25.7 C
Vancouver
Naslovna Blog Stranica 1378

Do kojih su saznanja došli srpski naučnici u borbi protiv koronavirusa

0
Islstracija

Proteklih nedelja u javnosti je bilo mnogo dezinformacija o lečenju kovida, zaštiti od koronavirusa, načinu prenošenja. U nekim državama mnogi ljudi su životima platili takve informacije. U Srbiji je formirana radna grupa čiji je zadatak da dođe do naučnih informacija koje mogu da pomognu lekarima. Rade onlajn i, od 23. marta, svakodnevno dostavljaju izveštaje Kriznom štabu.

“Došli smo do saznanja da, recimo, primena krvne plazme, kao što se ovih dana priča u medijima, može da pomogne u tretmanu srednje teških pacijenata. Primena nekih intravenskih imunoglobulina takođe treba da se razmatra u kriznom štabu, i to da se preporuči našem lekarskom timu koji će odlučiti da li je to relevantno ili nije”, navodi biolog i član radne grupe Marina Soković.

Institut za primenu nuklearne energije u poljoprivredi, kažu u Radnoj grupi, radiće na primeni seroloških testova i na razvijanju sopstvenih eliza testova, jer se na svetskom tržištu teško dolazi do materijala potrebnog za analize i testove.

“Ono što mi kao zemlja možemo da uradimo i naši naučnici, jeste da svakako razvijamo serloške testove, da imamo sopstvene eliza testove koji će nam ubrzati testiranje i spremiti nas za eventualni drugi talas pandemije i, na kraju krajeva, pojednostaviti i pojeftiniti testiranje”, objašnjava Marina Soković.

“Ljudi sa raznih instituta relevantnih za ovu problematiku spremni čekaju da budu pozvani da rade testiranja o kojima se dosta govori, tako da stručnjaka ima, to su uglavnom molekularni biolozi, mikrobiolozi, opšti biolozi biohemičari koji se inače bave pi-si-ar tehnikama i koji veoma dobro znaju da barataju time. Proći će jednu kraću obuku koja je neophodna da bi bili spremni i zaštitili sebe i druge u radu sa infektivnim humanim materijalom”, navodi Marina Soković.

Posle letnje pauze, kada će se, kako se pretpostavlja, virus pritajiti, na jesen je moguć novi talas obolevanja. Zato je, smatraju u Radnoj grupi, potrebna epidemiološka studija o samom uzročniku, o kliničkim iskustvima, kretanju infekcija, kako bismo se lakše suočili s eventualnim drugim talasom.

IZVOR: RTS

FOTOGRAFIJA IZ SRBIJE PROGLAŠENA ZA SLIKU DANA U SVETU: Da li je ovo najpotresnije lice pandemije korone? (FOTO)

0

Svetske agencije su ovu fotografiju proglasile slikom dana iz celog svetaFOTOGRAFIJA IZ SRBIJE PROGLAŠENA ZA SLIKU DANA U SVETU: Da li je ovo najpotresnije lice pandemije korone? (FOTO)

U selu Gornja Temska kod Pirota fotograf Zoran Milić uslikao je jedan stariji par kako radi na njivi sa maskama preko lica.

Svetske agencije su ovu fotografiju proglasile slikom dana iz celog sveta, zaključivši da ona sjajno oslikava trenutak u kojem se cela planeta nalazi: beznađe i pokušaj normalnog života da bi se opstalo.

IZVOR:ESPRESO.RS

Gardijan: Kako se Rusija, Kina i EU takmiče za naklonost Srbije

0

Dok se pandemija virusa Kovid-19 širi, rivalske sile raspoređuju “meku moć” kako bi uz pružanje pomoći ostvarile svoje spoljnopolitičke ciljeve, ocenjuje “Gardijan” u tekstu u kojem ukazuje na “takmičenje” Rusije, Kine i EU za naklonost Srbije.

Situacija sa koronavirusom je na mnogo načina produžetak prethodne bitke za srce i um u Srbiji, piše Gardijan i dodaje da je istraživanje sprovedeno u decembru prošle godine pokazalo da su mnogi Srbi verovali da su Rusija ili Kina najveći donatori u poslednje dve decenije, dok je EU u stvari dala oko 100 puta više od bilo kojeg drugog.

