodnim časopisima, daje mogućnost za predlaganje mladih lekara za usavršavanje i lakši put ka dobijanju inostranih grantova, objavljivanje radova u najboljim stručnim listovima koji se vrednuju i ujedno dižu rejting Beogradskog univerziteta.

– Dug je put da bi neko postao član ove asocijacije. Najpre članovi borda moraju da predlože kandidata, pa se gledaju njegovi radovi, citiranost u stručnim časopisima, broj hirurških operacija… Sve se proverava. Svaki detalj iz biografije je bitan, čak su me pitali i koliko sam dugo bio u vojsci – kaže dr Đukić.

Iako ovo priznanje predstavlja njegov lični uspeh, naš sagovornik kaže da je ipak više ponosan zbog dobrog rada bolnice na čijem je čelu više od godinu dana.

U KBC „Dr Dragiša Mišović” ove godine je urađeno oko 4.000 najsloženijih operacija, od toga 300 intervencija karcinoma debelog creva, 1.300 laparoskopskih operacija žučne kese, oko 300 zahvata na slepom crevu, isto toliko na štitastoj žlezdi, 50 na nadbubrežnoj žlezdi, a tu su i teške intervencije zbog karcinoma želuca, pankreasa, jetre, jednjaka…

– Zatekao sam ustanovu sa ljudima koji su bili željni da se pokažu i da se dokažu. Jer devet i po godina naša ustanova je izostajala iz dežurstva hitne službe u gradu. Imali smo jednog patologa kada sam došao u ovu bolnicu, sada radi njih četvoro, a primili smo u radni odnos i 34 lekara i više od 60 medicinskih sestara. Referentni smo centar za mamografiju, snimanje na magnetnoj rezonanci i operacije tumora dojke. Otvorena je i sala za kateterizacije za srce, pa svakog utorka dežuramo u programu „stent for lajf”, to jest zbrinjavamo sve pacijente u gradu koji dolaze sa akutnim infarktom miokarda i postavljamo im stentove. Urađeno je za godinu dana više od 2.200 procedura. To je impresivno. Imamo i odličnu endoskopiju, kod nas dolaze na edukaciju iz drugih bolnica – ističe dr Đukić.

Najopterećenije su im službe hirurgije, interne medicine i ginekologije. Na urologiji godinama nije zanavljan kadar, pa sada rade na revitalizaciji ove grane medicine, a na viši nivo planiraju da podignu i službu hematologije.

U toku su radovi na izgradnji nove intenzivne nege pulmologije, a radovi treba da budu završeni u januaru. Rak-rana im je odeljenje neurologije.

– Pre 20 godina NATO pakt je bombardovao deo naše bolnice. Od tada je naša služba neurologije spojena sa delom odeljenja za psihijatriju. Ali to je neuslovan objekat. Zato mi je želja da podignemo iz temelja novu zgradu neurologije. Plan je da ujedno formiramo i zgradu u kojoj bi mogli da žive mladi lekari i sestre dok su na specijalizaciji, kao i gostujući doktori. Tu bi moglo da se izgradi oko 20 apartmana za njih. Prvo ćemo napraviti projekat, pa ćemo ga uputiti na razmatranje Kancelariji za javna ulaganja – pojašnjava dr Đukić i dodaje da žele i da povežu sve svoje ustanove toplom vezom, da se ne bi pacijenti šetali preko ulice. Procena je da im za tako nešto treba oko dva miliona evra.

Interesantno je da je klinika uložila oko 45.000 evra samo za usavršavanje lekara u inostranstvu. To je zato, jer je dr Đukić veliki pobornik finansiranja odlaska lekara na kongrese preko bolnice, kako ne bi dugovali ništa faramaceutskoj industriji.

– Država nam je dala dosta novca za to. Srećni smo što smo dobili i jednu donaciju da možemo da koristimo dvosoban stan u Beču dok su nam lekari na usavršavanju – naglašava dr Đukić.

Budući da je mnogo lekara iz drugih klinika prešlo da radi u ovoj klinici, pitamo dr Đukića kako ih je privoleo na taj korak i da li mu nedostaje rad u Ministarstvu zdravlja, budući da je šest godina bio na funkciji državnog sekretara.

