23.3 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1423

Srećna Nova godina!

0

Građani Srbije dočekali su 2020. godinu na trgovima, u ugostiteljskim objektima i u svojim domovima uz najlepše želje.

U prestonici, kao i u mnogim gradovima, organizovan je svečani doček na trgovima uz muzički program.

Stanovnike glavnog grada Srbije i sve njegove goste u novu godinu uvela je Lepa Brena, nakon nje nastupa Maja Berović.

U Novom Sadu građani su u 2020. ušli uz Bajagu, a gosti Zlatibora uz Miroslava Ilića.

Nišlije zabavlja Željko Samardžić, a Čačane čuvena pulska grupa Atomsko sklonište. U Kragujevcu se pevalo uz Riblju čorbu.

U Leskovcu je novogodišnji koncert održao Željko Vasić, a u Pirotu Goca Tržan. Borane je zabavljao Tropiko bend.

Na severu zemlje, u Subotici, nastupa bivši pevač grupe Miligram Alen Ademović, a u Somboru bivši član Bjelog dugmeta Alen Islamović.

Neki gradovi odustali su od organizovanog dočeka i odlučili da novac preusmere u humanitarne svrhe. Između ostalih Vranje, Novi Pazar, Vršac, Šabac…

Slavlje se u mnogim gradovima nastavlja i tokom 1. januara – takozvana repriza. U Beogradu se tradicionalno organizuje manifestacija “Ulica otvorenog srca”.

Prvi i drugi januar su neradni dani u Republici Srbiji. 

U novu, 2020. godinu zakoračili su i stanovnici širom sveta. Prvi su je dočekali građani pacifičkih država Samoa i Kiribati, a poslednji će 1. januar dočekati u Američkoj Samoi i na ostrvu Nijue

IZVOR:RTS

Strane investicije oborile nezaposlenost

0

Stopa privrednog rasta u Srbiji premašila je predviđanja MMF-a i Svetske banke. Biće kažu četiri odsto, čemu su najviše doprinele investicije, pre svega strana ulaganja. Zbog toga je i nezaposlenost prvi put pala ispod deset procenata. Radna mesta otvarana su ove godine u svim krajevima zemlje, a prvi novi proizvodni pogon u 2019. godini dobio je Leskovac.

Investicija vredna 25 miliona evra britanske kompanije “Aptiv”, uz podršku države sa više od osam miliona evra, udahnula je život novoj industrijskoj Zelenoj zoni i podigla životni standard u Leskovcu. Elektroinstalacije za automobilsku industriju već proizvodi 1.500 radnika.

 

“U 2020. planiraju zapošljavanje još 1.000 do 1.500 ljudi koje će se realizovati u periodu od februara do avgusta”, navela je Marija Stevanović iz Nacionalne službe za zapođljavanje Leskovac.

Posle nekoliko decenija prva strana investicija stigla je u Pančevo. Nemački “CTF” sa ulaganjem od 160 miliona evra doneo je nova radna mesta i najsavremeniju tehnologiju u proizvodnji komponenti za auto-industriju, brodove i železnicu.

Ipak, najveća investicija u Vojvodini posle pola veka stiže u Zrenjanin. Kineska kompanija “Linglong” gradi fabriku guma vrednu 800 miliona evra, država će izgraditi auto-put.

“Najpre ćemo primiti radnike tehničke struke koje ćemo poslati na obuku u Kinu, a onda ćemo istražiti tržište u okruženju i iz Afrike”, istakao je Vang Feng predsednik kompanije “Šandong Linglong tajer”.

Globalni lider u proizvodnji enterijera za automobilsku industriju koji u svetu zapošljava 32.000 radnika svoju prvu fabriku u centralnoj i jugoistočnoj Evropi otvorio je u Kragujevcu. Kineski “Jang feng” uposlio je prvih 200 radnika.

“Plan je da u naredne četiri godine imamo ukupno 800 ljudi, fabrika će raditi u okviru slobodne trgovinske zone Šumadija”, rekao je Miloš Radović direktor “Jang feng” Kragujevac.

Predrag Lučić iz Regionalne privredne komore Šumadije i Pomoravlja kazao je da početak rada kompanije “Jang Feng” dodatno potvrđuje investicionu atraktivnost grada Kragujevca kao velikog privrednog centra.