Gardijan navodi da su prvo Kinezi došli u Beograd, sa avionima opreme i šest medicinskih stručnjaka koji su pomogli da se koordiniše nacionalnu koronavirusnu politiku uz ocenu da je srpski predsednik pun emocija u znak zahvalnost poljubio kinesku zastavu i kritikovao EU zbog nedostatka pomoći.

Zatim su došli Rusi, sa manje bitnim, ali svejedno dočekanim resursima u vojnim avionima uz brojne medijske fanfare.

Na kraju došli su iz EU, poentirajući da su oni na ovim prostorima sve vreme i da su finansirali znatno više nego Kina i Rusija zajedno.

Koronavirusna diplomatija

Gardijan dalje piše da je u Srbiji, zemlji kandidatu za članstvo u EU, ali se, kako navodi list, udvara Moskvi i Pekingu poslednjih godina, vrlo primetna raskrsnica konkuretskih “koronavirusnih diplomatija”.

EU pokušava da dokaže da razgovor o evropskim vrednostima i solidarnosti nisu samo prazne reči, za Kinu promena naracije je da se država predstavi kao rešenje koronavirusa, a ne njegov uzrok, dok, piše list, Rusija koristi skromnija sredstva za maksimalan efekat.

U Srbiji je sve počelo 15. marta kada je predsdednik Aleksandar Vučić proglasio vanredno stanje, istog dana kada je predsednica EK Ursula fon der Lajen sugerisala zabranu izvoza medicinskog materijala iz bloka, što je, navodi list, razljutilo Vučića i dovelo do emotivne reakcije.Za poljskog dužnosnika je ruska pomoć zapravo „raspoređivanje ...

“To nije nešto što želimo da čujemo od vlade koja tvrdi da radi sve da se priključi EU”, rekao je jedan evropski diplomata iz Beograda.

Ipak, navodi dalje Gardijan, čak i u Španiji i Italiji bilo je besa zbog nedostatka koordinisanog evropskog odgovora na koronavirus, dok se za one izvan bloka poput Srbije odbijanje osetilo još snažnije.

“EU u početku bila malo spora i nespretna”

“EU je u početku bila malo spora i nespretna. To se često dešava sa EU, naravno da ne može biti tako brza i intervencionistička kao što mogu biti Kina ili Rusija”, rekla je Milena Lazarević iz Centra za evropsku politiku u Beogradu.

Zvaničnici Srbije navode da kineski stručnjaci, koji su ostali u zemlji, sada vode vladinu politiku koronavirusa i za razliku od većine Evrope, Srbija sledi kineski model izolacije čak i blagih slučajeva koronavirusa u velikim terenskim bolnicama.

Dodaje se da se srpski zvaničnici nadaju da će rana primena strogih kineskih mera značiti da će zemlja izbeći veliku epidemiju kakve se viđaju u zapadnoevropskim zemljama.

Rusija je takođe poslala pomoć, uglavnom dezinfekciona sredstva za bolnice i ulaze u stambene blokove, a od Vučićeve kritike, EU naporno radi na prikazivanju načina na koje je pomogla Srbiji.

IZVOR:RTS.RS

SPC trazi prekid zabrane kretanja za Vaskrs

0

Arhijerejski Sinod Srpske pravoslavne crkve zatražio je od državnog vrha da odobri privremeni prekid zabrane kretanja na Uskrs.

Cilj ovakvog zahteva je da pravoslavni hrišćani koji nisu u samoizolaciji mogu da učestvuju na liturgiji na svoj najveći praznik.

Kako se navodi u saopštenju posle sednice, Sinod je predložio da ta zabrana bude prekinuta u periodu od pet do deset časova u nedelju, 19. aprila.

Sinod je, takođe, uputio izraze bratske ljubavi i solidarnosti sa mitropolitom Amfilohijem, kao i ogorčenje zbog postupaka vlasti Crne Gore prema njemu.