– Zato što sam harizmatičan. Ne nedostaje mi rad u ministarstvu. Nedostaju mi sekretarice i drugi zaposleni sa kojima sam radio. I dalje imam odličan odnos sa ministrom zdravlja dr Zlatiborom Lončarom. Sve možemo da se dogovorimo u dve reči – tvrdi dr Đukić.

Naš sagovornik ističe da je posebno ponosan na činjenicu da su ovih dana proglašeni za najbolje srednje porodilište u Srbiji, prema oceni porodilja. Napominje da nova upravnica službe za ginekologiju, dr Slađana Mihajlović, nije imala ni dan porodiljskog odsustva. Naime, u petak je otišla da primi nagradu za najbolje porodilište, uveče se porodila, a već u ponedeljak je došla na posao.

– Ali sve to očigledno nije dovoljno da postanemo nastavna baza Medicinskog fakulteta iz oblasti ginekologije. Pojedinci žele da zadrže monopol. Pokazali smo da samo rad i ambicija nisu bili dovoljni da slome lobi na Katedri za ginekologiju. Na takav način samo otvaraju vrata za privatne medicinske fakultete u Srbiji, jer mi ne bismo u tom slučaju odbili nekog ko izrazi želju da im naša klinika bude nastavna baza – ističe dr Đukić. Uprkos tome, planiraju da pokrenu službu patologije trudnoće, da uvedu program vantelesne oplodnje, da rade na praćenju endokrinoloških poremećaja kod visokorizičnih trudnoća…

IZVOR:POLITIKA.RS

http://www.politika.rs/sr/clanak/444467/Nas-hirurg-u-drustvu-najboljih-kolega-iz-sveta

Kako je Sjaoming postao Luka

0

Studenti Fakulteta za evropske kulture i jezike pri kineskom Univerzitetu za strane studije u gradu Gvangdžouu treću godinu studija imaju u Beogradu, na Filološkom fakultetu

Kada se u srednjoj školi na časovima engleskog susreo s latinicom, Sjaoming Juan, mladić iz kineske provincije Guangdong, mislio je da ništa teže nije učio. A onda se koju godinu kasnije na studijama sučelio sa srpskom ćirilicom i shvatio da postoji i teže pismo – ali možda i najlepše koje je upoznao, jer ga oduševljava činjenica da za svaki naš glas postoji samo po jedno slovo. Što ga je više srpski mučio, to ga je više voleo i upornije ga savladavao.

Nije mu palo na pamet da odustane, već je uporno učio gramatiku i azbuku od A do Š i postao jedan od najboljih studenata Fakulteta za evropske kulture i jezike pri kineskom Univerzitetu za strane studije u rodnom gradu Gvangdžouu. Posle dve godine briljiranja u svojoj grupi za srpski i hrvatski jezik s 11 tamošnjih akademaca, u septembru je došao u Beograd da na Filološkom fakultetu odsluša treću godinu studija.

Iz Kine su svi doneli i naša imena koja im je nadenuo profesor srpskog jezika na Univerzitetu u Gvangdžouu Nemanja Glintić. Zahvaljujući njemu Sjaoming je postao Luka. Kada bi mogao da bira, ističe da bi dodao i Popović kao svoje srpsko prezime.

Već prvog septembarskog dana zaljubio se, kaže, u Kalemegdan i pogled na ušće Save u Dunav, a svakog dana iznova ga bez daha ostave lepota srpskih devojaka i nekog skrivenog prirodnog kutka na koji nabasa u šetnji po Zvezdari i okolini Studentskog doma „Rifat Burdžović”, u koji je smešten.

– Znao sam da zemlja iz koje dolaze Novak Đoković i vaši odbojkaši, čije uspehe pratim, mora da mi se svidi. Zahvaljujući tim sportistima zainteresovao sam se za Srbiju i vaš jezik, koji sam uz tajlandski, francuski i španski, stavio kao jednu od opcija prilikom upisa fakulteta. Onda je srpski jezik mene izabrao. To u šali volim da kažem jer mi je nakon prijemnog testa za fakultet dodeljen smer Srpski i hrvatski jezik, s tim da smo mi više orijentisani na učenje vašeg jezika. Na mom Fakultetu za zapadne jezike, pored ovih iz zemalja bivše Jugoslavije, uče se i poljski, češki, grčki jezik, ali moji roditelji i deda baš su se obradovali što ću ja da naučim srpski – objašnjava Kinez Luka i dodaje da mu je deka pričao kako su sa Srbima uvek bili u dobrim odnosima i da se u vreme Tita i velike Jugoslavije Kina u nekim pravcima tehnološkog razvoja ugledala u našu tadašnju domovinu.