Novi pogoni od Subotice gde su investirale nemačke i italijanske kompanije do Raške, u kojoj je uz pomoć države domaći privrednik otvorio fabriku za proizvodnju radne zaštitne opreme. Najavljuju se i nova ulaganja.

“Mi smo u pregovorima, ali dok se ne završe ne bih mogao da izlazim u javnost, ali budite sigurni da će biti prijatnih i lepih iznenadjenja za naše Leskovčane”, napomenuo je Goran Cvetanović gradonačelnik Leskovca.

Ove godine Srbija je privukla 3,8 milijardi evra stranih investicija, što je dovelo do stope rasta od četiri odsto i stope nezaposlenosti od 9,5 posto.

Samo za aktivne mere zapošljavanja u narednoj godini država će izdvojiti više od četiri milijarde dinara.

IZVOR: RTS

 

Srpska odbojka u 2019. godini – ponos nacije

0

Srpski odbojkaši i odbokašice trijumfovali su na kontinentalnim šampionatima i nagovestili još uspešniju narednu godinu, gde će glavni cilj biti medalja na Olimpijskim igrama u Tokiju. Odbojkašice su već obezbedile plasman na najvažniju smotru, dok odbojkaše već u januaru očekuje kvalifikacioni turnir. Kruna tekuće godine stigla je u vidu priznanja za najboljeg odbojkaša, odbojkašicu i trenera u Evropi.

Malo koja zemlja na svetu može da se pohvali da u nekom sportu ima šampiona Evrope u obe konkurencije, a to je upravo ono što su srpski odbojkaši i odbojkašice postigli u 2019. godini.

Obe selekcije popele su se na krov Starog kontinenta bez poraza na turnirima i pokazale da je, bez nekog ozbiljnijeg pokrića, odbojka u senci brojnih drugih sportova.

U redu, Srbija je zemlja košarke, to se verovatno još dugo, dugo neće promeniti, ali ono što su čete Zorana Terzića i Slobodana Kovača učinile u 2019. godini, teško da će neki drugi sport, pa makar to bila i košarka, moći da ponovi u dogledno vreme.

Odbojkašice odbranile tron u paklu Ankare

Daleko od toga da nismo očekivali da će srpske odbojkašice ući u završnicu kontinentalnog šampionata, ali da će se “prošetati” kroz turnir i na kraju pokoriti Ankaru, u finalnom duelu sa domaćom selekcijom, bilo je ravno najlepšem snu.

Odbojkašice odbranile titulu

Odbojkašice odbranile titulu

A one su upravo to uradile. Naravno da nije bilo lako, u sportu i ne treba tako da bude. Ali, lakoća i smirenost koju su izabranice Zorana Terzića pokazale u finalu sa Turskom, u hali u Ankari, koja je bukvalno podrhtavala od podrške domaćih navijača, pokazatelj je kontinuiranog kvalitetnog rada u Odbojkaškom savezu Srbije.

Srbija je odbranila titulu osvojenu dve godine ranije, a u međuvremenu su se dame popele i na krov sveta (2018. godine), dok su na Olimpijskim igrama u Rio de Žaneiru zaustavljene tek u finalu.

Priliku da nadoknade propušteno srpske odbojkašice imaće na olimpijskom turniru u Tokiju, za koji su već obezbedile plasman kao svetske šampionke.

Kovač vratio odbojkaše na krov Evrope

Ako je evropsko zlato odbojkašica donekle i bilo očekivano, srpski odbojkaši su nas oduševili, pa čak i pomalo iznenadili.

Nije da nismo znali da su oni vrhunski sportisti i da mogu da igraju ravnopravno sa najjačim svetskim selkekcijama, ali da mogu do titule šampiona Evrope pomišljali su samo najsmeliji.

Zlatni srpski odbojkaši

Zlatni srpski odbojkaši

A jedan od takvih je bio i Slobodan Kovač, koji je pre kontinentalnog šampionata nasledio Nikolu Grbića na mestu selektora muške reprezentacije.

Pod Grbićem, Srbija nije uspela da se plasira na Olimpijske igre u Riju, dok je na Svetskom prvenstvu 2018. godine osvojeno četvrto mesto. Na prethodnoj kontinentalnoj smotri osvojena je bronza.