Amfilohije i njegovi saradnici privedeni su u nedelju na informativni razgovor u Centar bezbednosti u Podgorici pod optužbom da su služeći liturgiju u manastiru Zlatica i ispred Sabornog hrama prekršili mere za sprečavanje širenja koronavirusa, a nakon što je o tome obavešten tužilac, oni su pušteni.

IZVOR:BIZLIFE.RS

Zemljotres u Republici Srpskoj: Epicentar 20 km od Banjaluke

0

Republiku Srpsku je oko 15.30 pogodio zemljotes od 2,7 stepeni po Rihteru a epicentar je bio 20 km severno od Banjaluke.

Kako javlja EMSC, zemljotres je registrovan na dubini od dva kilometra. Zemljotres ovog intenziteta ne može preuzrokovati veće štete,ali ga građani mogu osetiti.

IZVOR:NOVOSTI.RS

Skok broja novozaraženih, izuzetno ozbiljna i neočekivana situacija u Nišu

0

U Srbiji je zabeležen rast broja novozaraženih, u poslednja 24 sata 424 osobe, a ukupno je 4.054 obolelih. Preminulo je još pet osoba, ukupno 85 , saopštio je pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković.

On je, na pres konferenciji, rekao da je u poslednjih 24 sata u Srbiji testirano 2.646 osoba od kojih je pozitivno na prisustvo virusa korona, prenosi Tanjug.

On je, na redovnoj pres konferenciji, rekao da se na Klinici za infetivnoj klinici KCS nalazi 54 pacijenta, u starom delu niškog Kliničkog centra 201 pacijent, a u novom delu još 59.

U KC Vojvodine nalazi se 142 pacijenta, a u Kliničkom centru Kragujevac hospitalizovan je 91 pacijent. U KBC „Dragiša Mišović” nalazi se 303 pacijenta, na Pulmološkoj klinici KCS 79 obolelih.

U KBC „Zemun” smešteno je 340 pacijenata, u KBC „Zvezdara” 345, u opštoj bolnici Pančevo 158, a u VMC Karaburma 74 obolelih. Na Beogradskom sajmu smešteno je 387 pacijenata, u Nišu u hali Čair i hotelu Centroturist ukupno 292 pacijenta, uz još 170 u Domu studenata Medicinskog fakulteta Niš.

Na Novosadskom sajmu je 170 pacijenta. U Srednjoj medicinskoj školi „Dva heroja” u Novom Pazaru je 18 pacijenata, rekao je Gojković, prenosi Tanjug.

On je, na redovnoj pres konferenciji, rekao da se na Klinici za infetivnoj klinici KCS nalazi 54 pacijenta, u starom delu niškog Kliničkog centra 201 pacijent, a u novom delu još 59. U KC Vojvodine nalazi se 142 pacijenta, a u Kliničkom centru Kragujevac hospitalizovan je 91 pacijent.

U KBC „Dragiša Mišović” nalazi se 303 pacijenta, na Pulmološkoj klinici KCS 79 obolelih. U KBC „Zemun” smešteno je 340 pacijenata, u KBC „Zvezdara” 345, u opštoj bolnici Pančevo 158, a u VMC Karaburma 74 obolelih.

Na Beogradskom sajmu smešteno je 387 pacijenata, u Nišu u hali Čair i hotelu Centroturist ukupno 292 pacijenta, uz još 170 u Domu studenata Medicinskog fakulteta Niš. Na Novosadskom sajmu je 170 pacijenta.

U Srednjoj medicinskoj školi „Dva heroja” u Novom Pazaru je 18 pacijenata, rekao je Gojković, prenosi Tanjug.

Epidemiolog Branislav Tiodorović istakao je da je infekcija korona virusom u Gerontolškom centru u Nišu izuzetno ozbiljna i teška i da nije bila očekivana, kao i da je usledila nakon što se poslednjih dana stekao utisak da se smanjuje pritisak prema Kliničkom centru Niš i da se „plima koja dolazi sa juga smanjuje”.