Jedino mu je, ističe uz osmeh, deda prećutao koliko je učenje srpske gramatike teško. To, kaže, nije očekivao. Naročito susret sa srpskim glagolima i njihovim svršenim i nesvršenim oblicima. Sudeći prema razgovoru koji smo s njim vodili na čistom srpskom, Luka s pravom može da nosi ovdašnje ime jer je sve te jezičke vratolomije odlično savladao. A šta će da radi kada u Kini odsluša i četvrtu godinu studija i stekne diplomu, još nije odlučio. Ali nije isključeno, kaže, da će da uplovi u diplomatske vode i jednog dana ponovo se doseli u Beograd kao službenik kineske ambasade.

Ljubav prema Srbiji učvrstili leskovački ćevapi

Iako su mu u jednom trenutku ljubav prema srpskom jeziku zagorčale glagolske zavrzlame za sva vremena, učvrstili su je ovdašnji gurmanski specijaliteti. Sjaoming Juan ističe da mnogo voli da jede meso, ali da gotovo nikada nije probao nešto tako ukusno kao što je leskovački ćevap. Ni pljeskavicama nije pronašao nikakvu manu, ali sarmu ne može nikako da svari.

– Dobra vam je hrana. Srbe ću pamtiti i po tome što jedu baš mnogo mesa, a ribu gotovo nikako. Primetio sam i da baš malo jedete kuvano povrće. Vi ste veoma simpatičan narod, prema meni su uglavnom svi ljubazni. A kada čuju da govorim vaš jezik, prolaznici su mahom iznenađeni i žele da nastave komunikaciju. Drago mi je jer se u domu, zasad, uglavnom družim s Kinezima – iskren je Sjaoming, alijas Luka.

IZVOR:POLITIKA.RS

vhttp://www.politika.rs/sr/clanak/444440/Kako-je-Sjaoming-postao-Luka

Igokea pretila jedno poluvreme: Partizan uspešno počeo drugi krug ABA lige

0

Crno-beli su u beogradskoj “Štark Areni” savladali ekipu iz Laktaša 89:73.

Nastavili su košarkaši Partizana da nižu pobede i na otvaranju drugog dela takmičenja u ABA ligi. Crno-beli su novi krug zavrteli u „Štark areni“ četvrtim uzastopnim trijumfom na regionalnoj sceni, a ovog puta njihova žrtva bila je ekipa Igokee – 89:73. Trinkijerijeva četa stabilno čuva svoje mesto u plej-of zoni sa skorom 9-3, dok je tim iz Laktaša u teškoj situaciji na dnu tabele sa čak deset poraza, uz samo dve pobede.

Iako su gosti došli u Beograd desetkovani zbog velikih problema sa povredama, sa osam igrača u rotaciji, uspeli su da vode ravnopravnu borbu sa favoritom sve do sredine treće četvrtine. Američki tandem Rajt – Grin održavao ih je u životu sve do rezultata 52:50, ali od tog trenutka su crno-beli ubacili u veću brzinu, izgradili dvocifrenu zalihu (63:53) i prelomili pitanje pobednika.

Izuzetno je precizan bio Markus Pejdž, koji je u koš protivnika sasuo čak pet trojki iz šest pokušaja.

UVREDE ZA ČOVIĆA

SA tribina su navijači Partizana u više navrata uvredama počastili prvog čoveka Crvene zvezde Nebojšu Čovića. U trećoj četvrtini je utakmica imala manji prekid, koji je završen kada su sudije odstranile zbog vređanja nekoliko ljudi iz prvog reda i poslale ih na tribine.

DVORANA: „Štark arena“. Gledalaca: 3.000. Sudije: Juras, Nikolić, Špendl.

IZVOR:NOVOSTI.RS

https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:837441-Igokea-pretila-jedno-poluvreme-Partizan-uspesno-poceo-drugi-krug-ABA-lige

IT izvoz već prešao milijardu evra: Potpisan memorandum Nutaniksa i Vlade Srbije

0

Beograd — U novootvorenim prostorijama softverske kompanije Nutaniks juče je potpisan Memorandum o razumevanju ove kompanije sa Vladom Republike Srbije.