Kovač je preuzeo ekipu, u dobroj meri i sistem svog prethodnika, ali je ulio igračima dodatno samopouzdanje da mogu do samog kraja. To se i obistinilo.

Kao i devojke, odbojkaši su do zlata u Parizu došli bez izgubljenog meča, ali ne i bez muke. Četvrtfinalni meč protiv Ukrajine, a naročito polufinalni protiv domaćina Francuske, doneo je velika uzbuđenja i trijumf naših odbojkaša u pet dugih setova.

U finalu, naizgled nešto lakše, savladana je Slovenija sa 3:1, čime je u vitrine Odbojkaškog saveza Srbije vraćen trofej poslednji put osvojen 2011. godine.

Ipak, kontinentalno zlato nije bilo dovoljno odbojkašima da obezbede direktan plasman na Olimpijske igre, pa će za to morati da se izbore preko kvalifikacionog turnira, koji je na programu je već u januaru. Srbija će najveće rivale imati u domaćinu ekipi Nemačke, ali i selekcijama Francuske, Češke i Slovenije.

Sve najbolje dolazi iz Srbije

Na gala večeri Evropske odbojkaške federacije, održanoj u oktobru mesecu, glavne nagrade dodeljene su srpskoj odbojci, što je još jedan dokaz uspeha i kvaliteta u radu u Savezu.

Tijana Bogdanović proglašena je za najbolju odbojkašicu, Uroš Kovačević za najboljeg odbojkaša, dok je Slobodan Kovač najbolji odbojkaški trener u Evropi.

To je verovatno jedinstven slučaj u istoriji odbojke da sva tri glavna priznanja dobiju predstavnici jedne zemlje.

A srpka odbojka, rezultatima u 2019. godini, to je svakako i zaslužila.

IZVOR:RTS.RS

http://www.rts.rs/page/sport/sr/story/39/odbojka/3790872/srpska-odbojka-u-2019-godini–ponos-nacije.html

“Jednostavno je, Novak će opet biti šampion Melburna”

0

Prvi Grend slem turnir sezone, Australijan Open počinje 20. januara ali pojedini teniski analitičari već su dali prognoze oko toga ko će biti šampion.

U pitanju su Tod Vudbridž, Sem Grot i Jelena Dokić koji su dali svoje viđenje turnira na kojem će titulu braniti svetski broj dva, Novak Đoković.

I dok je po mnogima sve sasvim otvoreno, oni imaju jasnu viziju šta bi moglo da se dogodi na Australijan Openu.

Sem Grot, jedan od tenisera koji se isticao neverovatno snažnim servisima, smatra da tu nema nikakve dileme i da će srpski teniser ponovo biti najbolji.

“Za mene je sve jasno, titulu će osvojiti onaj ko je i brani, Novak Đoković. Trenutno ima sjajnu predsezonu. Videli smo svi video snimke na društvenim medijima kako naporno trenira”.

“Prošle godine je u tom finalu sa Rafom Nadalom igrao razarajući tenis i mislim da će biti teško pobediti ga i ovog puta”, smatra Grot.

Tod Vudbridž je drugačijeg mišljenja.

“Ja tipujem na Medvedeva. Serija mečeva koju je imao do US Opena je bila fenomenalna. Mislim da i on sam veruje da može da dođe do finala i da pobedi. On je najdinamičniji igrač u toj grupi mladih. Trčaće ako treba ceo dan, samo da drži lopticu u igri”, kaže Vudbridž.

Jelena Dokić kaže da je titulu posle dužeg vremena uzeti svetki broj jedan.

“Rafa Nadal je ovde prošli put slavio 2009. Od tada nije pobeđivao, ali je igrao pet finala. Mislim da pomalo i nije imao sreće ovde u Australiji, igrao je dobro, ali je imao i povrede. Mislim da zaslužuje da ima više od jedne titule ovde, tako da tipujem na njega”, poručila je Dokićeva.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/sport/tenis/vesti.php?yyyy=2019&mm=12&dd=31&nav_id=1636999

Sedam koridora za narednih pet godina: Najviše novca iz programa za 2025. predviđeno za puteve

0

Programom “Srbija 2025” najviše novca, čak devet milijardi evra, predviđeno za infrastrukturu. Rekonstruisaće se oko 5.000 kilometara mahom lokalnih saobraćajnica u našoj zemlji.ČAK devet od ukupno oko 14 milijardi evra, što je predviđeno programom “Srbija 2025” namenjeno je ulaganju u infrastrukturu. U narednih pet godina planirano je da se okonča izgradnja četiri auto-puta koji su započeti tokom 2019. godine i ranije, kao i još tri koridora koja su u planu.