U Gerontološkom centru u Nišu 140 štićenika je zaraženo korona virusom, kao i četvoro zaposlenih. Tiodorović je, na konferenciji za štampu, rekao da se iz toga vidi do čega može doći zbog neodgovornosti onih koji moraju da poštuju mere i sprovode ih u svojim ustanovama.

Svi, kako je preneo, su u izolaciji, kao i preostalih 77 negativno testiranih radnika koji su ostali u centru. Kazao je da se završava prebacivanje pozitivnih štićenika i radnika u Klinički centar, koji je sve zbrinuo.

Tiodorović je kazao da je otvaranjem novog dela Kliničkog centra i obezbeđivanjem da može funkcionisati kao kovid bolnica dobijeno još 460 postelja na raspolaganje.

„U ovoj fazi ćemo moći da izvršimo obavezu prema jugoistoku Srbije da zbrinemo sve kojima je neophodna medicinska pomoć. Velika je stvar što smo u Leskovcu pripremili bolnicu, koja će do kraja dana biti spremna I kadrovski opremljena”, preneo je on.

Tiodorović je ponovio da je ulazak infekcije u Gerontološki centar u Nišu veliki udar, zbog velikog broja pozitivnih lica, čije je stanje za sada u fazi lake kliničke slike, ali pošto se radi o stariji ljudima, hroničnim bolesnicima sa velikim komorbiditetom, to ne znači mnogo.

„Svi radnici Kliničkog centra trudiće se da ne dođe do najstrašnijeg rezultata. Pozivam sve koji vode takve i slične ustanove da shvate da ne treba biti emotivan u situaciji kada trebate sprovoditi zakon, kada treba da sprovodimo mere kojima smanjimo mogućnost zaražavanja”, kazao je on, dodajući da oni koji su posećivali štićenike te ustanove nisu učinili ništa dobro članovima svoje porodice ili prijateljima.

Podvukao je da je nephodno da se do kraja ponašamo vrlo odgovorno i sa gvozdenom disciplinom.

Preminula medicinska sestra iz KBC Zvezdara nije bila zaražena

Medicinska sestra koja je preminula u KBC Zvezadara nije bila zaražena virusom kovid 19, izjavio je pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković na pres konferenciji na pitanje o spekulacijama na društvenim mrežama o smrti medicinske sestre zaposlene u KBC Zvezdara.

Gojković je rekao da nema nikakvih medicinskih indikcija da je smrt medicinske sestre nastupila usled korona virusa i dodao da je ona radila pre nego što je Zvezdara pretvorena u kovid bolnicu.

„Ona je jedna od brojnih sestara koje su od početka učestvovale u lečenju pacijenata zaraženih korona virusom, ali njena smrt nije vezana za infekciju Kovidom 19”, rekao je Gojković..

On je apelovao da se u javnosti ne iznose netačne i proizvoljne informacije jer se tako, kako je rekao, uznemirava i javnost i najbliža rodbina preminulih, prenosi Tanjug.

IZVOR:POLITIKA.RS

Koronavirus odložio Igre u Tokiju, ali i kraj karijere Milice Mandić

0
Milica Mandic

Olimpijske igre u Tokiju biće poslednje takmičenje u bogatoj karijeri Milice Mandić. S obzirom na činjenicu da je, zbog pandemije koronavirusa, olimpijski turnir odložen za narednu godinu, pomeren je i odlazak u sportsku penziju prve osvajačice medalje za Srbiju na Olimpijskim igrama.

Vest da su Olimpijske igre u Londonu pomerene za godinu dana za Milicu Mandić imao je posebnu težinu – za godinu dana odložen je završetak njene uspešne sportske karijere.

“Kako je napredovalo širenje cele ove situacije bila sam svesna da je pomeranje Igara jedna od opcija. Znam da je doneta prava odluka u ovom momentu. Zdravlje je na prvom mestu i ne treba ga ugroziti ni po koku cenu. Ove godine je trebalo da završim karijeru posle Olimpijskih igara. Sad se sve pomera i trva mi još vremena da procesuiram sve događaje”, kaže Milica.