“Ovo je kao deo sna koji se ostvaruje. Zbog ovoga smo, kao vlada, pokrenuli celu transformaciju ekonomije i društva, pa nam se ekonomija zasniva na onome što brzo može da nam donese konkurentnu prednost u odnosu na sve ostale ne samo u regionu, već nadam se i u Evropi generalno”, rekla je tim povodom premijerka Ana Brnabić.

Izvoz IT sektora Srbije je, u prvih deset meseci ove godine, već prevazišao rezultat iz 2018. Prošle godine, kako kaže premijerka, izvoz usluga IT sektora naše zemlje bio je 1,13 milijardi evra. U periodu od januara do novembra ove godine, iznosio je 1,15 milijardi.

Naš najveći potencijal

Napomenula je i da će se, po njenom mišljenju, dodata vrednost onda preliti i na ostale segmente društva.

“Tu leži naša najveća snaga, i najveći potencijal. I dalje ćemo razgovarati sa ljudima koji mogu da nam kažu kako da budemo Vlada koja pomaže njima da rade ovakve stvari u Srbiji, i da ih šire dalje”, rekla je premijerka.

Kako navodi, do kraja mandata vlade će u Srbiji postojati četiri naučno-tehnološka parka. Jedan već postoji u Beogradu, a planiraju se još i u Novom Sadu, Nišu i Čačku.

“Želimo da uložimo više od 100 miliona evra u infrastrukturu kako bismo podstakli mlade ljude da otvaraju startap preduzeća. Da pokušaju, da se ne plaše, da imaju sve uslove koje država može da im pruži i da ostanu ovde”, napominje Brnabićeva.

Kao jedan od podsticaja za mlade koji žele da svoj posao započnu ovde, ona je navela izmenjen set poreskih zakona, koji su doneti sa ciljem da Srbija bude jedna od najkonkurentnijih u Evropi. Primer za to je oblast investicija u istraživanje i razvoj visoke tehnologije, gde porez na profit od intelektualne svojine stvorene u Srbiji iznosi tri odsto.

Memorandum o razumevanju između Nutaniksa i Vlade Srbije potpisali su zamenik direktora vladine kancelarije za IT i e-upravu Zoran Mišić i predstavnik kompanije Nutaniks za Srbiju Ivan Vučković.

Jedan od najuspešnijih srpskih startapova

Deo Nutaniksa je, od pre godinu i po dana, i Frejm, jedan od najuspešnijih srpskih startapova.

U prvoj fazi će zaposleni u Beogradu koristiti oko 1.550 metara kvadratnih poslovnog prostora. Sledeće godine biće izgrađen još jedan deo, tako da će ukupan poslovni prostor Nutaniksa u Beogradu iznostiti oko 3.500 kvadrata.

“Vrlo sam zadovoljan, jer tačno pre sedam godina smo počeli Frejm u Nišu, od dvoje ljudi. Niko nije znao šta taj proizvod radi, a kada premotam film od 2012. do 2019. godine, ne mogu da ne budem ponosan. U međuvremenu je Frejm narastao na skoro 100 ljudi, a pre 18 meseci smo se kroz akviziciju priključili Nutaniksu” rekao je Nikola Božinović, osnivač Frejma i generalni menadžer desktop servisa u Nutaniksu.

Što se tiče akvizicije Frejma od strane Nutaniksa, zadovoljan je, kako kaže, time što je ovo “najpozitivniji mogući rezultat”, jer kada veća firma kupi manju, ona može da nestane. Ovako se desilo da su se firme spojile, ali je Frejm nastavio da radi i da se razvija.

“Beograd je postao inženjerski hab za ono što Nutaniks radi u celoj evropi. Uz Kaliforniju i Indiju, to su tri mesta u kojima se čitav Nutaniksov proizvod pravi. Baza je, naravno, u San Hozeu, u Kaliforniji. Zatim su tu Bangalor, i sada Beograd”, dodao je Božinović.

Osvrnuo se i na saradnju Nutaniksa i Vlade Srbije.