Očekuje se završetak poteza na “Milošu Velikom” od Preljine do Požege, zatim saobraćajnice od Rume do Šapca, deonice auto-puta Sremska Rača – Kuzmin, kao i cele trase Moravskog koridora od Pojata do Preljine. Dogodine bi trebalo da počnu radovi i na auto-putu koji će povezati Niš i Merdare, odnosno Prištinu, a narednih godina i na Šumadijskom koridoru, koji bi trebalo da poveže Šumadiju i istočnu Srbiju. Planirano je da se protegne od Orašca, gde je Karađorđe podigao Prvi srpski ustanak, preko Topole, Rače, Svilajnca i Despotovca sve do Bora. “Nacrtan” je i Fruškogorski koridor od Rume do Novog Sada.

Posle primedaba Vojvođana da ove pokrajine nema na mapi novih puteva, predsednik Aleksandar Vučić je najavio izgradnju modernih saobraćajnica i na severu zemlje. On je istakao da je predviđena izgradnja brze saobraćajnice Sombor – Kula – Vrbas – Bečej – Novo Miloševo – Kikinda. Na istoku će se povezati Paraćin, Zaječar i Negotin, a u planu je i izgradnja brze saobraćajnice Požarevac – Veliko Gradište – Golubac. U narednom periodu trebalo bi da se i Valjevo modernom saobraćajnicom poveže sa auto-putem “Miloš Veliki”, a Kragujevac, preko Mrčajevaca sa Moravskim koridorom. Svi ovi putevi, zajedno sa trasom od Šapca do Loznice, biće dugi oko 820 kilometara.

U narednih pet godina biće rekonstruisano oko 5.000 kilometara puteva u Srbiji. Na spisku su 143 deonice koje će biti presvučene asfaltom, a među njima je oko 300 kilometara auto-puteva, više od 2.000 kilometara magistralnih pravaca, oko 2.500 regionalnih saobraćajnica, kao i oko 200 kilometara lokalnih puteva.

Dok se završavaju deonice na novim koridorima, one koje su pre nekoliko decenija izgrađene na auto-putu od Subotice do Niša, “zrele” su za ozbiljnu popravku. Na potezu od Subotice do Novog Sada biće rekonstruisane tri trake sa desne strane u dužini od 52 kilometra, dok će deonice na Koridoru 10, Požarevac – Batočina, Paraćin – Ćuprija – Jagodina, Pojate – Niš “Sever” i Niš “Jug” – Doljevac – Leskovac, biti sređene u punom profilu. Kompletnu rekonstrukciju čeka i deonica na auto-putu ka Zagrebu, od Kuzmina preko Rume do Beograda.

Najviše posla za putare biće u Vojvodini. Radiće se magistrale Subotica – Sombor, Čoka – Kikinda, Vrbas – Kula – Sombor, Srbobran – Bečej, Sombor – Odžaci, Novi Sad – Bačka Palanka, Zrenjanin – Žitište – Srpska Crnja, Bačka Palanka – Bač – Odžaci, Zrenjanin – Sečanj – Vršac, Kuzmin – Erdevik – Bačka Palanka, Beograd – Zrenjanin i Pančevo – Kovin – Smederevo – Ralja. U planu je i rekonstrukcija 50 kilometara od Sremske Mitrovice do Bogatića, kao i 40 kilometara od Bele Crkve do Vršca.