Reprezentativka u taekvondou na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine osvojila je zlato, što je bila prva medalja za Srbiju na Oilimpijskim igrama. Iako se plan poremetio, Milica vredno trenira u svom domu.

“Trudim se da održavam formu, koliko mogu, u kući. Napravila sam malu teretanu na terasi, sa taekvondo rekvizitima. To mi je najlepši deo dana, odradim trening i malo pobegnem od svih vesti i dešavanja. Udahnem svež vazduh i maksimalno se posvetim zadatku. Treneri svakodnevno šalju šta treba da se uradi i kada, tako da ne odustanem od svoje dosadašnje rutine i to mi prija”, rekla je Mandićeva.

Milica je več osvojila srebro na Prezident kupu, kao i zlato na Ju-Es openu, a ostatak sezone zavisiće najviše od epidemije koronavirusa.

“Jedan deo sezone prošao je dobro, trebalo je da odradimo još tri turnira i da se spremimo za Evropsko prvenstvo u Zagrebu u maju, a nakon toga i za Tokio. Za sada ne znamo šta će biti i kada, nerealno je pričati o turnirima jer ne znamo ni kada će se karantin završiti i kada će početi sve normalno da funkcioniše”, smatra Milica.

Olimpijske igre u Tokiju ostaju prioritet u rasporedu, i pored toga što taekvondiste očekuje i Svetsko prvenstvo u Kini. Milica ima i poruku za kolege sportiste.

“Ovo što se dešava malo me je ‘resetovalo’, pomoglo mi je da budem još zahvalnija na stvarima koje imam i koje sam doživela, da raspoznam prioritete u životu i radim na sebi i vidim gde sam napredovala, a gde nazadovala i šta želim da postignem”, završila je Mandićeva.

IZVOR:RTS.RS

Kanada u početnoj fazi epidemije, zatvoreni klubovi, pozorišta i prodavnice kanabisa ( VIDEO )

0

Kanadski premijer Džastin Trido kaže da je, prema modelu koji su sačinili zdravstveni stručnjaci, Kanada još u početnoj fazi epidemije i da bi talas virusa mogao potrajati do leta. Dr Tereza Tak, koja je na čelu federalnog zdravstva, procenjuje da će koronavirusom u toj zemlji biti zaraženo između dva i po i pet procenata populacije. Video pogledajte ovde.

To znači da bi između 23.000 i 46.000 Kanađana moglo završiti u bolnicama. Zato dr Tereza Tak poručuje da budemo disciplinovani jer smo sami autori svoje sudbine.

U tromilionskom Torontu opustele su ulice, trgovi i parkovi. Retki su prolaznici i automobili, a redovi se mogu videti samo ispred najvećih samoposluga.

Redova, međutim, nema ispred apoteka, prodavnica alkohola i malih komšijskih radnji. Većina građana poštuje meru socijalnog distanciranja, a onima koji se ogluše o pravila zaprećena je kazna od 1.000 dolara.

Dag Ford, gradonačelnik Toronta, zatvorio je sve parkove i dečja igrališta, tako da se na šetalištima duž ontarijskog jezera ili uz reku Hamber mogu videti retki šetači.

Zatvorene i radnje za prodaju kanabisa

Ford je spisku zatvorenih prodavnica, koje nisu neophodne, prošle nedelje dodao i sve radnje koje prodaju, u Kanadi legalizovani, kanabis.

Ne rade ni restorani, pozorišta i noćni klubovi, a ko baš želi marihuanu može je ipak kupiti, ali samo onlajn.

Poput Srbije, i Kanada dozvoljava povratak u zemlju samo svojim građanima, pa na aerodromu Pirson sleti tek poneki avion iz Argentine, Indije, s Kube…

Opustele su i piste “Bil Bišop” gradskog aerodroma sa koga poleću mali i avioni na unutrašnjim linijama.

Auto-put Gardiner, koji preseca sam centar Toronta, poznat je po zagušenjima. Danas se tuda vozi punom brzinom.

Obiman paket pomoći

Premijer Trido i federalna vlada pripremili su obiman paket ekonomskih mera za pomoć građanima i privredi.