“Već godinu i po dana sarađujemo sa vladom. Imali smo sastanak sa Anom Brnabić, a tu je bio i osnivač Nutaniksa Diradž Pandej. Potpisivanjem memoranduma ulazimo u novu fazu saradnje. Država ulaže više nego ranije u digitalizaciju. U Kragujevcu se pravi data centar, a imamo i projekat za podizanje digitalne upotrebe u školama na viši nivo”, rekao je Božinović.

“Kao osnivač koji je pre sedam godina započeo kompaniju praktično ni od čega, uz pomoć nekoliko ljudi iz Niša i sa jednom idejom na listu papira, i dalje sam u fazi u kojoj moram da se uštinem kada se okrenem oko sebe. Meni je fascinantno da vidim do čega je posvećenost Nutaniksa u Srbiji donela za ovih 18 meseci”, rekao je Božinović nakon potpisivanja Memoranduma.

On je dodao i kako to govori i o potencijalu koji Srbija ima, jer su pronašli jako dobre ljude koji omogućavaju da se ispuni misija digitalne transformacije svih kompanija i državnih institucija.

IZVOR:B92.RS

vhttps://www.b92.net/biz/vesti/srbija.php?yyyy=2019&mm=12&dd=21&nav_id=1633476

Mitar nastavlja da rešeta, Fulam protiv favorita prekinuo crnu seriju

0

Fulam je pobedio Lids, Mitar je izbio na prvo mesto liste strelaca u Čempionšipu.

Aleksandar Mitrović ostao je sam na prvom mestu liste strelaca Čempionšipa, ali je još važnije da je njegov Fulam danas prekinuo seriju od tri vezana poraza, jer je kod kuće pobedio favorizovani Lids sa u 23. kolu engleske druge lige.

Fulam je pobedio sa 2:1, a strelac prvog gola bio je reprezentativac Srbije.

Fulam je tako iskoristio remije Prestona i Brentforda i izbio na treće mesto tabele, sa 38 bodova, jednim više od ovih kluova.

Lids je ostao drugi sa 47 bodova i sigurno će gorko žaliti zbog ovog poraza, jer je vodeći VBA odigrao 1:1 sa Brentfordom, tako da su “paunovi” mogli da se izjednače sa liderom po broju bodova da su savladali Fulam.

“Kotadžeri” su danas poveli iz penala dosuđenog u sedmom minutu, koji je, mora se priznati, bio vrlo diskutabilan, najblaže rečeno. Delovalo je da se Rid pri skoku sapleo, ali je sudija ocenio da je oboren i pokazao je na belu tačku.

Aleksandar Mitrović je bio siguran sa penala i tako došao do svog 17. gola u sezoni.

Lids je izjednačio preko Bamforda u 54. minutu, a konačnih 2:1 postavio je Onoma u 69. minutu.

Mitrović je tada mogao da postigne svoj drugi gol, jer je posle kornera pokupio loptu, a onda, okrenut leđima golu, napravio je nešto što se može opisati kao kombinacija “makazica” i voleja. Lopta se, međutim, odbila o odbranu gostiju, a na loptu je natrčao Onoma i samo je smestio u mrežu.

IZVOR:MONDO.RS

https://mondo.rs/Sport/Fudbal/a1262390/Aleksandar-Mitrovic-prvi-strelac-Cempionsip-sportske-vesti.html

Oboren rekord:Ovo je bila NAJTOPLIJA JESEN U SRBIJI od kada postoje merenja

0

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, jesen za nama je najtoplija od kada postoje merenja u Srbiji, a u slučaju Beograda to je od 1888. godine.

Period od 1. septembra do 30. novembra, što je period jeseni prema klimatološkim standardima, bio je za 2,9 stepeni topliji u odnosu na prosek iz perioda 1981-2010, dok je odstupanje temperature u Beogradu, iznosilo 3,5 stepeni.

Kada su u pitanju maksimalne dnevne temperature oktobar je bio najtopliji u Srbiji od 1951. Drugi deo oktobra bio je izuzetno topao, tako da je na skoro celoj teritoriji zabeležen toplotni talas koji je trajao od 12. do 28. oktobra, što je ujedno i najduži oktobarski toplotni talas zabeležen od 1888.godine.

U Beogradu je bilo 15 dana sa temperaturama većim od 25 stepeni, koji se u klimatologiji nazivaju letnjim danima, jer su tipični za letnje mesece. Inače prosečan broj ovakvih dana za oktobar je tri.