Najduži magistralni put koji vapi za rekonstrukcijom je Požarevac – Kladovo, preko Velikog Gradišta, Golupca i Donjeg Milanovca u dužini od 164 kilometra, a odmah za njim i Beograd – Lazarevac – Rudnik od 101 kilometar. Posla za putare će biti i na potezu od Male Krsne do Požarevca, zatim na putu Ćelije – Lajkovac – Valjevo, Mali Požarevac – Mladenovac – Topola, Topola – Kragujevac.Novi asfalt dobiće i magistralni putevi Valjevo – Kosjerić – Požega, Požega – Arilje – Ivanjica, Ivanjica – Sjenica, Lazarevac – Aranđelovac, Topola – Rača, Majdanpek – Negotin, Kladovo – Negotin, Negotin – Zaječar, Zaječar – Knjaževac, Niš – Svrljig – Knjaževac, kao i potez od petlje “Merošina” do Prokuplja i od Prokuplja preko Beloljina do Kuršumlije. Dalje će se raditi na trasi od Kuršumlije do Merdara, kao i na delu puta Beloljin – Blace, Ivanjica – Ušće, Raška – Novi Pazar, Novi Pazar – Ribariće, Novi Pazar – Sjenica, Leskovac – Lebane – Medveđa, Vladičin Han – Surdulica, Loznica – Osečina – Valjevo, Sušica – Kremna – Kotroman, Užice – Rogačica, Mijoska – Jabuka, Novi Pazar – Tutin, Mehov krš – Ribariće. Predviđene su popravke i na putu Ostružnica – Umka – Barič – Obrenovac, kao i na potezu od Obrenovca do Vladimiraca.

IZVOR:NOVOSTI.RS

https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:838885-Sedam-koridora-za-narednih-pet-godina-Najvise-novca-iz-programa-za-2025-predvidj

Doček u gradovima Srbije – bogat muzički program na trgovima

0
FOTO: TANJUG

Građani i gosti iz inostranstva dočekaće novu 2020. godinu na centralnim gradskim trgovima širom Srbije, uz vatromet i poznate izvođače različitih generacija i muzičkih pravaca.

Na platou ispred Narodne skupštine u Beogradu nastupiće Kiki Lesendrić i Piloti. Stanovnike glavnog grada Srbije i sve njegove goste u novu godinu će uvesti Lepa Brena, a po ukusu mlađe publike, nastupiće Maja Berović.

Proslavu 35 godina postojanja, uz kvartet i hor, Bajaga i instruktori nastaviće i tokom novogodišnje noći u Novom Sadu. Nastupiće i popularna beogradska grupa Artan Lili i di-džej Mahmut Orhan iz Turske.

Posetioci Zlatibora dočekaće 2020. godinu na Kraljevom trgu uz Miroslava Ilića.

U Nišu će nastupiti Željko Samardžić, u Čačku čuvena pulska grupa Atomsko sklonište, a u Kragujevcu Riblja čorba.

Na trgu ispred Kulturnog centra u Leskovcu novogodišnji koncert će održati Željko Vasić.

Piroćanci će na centralnom gradskom trgu slušati Gocu Tržan.

U Boru će nastupiti Tropiko bend.

Bivši pevač grupe Miligram Alen Ademović zabavljaće Subotičane, a bivši član Bjelog dugmeta Alen Islamović Somborce, uz novosadske pankere iz grupe Lav hanters.

I ove godine, čelnici pojednih gradova su odlučili da novac koji bi bio potrošen na organizaciju javnog dočeka, preusmere u humanitarne svrhe. Tako će biti u Vranju, Novom Pazaru, Šapcu i Vršcu.

IZVOR: RTS

Srbija će za pet godina imati 600 hotela

0

Beograd — Srbija će u narednih pet godina imati 600 hotela, a Beograd u više od 300 novih i renoviranih objekata, procenjuje Georgi Genov, direktor Udruženja hotelijera.

Genov ovu tvrdnju temelji na osnovu dosadašnjih trendova ulaganja, jer su svakog meseca otvarana najmanje dva, pa i četiri nova hotela.

“Srbija trenutno ima 367 hotela, a već u januaru nastaviće se otvaranje novih objekata, pa ćemo ovim tempom do 2025. godine, praktično, duplirati broj objekata”, objašnjava Genov za “Novosti“.

“Veliki je broj stranih, ali i domaćih ulaganja u hotelijerstvo. Nažalost, Beograd i dalje nije dobio hotel sa ’pet zvezdica superior’, a uveliko imamo klijentelu kojoj je potreban vrhunski smeštaj. Ukoliko PDV na hranu bude smanjen sa dosadašnjih 20 na 10 odsto, turizam će nastaviti da cveta u našoj zemlji”, tvrdi Genov.