Prvi paket predviđa pomoć onima koji su zbog epidemija ostali bez posla.

Samo je “Er Kanada” otpustila gotovo 16.000 ljudi.

Oni ali i građani čiji je prihod poslednjih meseci bio ispod 5.000 dolara primaće u narednih šesnaest nedelja po 2.000 dolara mesečno.

Milijarde dolara planirane su kao subvencija najteže pogođenim privrednim granama.

Oko tog paketa trebalo bi da se u narednim danima postigne politički konsenzus.

6 miliona ljudi u Kanadi zatražilo pomoć za hitne slučajeve

0

Gotovo šest miliona ljudi prijavilo se za pomoć u hitnim slučajevima sa virusom  COVID-19.

Podaci iz ureda ministarke zapošljavanja Carle Qualtrough pokazuju da se više od polovine (3,5 miliona) prijavilo za kanadsku naknadu za hitne slučajeve (CERB) otkad je otvorena za podnosioce zahteva od 6. aprila.

Ukupna cifra od gotovo šest miliona uključuje one koji su se prijavili kroz proces osiguranja zapošljavanja (EI), a koji će se kroz CERB provlačiti u prva četiri meseca. Do danas je procesuirano blizu 5,4 miliona zahteva.

Tokom vikenda bilo je blizu 172.000 novih zahteva CERB-u tokom vikenda.

Plaćanje CERB-a od 2.000 dolara mesečno je za ljude koji su izgubili svoj izvor prihoda zbog globalne pandemije, bilo zato što su izgubili posao ili morali ostati kod kuće kako bi se brinuli o deci ili se samoizolovali.

Vlada nudi i 75% subvenciju plata za preduzeća, dobrotvorne organizacije i neprofitne organizacije koje će im omogućiti da zadrže ljude na platnoj listi. To  zakonodavstvo je usvojeno u Parlamentu tokom vikenda.

Srpski Poslovni Imenik

Ekonomske projekcije u 2020 za BC, posle COVID-19

0

Postoje statistike, grafikoni i grafikoni koji pružaju kratak pregled ekonomije B.C.-a uz lice COVID-19. A onda je tu i tajmer vremena Gabrijela Stratulata.
Početkom marta turistički vodič sa sedištem u Vancouveru imao je 22 rezervacije za ovo leto. Krajem avgusta organizovao je najmanje 80.
Danas, kaže, svi su otkazani.
“I naravno, zbog zabrane putovanja niko neće doći u Vancouver. Dakle, veoma smo loše pogođeni”, rekao je Stratulat, koji vodi privatnu turističku kompaniju BC Grand Tours.
“Od zarade od 60.000 do 70.000 do 100.000 $ godišnje,došli smo do  nule. Ne 1.000 – već nula.”   Gledajući mesece i, možda, godine koje predstoje, u ovom trenutku Stratulat kaže da je u depresiji.Nije sam.
Turistički sektor samo je jedan od pokretača B.C. ekonomije koju je novi virus brzo opustošio, budući da je pandemija zatvorila granice, poremetila lance snabdevanja i bacila zdravstvene sisteme u haos .
Od šumarstva i filma, pa sve do rudarstva i proizvodnje, ekonomisti kažu da je teško predvideti dubinu štete ili dužinu vremena koje će trebati da se provincija oporavi.
To je to ako se to uopšte može predvidjeti.
“Ovo je potpuno bez presedana, tako da za razmišljanje o tome zaista treba biti otvoren um i biti kreativan i fleksibilan”, rekao je Ken Peacock, glavni ekonomist za Poslovnog Saveta British Columbia.
“Tradicionalni modeli jednostavno nisu kalibrirani da mogu smisliti procene i modelirati ono što se događa.”
Prema statistici Canade, bruto domaći proizvod (BDP) BC.-a – ukupna vrednost proizvoda i usluga proizvedenih u provinciji godišnje – bio je oko 264 milijarde dolara u 2018. godini.
Stručnjaci sa svih strana kažu da je određivanje koliko COVID-19 može smanjiti taj broj, u ovom trenutku, previše teško; niko ne može sa sigurnošću reći koliko dugo će trajati mere potrebne za borbu protiv virusa.
B.C. pokrajinski zdravstveni službenik dr. Bonnie Henry upozorila je da bi moglo proći nekoliko meseci pre ukidanja zdravstvenih ograničenja koja imaju za cilj suzbijanje širenja COVID-19, ali i gušenje ekonomije.
Pokrajinski zdravstveni službenik dr Bonnie Henry nagovestila je da će čak i kada se ograničenja počnu podizati biti potrebna određena mera fizičkog distanciranja kako bi se bolest proverila.
Ali što će to značiti u pogledu odlaska u restorane, barove i hotele koji su u 2018. godini zapošljavali skoro 200.000 ljudi u provinciji?
Hoće li Univerziteti još uvek moći otvoriti svoja vrata međunarodnim studentima koji osigurajvaju dobar deo  novca?
I hoće li granice biti otvorene za izvoz šumarskih i industrijskih proizvoda vrednih milijardu dolara koje B.C.