Novembar ove godine bio je najtopliji u Srbiji kada su u pitanju srednje dnevne temperature, a odstupanje od višegodišnje srednje vrednosti iznosilo je +5 stepeni. Takođe u većem delu zemlje to je bio i najtopliji novembar kada su u pitanju minimalne dnevne temperature.

Od 20 najtoplijih novembra u Srbiji, 11 se dogodilo posle 2000. godine. Tokom većeg dela jeseni vladali su i izuzetno sušni uslovi, tako da je u pojedinim periodima, na snazi bila suša koja se može okarakterisati kao ekstremna.

Pored toplog vremena, oktobar i novembar ostaće upamćeni i po lošem kvalitetu vazduha, navodi se na sajtu klima101.rs. i ukazuje da su kvalitet vazduha i klimatske promene, odnosno globalno zagrevanje, dve strane jedne iste medalje. Oba problema su na prvom mestu posledica sagorevanja uglja, nafte i gasa.

Kako je 2019. već pri kraju, do sada prikupljeni podaci iz svih delova sveta pokazuju da ce globalno 2019. biti druga najtoplija godina od kada postoje organizovana instrumentalna merenja. Takođe ova godina će biti peta za redom koja će imati odstupanje prosečne globalne temperature veće od 1 stepen, u odnosu na period sa kraja devetnaestog veka.

Za nama je inače najtopliji petogodišnji period, a prema najavama Svetske meteorološke organizacije i najtoplija decenija.

Gledano na dužim geološkim skalama, ovako veliko odstupanje, apsolutno izlazi iz okvira klimatskih uslova koji su vladali na Zemlji hiljadama godina u nazad.

Sve ovo nedvosmisleno ukazuje da je emitovanje ugljen-dioksida glavni krivac za promenu klime i da smo sve bliži granici od 2 stepena koja je Pariskim sporazumom, koji su potpisale sve zemlje sveta, definisana kao granica koje ne sme biti pređena.

Učestalo probijanje toplih rekorda i izostanak hladnih obeležilo je i 2019.

Do 15. novembra ove godine, kada su u pitanju mesečne temperature, na lokacijama širom sveta postavljeno je 111 toplih rekorda i nula hladnih. Ovakav trend biće nastavljen i u budućnosti, ukoliko fosilna goriva ostanu osnovni izvor energije, ukazuje se u tekstu.

IZVOR:MONDO.RS

https://mondo.rs/Info/Drustvo/a1262433/Jesen-2019.-najtoplija-od-kada-se-vrse-merenja.html

NBA veče Lorenza Brauna – Zvezda od -15 do pobede!

0

Košarkaši Crvene zvezde pobedili su Olimpijakos rezultatom 88:81 u 15. kolu Evrolige.

Zvezda je drugi put zaredom savladala “bratski” klub iz Pireja na domaćem terenu u elitnom takmičenju.

Crveno-beli iz Beograda su se time izjednačili sa Olimpijakosom na tabeli sa skorom 6-8 i ujedno prekinuli niz od tri poraza u svim takmičenjima.

Crvena zvezda: Kuzmić 0, Čović 0, L. Braun 34,Davidovac 4, Lazić 8, Faje 0, Beron 17, Dobri 5ć, Gist 8, Dženkins 3, Simanić 6, Odžo 2; Trener: Dragan Šakota

Olimpijakos: Ročesti 7, Boldvin 4, Pol 21, Konaris 3, Spanulis 4, Čeri 0, Milutinov 15, Vezenkov 5, Printezis 14, Papanikolau 2, Rubit, Rid 6; Trener: Kestutis Kemzura

Publika u Areni “zaboravila” je da dođe na početak meča i očekivala se zabrinjavajuća atmosfera, ali se dvorana polako napunila pa je domaćin imao solidnu pomoć.

Još jednom ubedljivo najbolji akter meča bio je nezaustavljivi Lorenzo Braun, koji je sa 34 poena vodio svoj tim do pobede u prvom meču posle oporavka od povrede zbog koje je propustio dva meča.

Šampion Srbije je dobro otvorio meč i pogodio tri trojke u prvih nekoliko napada, pa ubrzo došao do prednosti od 11:7.