Srbija ima 750.000 stolica u restoranima, kafićima, picerijama i ostalim objektima u kojima se služi hrana. Ovaj broj se svakodnevno povećava, jer se posao ugostiteljima dobro razvija. Međutim, veliki problem očekuje srpski turizam narednih godina.

“Kadrovi su gorući problem srpskog turizma i plate će za dobre radnike morati da se povećaju”, ističe Genov.

“Radna snaga ne prati ulaganja i investitori imaju problem sa kvalitetnim kadrovima. Moramo da edukujemo, pre svega, konobare, a onda i sve ostale u lancu usluga. Neophodno je manje teorije i više prakse u školama. Deca dolaze u školu bez osnovnog domaćeg vaspitanja, pa se dešava da konobari ne znaju da kažu ’dobar dan’. Odlazak u restoran je ceremonijal, strogo utvrđen protokol koji mora da se nauči i strogo poštuje, a počinje osmehom i blagim naklonom”, kaže Genov.

Srbija za mesec dana dobija moćno oružje

0

Moskva — Srbija će dobiti sisteme “Pancir S” u januaru ili februaru 2020. godine, javljaju ruski mediji pozivajući se na vojni izvor.

“Prema uslovima ugovora, rok završetka isporuka sistema je februar”, precizirao je izvor.

Ranije je saopšteno da bi Srbija mogla da dobije nekoliko “Pancira” u decembru, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 25. oktobra saopštio da se isporuka očekuje u najskorije vreme, prenosi Sputnjik.

Protivvazdušni sistem “Pancir”, kopnenog i morskog baziranja, predviđen je za zaštitu civilnih i vojnih objekata od svih savremenih i perspektivnih sredstava vazdušnog napada u bilo kojoj klimatskoj i radioelektronskoj situaciji, danju i noću, na bliskoj udaljenosti.

IZVOR:B92.RS

https://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?yyyy=2019&mm=12&dd=31&nav_id=1636942

Beograd pun stranaca, najviše ih ima iz regiona ( VIDEO )

0

Najveći turistički talas u Beogradu očekuje se u utorak, mada je grad i sad pun stranaca. Ima ih iz celog sveta, a najviše iz regiona.

Dva dana pred Novu godinu kafane u Skadarliji su pune. Iz njih dopire muzika, teško je naći slobodan sto. U njima su turisti iz Hrvatske, Australije, video pogledajte ovde.

Navode da im se dopada Beograd i ljudi u njemu.

“Prvi put smo u Beogradu, sve je lepo – reke, stari Beograd, Novi Beograd, živo je, baš nam se dopada. Pored toga ste ljubazni, spremni da pomognete”, navodi turista iz Hrvatske.

Muzičari navode da stranci nemaju običaj da ih “kite” novčanicama.

“Slabo to rade, moraćemo da ih naučimo. Naši su gosti bolji”.

Gosti iz Australije se žale na hladnoću, ali ipak uživaju u Beogradu.

“Mene najviše oduševljava vaša istorija, Skadarlija, zgrade, arhitektura”, navodi turistkinja iz Australije.

Dva dana pred doček, gotovo svi hoteli su popunjeni. 

“U ovom trenutku su svi beogradski hoteli ispunjeni gotovo do poslednjeg mesta, ali znate kako, ja kao svaki turistički radnik ću reći – samo vi dođite, naći ćemo vam mesta”, navodi Miodrag Popović, direktor Turističke organizacije Beograda.

Bina kod Doma Narodne skupštine je spremna za koncerte.

“Prvi dan je 30. na 31, gde je dobar sadržaj za tinejdžere, popularna muzika je u pitanju, a 31. na 1. pevaju – Kiki i Piloti, Lepa Brena i Maja Berović. Očekujemo da dođu i turisti i uživaju u gradskom dočeku Nove godine”, navodi Damir Handanović, direktor CEBEF-a.

Nakon novogodišnje noći, tačno u podne prvog januara, gosti očekuje tradicionalna šetnja u Ulici otvorenog srca.