Očekuje se da će COVID-19 u nekim područjima doneti nezaposlenost od 5% do 85% – što to znači za Kanadu?
Kako objašnjava Peacock, BC. ekonomiju prvenstveno pokreću roba i usluge koje se prodaju na tržištima izvan provincije. To donosi novac B.C.-u, a druge domaće kompanije zauzvrat pružaju robu i usluge tim izvoznicima.
Prirodni resursi – šumarstvo, rudarski sektor i srodni proizvodi poput aluminijuma – tradicionalno su glavni pokretač pokrajinske ekonomije. Ali tržišta nekretnina, stanovanja i zakupa takođe su ogromni generatori BDP-a, kao što je građevinarstvo.
I poslednjih godina, kako šumarski sektor posebno zaostaje, širili su se i drugi sektori, poput turizma.
„Ne mogu izvršiti plaćanja“
BC  turistička industrija u 2018. godini ostvarila je 20,5 milijardi dolara prihoda.
Prema WorkBC-u, ovaj sektor zapošljava oko 160.000 ljudi, uglavnom putem malih i srednjih preduzeća u lokalnom vlasništvu, kao što je BC Global Turs, koji kažu da je sve  trenutno presušilo, i novcem kojim treba da isplate dva Mercedesova kombija koje koristi kako bi putnike odvezla do slikovitih mesta, poput Whistlera, Banffa, Victoria i Jaspera.
“Imam ogromne isplate i, zapravo, ne mogu izvršiti isplate”, rekao je Stratulat. “Srećom, moja supruga radi, pa plaća hipoteku. Ali, za mene imam nula prihoda i to je vrlo emocionalno za mene. Mogao bih izgubiti sve.”

Očekuje se da će ovaj zastoj biti privremen?
Peacock i njegovo poslovno veće daju nam predviđanja o uticaju COVID-19 na B.C. i po njima ekonomija je zasnovana na dva različita scenarija.

Prva opcija, govori da bi BC   dočekao oko sedam posto gubitka u  2020. godine, na osnovu povratka na neku normalu ovog leta. No, drugi bi uključivao pad od 11 posto na temelju dužeg zatvaranja, širokog gubitka radnih mesta i duboke globalne recesije.

Nasuprot tome, Bryan Yu, zamenik glavnog ekonomiste Central Central Credit Union-a, kaže da očekuje da će se ekonomija BC-a smanjiti za oko 3,5 posto u godini.

To je još uvek puno, ali Yu kaže da provincija ima velike infrastrukturne projekte – poput brane Site C i razvoja projekta  prirodnog gasa za LNG Canada u Kitimatu – koji bi mogli pružiti zaštitu za deo gubitka.

Također ukazuje na nedavnu diverzifikaciju ekonomije koja beleži rast u visoko tehnološkoj i poljoprivrednoj industriji.

Yu dalje očekuje da će se nezaposlenost povećati na između osam i 10 posto u 2020. “Ali prema našem mišljenju, očekuje se da će mnogo toga biti privremeno”, rekao je.

Srpski Poslovni Imenik