Ipak, kako se prva četvrtina bližila kraju tako je Olimpijakos sve bolje i bojle hvatao ritam i ubrzo došao do prednosti.

Zvezda u završnici nije imala nikakvih rešenja u napadu pa je na pauzu Oly otišao sa 16:21, a lošu igru crveno-beli su preneli i u drugu četvrtinu.

Veoma brzo i neočekivano gosti su došli do dvocifrene prednosti i u 15. minutu poveli sa 15 poena.

U tim trenucima Ognjen Dobrić je bio jedini koji je bio raspoložen za košarku u redovima domaćina, uz standardno odličnog Lorenza Brauna koji je briljirao od prvog do poslednjeg minuta.

Zvezda je serijom od 7:0 uspela da se vrati na jednocifren minus, ali njihov nalet nije dugo trajao, pa su Pirejci na poluvreme otišli sa +11 (37:48).

foto: Srdjan Stevanovic/Starsportphoto

Vredi napomenuti da je na manje od dva minuta do kraja poluvremena Čarls Dženkins pogodio prvu trojku ove sezone u Evroligi, posle 18 uzastopnih promašaja.Zvezda je odlično ušla u drugo poluvreme i zaigrala sa mnogo energije, ali to nije bilo dovoljno da se prednost protivnika potpuno anulira. Lorenzo Braun je vodio reč u napadu i apsolutno se pitao za sve. U par navrata je gubio lopte, ali je generalno neuporedivo više donosio.

Krajem treće četvrtine viđena je “rafalna paljba” Bilija Berona koji je pored Brauna bio najzaslužniji za preokret. Olimpijakos je uhvaćen u crveno-belu defanzivnu mašinu i pravo niotkuda Zvezda je trojkama Berona povela, 61:58!

Branko Lazić je zakomandovao odbranom u poslednjoj četvrtini a napadački arsenal domaćina i dalje je izgledao ubojito.

Olimpijakos je pokušavao da se vrati, ali jednostavno rešenja više nije bilo. Braun je ponovo podigao lestvicu i gosti su doživeli novi poraz.

Braun je meč završio sa 33 poena (11/18 za dva, 2/4 za tri), tri skoka, četiri asistencije i četiri izgubljene lopte, uz indeks korisnosti od 32.

Pored njega istakao se sa 17 poena (4/6 za tri). Branko Lazić je bio odličan defanzivno i imao osam poena, koliko i Džejms Gist, koji je uhvatio i sedam lopti.

Na drugoj strani Brendon Pol je retko kad promašivao i imao 21 poen, a pratili su ga Nikola Milutinov sa 15 poena i 11 skokova i Jorgos Printezis sa 14 poena i osam uhvaćenih lopti.

Zvezda u narednom kolu, 27. decembra, gostuje Zenitu u Kazanju.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2019&mm=12&dd=20&nav_id=1633267

ZAPANJUJUĆI podaci: Znate li koliko informacija o lokaciji otkriva vaš pametni telefon?

0

Verovatno ste znali da vas vaš pametni telefon prati. Barem ste imali ideju o tome da kompanije prate kako koristite njihove aplikacije i šta radite „na mreži“.

To nije vest.

Ono što možda niste znali je stepen u kojem ste praćeni. Zapravo, postoji čitava industrija zasnovana na praćenju tačne lokacije vašeg pametnog telefona i pružanju tih informacija marketarima.

Iako kompanije koje stoje iza praćenja lokacije kažu da su vaše informacije anonimne, nije teško otkriti  gde sve idete sa vašim telefonom.

To je otkriveno u opsežnom izveštaju Njujork tajmsa, koji je imao pristup podacima o lokaciji 12 miliona pametnih telefona tokom nekoliko meseci.

Realnost je da su detalji koje možete saznati iz ovih informacija zapanjujući. Naime, veoma je lako odrediti kome uređaj pripada na osnovu njegove prisutnosti u kući ili na radnom mestu.

U stvari, Tajmsovi novinari su objasnili kako su uspeli da identifikuju Majkrosoftovog zaposlenog koji je otišao na intervju u Amazon, a mesec dana kasnije otišao je na novi posao.

Sve to iz, navodno, anonimnih podataka.

Ipak, ako su novinari sve ovo mogli da shvate iz tih anonimnih podataka, za nekog hakera ni kompleksnije „zaključivanje“ sigurno ne predstavlja problem.