IZVOR:RTS.RS

http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/ekonomija/3791648/beograd-pun-stranaca-najvise-ih-ima-iz-regiona.html

Počinje uvođenje 5G mreže u Srbiji

0

Telekomunikacioni sektor u Srbiji jedan je od najprofitabilnijih i najuspešnijih sa stalnim godišnjim ulaganjima od više stotina miliona evra. Direktor Ratela, Vladica Tintor, navodi da je kvalitet usluga ove godine drastično poboljšan, a da se naredne godine očekuje početak realizacije 5G mreže.

„Rezultati su vrlo obećavajući. Prihodi u sektoru telekomunikacija su 1,7 milijardi evra. To su ogromni iznosi, koji dostižu od tri i po do četiri odsto BDP-a. Zbog toga je to jedan vrlo bitan sektor za Srbiju“, rekao je Vladica Tintor gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.

Telekomunikacioni sektor u Srbiji jedan je od najprofitabilnijih i najuspešnijih sa stalnim godišnjim ulaganjima od više stotina miliona evra. Direktor Ratela, Vladica Tintor, navodi da je kvalitet usluga ove godine drastično poboljšan, a da se naredne godine očekuje početak realizacije 5G mreže.

„Rezultati su vrlo obećavajući. Prihodi u sektoru telekomunikacija su 1,7 milijardi evra. To su ogromni iznosi, koji dostižu od tri i po do četiri odsto BDP-a. Zbog toga je to jedan vrlo bitan sektor za Srbiju“, rekao je Vladica Tintor gostujući u Jutarnjem programu RTS-a.Video pogledajte ovde.

Prema njegovim rečima, što se 2019. godine tiče, najvažnije je istaći konstantno investiranje u telekomunikacioni sektor. Primera radi, 2018. investicije su iznosila više od 350 miliona evra, što je bilo povećanje od 20 odsto u odnosu na 2017. Sličan trend je i ove godine.

Tintor navodi da se baš zbog tih investicija ovaj sektor stalno unapređuje, pa su tu i nove usluge, poput VOLTE (Voice over Long-Term Evolution) – uobičajeni razgovor telefonom sa mnogo kraćom uspostavom i boljim kvalitetom veze – a uvedena je i usluga e-sim, koja podrazumeva da ne postoji više fizička sim kartica, već da sve ide elektronski.

Razvoj novih tehnologija doveo je i do neminovnog „odumiranja“ fiksne telefonije, koja iz godinu u godinu beleži sve manje korisnika.

„Pogrešno bi bilo, međutim, zaključiti da ono što je uloženo u fiksnu telefoniju propada. Naprotiv, ta infrastruktura se danas koristi za internet, prenos multimedijalnog sadržaja“, ističe direktor Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge.

Sa druge strane, kvalitet usluga mobilnih operatera je drastično poboljšan prošle godine.

„Jako je zanimljivo da kada se uporede rezultati sa proteklom godinom, u kojoj je kvalitet usluga tri mobilna operatera zabeležio između 59 i 63 od 100 indeksnih bodova, ove godine su ti rezultati mnogo bolji – između 70 i 85 poena, što pokazuje da je kvalitet mobilne telefonija na visokom nivou“, navodi Tintor.

5G mreža važna za građane, presudna za privredu 

Direktor Ratela kaže da naredne godine očekuje nastavljanje investicija i dalje unapređivanje usluga, a među njima će svakako biti i 5G mreža.

„To je dalje unapređivanje mreže, a mi kao krajnji korisnici ćemo sa 5G mrežom imati brži internet. Međutim, 5G mreža nije nastala samo zbog toga, već i zbog podrške privredi, koja će imati velike koristi od nje. Pre svega tu govorimo o sektoru auto-industrije, poljoprivrede, projekata poput bezbednih i pametnih gradova“, objašnjava Tintor.

Za tako nešto je potrebna adekvatna infrastruktura na kojoj se radi.

„Potrebna je optička infrastruktura koja će povezivati bazne stanice, a što se tiče frekvencija mi zajedno sa drugim državnim organima pripremamo tender za 5G tehnologiju tako da će sve biti spremno“, istakao je Tintor.

IZVOR:RTS.RS

http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/1882/tehnologija/3788072/pocinje-uvodjenje-5g-mreze-u-srbiji.html