I iOS i Android olakšali su vlasnicima pametnih telefona da upravljaju time kada i zašto aplikacije mogu da prate njihovu lokaciju.

Ali, u stvarnosti, većina ljudi veoma malo pažnje posvećuje na upite koji se javljaju kada im aplikacije traže dozvolu za deljenje lokacija. Uglavnom mislimo, „sigurno je Fejsbuku potrebna moja lokacija kako bih mogla da označim ovu fotografiju“.

Ali ono što mnogi od nas zaboravljaju je da Fejsbuk ne interesuje ta fotografija. Fejsbuk, zapravo, brine o izradi profila svakog korisnika na osnovu stotina podataka kako bi mogao bolje da unovči vašu privatnost. I nije jedini.

Pored činjenice da je jezivo što se ti podaci prate, skladište i agregiraju, postoje dva vrlo stvarna i opipljiva problema sa ovom vrstom praćenja.

Prvi je da je vaša lokacija bukvalno veoma privatna informacija. To gde se trenutno nalazite duboko je lično i može otkriti informacije koje ne želite nužno da podelite sa bilo kim, a najmanje sa svim marketarima.

Ali to nije najgori scenario. Šta se događa kada te informacije završe u rukama nekoga sa drugačijim namerama nego da vas jednostavno ciljaju oglasima.

Šta je sa hakerima koji mogu da pristupe tim informacijama, isfiltriraju ih radi nekih kompromitujućih podataka i koristiti ih za ucenjivanje ljudi? Ili sa kriminalcem koji posmatra obrazac vaše lokacije i utvrđuje kada će vaš dom biti prazan.

IZVOR:BIZLIFE.RS

https://www.bizlife.rs/biznis/poslovne-vesti/zapanjujuci-podaci-znate-li-koliko-informacija-o-lokaciji-otkriva-vas-pametni-telefon/

Aerodrom „Nikola Tesla” dočekao šestmilionitog putnika

0

Aerodrom „Nikola Tesla” dočekao je danas svog šestmilionitog putnika, Danijelu Janković, koja je putovala letom nacionalnog avio-prevoznika za Skoplje.

Putnicu su na aerodromskom Terminalu 2 dočekali generalni direktor kompanije „Belgrade Airport”, Fransoa Berizo, i direktor za komercijalu i strategiju avio-kompanije Er Srbija, Jirži Marek, koji su Danijeli Janković uručili vredan poklon – dve povratne avionske karte u poslovnoj klasi za Njujork, saopšteno je iz beogradske vazdušne luke.

„Do sada najbolji rezultat od šest miliona putnika postignut je u najvećoj meri zahvaljujući otvaranju čak deset novih linija avio-kompanije Er Srbija, zatim novim letovima za Pariz avio-kompanija Er Frans i ASL Erlajns, liniji avio-kompanije VizEr za Lion, kao i veoma uspešnoj čarter sezoni. Čestitam gospođi Janković, nadam se da će joj ovaj trenutak ostati u sećanju i ne sumnjam da će uživati u prekookeanskom putovanju”, izjavio je Berizo.

Jirži Marek je rekao da je Er Srbija ove godine umnogome doprinela uspešnom poslovanju beogradskog Aerodroma „Nikola Tesla” i dostignutom broju od šest miliona putnika, koje je Aerodrom uslužio.

„Počastvovani smo činjenicom da je šestmilioniti putnik izabrao da leti Er Srbijom. Time se dodatno potvrđuje da putnici najčešće biraju našu kompaniju, kao onu sa najvećim brojem destinacija i konekcija preko Beograda. Nastavićemo da razvijamo našu mrežu da bismo našim putnicima ponudili još veći izbor destinacija”, poručio je on.

Aerodrom „Nikola Tesla”, kojim već godinu dana upravlja kompanija „Belgrade Airport” pod koncesionim ugovorom, zabeležila je od januara do kraja septembra ove godine blizu 4,75 miliona putnika, što je rast od od 7,8 odsto u donosu na isti period prošle godine.

Samo tokom trećeg kvartala, broj putnika na aerodromu je porastao 9,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi se u saopštenju.

IZVOR:POLITIKA.RS

http://www.politika.rs/sr/clanak/444395/Aerodrom-Nikola-Tesla-docekao-sestmilionitog-putnika